Vitamini

Vitamini
su esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne moe sintetizirati i mora ih uzimati
putem hrane. Vitamini nastaju u biljkama uz pomo sunca i/ili u bakterijama; u
nekim sluajevima mogu nastati u ljudskom ili ivotinjskom organizmu.
-Postoji oko 40-tak razliitih tvari poznatih kao esencijalni nutrijenti u ovjekovoj
prehrani.
-Od tih 40-tak, 13 ih je prepoznato kao vitamini, 15 ih je prepoznato kao
esencijalni minerali, minerali u tragovima ili elektroliti.
-Ostalih 12 su aminokiseline.
-Ime, vitamin, dao je poljski biokemiar Kazimierc Funk 1912. godine. izolirajui
kristalnu tvar iz rie. Vita latinski znai ivot, -amin znai Amin; mislilo se da
vitamini pripadaju aminima, to naravno nije tono, ali je ime ostalo do dan
danas.
-Vitamini se dijele u dvije osnovne skupine:
Vitamini topljivi u vodi
Vitamini topljivi u mastima

Vitamini topljivi u vodi

-U ovu skupinu spada B-kompleks i vitamin C.

- Ovi vitamini se vrlo lako apsorbiraju direktno kroz gastrointestinalni trakt u krv. Kada se
apsorbiraju, cirkuliraju kroz tijelo i spremni su za potrebe organizma. Veina vitamina
topljivih u vodi nije pohranjena u tijelu u veim koliinama kroz dui period. Kad
koncentracija pree odreenu koliinu, tijelo ih izbacuje van preko urina. U tim trenucima
urin je bijele boje, za razliku od normalne ute boje urina.

Vitamin B1 (Tiamin)

Vitamin B2 (Riboflavin) - vitamin G

Vitamin B3 (Niacin) - vitamin P

Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)

Vitamin B6 (Piridoksin)

Vitamin B7 (Biotin) - vitamin H

Vitamin B9 (Folna kiselina) - vitamin M

Vitamin B12 (Kobalamin)

Vitamin B15

Vitamin B17 (laetril)

Vitamin C (Askorbinska kiselina)

Vitamini topljivi u mastima

Ovi vitamini potrebuju dodatne tvari, emulgatore, kako bi se mogli pretvoriti u kemijski spoj
koji se sad moe apsorbirati u krv. Kada je apsorbiran, vitamin topljiv u mastima putuje do
mjesta u tijelu gdje se posprema za potrebe organizma. Kada organizam treba vitamine, oni se
putem specijalnih proteina nosaa dovode do tog mjesta.

Vitamin A

Vitamin D

Vitamin E

Vitamin K

Vitamini antioksidansi
Stanini metabolizam za proizvodnju energije neophodno treba kisik. U njegovom
nedostatku javljaju se tzv. slobodni radikali. Za normalno funkcioniranje
organizma slobodne radikale je potrebno kontinuirano neutralizirati. U tu svrhu
slue antioksidansi:

vitamin A (beta-karoten)

vitamin C (djeluje zajedno s vitaminom E)

vitamin D (sintetizira se pomou suneve svjetlosti)

vitamin K (ima ulogu u mehanizmu zgruavanja)

Vitamin B1 (tiamin, aneurin)

Energija za mozak

je vitamin koji se otapa u vodi i ima vanu ulogu u metabolizmu

ugljikohidrata. Vrlo je vaan i za normalno funkcioniranje ivanog sustava,
a pomanjkanje tog vitamina uzrokuje bolest poznatu pod nazivom beri-beri.
Otkriven je 1911. kada je Funk u ljusci rie pronaao vaan aktivni faktor
kojim se bolest beri-beri moe izlijeiti i tako ga nazvao 'vitaminom.

STRUKTURA I TOPLJIVOST

Tiamin je organska molekula sastavljena od pirimidinskog i tiazolskog

prstena koji su meusobno povezani metilenskim mostom, a organizmu
djeluje u obliku koenzima tiamin pirofosfata. To je bijeli igliasti kristalini
praak karakteristinog mirisa po kvascu. Tiamin se dobro topi u vodi,
metanolu i glicerolu, a praktiki je netopljiv u etanolu, acetonu i benzenu.
U kiselim je otopinama stabilan dok se u neutralnim i lunatim otopinama
brzo razgrauje.
Unos tiamina u izravnoj je vezi s unosom ugljikohidrata. Bogati izvori
vitamina B1 su neoguljena zrna itarica, kvasac, mlijeko, meso, voe i
povre, orah i sline sjemenke. Smatra se da su potrebe zdravog odraslog
mukaraca 0.9 - 1.5 mg tiamina, a zdrave odrasle ene 0.8 - 1.1 mg jer se
otprilike 1 mg tiamina dnevno razgrauje u organizmu. Vee se koliine
izluuju iz tijela.

Tiamin je vrlo potreban u intermediarnom metabolizmu ugljikohidrata jer je

aktivna forma tiamina - tiamin pirofosfat, koenzim enzima koji kataliziraju
dekarboksilaciju -ketokiselina. Nalazi se i u aksonima ivaca, pa ima i
ulogu u neuromuskularnom prijenosu. Stoga on poboljava probavu i
odrava normalno funkcioniranje ivanog sustava.

Nedostatkom ovog vitamina dolazi do hipovitaminoze beri-beri. Ona je prije

bila poznata na Dalekom Istoku jer su ljudi jeli samo riu s oljutenom

ljuskom. Ona je danas rijetka, ali u razvijenim zemljama najei je uzrok

alkoholizam. Teka hipovitaminoza se oituje u poremeajima sredinjeg
ivanog sustava te klijenuti miia. Uz beri-beri jedna od hipovitaminoza
je i neuritis.

Vitamin B Osobu kojoj trebaju dodatne koliine vitamina B1 odnosno tiamina nije teko nai.
Jedete li kuhanu hranu, mogui deficit je vie nego vjerojatan. Vie od pola
vitamina B1 u sirovoj hrani postaje rtva kuhanja. A ako u prehrani imate mnogo
rafiniranog, obraenog brana i itarica, "pojaanih" ili s nekim dodacima, toplina
nee imati bog zna to unititi. Trudnoa i dojenje poveavaju potrebu tijela za
vitaminom B1. Poveana potreba vitamina B1 je u sluaju da konzumiramo eer
i druge rafinirane ugljikohidrate, bavimo se sportom, imamo previe aktivnu
titnjau i konzumiramo previe alkohola ili aja. Potreba se takoer poveava
starenjem. Osobe u starijoj ivotnoj dobi ne metaboliziraju vitamin kao to su
neko mogle te stoga moraju konzumirati veu koliinu te tvari [1].
Beri-beri, zvui poput egzotine bolesti iz davnih vremena, bolesti nerazvijenog
svijeta. Naalost, ona postoji i danas. Kako obino nastaje u tekom alkoholizmu,
lijenici je poznaju kao kardiomiopatiju povezanu s alkoholom. Za vrijeme bolesti
srani mii gubi svoju sposobnost uinkovitog stezanja. Isto ako treba znati da
bolest ne zaobilazi ni ivani sustav, probavni sustav, kao ni druge dijelove nae
fiziologije.
Sposobnost uenja i mentalne sposobnosti
Svojstveni pokazatelj beri-berija je disfunkcija mozga, ali duevni poremeaji
postaju zamjetljivi mnogo prije nego se niska razina tiamina moe svrstati medu
nedostatnu. Poveanje razine tiamina u krvi na zdraviju vrijednost pomae
uvanju od duevnih poremeaja. Poto to pokazuju kolska standardna
ispitivanja[2], dodatne koliine vitamina B1 pomau djeci s tekoama uenja pa
svoje sposobnosti mogu poveati do 25 %. U nekim sluajevima posve su nestali
ozbiljni poremeaji ponaanja.
Velike doze vitamina B1 omoguuju bolju koncentraciju i bolje iskoritavanje
mentalnih sposobnosti[3] . Studenti koji su dva mjeseca dnevno uzimali 50mg
tiamina, bre su reagirali, jasnije razmiljali te bili staloeniji i energiniji [4].
Agresivno i adiktivno ponaanje
Agresivno i Adiktivno ponaanje kao i drugi poremeaji vezani za psihijatrijsko
lijeenje ukljuujui poremeaj linosti i neke druge duevne bolesti posjeduju
zajednike prehrambene nazivnike to ukljuuje i nedostatak tiamina. Trideset
posto od onih koji su primljeni u psihijatrijsku ustanovu na lijeenje pate od
nedostatka vitamina B1. Kod odravanja ravnotee tvari u mozgu, npr. kod
[[Acetilholin|acetilholina], odgovornih za dobro raspoloenje moemo koristiti
vitamin B1 u dozi od 400mg dnevno kako bismo se oporavili od potitenosti [5] .

Gubitak pamenja
Kod osoba koje pate od Alzheimerove bolesi razina vitamina B1 u krvi obino je
znatno nia od normalne. Meutim vraanje razine tiamina u krvi ne moe
popraviti ve uinjenu tetu, ali odreeni broj pacijenata s rjeom podskupinom
alzheimerove bolesti dobro reagira na vrlo velike doze vitamina B1 [6].
ivani sustav i bol
Vitamin B1 poboljava funkcije ivanog sustava i smanjuje bol. Vitamin B1 dan u
obliku injekcije moe ukloniti Perifernu neuropatiju. Injekcija je djelotvorna na vie
od 50% sluajeva, pod uvjetom da se B-kompleks uravnotei. Dvanaestotjedna
terapija tiaminom i drugim vitaminima iz B kompleksa moe pomoi pacijentima s
dijabetikom neuropatijom (Odumiranje ivaca zbog velike koliine eera u krvi)
[7]
. Za lijeenje dijabetike neuropatije koriten je tiamin u obliku alitiamina u dozi
od 320mg, a kao podrka koritene su velike doze vitamina B6 i vitamina B12.
Veim dozama tiamina zajedno sa B-kompleksom moemo ukloniti bol od
herpesa, migrenske glavobolje i neke artritine poremeaje. Oralne doze od 1-4g
bi mogli ukloniti bol kod 78% pacijenata s glavoboljom, i 25% pacijenata s
bolovima u zglobovima [8].
Bolesti srca
Na svakog alkoholiara s posve razvijenom alkoholnom kardiomiopatijom dolazi
stotine drugih koji pate od manjeg stupnja oteenja sranog miia nastalog
zbog nedostatka vitamina B1[9]. Diuretiki lijekovi, esto propisivani za lijeenje
povienog krvnog tlaka, kongestivnog zastoja srca te protiv zadravanja vode, jo
vie troe zalihe tiamina, kao i druga hranjiva. Odgovarajue doze vitamina B1
mogu popraviti funkciju sranog miia [10] .
Trovanje olovom
Opasnost od nakupljanja olova u organizmu, ne odnosi se samo na neuvanu
djecu koja jedu krhotine oguljene boje. Trovanje olovom glavna je okolina
opasnost. Poslijedica takvog trovanja su tekoe u uenju, oteenje ivanog
sustava i drugi ivani poremeaji. Mala koliina vitamina B1 u organizmu
omoguuje nakupljanje tog metala, a vee koliine vitamina B1 mogu sprijeiti
nakupljanje olova[11].
Slab imunoloki sustav kod djece
Djeca sklona tipinim bolestima oslabljenog imunolokog sustava imaju neobino
visoku dozu folne kiseline i vitamina B12. Takva djeca dobro reagiraju na terapiju
vitaminom B1. [12]. Kao to vidimo, u sluaju da B-kompleks u organizmu nije
uravnoteen mogu se pojaviti problemi koji su rezultat oslabljenog imunolokog
sustava.
Doziranje

prosjene dnevne potrebe 0.9 - 1.5 mg, ali uravnoteeno sa ostalim

lanovima B-kompleksa za tu svrhu je najbolji izbor tiamin-hidroklorid koji
se nalazi u vitaminskim tabletama za oralnu primjenu.

100 i 1000 mg dnevno su terapeutske doze, a koriste se kada se zaliha B1

vitamina mora brzo obnoviti(beri-beri, Wernickeova encefalopatija) - za
ovu svrhu je najbolji izbor tiamin-pirofosfat, dok alitiamin tijelo najbre
apsorbira.