Professional Documents
Culture Documents
56
S. Teovi, S. Alii
Struni rad
Hidroelektra,
Hidroelektra niskogradnja,
most, vijadukt,
nadvonjak,
projektiranje,
gradnja
Key words
S. Teovi, S. Alii
Hidroelektra,
Hidroelektra niskogradnja,
bridge,
viaduct,
design,
construction
Mots cls
S. Teovi, S. Alii
Hidroelektra,
Hidroelektra niskogradnja,
pont,
viaduc,
tude,
construction
. , .
, ,
, oo,
,
, ooo
Uvodno se daje pregled razvoja cestogradnje u okviru koje se izvode brojni mostovi, vijadukti i
nadvonjaci. Mnoge od tih graevina projektirane su i/ili izvoene od Hidroelektre (sada Hidroelektra
niskogradnja d.d.). Ovdje se opisuju betonski mostovi, vijadukti i nadvonjaci u ijoj je gradnji imala
udjela Hidroelektra kao projektant ili kao izvoa, a esto je bila jedno i drugo. Prikazane su osnovne
znaajke dvanaest graevina s opisom uloge Hidroelektra u njihovoj gradnji.
Professional paper
, oo. /
( ).
, oo,
,
.
.
Schlsselworte
S. Teovi, S. Alii
Fachbericht
Hidroelektra,
Hidroelektra Tiefbau,
Brcke,
Talbrcke,
berfhrung,
Entwefen,
Bauen
Autori: Mr. sc. Snjeana Teovi, dipl. ing. gra.; Snjeana Alii, ing. gra., Hidroelektra niskogradnja d.d.,
Zeleni trg 6a, Zagreb
569
S. Teovi, S. Alii
akvadukata od prednapetog betona. I nadvonjaci i akvadukti prednapeti su nategama tipa Freyssinet.
Most preko Rjeine kod Banskih vrata na obilaznici
Rijeke bit e dvojni most, a 1988. puten je u promet
samo sjeverni krak. Rasponski je sklop okvir s kosim
stupovima raspona 45 + 96 + 45 m. Kosnici i krajnja
polja izvedeni su na skeli, a srednji dio od predgotovljenih odsjeaka duljine 2,45 m koji su se sklapali navlanom reetkom, lijepljeni i privremeno napinjani Dywidagovim ipkama, a u konanoj fazi nategama BBR. Na
tom se mostu dolo najdalje u primjeni suvremenih postupaka izvedbe.
Godine 1990., nakon prvih slobodnih izbora, u Hrvatskoj je snano ubrzana izgradnja cesta pa tako i mostova.
Na cesti Solin-Klis Hidroelektra gradi etiri vijadukta s
rasponskim sklopovima od predgotovljenih djelomino
prednapetih betonskih nosaa i kolnike ploe iji je
donji dio predgotovljen, a gornji betoniran na samome
mjestu. Nosai su pravokutna presjeka s malim prepustima u gornjem pojasu i krunim tednim otvorima. Nad
potporama je uspostavljen kontinuitet, ali bez prednapinjanja. Najvei od ovih vijadukata su Jamani. U to
doba se u blizini Rijeke gradi potez budue autoceste
Rijeka-Trst odnosno prikljuak ceste Matulji tunel
Uka Lupoglav. Hidroelektra je tu izgradila tri vijadukta - Klesarija, mogori i ivica, iji su rasponski
sklopovi naelno slini istarskim. Izbijanjem rata 1991.
znatno se usporava izgradnja prometnica, ali se radovi
ipak sasvim ne obustavljaju. Tako se gradi obilaznica
oko Splita, potez autoceste Karlovac-Rijeka od Otrovice do Vrata u Gorskome kotaru, a od 1993. poinju radovi na obilaznici Pazina odnosno cesti Cerovlje-Rogovii. Na autocesti Karlovac-Rijeka gradi se vijadukt
Hreljin od predgotovljenih odsjeaka, po uzoru na srednje polje mosta preko Rjeine kod Banskih vrata, a na
zaobilaznici Pazina vijadukt Meari.
Jadranska cesta Dubrovnik-Herceg Novi, na mjestu zvanom Ljuta, oteena je miniranjem u ratu na dva mjesta.
Oteenje je popravljeno izvedbom dvaju mostova preko suhodoline, koji su nazvani Duboka ljuta I i Duboka
ljuta II. Upotrijebljeni su predgotovljeni djelomino prednapeti betonski nosai koji su bili namijenjeni za jedan
drugi most, pa je to odredilo tip rasponskog sklopa: slobodno poduprti rotilj od ovih nosaa i dobetonirane kolnike ploe.
2 Betonski mostovi, vijadukti, nadvonjaci
S. Teovi, S. Alii
IZVOA RADOVA:
Hidroelektra-Projektiranje-Zagreb
Hidroelektra-Zagreb
IZVOA RADOVA:
Duljina odsjeaka iznosila je po 5,0 m, a na svaku stranu stupa izvedena su po 4 odsjeka pa je prepust dugaak 22,65 m. Visina konstrukcije na prepusnom dijelu
mijenja se postupno od 3,50 nad stupom do 2,34 u sredini raspona. U glavnom rasponu i u rasponima prema
obalama oslonjena su na privremene leaje po etiri armiranobetonska prednapeta nosaa. Leaji montanih
nosaa na prepustima bili su privremeni, dok su na stupovima postavljeni stalni neoprenski leaji. Duljina
montanih nosaa u glavnom je rasponu 40,0 m, a u
rasponima prema obalama 29,5 m. Nosai su montirani
navlanom skelom. Nakon zalijevanja sljubnica izmeu
montanih ploa sredinjeg dijela mosta, prednapete su
natege kojima je ostvaren kontinuitet sredinjeg dijela.
Slika 2. Most kopno otok Krk
Most se sastoji od dvaju neovisnih objekata: jedan raspona 390,0 m spaja kopno s otoiem Sv. Marko, a drugi, manji, raspona 244 m, spaja otoi Sv. Marko s otokom Krkom. Hidroelektra je sudjelovala u stvaranju tog
projekta izgradnjom temelja, upornjaka, montanih nosaa, ploe kolnika, prilaznih cesta i rampa, asfaltiranjem
te iskopima za naftovod koji je proveden preko mosta.
GRAEVINAR 58 (2006) 7, 569-575
PROJEKTANT:
Hidroelektra-Projektiranje-Zagreb
Hidroelektra-Zagreb
IZVOA RADOVA:
S. Teovi, S. Alii
lektorom kanalizacije koji se nalazi ispod sjevernoga
traka Ljubljanske avenije, a iz istog je razloga bilo potrebno oblikovati kose stupove. Glavna rasponska konstrukcija nadvonjaka je kontinuirana prednapeta armiranobetonska ploa raspona 16 + 20 + 28 + 20 + 16 m.
Ukupna irina nadvonjaka je 23,5 m u koju nisu ukljuene pjeake staze jer takav promet nije predvien.
Potrebno je obratiti panju na oblikovanje ove graevine koja svojim zanimljivim stupovima, vijencima i ogradama odudara od klasinih oblika monotonih tipskih
nadvonjaka. Posebna pozornost posveena je ureenju
unjeva nasipa s profiliranim betonskim zidiima, kako
to i dolikuje nadvonjaku u gradu. Cijeli je nadvonjak
izgraen 1978. za svega tri mjeseca, to je izniman uspjeh.
IPZ-Zagreb
Hidroelektra-Zagreb
IZVOA RADOVA:
S. Teovi, S. Alii
Prvotnim projektom bilo je predvieno betoniranje glavnog otvora na krletki u odsjecima duljine 5,00 m, slino kao kod jasenovakog mosta. No ipak je primijenjeno rjeenje s lijepljenjem prethodno izraenih odsjeaka
du sukladnih sljubnica, za koje je trebalo utroiti oko
20% vie natega. Odsjeci su dugi 2,45 m, mase 25 t do
65 t, a lijepljeni su epoksidnim ljepilima. Privremeno
povezivanje uzastopnih odsjeaka izvedeno je Dywidagovim prednapetim tapovima, sve dok nisu provueni i
prednapete natege.
PROJEKTANT:
IPZ-Zagreb
Hidroelektra-Zagreb
IZVOA RADOVA:
2.7
Vijadukt Hreljin
Rasponski sklop ini sanduasti nosa sastavljen od prednapetih prethodno izraenih odsjeaka duljine 2,35 m.
Odsjeci su se izraivali po tzv. postupku duge linije
u proizvodnom pogonu, u taktu od dva dana, a ugraivali se pri starosti od najmanje 28 dana. Niz od 21 odsjeka nad stupom jedan u osi stupa i deset parova
simetrinih odsjeaka tvore stol. Odsjeci su se tijekom ugradbe lijepili, potom privremeno pridravali tapovima Dywidag, dok se ljepilo ne osui, da bi se na
kraju napele trajne naatege. Tijekom izvedbe stol se
oslanjao na privremene leaje 4 pjeana lonca na
jednom stupu, koji su se nakon spajanja posljednjeg
odsjeka oslobaali, da bi se stol oslonio na stalne lonaste klizne leaje. Povezivanje stolova ostvarilo se betoniranjem meuodsjeaka.
Visina odsjeaka je 3,50 m, a popreni presjek obuhvaa cijelu irinu rasponskog sklopa. Svaki odsjeak ima
rebra na hrptovima za sidrenje natega. Odsjeak nad
stupom ima jo i rebro u donjoj ploi, a i bona su mu
rebra jaa radi zajamenja potrebne krutosti. Masa je
odsjeaka u polju 44,5 t, a onoga nad potporom 70 t.
PROJEKTANT: Hidroelektra-Projektiranje-Zagreb
IZVOA RADOVA:
2.8
Hidroelektra-Zagreb
Vijadukt Drenik
573
2.9
S. Teovi, S. Alii
Rasponska konstrukcija vijadukta formirana je od prednapetih montanih nosaa prosjenog raspona 37,7 m
(zbog razliitih zakrivljenosti u poprenoj dispoziciji,
nosai se poneto razlikuju u duljini). Za vlastitu teinu
i teinu kolnike ploe, nosai su sustava slobodno poloene grede. Nakon betoniranja njihovih uzdunih spojeva iznad stupova, pretvaraju se u sustav kontinuiranih
nosaa za sva naknadna optereenja i djelovanja. Sprezanje nosaa s kolnikom ploom i njihovo kontinuiranje na leaju obavlja se s pomou klasine armature.
Predvieno je 5 predgotovljenih nosaa u poprenoj dispoziciji vijadukta, na osnom razmaku od 2,60 m.
U uzdunoj dispoziciji nosai se iznad stupova oslanjaju
na dva leaja koji su na osnom razmaku od 2,2 m, to
omoguuje relativno iroka naglavnica. Time se postie
jednostavnija izvedba (izravno oslanjanje u montai) te
manji rasponi nosaa.
Rasponska konstrukcija vijadukta podijeljena je u tri dilatacije duljina 238,3 m + 239,4 m + 238,3 m = 716 m.
Visine stupova kreu se od oko 20 m do otprilike 55 m.
Na itavom potezu vijadukta os ceste je u krunoj krivini polumjera R = 2655,10 m (os lijevog kolnika). Popreni nagib kolnika takoer je konstantan na itavoj duljini vijadukta i iznosi 2,5%.Niveleta mosta do ST km
78 + 309,76 m je u jednolikome uzdunom nagibu od
5.2505%, a u nastavku u konkavnoj vertikalnoj krivini
polumjera R = 12 000 m.
Kolnika se ploa, ukupne debljine 25 cm, izvodi polumontano. Donji dio debljine 7 cm izvodi se od montanih omnia ploa, a gornji dio debljine 18 cm monolitno;
omnia ploe i monolitni dio kolnike ploe se spreu.
Klasina vlana armatura za kontinuiranje rasponskih
nosaa iznad leaja veim je dijelom smjetena u kolnikoj ploi, a manjim dijelom u gornjoj pojasnici nosaa.
Nosai su prednapeti sa po 4 natege koji su na krajevima usidrene sa sidrima sustava RIZZANI DE ECCHER.
Proizvode se u metalnoj oplati na gradilitu i potom
montiraju na naglavnice stupova s pomou prijenosne
skele. Vidljiva povrina nosaa mora biti glatka i ujednaene boje betona. Nakon montae nosaa sustavom
polje po polje izvode se popreni nosai nad leajima
i potom se montiraju omnia ploe i betonira kolnika
ploa. Na kraju se uspostavlja kontinuitet nosaa betoniranjem njihova nastavka iznad stupa, s pripadnim dijelom kolnike ploe. Takva izvedba omoguuje smanjenje tlanih naprezanja donjeg pojasa nosaa i vlane armature u kolnikoj ploi iznad stupa, uz neznatno poveanje momenata savijanja u polju nosaa.
U poprenom profilu vijadukt ima dva vozna traka irine po 3,5 m i jedan trak za spora vozila irine 3,25 m.
Uz irinu zatitnih trakova na rubovima od po 1 m , ukupna
irina kolnika ceste na vijaduktu iznosi 12,25 m. Sa irinama odbojnih ograda na rubovima od po 0,46 m, ukupna je irina vijadukta 13,87 m.
574
S. Teovi, S. Alii
cm po itavoj visini. Visina stupova kree se od 20 m do
55 m. Stupovi visine vee od 30m imaju po sredini
poprenu dijafragmu za ukruenje.
Stupovi su temeljeni na masivnim plitkim temeljima
visine 2,5 m, irine 9m popreno na vijadukt i 7-9 m
uzdu osi vijadukta. Dubina temeljenja odreena je sukladno zahtjevu rezultata geotehnikih istranih radova i
nakani da vrh temelja bude ispod razine okolnog terena
(to skladnije uklapanje u okoli).
Kod mosta Dabar rasponska je konstrukcija kruto vezana sa srednjim stupovima (S2, S3, S4 i S5), dok se na
upornjake i rubne stupove (S1 i S6) oslanja preko lonastih leaja.
prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.Split
IZVOA RADOVA: Hidroelektra-Zagreb
PROJEKTANT:
LITERATURA
[1] Mari, Z.; Velan, D.: Vie od pedeset godina prednapetog betona
u Hrvatskoj, XII. kongres Meunarodnog saveza za
prednapinjanje, Washington 1994., str. 65.,66., 69.-71., 75.-79.
[2] Gukov, I.; avor, Z.; Radi, J.: Betonski gredni mostovi, Zlatni
sabor HDGK 1953.-2003., Zagreb 2003., str. 67.-69., 74.,75.
[3] Radni, J.; Smoljanovi M.; Herak, V.; Marovi, D.; Harapin, A.;
Nikoli, .; Matean, D.; ari, V.; Nieti, .; Markota, L.;
Brzovi, D.; imunovi, T.: Projektna rjeenja graevina na
Jadranskoj autocesti od Zadra do Dugopolja, Zlatni sabor HDGK
1953.-2003., Zagreb 2003., str.222.
575