Professional Documents
Culture Documents
Рушење Републике Српске
Рушење Републике Српске
PJOTR ILJENKOV
DON LOKLAND
IRINA LEBEDEVA
DR DONATAN MOVAT
NEBOJA MALI
Edicija SNSD
Knjiga 12
Izdava:
BESJEDA
Banja Luka
Recenzent:
Milan Ljepojevi
Stefan Karganovi
Pjotr Iljenkov
Don Lokland
Irina Lebedeva
dr Donatan Movat
Neboja Mali
RUENJE
Republike Srpske
TEORIJA I TEHNOLOGIJA PREVRATA
BANJA LUKA
Sadraj
Recenzija:
Milan Ljepojevi
SKIDANJE MASKI........................................................................ 7
Stefan Karganovi
KAKO SE PRIPREMA PU?
Tehnologija obojenih revolucija.............................................. 11
Stefan Karganovi
PREDSTOJEI POKUAJ PREVRATA
I ODBRANA REPUBLIKE........................................................... 29
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI......................................... 61
Don Lokland (John Laughland)
TEHNIKA PUA.......................................................................... 131
Irina Lebedeva
BROKERI DANK-REVOLUCIJA......................................... 161
Recenzija:
Milan Ljepojevi
SKIDANJE MASKI
Milan Ljepojevi
SKIDANJE MASKI
10
Stefan Karganovi
12
13
Stefan Karganovi
14
stranih medija, i iji komentari nepogreivo slede partijsku liniju lanih NVO. Primeri su Tanja Topi, Svetlana
Ceni, Damir Miljevi i Aleksa Milojevi.
Meu finansijerima ovih grupa nalaze se uobiajeni prenosni kaievi logistike podrke subverzivnim udruenjima koja se
u raznim dravama formiraju da bi na terenu, pod lanom zastavom spontanih narodnih buntova, sprovodili zapadnu politiku
promene reima. To su, izmeu ostalih, National Endowment
for Democracy [NED], U. S. Agency for International Development
[USAID], Fond za otvoreno drutvo [Soro], kao i ambasade SAD,
Velike Britanije, Norveke i drugih zapadnih zemalja. Upeatljiv
primer kako ovaj sistem funkcionie je hvalisanje dravne podsekretarke SAD Viktorije Nuland da je njena vlada tokom poslednjih
nekoliko godina uloila pet milijardi dolara u organizovanje infrastrukture demokratske revolucije u Ukrajini.5 Za ovakvu vrstu
ulaganja (a po priznanju ambasadora Vilijama Montgomerija, 60
miliona dolara u petooktobarski prevrat u SR Jugoslaviji) nesumnjivo se oekuju vrlo odreene politike dividende.
(2) Monopolizacija medijskog prostora i argarepa dominantne il
uzije.
Da bi lane nevladine organizacije mogle uspeno delovati
u pogodnom ambijentu, potrebno je da budu dva uslova ispunjena. Prvo, medijska sredina se mora korumpirati6 u dovoljnoj meri
da svojim uticajem u targetiranom drutvu obezbedi naklonost
5
Pepe Escobar, The new US Russia cold war, Asia Times Online, 16.
februar 2014, http://www.atimes.com/atimes/World/WOR-02-140214.html
6
Oblici korumpiranja se kreu od kupovine uticajnih listova, asopisa
i televizijskih stanica, ime se praktino pretvaraju u orua stranih vlasnika (u
Srbiji, TV B-92 i TV Prva srpska, kao i tampani mediji Politika, NIN i Blic
su primeri), do manipulisanja ureivakom politikom pomou dodeljivanja
reklama medijskim kuama i isplate finansijskih podsticaja pojedinim
novinarima.
15
Stefan Karganovi
16
smene reima motivie mase da ulogu statista odigraju sa iskrenim ubeenjem da im je dodeljena glavna uloga. Konkretni sadraj
te iluzije razlikuje se od sluaja do sluaja, ali u dananjem svetu
neizbeno ima jaku materijalnu komponentu, uz ritualno uveravanje masa da se bore za vei stepen demokratije i uvaavanje
odreenih vrsta prava. Dosadanje iskustvo promene reima po
recepturi obojenih revolucija dosledno je negativno u pogledu
ostvarenja ijednog od tih obeanja. Meutim, zahvaljujui kontroli
nad medijskim prostorom komparativne analize iskustava na drugim mestima gde se odigrao slian proces uspeno se izbegavaju
Lieni osnovnih informacija i podvrgnuti tendencioznom uticaju
izvora koji su plaeni da ih obmanjuju, ljudi vane zakljuke izvode u injeninom vakuumu. Zato gotovo ista argarepa slui
kao mamac na koji veliki broj ljudi neprekidno naseda, iako nijedna
zemlja jo nije videla koristi od slinih obeanja.
Nekoliko primera iz kataloga obmana ilustrovae ovu tezu:
Srbija pod Miloeviem: iluzija demokratije i ivota
kao ostali svet. Posle Petog oktobra, obeanje demokratije pretvorilo se u aradu rotiranja na vlasti pripadnika samoproduavajue
klike ija se politika delatnost svodi na izvravanje direktiva stranaca koji su ih doveli i odravaju na vlasti. Lano obeanje ivota
kao ostali svet pretvorilo se u komar jo vee materijalne bede i
dubljeg beznaa.
Rusija pod Putinom: iluzija liberalnog drutva. Na
poetku treeg mandata predsednika Putina, 2012. godine, u nekim krugovima gradske inteligencije specijalisti za promenu
reima organizovali su pokret za maglovito definisane promene
pod parolom liberalnog drutva. Mnogi su progutali taj mamac
i uestvovali su u neredima sa ciljem predsednikovog svrgavanja.
Meutim, oni su izgleda zaboravili posledice primene u Rusiji, devedesetih godina pod Jeljcinom, liberalnih ekonomskih principa
iz istih zapadnih ideolokih izvora odakle potie i model liberalnog
17
Stefan Karganovi
18
19
Stefan Karganovi
Nuland i ambasadora SAD u Ukrajini, Defrija Pjata, slikovito prikazuje pravu ulogu ovih marioneta i potpunu zavisnost od odluka
sponzora, koji raspodeljuju ne samo finansijska sredstva ve i portfelje u projektovanoj buduoj vladi.10
b. Ulina peadija. Izvoai ulinih radova podjednako su
vani zato to njihov doprinos operaciji stvara spoljanji utisak
spontanog narodnog bunta. Ulina rulja se sastoji iz tri koncentrina
kruga:
Iskreni vernici. Veina uesnika su obmanuti konzumenti
argarepe, ili dominantne iluzije koja se u konkretnom izvoenju
obojene revolucije koristi kao sredstvo za masovnu mobilizaciju. Oni su korisne budale reiranih nereda. Njihovo prisustvo je dekorativno i slui proizvodnji utiska da je prevrat odraz
raspoloenja veine, ili bar znatnog dela drutva.
Plaeni statisti. Ako orkestratori procene da je broj
iskrenih vernika nedovoljan da bi pred kamerama delovao ubedljivo, gomila se dopunjuje plaenim statistima. Bivi visoki ameriki
funkcioner Pol Kreg Roberts iznosi podatak da se u Moldaviji za kijevski Evromajdan statisti regrutuju po tarifi od 30 evra dnevno.11
U siromanim zemljama kao to su Ukrajina, Moldavija ili Bosna i
Hercegovina, iznajmljivanje uline gomile po pristupanoj ceni ne
predstavlja nikakvu tekou.
elina pesnica udara: obueni huligani (neki put sa
buldoerom). Scenario svih obojenih revolucija predvia dra
matian momenat masovnog zauzimanja taaka koje teoretiar nenasilnog prevrata, Din arp, naziva stubovima podrke reimu.
To su uglavnom simbolini objekti kao upravne zgrade, skuptina,
televizija i slino. Poto su ta uporita najjae branjena, na njih
10
20
21
Stefan Karganovi
rs/boris-nad-zapadu-se-zuri-da-bosanskim-prolecem-unisti-rs.html
22
23
Stefan Karganovi
opte raspoloenje. Na demonstracijama u Federaciji BiH u februaru 2014. procentualno uee graana bilo je jo manje reprezentativno u odnosu na stanovnitvo kao celinu, pogotovo ako se uzme
u obzir zvanino objanjenje da je glavni uzrok pobune bio kritian
materijalni poloaj irokih slojeva. Ovu oiglednu injenicu odlino
je primetio Amir Misirli u analizi brojnih anomalija koje su karakterisale te proteste:
Ovo je isto matematiko pitanje. Zadatak za nie razrede
osnovne kole. Ako skup graana Sarajeva sainjava, prema
popisu, oko 350.000 stanovnika i ako na proteste izae njih
300, koliki je to procenat? Hajde, radi lakeg raunanja
zaokruimo da ih je bilo 350. Koliki je to procenat? Nije
to uopte procenat. To je promil. To je jedan jedini promil
ukupne populacije ovog grada. Izaao je po jedan na svakih
hiljadu. Sa ambicijom da govori u ime ostalih 999.16
Brojana nesrazmera izmeu preteno statine i malobrojne
mase vernika, koji na geografski ogranienom prostoru aktivno
uestvuju u pokuaju prevrata, i veine ukupnog stanovnitva, koje
je pasivno i dri se po strani ali u ije ime se tvrdi da okupljena
gomila govori razotkriva teatralnost i nereprezentativan karakter
itave operacije.
(7) Insceniranje varnice. Po teoriji Dina arpa i Roberta
Helvija, insceniranje varnice obeleava poetak aktivne faze prevrata. Okupljena masa se tokom izvesnog vremena dri u stanju
rastueg uzbuenja koje se proizvodnjom varnice, ili katalizatora
za konani obraun, pretvara u raspoloenje pogodno za ono to
arp naziva big push. To je odluujui udarac, juri na stubove
reima, to bi trebalo da dovede do kolapsa vlasti.
16
25
Stefan Karganovi
26
scenario koji je predvien za veliku zavrnicu prevratnike operacije, mada su se mnogi pokuaji okonali spektakularnim krahom
(Belorusija, Moldova, Iran).
Obmanuti protagonisti demokratske revolucije obavili su
svoj zadatak i, sa probranim izuzecima, postali su nepotrebni. Kao
to je duhovito primetio Endi Vorhol, na kraju im je doputeno ne
vie od 15 minuta slave da uivaju u svojoj iluziji uspeha. Posle
toga, na scenu stupaju profesionalci, preuzimaju osvojene poluge
vlasti i predaju ih poverljivim lokalnim saradnicima. Infrastruktura
prevrata se ubrzano demontira, a iskoriene mase se alju kui.
Uprkos tome, komentarie Neboja Mali, revolucionari
ne diu novu pobunu iako su shvatili da su bili iskorieni. Kako bi i
mogli? ak kada bi uspeli da se suoe sa obeshrabrujuim dejstvom
saznanja da su posluili kao orua sopstvenog porobljavanja, sama
ta injenica dovoljna je da njihov kredibilitet u oima sugraana
uniti. Poto su jeli iz ljudoderskog lonca, igosani su zauvek.18
Od trenutka sloma targetiranog sistema, uloga statista
je zavrena i oni se uklanjaju. Bez rashodovane infrastrukture i
strunog rukovoenja, buntovniki elan naglo splanjava i masa
ponovo tone, kako se cinino izrazio Din arp, u svoje uobiajeno
stanje tromost.
Pod novim reimom, objektivni uslovi ivota mogu postati
znatno gori, ali bez ohrabrenja i organizatorskih sposobnosti animatora, dojueranji buntovnici to mirno trpe. Apatija, cinino
napominje Din arp, prirodno je stanje ljudskog materijala koji
je predmet njegove manipulacije.19 Umee je da se apatini subjekti pokrenu na ogranienu i briljivo usmerenu akciju, pa da se
na kraju opet vrate u prvobitno, komatozno stanje. Samostalnim
18
19
27
Stefan Karganovi
28
29
Stefan Karganovi
30
31
Stefan Karganovi
32
33
Stefan Karganovi
34
35
Stefan Karganovi
36
37
Stefan Karganovi
samo po boji. Sa stanovita organizatora, takav pristup ima svojih prednosti, ali i velikih ogranienja. S druge strane, sa stanovita
potencijalne rtve, nefleksibilnost napadaa jedna je od prednosti
jer prua mogunost blagovremene pripreme za odbijanje napada,
koji e se najverovatnije kretati iz predvidljivih pravaca i odvijati
predvidljivim tokom.
[2] Napada rauna na reakcije koje su uglavnom neracionalne i prekomerne.30 To bi mu pomoglo u raspirivanju nezadovoljstva, to podrazumeva ne samo satanizaciju ve i strateko
ismejavanje targetirane dravne vlasti.31 U svesti napadaa
ablonizovana je ne samo tehnika napada ve i oekivana tehnika
odbrane. Standardizovana oekivanja nekreativnog napadaa kod
njega predstavljaju veliku slabost jer mu to umanjuje sposobnost da
se efikasno postavi prema odbrani koja je originalna i asimetrina,
pogotovo ako je jo i inteligentna.32
30
39
Stefan Karganovi
40
41
Stefan Karganovi
43
Stefan Karganovi
Operativni principi...
Bie od koristi da ukratko izloimo najvanije savete Dina
arpa polaznicima kole za demokratiju, koja je do sada dala
bogate plodove, od privredno i drutveno razorene Srbije, koja
polako ali sigurno klizi ka diktaturi u junoamerikom stilu, do
opteg sloma koji se opaa u Gruziji, donedavno pod vostvom
neuravnoteenog prozapadnog tiranina Sakavilija. Iskustvo tih i
preostalih zemalja pod udarom prinudne demokratizacije koje
su u sreditu panje Dina arpa, njegovog kolege pukovnika
Helvija i njihove ekipe razmatra se u kapitalnoj studiji na ovu temu
Natalije Naronjickaje i Dona Loklanda, Narandaste mree, od
Beograda do Bikeka, koja e u najvanijim delovima uskoro biti
objavljena na srpskom.38
Promena, tvrdi arp, ne postie se samo konstatovanjem da
je stanje loe i pukim protestovanjem nego stratekim planiranjem
pomou kojeg nenasilna borba postaje mnogo efikasnija nego to
bi to bio sluaj kada bi se samo protestovalo i pruao otpor, ali bez
stratekog planiranja (str. 6, svi citati su iz knjige Samoosloboenje
[Self-liberation, Albert Einstein Institution, 2009] na engleskom je
ziku). Najavljuje se, prema tome, ozbiljna akcija koja nee biti ni
stihijska ni isto emotivna, ve briljivo pripremljena, odmerena i
sraunata.
U sreditu uspene operacije nalazi se ono to arp naziva
velikom strategijom (grand strategy), ili opsean pregled situacije,
koji obuhvata poznavanje prirode sukoba, suprotstavljenih strana,
drutva i njegovih potreba (str. 1617). Potezi se ne vuku nasumice
ili prema trenutnoj inspiraciji, nego nakon paljivog prouavanja
terena.
38
. , , ,
, - 2008.
44
45
Stefan Karganovi
46
47
Stefan Karganovi
48
http://www.banjalukain.com/front/pokazimo-vladajucoj-eliti-urs-u-da-se-glas-naroda-cuje
48
Organizacije ovog tipa deluju interaktivno sa drugim udruenjima
slinog porekla. Glas naroda je bio usko povezan i sa grupom sline inspiracije
pod nazivom Otra nula i dugogodinjim omladinskim frontom na platnom
spisku zapadnih slubi, Inicijativom mladih za ljudska prava. Videti http://
ba.yihr.org/en/article/33
49
Stefan Karganovi
50
Ibid.
Nezavisne novine, 15. novembar 2011.
51
Stefan Karganovi
52
53
Stefan Karganovi
54
55
Stefan Karganovi
Internet portal Frontal.rs., 15. mart 2013. Ovo je samo jedna od niza
tubi ove vrste.
68
Agencija Anadolija, 6. januar 2013.
69
Glas Srpske, 11. novembar 2013.
56
57
Stefan Karganovi
Stefan Karganovi
60
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Uvod72
Poetkom XXI veka nekoliko munjevitih dravnih udara
izvedenih u Istonoj Evropi i Srednjoj Aziji izazvali su opravdanu
uznemirenost u redovima vladajuih elita onih drava koje nisu
bile u totalnoj i otvorenoj vazalskoj zavisnosti od SAD. Sve one su
bile potpuno svesne da se u bilo kom momentu mogu pretvoriti
72
61
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Pjotr Iljenkov
64
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Pjotr Iljenkov
68
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Pjotr Iljenkov
72
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
78
73
Pjotr Iljenkov
Priprema pua
U recept za ekspres-revoluciju ulazi sledee: okupljanje
opozicije oko jedne kljune figure; vrbovanje oficirabezbednjaka
iz srednjeg nivoa vlasti; formiranje partije masovnog narodnog
pokreta jakog golijata bez mozga koji e uestvovati u akcijama
graanske neposlunosti (nenasilnog otpora); posle prebrojavanja
glasova organizovanje masovnog mitinga, koji prerasta u pu.
Svaka od navedenih taaka ima veliki znaaj, ali mi u ovom tekstu
neemo svakoj od njih posvetiti jednaku panju.
Jasno je da rad na vrbovanju tajnih pristalica iz redova
bezbednosnog rukovodstva spada u klasine metode i ne moe biti
predmet naeg istraivanja. Bilo kakvi podaci ove vrste bazirani su
iskljuivo na nepotvrenim i indirektnim informacijama. U ovom
smislu verovatno je najinteresantnija knjiga Tima Marala Igra
senki, u kojoj on sa zadovoljstvom otkriva svoje posebne odnose
sa izvorima iz britanskog MI-6. Zapadnoevropske slube su
aktivno poele raditi na pronalaenju talenata (Maralov termin)
u Jugoslaviji tek u drugoj polovini 1999. Ile su tako daleko da su
interesantne ponude davale ne samo operativcima ili novinarima,
ve i ministrima jugoslovenske vlade u njihovim sopstvenim kuama.
Logika je bila krajnje jednostavna: Miloevieva pria je ionako
zavrena, treba da mislite kako da sauvate sebe.82 Jovica Stanii,
ovek koji se od poetka devedesetih nalazio na elu srpske dravne
bezbednosti i bio smenjen 1998, prihvatio je ovu vrstu pregovora.
Njegova saradnja je imala veliki znaaj u daljim dogaanjima,
jer je u kljunim momentima 2000. obezbedio pasivnost crvenih
beretki najbolje obuene, naoruane i u svakom smislu najelitnije
jedinice Srbije (jedinica za specijalne operacije je bila specijalni
82
74
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
75
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
77
Pjotr Iljenkov
78
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
79
Pjotr Iljenkov
Cohen R., Who Really Brought Down Milosevic?, New York Times
Magazine, November 26, 2000.
80
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
81
Pjotr Iljenkov
82
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
83
Pjotr Iljenkov
84
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
85
Pjotr Iljenkov
86
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Cohen R., Who Really Brought Down Milosevic?, New York Times
Magazine, November 26, 2000.
87
Pjotr Iljenkov
88
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Cohen R., Who Really Brought Down Milosevic?, New York Times
Magazine, November 26, 2000.
108
Ili, V., Otpor vie ili manje od politike, Beograd, 2001.
109
U Srbiji 82,86% stanovnitva ine Srbi (Srbija sa Vojvodinom, bez
Kosova i Metohije).
89
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Pjotr Iljenkov
92
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
93
Pjotr Iljenkov
94
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
113
114
Isto.
http://www.otpor.com; http://www.canvasopedia.org
95
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Pjotr Iljenkov
98
Ili, V., Otpor vie ili manje od politike, Beograd 2001, str. 6768.
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Ili, V., Otpor vie ili manje od politike, Beograd 2001, str. 68.
99
Pjotr Iljenkov
30.11.2000.
100
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
30.11.2000.
101
Pjotr Iljenkov
su bili izvuene sve opozicione snage i svi slojevi srpskog drutva, svi
protivnici Slobodana Miloevia, sa svih strana politikog spektra
Srbije. Osim toga, u drutvu je bila vetaki stvorena odreena
klima, javnost je bila dovedena na ivicu masovne histerije. Dolo je
do toga da je pred same izbore (u septembru) stanje bilo takvo da je,
u bukvalnom smislu, van dravnih ustanova bilo opasno izraavati
simpatije prema aktuelnom predsedniku.
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
103
Pjotr Iljenkov
104
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
105
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
123
107
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Pjotr Iljenkov
110
Maral Tim, Igra senki, Beograd, 2002, str. 192, str. 179.
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
111
Pjotr Iljenkov
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
113
Pjotr Iljenkov
114
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Treba rei da, isto kao to su lideri DOS-a posle 5. oktobra uporno
negirali (i negiraju) pomo od zapadnih mentora, tako su poricali i poriu da
su spremali oruani ustanak protiv reima tog istog 5. oktobra. Ova tajna je
(isto kao i prva) postala javna tajna. Ovo se posebno uoava u intervjuu koji
je dao opijen pobedom i uven po nesuzdranosti V. Ili, kao i u bezbrojnim
video i foto-materijalima na kojima su zabeleeni dogaaji ispred parlamenta.
Na snimcima se jasno vide zatvoreni kamioni sa orujem, vojnika preciznost i
organizovanost prvih redova napadaa, promiu ljudi sa satelitskim telefonima,
pored govornika koji se obraaju narodu stoje ljudi koji non-stop govore preko
voki-tokija. Maral Tim, Igra senki, Beograd, 2002, str. 179, 197, 200, 202, 203,
212, 213.
131
Isto, str. 99100.
115
Pjotr Iljenkov
116
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
117
Pjotr Iljenkov
118
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
119
Pjotr Iljenkov
120
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Pjotr Iljenkov
Zakljuak
Tehnika ruenja nepodobnih vlada metodom masovnih i
izuzetno organizovanih akcija graanske neposlunosti bila je uve
bana u Srbiji 1999-2000. u punom sjaju i savrenstvu. Ovaj recept
se mogao primeniti samo u drutvu sa srednje autoritativnim
reimom, sa ve naruenim poverenjem izmeu graana i vlasti, ali
u kome nezavisna sredstva informisanja, bez obzira na svakodnevnu
borbu za opstanak, nisu bila potpuno unitena. Iz raznorodnih i,
uz pomo modernih tehnologija, smukanih populistikih ideo
logija bila je formirana velika, ali bezglava (sa prikrivenim
rukovodstvom, odreujui samo pravac, a ne konkretne zadatke)
partija-golijat. Treba jo jednom ponoviti da, bez obzira na raspro
stranjeno verovanje, smisao ideologije ovakvog pokreta ipak nije ni
proameriko (jo manje antirusko) raspoloenje, kao uostalom ni
kosmopolitsko, posebno na nivou obinih lanova ili pristalica.
Ovaj pokret je sluio za raspirivanje vatre u drutvu i odreivanje
tonaliteta prevrata, koji je, naravno, imao i svoje tajne poluge.
Posle svrgavanja diktatora pokret se prirodnim putem ugasio,
upraznivi mesto za izabrano novo politiko rukovodstvo zemlje.
Sled dogaaja je pokazao da su, u veoj ili manjoj meri, ponaanje
jugoslovenskih vlasti prema ekspres-revoluciji ponovili i drugi
141
122
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
Maral Tim, Igra senki, Beograd, 2002., str. 192, str. 197.
123
Pjotr Iljenkov
124
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
125
Pjotr Iljenkov
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
126
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
8.
9.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Pjotr Iljenkov
Elektronski mediji
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
1.
2.
3.
128
EKSPRES-REVOLUCIJA U SRBIJI
4.
5.
129
TEHNIKA PUA
1. Gruzija
U novembru 2003. godine, posle demonstracija, mareva
i optubi da su parlamentarni izbori bili nameteni, svrgnut je
predsednik Gruzije, Edvard evarnadze.
2. Ukrajina
U novembru 2004. godine poele su demonstracije u okviru
narandaste revolucije u Ukrajini, gde su iznesene iste optube,
da su izbori bili nameteni.
146
131
Don Lokland
3. Liban
Nedugo poto su Amerika i UN objavile da sirijska vojska
mora da napusti Liban, i posle ubistva Rafika Haririja, demonstracije
u Bejrutu su predstavljene kao revolucija kedrova. Ogromne
kontrademonstracije koje je organizovao Hezbolah, najvea
politika stranka u Siriji, u potpunosti su zanemarene, dok je
televizija unedogled reprizirala prizore antisirijski nastrojene mase.
U jednom posebno upadljivom primeru orvelovske dvomisli, Bi-BiSi je svojim gledaocima objasnio da je Hezbolah, najvea politika
stranka u Libanu, za sada jedini podigao glas protiv odlaska
Sirijaca. Kako veina moe biti jedini glas protiv?
4. Kirgistan
Posle revolucija u Gruziji i Ukrajini, mnogi su predviali
da e se isti talas revolucija proiriti na bive sovjetske drave
u centralnoj Aziji, to se i dogodilo. Komentatori nisu mogli da
odlue kojom bojom da obelee ustanak u Bikeku da li je to bila
limun revolucija ili bi bilo bolje rei revolucija lala? Nisu uspeli
132
TEHNIKA PUA
5. Uzbekistan
U noi izmeu 12. i 13. maja, naoruani pobunjenici zauzeli
su zgrade vlade u uzbekom gradu Andianu (koji se nalazi u
dolini Fergana, u kojoj su poeli i nemiri u susednom Kirgistanu),
otvorili zatvore i zarobili taoce. Opkolile su ih policija i vojska i
poelo je dugo odmeravanje snaga. Zapoeti su pregovori, ali su
pobunjenici stalno dodavali nove zahteve. Kada su na njih krenuli
pripadnici vladinih snaga, u borbama koje su usledile poginulo je
oko 160 ljudi, meu kojima preko 30 pripadnika policije i vojske.
Meutim, zapadni mediji su pohitali da prue iskrivljenu sliku
nasilnih sukoba, tvrdei da su vladine snage otvorile vatru na
nenaoruane demonstrante narod.148
Ovaj mit o narodnoj pobuni protiv diktatorske vlade stalno
se ponavlja i popularan je kako na levici tako i na desnici politikog
spektra. Pre toga, mit o revoluciji bio je oigledno rezervisan za
levicu. Meutim, kada je u Kirgistanu dolo do nasilnog prevrata,
Tajms je ushieno komentarisao kako scene iz Bikeka podseaju
na Ejzentajnove filmove o boljevikoj revoluciji, Dejli telegraf
147
133
Don Lokland
1. Literatura o puevima
Poraava injenica da mit o spontanoj narodnoj revoluciji
opstaje, s obzirom na obimnu literaturu o puu i glavnim faktorima
i taktikama pomou kojih se izaziva.
Organizacionu strukturu potrebnu za svrgavanje reima,
odnosno danas politikih stranaka, razvio je, naravno, Lenjin. Za
razliku od Marksa, nije verovao da istorijske promene nastaju usled
dejstva neizbenih, anonimnih sila, ve da se moraju izazvati.
Ove ideje verovatno je, ipak, prvi izrazio Kurcio Malaparte,
u uvenom delu Tehnika pua. Ova knjiga, objavljena 1931. godine,
smenu reima predstavlja upravo kao tehniku. Malaparte se
otvoreno razraunao sa onima koji misle da se smena reima deava
sama od sebe. tavie, knjiga poinje prepriavanjem diskusije
izmeu diplomata u Varavi u leto 1920. godine: Crvena armija
Trockog okupirala je Poljsku (Poljska je i sama napravila invaziju na
Sovjetski Savez, zauzevi Kijev u aprilu 1920) a boljevici su stigli
pred kapije Varave. Rasprava se vodi izmeu britanskog ministra
u Varavi, ser Horasa Rambolda (Horace Rumbold) i papskog
nuncija, monsinjora Ambrozija Damijana Akile-Ratija (Ambrogio
134
TEHNIKA PUA
2. Lairanje pristanka
To nas dovodi do drugog spiska literature, koja se tie
manipulacije medijima. Malaparte lino ne razmatra ovaj aspekt,
ali on je: 1) izuzetno vaan i 2) oigledno je deo tehnike pua u
smislu u kom se smena reima danas odvija. Toliko je, tavie,
kontrola medija vana tokom smene reima, da je jedna od glavnih
osobina ovih revolucija upravo stvaranje virtuelne stvarnosti.
Kontrola ovakve stvarnosti je sama po sebi mono oruje, zbog
149
135
Don Lokland
TEHNIKA PUA
137
Don Lokland
TEHNIKA PUA
139
Don Lokland
TEHNIKA PUA
141
Don Lokland
142
TEHNIKA PUA
Don Lokland
TEHNIKA PUA
2d. Dezinformacije
Najzad, postoji vrlo obimna literatura o tehnici dezinfor
misanja. Ve sam pomenuo vanu injenicu, na koju je prvi
ukazao akotin, da je uloga novinara i medija kljuna za stalnost
propagande. Za propagandu nema odmora, pie on, formuliui
na taj nain jedno od glavnih pravila modernog dezinformisanja,
da se eljena poruka mora veoma esto ponavljati. Propagandne
kampanje, kae akotin, moraju, pre svega, biti strogo usmerene ka
cilju i vrlo organizovane, to je u doba modernog politikog spina
ve postalo norma: u Britaniji, lanovi parlamenta iz laburistike
stranke, na primer, ne smeju da se obrate medijima pre nego to
zatrae odobrenje od direktora za komunikacije u Dauning stritu
broj 10.
Sefton Delmer se bavio i polemisao o takvoj crnoj
propagandi.154 Delmer je za vreme Drugog svetskog rata napravio
lanu radio-stanicu koja je emitovala program iz Britanije u
Nemaku i kreirala mit o dobrim Nemcima patriotama koji se
protive Hitleru. Stvoren je privid da je stanica zapravo tajni nemaki
radio i koriene su frekvencije blizu talasa zvaninih stanica. Takva
154
http://www.seftondelmer.co.uk/
145
Don Lokland
146
TEHNIKA PUA
Don Lokland
TEHNIKA PUA
Don Lokland
TEHNIKA PUA
Don Lokland
TEHNIKA PUA
Don Lokland
154
TEHNIKA PUA
Don Lokland
156
TEHNIKA PUA
157
Don Lokland
158
TEHNIKA PUA
Zakljuak
Ovo uopte nije teorija zavere ovo su injenice o zaveri.
Sjedinjene Drave veruju da je, u okviru njihove zvanine poli
tike, promovisanje demokratije vaan element sveukupne strate
gije nacionalne bezbednosti. Na tome rade velike sekcije Stejt
departmenta, CIA, paravladine agencije kao to je Nacionalni
fond za pomo demokratiji i NVO koje finansira vlada, poput
Karnegi fondacije za meunarodni mir, koja objavljuje radove o
promovisanju demokratije165. Svim ovim operacijama je zajed
nino meanje, ponekad nasilno, zapadnih sila, naroito SAD,
u politike procese drugih drava, koje se vrlo esto koristi za
postizanje sutinskog revolucionarnog cilja, smene reima.
165
159
BROKERI DANK166-REVOLUCIJA
161
Irina Lebedeva
and Pipeline Politics in the Former Soviet Union, Random House Canada, 2007.
162
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
163
Irina Lebedeva
http://www.archive.peacemagazine.org/author.cgi ?key=search
string&searchstring=Metta%20Spencer
170
Ibid.
164
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
Pu u stilu postmodernizma
Prilikom odreivanja karaktera obojenih revolucija za
padni istraivai se sve manje razilaze u miljenjima. Sve vei
broj naunika ocenjuje ovakve pojave kao pojedinane sluajeve
165
Irina Lebedeva
http://www.peacemagazine.org/198.htm
Mowat J., Coup detat in Disquise: Washingtons New World Order
Democratization Template //http://globalresearch.ca/articles/MOW502A.
html
172
166
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
mogu, naravno, biti privremena zamena za zjapeu prazninu i besperspektivnost mladih narataja, koji ne shvataju u kom pravcu ide
Rusija i ija je budunost zbog toga nesigurna, ali proces zamene
realne socijalne politike fantomima se opasno oduio. Nije zgoreg
da se ovde prisetimo kako se zavrio prethodni skriveni prevrat.
Podsetimo da je pretea sadanje faze ruenja Rusije pod
parolom zajednikih demokratskih vrednosti bila odluka administracije R. Regana o formiranju, 1983. godine, Nacionalnog demokratskog fonda, sa ciljem preuzimanja sfere sovjetskog uticaja i
ruenja imperije zla.
Ovaj cilj je trebalo ostvariti preko jaanja demokratskih
ustanova po celom svetu pomou nevladinih organizacija. U
principu, ova strategija predstavljala je logian nastavak hladnog
rata i takozvanog Maralovog plana za umove, ali je lukavo
smanjenje tenzije i utuvljivanje ideje o lanoj konvergenciji suprotstavljenih sistema, zapoeto osamdesetih godina, omoguilo
otvoreno napadanje zone sovjetskog uticaja, primenom taktike
ideoloke vakcinacije za neprimetnu zamenu vrednosti i ideja.
Pod zastavom krstakog pohoda za odbranu od socijalistikog uticaja, kvazivladine formacije tipa Nacionalnog demokratskog instituta za meunarodne poslove (NDI), Meunarodnog republikanskog instituta (IRI), Meunarodnog fonda izbornih sistema (IFES),
Saveta za meunarodna istraivanja i razmene (IPEX), Freedom
House i stotine drugih struktura na uzici, koje su akumulirale
ogromna sredstva odobrena od strane Kongresa SAD i Stejt departmenta, bile su zaduene za osnivanje ispostava amerikog uticaja
u stranim dravama pod blagorodnim humanitarnim predlozima,
najee pod vidom pomoi nevladinih organizacija u izgradnji graanskog drutva i zatiti ljudskih prava, organizovanju
demokratskih izbora i alternativnih medija. Ovu jednostavnu
starunovu taktiku zauzimanja zone evroatlantskog interesa
jasno je opisao Alen Vajntajn, prvi predsednik Nacionalnog de167
Irina Lebedeva
Igantius, D., Innocence Abroad: The New World of Spyless Coups, The
Washington Post, 1991, September 22.
174
Blum, W., Rogue state: A Guide to the World Only Superpower. Monroe,
Common Courage Press, 2000. P. 180.
175
Muravchik, J., Exporting Democracy. Fulfilling Americas Destiny.
Washington DC, AEI Press, 1991. P. 208.
168
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
Brzezinski, Z., The Grand Chessboard: American Primacy and its GeoStrategic Imperatives, 1997.
177
Chaulia, S., Democratisation, NGOs and color revolution //http://
www.globalresearch.ca.
169
Irina Lebedeva
formiraju antinacionalnu korupcionu mreu, u koju ulaze novokomponovani biznismeni, zainteresovana lica iz krugova zapadnih
dijaspora, vladinih inovnika i pripadnika vojske i tajnih slubi,
kao velikoduno sponzorisani, alternativni novinarski korpus i
omladina, nagraena mnogo ozbiljnijim novcem od onog koji ima
mogunost da zaradi na radnom mestu.
Meunarodne humanitarne organizacije prodrle su u
Ukrajinu jo 1990. godine, uz preutnu dozvolu proamerikog
Leonida Kume i formirale nevladine organizacija bukvalno
od nule, ne samo kada je re o finansiranju nego i kontroli tema
i pravaca rada. Na primer, udarni odred omladinskog Majdana,
neoliberalnu Pora (Vreme je), odnegovala je i isfinansirala
takozvana Koalicija za slobodan izbor (Freedom of choice coalition). Potonju su, pak, 1999. godine formirale ambasada SAD,
Svetska banka, Nacionalni demokratski fond i Fond Soroa. Smatra se da su trokovi amerike vlade za narandastu revoluciju
iznosili 14 miliona dolara, ali ameriki novinari tom iznosu dodaju
od 57,8 do 65 miliona dolara budet, koji je 2003. i 2004. god.
Vaington usvojio za promociju graanskog drutva u Ukrajini, i to bez trokova obezbeivanja masovnosti, koji nisu pomenuti u revizorskim izvetajima.178 Karakteristika tehnolokog
ablona postmodernistikih prevrata upravo je naglo skretanje u
sferu masovnog revolucionarnog marketinga i izazivanje iroke
graanske neposlunosti, to, osim svega ostalog, zahteva kolosalne
trokove za stikere, majice, atore, poljske kuhinje i sl. Po navodima
amerikog istraivaa Lore Rozen,179 u eri ubrzanog razvoja mobilnih i satelitskih telefona, kompjutera i interneta, vek informatike
je promenio prioritete, pa tako sada ne tipuje na autoritarne lidere,
nego na graanske grupe.
178
170
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
Moramo istai jo jednu osobinu postmodernistikih prevrata, a to je iroka marketinka podrka obojenih revolucija u vidu
tematskih kompjuterskih igrica i socioloki isplaniranih blogova,
usmerenih na meunarodnu tinejdersku i omladinsku auditoriju.
U arhivama istorije narandaste revolucije moe se pronai
veliki broj linkova na kojima je predstavljena uloga u narandastom
prevratu Disko-amana i njegove prijateljice Tulipgel, koji
su obezbeivali operativnu meunarodnu interakciju i detaljne
instrukcije na blogu pod intrigantnim nazivom Le Sabot Post
Modern. U celokupnom procesu organizovanja meunarodnih
omladinskih protesta ovaj deo je praktino neistraen, a daje
gomilu materijala za razmiljanje. Usluge Disko-amana koristili
su i uesnici u skoranjim omladinskim nemirima u Maarskoj i
Francuskoj, blog usmerava korisnike na problematiku hrianstva
i ekumenizma, na trening-centre za transformaciju zemalja biveg
socijalistikog bloka, osnovane, na primer, u Maarskoj uz uee
biveg ambasadora SAD Marka Palmera, Soroevog novca i
snalaljivih biznismena iz meunarodnih etnikih dijaspora, koji
su veto prikupili medijske resurse u bivim zonama sovjetskog
uticaja i na celokupnom postsovjetskom prostoru. Ove umreene
strukture i meunarodni nevladini centri, koji isto tako akumuliraju sredstva meunarodnih poreznika za navodne humanitarne
ciljeve i redovno kame finansiranje iz vlada svojih zemalja i
dijaspore za promociju demokratije, u stvarnosti su pretvorili
revolucionarno prekrajanje sveta u pekulativni biznis.
Irina Lebedeva
Ackerman P., DuVall J., People power wins in Ukraine // The Boston
Globe, 2004, December 26.
172
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
Irina Lebedeva
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
Irina Lebedeva
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
Irina Lebedeva
178
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
179
Irina Lebedeva
a609.htlm
180
Takoe:
http://www.basango.com/Bringing-down-a-dictator
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
pozicionira kao filozof i to ak objavljuje knjige sa filozofskom tematikom. Soro i druga zainteresovana lica imaju plaene
konceptualiste i druge specijalno angaovane ljude zaduene za
smene reima na postsovjetskom prostoru. Po reima samog arpa,
upravo je Dord Soro uplatio prva sredstva Dinu arpu za otvaranje Instituta Ajntajna centra za nenasilne akcije kao nain
voenja rata, kako je to definisao sam arp. Otvoreno drutvo je
finansiralo stairanje aktiviste gruzijske opozicije Giga Bokerija u
Srbiji zbog razmene iskustva u organizovanju revolucija bez krvi,
zasipalo Gruziju laticama tih istih rua i finansiralo jo mnogo toga,
pa ak i plate pobednika revolucionara, zajedno sa UN-om.
U leto 2003. sredstvima Soroa finansiran je desant Otpora
na Gruziju, kada je oko hiljadu studenata prolo obuku za organizovanje ulinih demonstracija. Sam Bokerija je izjavljivao da su
u ruenju evarnadzea najaktivnije uestvovale tri organizacije
televizijski kanal Rustavi-2, omladinska organizacija Kmara
(Dosta) formirana po primeru srpskog Otpora i partija Nacionalni pokret M. Sakavilija. Sudei po saoptenjima iz gruzijske
tampe tog vremena, svi oni su na ovaj ili onaj nain finansirani
preko fondova Soroa. Pola godine pre revolucije rua, Kmari
je dodeljen grant od pola miliona dolara, Rustavi-2 su jo 1995.
iz fondova Soroa bila uplaena sredstva za razvoj, a godinu dana
pre revolucije izdvojene su dodatne subvencije za novi potporni
informacioni projekat novine 24 asa.
Po podacima koje je objavio Riard Karlson, rukovodilac
vaingtonskog istraivakog centra za borbu protiv terorizma Foun
dation for the Defense of Democracy i bivi direktor Glasa Amerike,
samo za tri meseca pre revolucije rua, od avgusta do oktobra,
Soro je uloio 42 miliona dolara u eliminisanje evarnadzea.186
Fraza koju je Riard Karlson stavio u naslov svog lanka, potem186
181
Irina Lebedeva
182
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
http://www.archive.peacemagazine.org/v19n3p16.htm
183
Irina Lebedeva
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
pisati da je pobedio narod i da su Ukrajinci izabrali ivot sa demokratskim vrednostima, a ne sa oligarsima.188 Na profesionalnim
tribinama, kao to su, na primer, otvoreni forum Stejt departmenta
SAD, Akerman promovie drugaije ideje, koje je trebalo da zainteresuju prvenstveno vojna lica. U svom izvetaju pod naslovom
Izmeu tvrde i meke vlasti: uspon borbe graanskog drutva i demokratske promene on ubeuje strunu auditoriju da se iskustvo
omladinskih pokreta, poput onih koji su oduvali Miloevia, moe
primeniti u Iranu, Severnoj Koreji, za zavretak operacije u Iraku i
time rasteretiti vojna komponenta. Akerman je informisao prisutne
o svom radu sa najboljim amerikim strunjacima za razvoj oruja
u laboratoriji za razvoj novih komunikacionih tehnologija Lorens
Livermor, koje se moe koristiti za kvalitativno nove omladinske
buntovnike pokrete. Re nije o tome da takve tehnologije mogu
biti demokratizirajue naglaavao je Akerman, pozivajui se na
moguu primenu takvih tehnologija za smenu reima u Kini, - one
uspostavljaju decentralizirajuu aktivnost. Ako hoete, one formiraju digitalni koncept prava na okupljanja.189
185
Irina Lebedeva
186
http:/www.tavinstitute.org/humanrelations
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
iroko primenjivane u psihooperacijama NATO-a u cilju destabilizacije lidera Zapadne Evrope koji su pokuavali da vode samostalnu politiku.
Tek danas su neki britanski istraivai spremni da razmotre
ruenje generala De Gola 1967. kao primer destabilizacije pomou
omladinskog roja. Ipak, omladinske pobune krajem ezdesetih
godina, u maju 1968, sinhronizovani studentski nemiri u nekoliko
univerzitetskih centara u Italiji, dogaaji u ehoslovakoj koji su
usledili odmah potom, trebalo je i ranije da navedu posmatrae na
odgovore koji se sami nameu. Posle mnogo godina moemo sa
sigurnou tvrditi da su mnoge metode dananjih obojenih revolucija bile krajem ezdesetih godina pilot-projekti i u SSSR. Katalizatora je bilo bezbroj. Jedan od njih je takozvani Maralov plan za
umove zapadna ideoloka vakcina veto je injektirana ne samo
tajnim operacijama, potplaivanjem vodeih novinara, otvaranjem
neformalnih klubova agenata uticaja i finansiranjem niza izdanja
u Evropi, vei legalnim irenjem meudravnih kulturnih razmena
osmiljenih za nevidljivu zamenu pojmova. Mnogo potencijalno
subverzivnih, prvenstveno ekumenskih omladinskih organizacija,
pod najnevinijim kulturolokim nazivima ulazilo je u Sovjetski
Savez preko kanala za omladinsku razmenu. Ona ista francuska
Omladina i rekonstrukcija, koja je radila u sklopu internacionalnih studentskih graevinskih odreda u Petrovom dvorcu nedaleko
od Sankt Peterburga, bila je ustvari filijala YMCA globalistike
asocijacije hrianske omladine, koja je ispovedala ekumenistike
(maltene antipravoslavne) ideje i irila ih kroz partnerstvo sa univerzitetima Evrope i sisteme individualnog mentorstva.
Govorei jezikom savremenih analitiara informacionopsiholokog terorizma, moe se rei da su se uspostavljale
globalistike metode osnovne konkurentske borbe borbe za ljudsku
svest. Mnogi od francuskih studenata koji su 1968. boravili u SSSRu bili su uesnici studentskih nemira u Sorboni. Internacionalna
187
Irina Lebedeva
188
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
Sharp, G., Making Europe Unconquerable: The Potential of CivilianBased Deterrence and Defense, 1985.
189
Irina Lebedeva
190
BROKERI DANK-REVOLUCIJA
191
Irina Lebedeva
praktino, ne ostavlja vlasti ni najmanju ansu da bude decentralizovana, da oslabi mo vertikalne vlasti. Nije sluajno da su primeri neuspelih arpovih (i onima koji stoje za njim) prevrata bile
drave-mete u kojima su na vlasti bili najnedemokratiniji vladari
tragino su se zavrili protesti studenata na Tjananmenu, propala
je obojena revolucija protiv aveza u Venecueli, bez zuba je ostao beloruski Zubr, obuen po metodologiji srpskog Otpora za
napad protiv Lukaenka.
Situacija dovodi do oaja zapadne analitiare: eksport revolucija se privatizuje, u ovaj biznis se, kao i u posao sa dank-ob
veznicama, ukljuuje sve vie ljudi. Ko je spreman da zakolje koku
koja nosi zlatna jaja? I postoji li uopte alternativa? Nee se valjda
birati izmeu boljeg ili loijeg despota, kako je savetovala pokojna
Din Kirkpatrik, predlaui kategorizaciju diktatora na autoritarne i totalitarne? Nije valjda da treba prekinuti meudravne
veze, naunu i kulturnu razmenu? Nije valjda da se treba principijelno odrei stvaranja graanskog, demokratskog i pravednog
drutva?
Ne treba se obeshrabriti! Ipak su uhvaeni na delu uesnici
avanture sa dank-obveznicama, i poljuljano je nametnuto ljudima manipulativno verovanje da dank-papir, a ne realne vrednosti, donosi najveu zaradu,. Ne treba se ograditi od sveta, ve objasniti svom narodu i svetu sa kakvom pojavom ima posla, spreiti
pristup u svoju kuu trgovcimamanipulatorima, prepreiti im put
stvarnom graanskom odbranom, i najvanije reavati nasune
probleme ljudi, a ne poturati im neke sumnjive zamene. Kako
to postii u principu to nije teko kada si upoznat sa stvarnom
prirodom opasnosti, kada ne gradi iluzije, ne ide u drugu krajnost i misli o blinjem u kategorijama dobrog. Kada drutvu budu
vraene istinske vrednosti, nikakve obojene revolucije nee moi
pobediti narod.
192
PRERUENI PU:
VAINGTONSKA MUSTRA ZA
DEMOKRATIZACIJU NOVOG
SVETSKOG PORETKA
193
dr Donatan Movat
dr Donatan Movat
197
dr Donatan Movat
dr Donatan Movat
dr Donatan Movat
http://www.wcfia.harvard.edu/ponsacs/seminars/Transformi
ngStruggle/defense.htm#Art%20of%20War
202
A droga?
Iskustvo pukovnika Helvija iz Mjanmara, gde je pred ustanak obuavao etnike manjine u regiji koja je centar svetske
proizvodnje opijuma, otvara jo jedno vrlo vano pitanje u vezi
s postmodernim puevima: kakvu ulogu ima narko-mafija u
omoguavanju promene reima? uvari zakona iz raznih ze203
dr Donatan Movat
Srpski virus
Mree i metode upotrebljene u sekvenci od Srbije do
Ukrajine prvi je obelodanio Majkl Dobs, u lanku objavljenom u
Vaington postu 11. decembra 2000. godine, pod naslovom U.S.
Advice Guided Milosevic Opposition Political Consultants Helped
Yugoslav Opposition Topple Authoritarian Leader, gde pie:
Konsultanti koje je plaala Amerika odigrali su iz senke
kljunu ulogu u bukvalno svakom aspektu Miloevievog progona,
vodei ankete o javnom mnjenju, obuavajui hiljade opozicionih
204
dr Donatan Movat
dr Donatan Movat
dr Donatan Movat
211
POGOVOR
ODBIJANJE LJUDODERSKOG LONCA:
IMPERIJA, PREVRAT I SUDBINA
213
Neboja Mali
214
Neboja Mali
217
Neboja Mali
Pritom je posebna gadost pokuaj Imperije da podvali Otpor i Kanvas kao navodno autentino srpske pojave. Ne samo
to u Srbiji pod njima dobro ide samo onima koji Srbiju mrze, ve
se time krivica za prevrat prebacuje sa agresora Imperije na
rtvu. Znajui makar i iskrivljenu sliku o balkanskim ratovima devedesetih, malo ko u svetu Srbe smatra dobrim slugama Imperije.
A kroz svoenje Srbije na posluniku satrapiju, a Otpora na
svetski virus revolucije, alje se poruka buduim rtvama da je otpor uzaludan.
Ali, kao to samo postojanje ovog zbornika pokazuje, otpor
indukovanim prevratima nije osuen na propast, niti je Otpor
osuen na pobedu. Napori Imperije da oblikuje realnost svode
se, u sutini, na manipulaciju utiscima. Upotrebom rei i simbola,
pokuava se promeniti sutina postupaka. Ali samo zato to su na
karti izbrisali planinu, ili je nazvali rekom, ne znai da ona i dalje
ne postoji u prirodi. Isto tako, kada intervenciju u Libiji nazovu
kinetikom vojnom akcijom, iole normalnom oveku je jasno da
se to prevodi kao rat. Dugoroni neuspeh raznih reiranih revolucija pokazuje do koje mere je Imperija zaboravila lekcije antike. A
oni koji zaborave naravouenija istorije, osueni su da je ponavljaju.
219
https://www.youtube.com/watch?v=z2kBdfHohiI
http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-26079957
221
zbog sukoba linosti meu njima trojicom i takoe bi tebi dalo ansu
da deluje brzo i da nas stavi u pozadinu svega toga pre nego to
oni sednu i on im objasni zato mu se ne svia.
Nuland: O.K, dobro. Odgovara mi. Zato ga ti ne kontaktira
da vidi da li hoe da razgovara pre ili posle?
Pjat: O.K, hou. Hvala.
Nuland: O.K... Jo jedna novost za tebe, Defe. (uje se klik.)
Ne seam se da li sam ti rekla, ili sam rekla samo Vaingtonu, da je
Def Feltman (pomonik generalnog sekretara za politika pitanja
pri Ujedinjenim nacijama) kad sam jutros s njim razgovarala imao
novo ime za onog iz UN Roberta Serija, jesam li ti to napisala jutros?
Pjat: Da, video sam to.
Nuland: O.K. Sad je uspeo da sredi da se i Seri i (generalni
sekretar UN) Ban Ki Mun sloe da Seri moe da doe u ponedeljak
ili utorak. To bi bilo sjajno, ja mislim, da se uvrsti taj dogovor i da
UN pomognu da se uvrsti i, zna, jebe EU.
Pjat: Ne, upravo tako. I mislim da moramo neto preduzeti
kako bi to uspelo jer moe da rauna na to da e, ako ovo krene,
Rusi iz prikrajka pokuati na svaki nain to da sabotiraju. Opet,
injenica da je to sada u opticaju, jo pokuavam i sam da shvatim
zato Janukovi (prigueno) to. U meuvremenu, ba sada se
odrava sastanak frakcije Partije regiona i siguran sam da se u
ovom asu vodi una rasprava. U svakom sluaju, moglo bi ovo da
nam proe ako budemo delovali brzo. Zato mi dozvoli da ja radim
na Kliku a ti ako samo moe da odri... elimo da pokuamo
da naemo nekoga sa meunarodne scene da doe i pomogne da
se ovo zavri. Druga stvar je nekakvo pruanje ruke Janukoviu,
ali verovatno emo jo priati o tome sutra, poto vidimo da stvari
polako dolaze na svoje mesto.
Nuland: Da se nadoveem, Defe, kad sam pisala poruku
(savetniku amerikog potpredsednika za nacionalnu bezbednost
Dejku) Salivanu, on mi se direktno obratio i rekao da mi treba
223
224
Stefan Karganovi
Pjotr Iljenkov
Don Lokland
Irina Lebedeva
dr Donatan Movat
Neboja Mali
Izdava:
BESJEDA
Banja Luka
Lektor:
Tatjana Atlagi
Grafika priprema:
Dragana Pupac
tampa:
GRAFID
Banja Luka