Professional Documents
Culture Documents
Uvod
Uvod
UVOD
Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja lei u srcu jugoistone Evrope, u sredinjem
dijelu Balkanskog poluotoka. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu granii s Republikom
Hrvatskom, a na istoku i jugu sa dravama Srbijom i Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina ima
mali izlaz na more u duini od oko 21 km obalne linije kod Neuma.
Balkanski poluotok je most izmeu Evrope i male Azije tako da se ovdje istone i zapadne
civilizacije susreu, ponekad sukobljavaju, ali takoe i obogauju jedna drugu.
Bosna i Hercegovina je mala zemlja koja se prostire na samo 50.000 km2 ali ima dugu i
fascinantnu istoriju. Na to su najvie uticale etiri religije (Judaizam, Katolianstvo,
Pravoslavlje i Islam) jer su svaka ponaosob dale svoj doprinos u razvoju specifine
civilizacije.
Ime Bosna, kako se nazivaju sjeverni i centralni dio zemlje, datira jo iz Rimskog vremena i
vjeruje se da je nastalo od rijei bosana to znai voda a koje Bosna ima u izobilju. Juni
dio zemlje, region oko drevnog Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosaa nazvan je
Hercegovina nakon to su to podruje zauzeli Otomanski osvajai.
Bosna i Hercegovina je zapanjujue lijepa zemlja u kojoj posjetioci mogu uivati u ljepotama
irokih ravnica Semberije, kamenite Hercegovine, zelenih livada i panjaka kao i visokih
planinskih vrhova u centralnoj Bosni. Pored prirodnih ljepota u BiH postoji veliki broj
kulturno-istorijskih spomenika koji su svakako zanimljivi potencijalnim turistima. Ali ono to
je najvanije u Bosni i Hercegovini ive divni i gostoljubivi ljudi koji su uvijek spremni izai
u susret i otvoriti svoje srce svakome ko doe u njihovu zemlju.
Veliki su potencijali za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini ali mnogi nisu svjesni te anse za
ekonomski napredak i slanje pozitivne slike o BiH.
Ukoliko se hitno ne preduzmu adekvatne mjere neprocjenjivi resursi koji se mogu iskoristiti
u turistikom sektoru bie nepovratno uniteni i izgubljeni.
Bosna I Hercegovina
Lokacija
Geografske koordinate
Zastava
Povrina
Najnia taka
Najvia taka
Duina granice
Duina obale
Susjedne zemlje
Broj stanovnika
Pozivni broj
Vrijeme
Glavni grad
Slubeni jezici
Pismo
Novac
Meunarodni kod (ISO CODE) za konvertibilnu marku
Numeriki kod za BAM
Kurs KM -
Jugoistona Evropa, na
Balkanskom poluotoku,
granii sa Jadranskim
morem, Crnom Gorom,
Hrvatskom i Srbijom
44 00 N, 18 00 E
52.280 km2
grad Neum, 0 m
Magli, 2386 m
1.459 km
21,2 km
Republika Crna Gora (225
km duina granine linije)
Republika Hrvatska (932
km duina granine linije)
Republika Srbija (302 km
duina granine llinije)
4.4 miliona
+387
GMT + 1
Sarajevo
bosanski
hrvatski
srpski
latinica
irilica
Konvertibilna Marka (KM)
BAM
977
1KM = 0,51129
1 = 1,95583KM
BiH ima odlian potencijal za razvoj turizma koji moe snano doprinijeti razvoju
sveukupnog ekonomskog napretka u zemlji, meutim ne postoji koncept razvoja odrivog
turizma sa definisanim ciljevima, prioritetima i implementacijom. Iako je nedostatak
2
nije ba jasno kako bi se moglo zaraditi na njima. Dok ministri doivljavaju kulturno naslijee
kao luksuz, trebali bi ga smatrati prioritetom za ekonomske investicije ili kao mogunost za
otvaranja novih radnih mjesta. Problem je u tome da ne znamo prodati sami sebi ta imamo, a
kamoli eksternim stakeholderima. Kljuno je mjesto marketinga i izgradnje imida BiH kao
atraktivne turistike destinacije. ak je i turistika ponuda poznatih spomenika poput
mostarskog Starog mosta predmet politikih borbi umjesto ekonomske strategije. U
meuvremenu, poznavaoci kulture i turizma upozoravaju da graani BiH polako gube
vrijednu granu industrije.
Udruenja turistikih agencija u BiH ne znaju kalendar festivalskih deavanja u gradu niti ta
je na njihovom programu. Ne postoji baza podataka koja bi pratila manifestacije niti bilo
kakva osnovna organizacija. Strunjaci apeluju na turistike agencije kako bi trebale pokazati
vie inicijative u prikupljanju informacija o manifestacijama iz kulturno- informativnog centra
kantona i njihovom ukljuivanju u paket-aranmane.
Interesantna miljenja direktora dva najvea sarajevska festivala, Sarajevo film festivala i
Sarajevske zime navode da ne mogu zainteresirati turistike agencije da manifestacije stave
kao turistiku atrakciju. Direktor Sarajevo film festivala Mirsad Purivatra, kae da hoteli u
Sarajevu ne koriste prednosti festivala time to bi podigli cijene i ponudili specijalne pakete.
Kao primjer navodi slijedee: za vrijeme kanskog filmskog festivala nemogue je iznajmiti
sobu na manje od jedne sedmice, a i cijene su vee. Turistike agencije nisu u stanju da rade
svoj posao, zakljuuje Ibrahim Spahi, direktor festivala Sarajevska zima. Spahi i drugi
kau da je turistika industrija uglavnom usmjerena na slanje Bosanaca u inostranstvo
umjesto da privlai strane turiste u BiH. Od 206 registrovanih turistikih agencija 1 u BiH
samo njih desetak posto rade na dovoenju turista u Bosnu. Sve druge agencije odvode turiste
vani. To je sutina problema. Slijedei problem tirizma jeste injenica da veina turistikih
agencija radije promovira inostrane destinacije bh. turistima nego to privlai strane turiste
kako bi potroili novac u BiH. Postoji jedna turistika agencija sa poslovnim planom koji
ignorie politiku i dri se koritenja potencijala BiH, te ostvarivanja profita. Njen osniva je
Amerikanac Tim Clancy koji je proputovao cijelu BiH radei za nevladine organizacije.
Clancyja je oduevila ljepota zemlje i tada se odluio da pokua privui turiste iz cijelog
svijeta, pria njegov partner Thierry Joubert. Clancy je prije etiri godine pokrenuo turistiku
agenciju "Green Visions" sa sunarodnikom Darin Spurrgeon, Holananinom Thierryom
Joubertom i Bosancem Alenom Lepiricom. Nemamo nita zajednikog sa ostalim
bosanskohercegovakim turistikim agencijama, kae Joubert. Razlika je u tome da, dok
oni izvoze ljude, mi ih uvozimo. Ne pravimo razliku izmeu RS-a i Federacije, naglaava
Joubert. Jasno nam je da se turistiki imid BiH mora promijeniti. Naalost, domai turistiki
radnici imaju malo ideja o tome kako marketinki promovisati ono to Bosna i Hercegovina
moe da ponudi. A to je jo jedan od problema u turizmu, a to je nedostatak kadra.
Posjedujemo turistiki potencijal, ali nam nedostaju turistiki menaderi koji bi ga
promovisali na pravi nain. Menadment treba osavremeniti i educirati ljude, ali zaboravljamo
na to da kulturne posjete nisu dovoljno razvijene u ovoj zemlji. Ali sudbina najznaajnijih
kulturnih institucija moda ima isto toliko veze sa politikom koliko i sa marketingom.
BiH
Bosni i Hercegovini je
isto toliko potrebno i brandiranje destinacija, jer to bi doprinjelo i naglaavaje pozitivnog i
otklanjanje negativnog imida. Brandiranje destinacije moe pomoi premoavanju gapova
izmeu snaga destinacije i precepcije posjetilaca.
Problematina mjesta su one destinacije o kojim se govori u loem kontekstu, daleko su od
emocionalnog apela te aktivno odbijaju potencijalne turiste. Destinacije koje imaju malo
emocionalnog naboja suoavaju se s tekim zadatkom ako ele postati destinacije pobjednici.
Ostale destinacije koje imaju jak emocionalni naboj ali trenutno imaju ograniene (iako u
porastu) celebrity vrijednosti i imaju velike neiskoritene potencijale i mogle bi biti
destinacije pobjednici sutranjice, kao to je oit sluaj Bosne i Hercegovine.
Strnghts-Snage
Weaknesses-Slabosti
Opportunities-Prilike
Threats-Prijetnje
3.1.1. Snage:
5
Vrlo bogat turistiki potencijal i dobre predispozicjie za razvoj turizma u naoj zemlji
3.1.2. Slabosti:
Stanje zemlje u post- ratnom periodu, i nizak nivo ope drutvenog blagostanja.
3.1.3. Prilike
BiH je zemlja koja je turistiki sve vie privlana i dovodi turiste u nau zemlju.
U poslednje vrijeme zabiljeen je znaajan rast trenda u razvoju turizma koji treba
iskoristiti kao zemlja koja posjeduje jako zavidne resurse glede turizma i na taj nain
izgraditi dobru poziciju u regionu.
3.1.4. Prijetnje
Mora se izgraditi svijest kod stanovnitva da se treba okolina i okoli uvati kako bi na
taj nain imali jo vie potrebnih resursa za bolji razvoj turizma u naoj zemlji.
3.3.
Analiza konkurenata
to se tie ulaska kompanija u nau zemlju glede turizma, mislimo da ne postoje velike
barijere za ulazak na trite BiH, iz razloga to ne postoji dovoljno izgraena razina turizma
na nivou drave, jer kao drava mi jako malo posveujemo panje turizmu, i drava se ne bori
u dovoljnoj mjeri da vrati sjaj turizmu koji je BiH imala 1984 god za vrijeme odravanja
Olimpijade u Sarajevu, kada smo imali jako pozitivan imid u kontekstu turizma. U tom
kontekstu BiH mora se vie pobrinuti da ponovo oivi turizam jer postoje dobre predispozicije
za to sasvim sigurno imajui u vidu injenicu da smo bili domaini odravanja Zimskih
Olimpijskih Igara, i na taj nain istovremeno podii barijere ulaska na nivo koji e biti
respektabilan. Posmatrajui konkurente u pogledu zimskog turizma (Hrvatska, Srbija i Crna
Gora), definitivno oni nemaju predispozicije za zimski turizam i tu u startu BiH ima
konkurentsku prednost geografskog poloaja, klimatskih uslova i samog reljefa, dok BiH
nema dovoljno faktora za graenje ljetnog turizma u onoj mjeri u kojoj ima Hrvatska na emu
i bazira cjelokupni svoj turizam na obalama Jadrana.
Pregovaraka mo koju imaju kupci je dosta velika u pogledu turizma, jer turizam u BiH nije
na toj razini razvijen da bi mogao suzbijati pregovaraku mo kupca, odnosno jaati svoju
8
pregovaraku mo na osnovu jako dobre ponude i pozitivnog imida koju BiH nema,
uzimajui u obzir da je BiH zemlja koja se nalazi u postratnom periodu i ima izrazito
skeptian imid turizma kao i svega to je vezano za BiH. Mi smo zemlja u tranziciji i unutar
integracija ka Evropskoj Uniji, i na nama je da u velikoj mjeri popravimo situaciju u zemlji i
vratimo povjerenje kupcima u ovom sluaju turistima koji e imati motivaciju na osnovu
bogate ponude i graenja pozitivnog imida da posjete BiH kao interesantnu turistiku
destinaciju u Jugoistonoj Evropi. Danas na osnovu jako skromne ponude BiH kao turistike
destinacije kupci imaju jaku pregovaraku mo traei nie cijene, vei broj usluga koje su
prodavci prisiljeni da ispotuju a sve u cilju realizacije, odnosno stvaranja profita.
3.8. Rivalitet
Kada se govori o rivalstvu izmeu naih konkurenata i nas, tu definitivno postoji jako izraen
stepen rivaliteta ne samo glede ove teme tj. turizma nego u svakom pogledu. Ako se vratimo
nekoliko godina unazad znamo da smo bili jedna cjelovita drava koja je kolapsom doivila
raspad na vie republika i sam taj raspad je imao i ratne poslijedice koje su na ovim
prostorima duboko usadile jaki rivalitet izmeu novonastalih republika.
To definitivno nije dobar put za budunost naeg regiona, jer da bi imali jaku ekonomsku
snagu u bilo kojem segmentu ekonomskg poslovanja kao pojedinac, mi moramo gledati da
region bude uspijean i da gradimo dobre ekonomske odnose sa susjedima kako bi mogli biti
konkurentni mnogim jakim evropskim velesilama kao i evropskim regionima u svakom
9
4. ATRAKTIVNOST BIH
10
11
Tradicija skijanja, planinarenja i alpinizma na naim prostorima postoji preko sto godina o
emu svjedoe brojni objekti i dokumenta ali ekspanzija planinskog turizma je krenula nakon
XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984. Planinski centri se nalaze na nadmorskoj
visini od 800 do 1.800 metara i idealni su poligoni za razvoj sportskog , rekreativnog ,lovnog i
ribolovnog turizma. Tome treba dodati tradicionalno gostoprimstvo lokalnog stanovnitva i
njihovu orjentiranost prema branju i preradi umskih plodova te proizvodnji zdrave hrane.
Olimpijske planine Jahorina, Bjelanica, Igman, Trebevi i Vlai, sportsko -rekreativni centri
Risovac i Kupres te skijalita na Kozari ,Otrelju ,Vlasenici, Vranici, Borju i dr. raspolau sa
preko 60 kilometara skijakih staza koje su povezane sa osam iara i 26 ski lifta i mogu
opsluiti preko 20.000 skijaa na sat. Smjetajni kapaciteti na planinama su rasporeeni po
hotelima sa tri i vie zvjezdica, apartmanima, pansionima , planinarskim domovima i
vikendicama koji raspolau preko 8.000 leaja i u njima je u toku 2006. godine ostvareno
preko 200.000 noenja. Ski centri se nalaze u neposrednoj blizini gradova Sarajeva, Banja
Luke i Mostara koji raspolau sa velikim brojem smjetajnih kapaciteta i u njima su smjeteni
aerodromi i nalaze se na glavnim putnim i eljeznikim saobraajnicama.Planinu Klekovau
sa najviim vrhom Velika Klekovaa na 1962 m/nm. odlikuju visoke stijene koje se proteu
samim vrhom od Velike do Male Klekovae. To je podruje siromano izvorima vode.Uz
podrku USAID-a izvreno je oznaavanje ruta (staza) za planinare i bicikliste sa
oznaavanjem Planinarskih domova.Oznaena je duina staze i uslovi na stazama.
Planina Osjeenica je srednje visoka planina ,koja se nalazi iznad petrovake kotline ,koja je
razdvaja od najdue planine u Bosni i Hercegovini Grme.Najvii vrh je Velika Osjeenica sa
1795 m/nm.Planina je bogata florom i faunom,izmeu ostalog na planini raste rijetka
planinska biljka runolist.Podruje planine je vazduna banja ,koje odlikuje visoka crnogorina
uma Takoer je izvreno oznaavanje ruta za planinare i bicikliste ,kao i karakteristike samih
ruta.
12
Na maloj teritoriji i pored malog broja stanovnika slavenskog porjekla koji govore isti jezik,
srele su se tri mediteranske civilizacije zapadne Evrope u formi katolicizma,Vizantija u formi
pravoslavlja i Otomansko Carstvo u formi islama. Kada su Jevreji prognani iz panije i
Portugala krajem 15.v. Turci su im ponudili azil te su od tada etvrta kulturna komponenta u
Bosni i Hercegovini. Uprkos svim ljudskim,meureligijskim i meuetnikim iskuenjima i
konfliktima, drugaiji kulturni sistemi nasljeivani generacijama, upravo su bili ti koji su
stvorili ovakvu Bosnu i Hercegovinu u kojoj je narod odrao uroenu svijest i ponos, bez
obzira na vjeru ili etniku pripadnost.
Nakon pojavljivanja Djevice Marije , Meugorje je u posljednjih dvadeset godina postalo
moderan centar vjerskog turizma i odredite brojnih vjernika iz itavog svijeta.Meugorje je pored Lourdesa i Fatime -postalo najpoznatije marijansko svetite u svijetu. Hodoasnike
skupine svakodnevno dolaze iz svih krajeva svijeta, a grube statistike kazuju da Meugorje
svake godine posjeti vie od milion vjernika koji na raspolaganju imaju oko 15.000 leaja u
porodinim hotelima i pansionima prilagoenim modernim zahtjevima vjerskog turizma.
Ajvatovica je najpoznatije dovite Bonjaka u BiH i desetine hiljada muslimanskih vjernika iz
BiH i svijeta svake godine dolaze na Ajvatovicu kako bi prouili kinu dovu za Alahovu
milost i rodnu i uspjenu godinu. Bosna i Hercegovina, ukraena je mnogim objektima
religijskog i kulturnog znaaja vjernika pravoslavne vjeroispovjesti koji predstavljaju prave
narodne svetinje.Znamenitou se izdvajaju manastiri koji datiraju iz XIII i XV vijeka kao to
su : Tvrdo , Dobrievo , Ozren , Gomionica , Liplje , Motanci , Dobrun i crkva u ajniu u
kojoj je pohranjena udotvorna ikona Presvete Bogorodice , koju je prema predanju , iz
Trojeruice , naslikao sam apostol Luka .
4.4. Eko-turizam
13
(nacionalni park Sutjeska, najstarija prauma u Evropi Peruica, Magli, nacionalni park
Kozara, Plivsko jezero, Blagaj).
Analizirajui atraktivnosti koje nudi Bosna i Hercegovina kao turistika destinacija,
nailazimo na ponudu za interesantan trini segment, koji na globalnom nivou sve bre raste,
segment koji se sve vie okree prirodi i zdravom nainu ivota.
4.5. Avanturistiki turizam
Svojom bujnom umom, endeminim vrstama drvea, mnotvom kristalno istih planinskih
rijeka i izvora, jezera, uzbudljivih pejsaa, a prije svega zdrav okoli ine prostor Bosne i
Hercegovine vrlo perspektivanim i atraktivanim za razvoj avanturistikog turizma.
Avanturistiki izleti i aranmani sadre razliite oblike aktivnog odmaranja turista ponuene
kroz: -sputanje gumenim amcima , vonja kajakom , etnja kanjonima niz kristalno iste
vode rijeka Tare , Une , Neretve ,Trebiata , Vrbasa , i kanjona odmah do rijeke Kolorado kanjona Tare sa 1.300 metara dubine te kanjona Rakitnice. -penjanje po stjenama ,
pjeaenje , vonja biciklom , vonja brdskim biciklom, letenje zmajom ,skakanje
padobranom turno skijanje , organizovana vonja jeepom , organizuju se u prekrasnim i
arobnim ambijentima Olimpijskih planina, planina Treskavice, Romanije , Prenja , vrsnice ,
Zelengore , Velea , Vranice , Ozrena i tvore malu niu sa tendencijom rasta.
4.6. Zdravstveni turizam
14
Tradicija koritenja termo mineralnih voda u naim krajevima see u daleku prolost , jo u
vrijeme Grka i Rimljana , koji su ve tada uvidjeli ljekovitost naih geotermalnih izvora. Prve
hemijske analize i preporuke za koritenje banjskih voda u lijeenju i tretmanu uradili su
poznati strunjaci iz evropskih banja ( Visbaden i Baden Baden ).Nedugo potom ,poela je
izgradnja modernih banjskihb centara za lijeenje i rehabilitaciju , gdje odmor i rekreaciju
upranjavaju i psihofiziki umorni , kao i potpuno zdravi. Bosna i Hercegovina ima veoma
mnogo prirodnih , termalnih i termomineralnih izvora i peloida a meu njima su veoma rijetki
mineralni izvori koji su poznati u strunim krugovima i cijelom svijetu (Crni Guber , Kulai ,
Graanica ). Postoji znaajan broj sumpornih izvora i od njih su najpoznatiji Ilidanski
termalni sumporni izvori.Termalna radioaktivna voda Fojnice ima dobre rezultate u tretmanu i
dopunskim ljeenjima miinih oboljenja i u ovom prirodnom ljeilitu postoje veoma lijepi
zdravstveni objekti a njihova najvea vrijednost su brojni kvalitetni medecinski specijalisti.
Ljekovita termalna voda Banje Vruice veoma uspjeno djeluje na kardialnovaskularna,
reumatska i neuroloka oboljenja.Sa velikim brojem smjetajnih kapaciteta i prateih sadraja
jeda je od vodeih centara za razvoj zdravstvenog turizma u BiH.
Danas u Bosni i Hercegovini, registrovano je 15 banja kao zdravstvene institucije i raspolau
sa 3.455 leaja i u 2006 godini su ostvarili 200.000 noenja to ini 23 % ostvarenih ukupnih
noenja u BiH.
U nastavku rada smo uoili nekoliko kljunih strategija koje bi bh turizam mogao iskoristiti
za rjeavanje navedenih problema.
Trino natjecanje poinje promocijom, a osnovni je cilj turistike promocije stvaranje imida
zemlje kao turistike destinacije, isticanjem pojedinih lokaliteta i njihovih privlanosti, te
imida proizvoda pojedinih turistikih destinacija.
U razvijenim zemljama promociju provode nacionalne turistike organizacije na razini
drava, regija i mjesta, zatim hotelska i turistika poduzea, prijevoznici koji nude svoje
usluge na turistikom tritu. Turistike organizacije razvijenih zemalja ulau znaajna
sredstva u promotivne aktivnosti, s ciljem kreiranja imida proizvoda i zemlje kao poeljne
destinacije.
Ciljevi promocije bosanskohercegovakog turizma moraju biti usmjereni na stvaranje
koncepcije graenja opeg imida, razvijanje regionalne i lokalne podrke turistike
promocije, poticanje partnerstva izmeu javnog i privatnog sektora, te na poticanje
cjelokupnih promocijskih aktivnosti svih subjekata u zemlji koji su izravno i neizravno
ukljueni u turizam. U promotivnim aktivnostima treba pokazati Bosnu i Hercegovinu kao
zemlju aktivnog odmora, isticati njezine ekoloke prednosti, razviti prepoznatljiv, suvremen i
moderan stil kojim e bosanskohercegovaki turizam postati privlaan za ljubitelje prirode,
one koji potuju kulture drugih naroda i podravaju odrivi razvitak
7. IMPLEMENTACIJA
17
Pojmovno odreenje rijei implementacija oznaava na koji nain odreene odluke bi trebalo
sprovesti u djelo kako bi se odreeni nedostaci u pogledu sluaja dopunili i kako bi trebao da
izgleda rijeeni problem odreene situacije.
Iz prethodno analiziranog sluaja turizma u BiH vidjeli smo da postoji mnogo potekoa,
nedostataka, nemogunosti za uspjeno funkcionisanje turizma u BiH.
Na cilj implementacije se ogleda u rijeavanju nekoliko problema koji su kljuni za efikasni
razvoj turizma nae drave.
Turistike mogunosti i ljepote Bosne i Hercegovine stvorene su samom prirodom kao i
mnogim drugim okolnostima. Povoljni geografski poloaj, pogodni klimatski uvjeti su samo
dio potrebnog za razvoj turizma. Uz to BiH posjeduje mnoge kulturno-historijske vrijednosti
koje moe pokazati svijetu i ponositi se njima. Zato ne pokazati svijetu ono to imamo, zato
to ne iskoristiti kada nam je ve dato? Pitanja su to na koja bi trebalo odgovoriti i pokuati
dovesti na turizam na nivo da bude jedna od glavnih privrednih djelatnosti i time promotor
zemlje u svijetu.
Veliki problemi (ne)postojeeg bh.turizma su ekoloki problemi, neiskoritenost naih
olimpijskih planina.
Naime, neki od vodeih evropskih skijalita koja su preplavljena turistima sa naih podruja,
nisu vidjela Olimpijade za razliku od Jahorine i Bjelanice.
Smjernice za poboljanje Bosne i Hercegovine kao turistikog branda:
u prvom redu nuno je osmisliti i sprovesti promotivne aktivnosti koje bi stavile BiH
na listu razmatranja turistikih destinacija.
uspostavljati i odravati kvalitetne veze sa turistikim posrednicima.
poticati investiranje u turizam. (otvaranje turistikih agencija koje e se fokusirati na
in- coming)
kontinuirano unapreivati turistiko komunalnu infrastrukturu jer njeno zaostajanje
predstavlja ozbiljnu prijetnju razvoju integrisanog turistikog proizvoda.
kod graana razvijati svjest o opredjeljenju za turizam te isticati mogunost
zapoljavanja.
primjenjivati sistem kvaliteta i pribliiti se evropskim standardima.
napraviti turistiku mapu Bosne i Hercegovine
uraditi turistiku signalizaciju (putokaze i opise pojedinih atrakcija)
kvalitetno educirati turistike vodie
Pored dobro osmiljenih web stranica potrebno je dizajnirati plakate, video spotove, pratee
radio jinglove, postere, jambo plakate., broure i oglase u turistikim asopisima za inostrano
ali i za domae trite. Jer upoznatost lokalnog stanovnitva sa destinacijom ima dvojaku
ulogu: oni su potencijalni turisti s jedne strane tj. imaju aktivnu ulogu, dok je druga uloga
lokalnog stanovnitva vie pasivna obzirom da s vremenom postaje dio cjelokupnog imida.
to se tie politikog uticaja na turizam vlada uopteno slabo pridonosi razvoju turizma u
BiH, nastojat emo da osvjestimo nau politiku stranu drave i da ih to vie ukljuimo u
pridonoenju razvoja samog turizma, koji je ve na niskom nivou, i da ih podsjetimo da
turistiki sektor moe da doprinese lokalnom i nacionalnom razvoju ekonomije drave Bosne
i Hercegovine.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti okolia. (standardima evropskih i
svjetskih konvencija). Uvesti poreske olakice svim novootverenim i postojeim turistikim
objektima.
Vaan segment u implementaciji razvoja turizma u BiH ine svakako i ljudski resursi na koje
ne smijemo zaboraviti.
Uvidjeli smo da je naa problematika vezana za ljudske resurse odnosno nesposobnost
turistiki radnika da dodatno zainteresiraju kljune turiste tj. nedostatak ideja samih turistikih
radnika o tome kako marketinki promovisati ono to BiH moe da ponudi.
Naa elja je da imamo edukovane ljudske resurse, koji e imati ideju za razvoj turizma koji
e nastojati da implementiraju ideju potencijalnim turistima tj. da znaju prodati bogastva koja
posjedujemo.
Nastojat emo da zainteresiramo turistike agencije da pokau vie inicajative u prikupljanju
informacija o manifestacijama iz kulturnog informativnog centra i njihovom ukljuivanju u
paket aranmane.
Svjesni smo da posjedujemo velika bogastva koju nam drava BiH nudi, uz malo truda treba
da unaprijedimo te potencijale. S tim u vezi elimo da aktiviramo svaku turistiku zajednicu
odreenog kantona da i najmanji iznos finansijski sredstava koji bih se prikupljao pri posjeti
odreenog mjesta tj. turistike atrakcije bi u velikom doprinosio za razvoj turistike
destinacije a i ekonomije zemlje uopte.
Jedan od bitnih problema nedostataka posjete turista naoj zemlji uvidjeli smo da je naa
cestovna i prometna infrastruktura na veoma niskom nivou, prije svega na cilj je i to bri
popravak cesta u BiH, i na svaki mogui nain spotaknuti vladu na bru izgradnju puta 5C.
ZAKLJUAK
19
LITERATURA
20
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
http://www.uino.gov.ba/b/BiH_info.html
http://www.uhr-bih.ba/old/m003- 12.html
http://www.komorabih.ba/UserFiles/Image/Turizam%20u%20BiH(5).pdf
www.bhtourism.ba
www.upnt.org/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=20
www.bhtourism.ba
www.greenvisions.ba
21