Potovani lanovi opinskog vijea,

Upotreba jednokratnih plastinih vreica, jednog od nesretnih izuma dvadesetog

stoljea, sve vie izmie kontroli i predstavlja veliku opasnost za okoli. Ovim pismom
Vas elim zamoliti da razmotrite neke od moguih solucija i ozbiljnije se pozabavite
ovom problematikom.
Mnogi od nas nikada nee potroiti niti jednu misao na teme vezane za ekologiju i
ouvanje okolia, bilo radi neznanja, nedostatka osvijetenosti ili jednostavno radi toga
to ivot sa sobom donosi daleko tee probleme.
ak i oni koji su svjesni negativnog utjecaja plastinih vreica na okoli rijetko
razmiljaju o tome prije nego to uu u trgovinu. A kada se iz trgovine vrate nosei po
nekoliko vreica u svakoj ruci, onda svoju pogreku ili ne primjeuju ili je pokuavaju
racionalizirati govorei: Dvije, tri vreice manje-vie.
Naravno, oni zanemaruju injenicu da se tu radi o dvije ili tri vreice po osobi i po
kupovini, a takoer zaboravljaju pomnoiti tu brojku s milijunima ljudi i tisuama
kupovina.
Obini potroa ne vidi koliko je vreica izneeno iz jedne trgovine u samo jednom
danu, ne razmilja o koliini potroenih vreica irom svijeta kroz period od deset godina
ili o plutajuoj hrpi plastinog smea u Tihom oceanu. Umjesto toga, on vidi da su
vreice besplatne, sveprisutne i zgodne za prenoenje stvari.
Kombinacijom navike, lijenosti i racionaliziranja, on tako doprinosi unitavanju okolia a
trgovine i supermarketi nudei neogranien broj besplatnih vreica stvaraju povoljne
uvjete za razvijanje takvog ponaanja.
Ljudi irom svijeta koriste vie od 500 milijardi plastinih vreica godinje to znai da se
svake minute u promet stavi oko milijun vreica. Veina njih biva baena odmah nakon
prvog koritenja.

Plastine vreice su izraene od polietilena , organskog polimera kojem su potrebne

stotine godina za razgradnju i koji svojom prisutnou u stanitima tetno djeluje na biljni
i ivotinjski svijet.
Odbaene plastine vreice nisu biorazgradive ve se razlau na sitnije, toksine
dijelove i dovode do kontaminacije zemljita, vodenih tokova i oceana i ulaze u lanac
ishrane ivotinja koje ugibaju nakon to ih pojedu ili se zaglave u njih.
One uzrokuju zaepljenja u kanalizaciji, na poljima zaustavljaju prolaz kisika i uzrokuju
neplodnost tla.
Veina plastinih vreica zavrava kao otpad na ogradama, ulicama i po parkovima
naruavajui izgled nae ivotne sredine. Osim toga, proizvodnja plastinih vreica troi
dragocjene resurse jer se one prave od nafte, dakle sirovog materijala, kojeg bi u
jednom trenutku moglo nestati.
Tijekom njihove proizvodnje, transporta i odlaganja se oslobaaju velike koliine plinova
koji doprinose globalnom zatopljenju.
Prosjena plastina vreica se koristi onoliko vremena koliko je potrebno da se kui
odnesu kupljeni artikli a njena razgradnja traje i do tisuu godina to znai da svaki
komadi plastike koji je ikada proizveden jo uvijek postoji.

to moete uraditi?
Postoji nekoliko opcija:
1. Donijeti pravilnik o zabrani vreica za jednokratnu upotrebu u svim trgovinama

mjeovitom robom.
2. Donijeti pravilnik o naplaivanju jednokratnih plastinih vreica u svim trgovinama

mjeovitom robom.
3. Donijeti odluku o dobrovoljnoj zabrani jednokratnih plastinih i papirnatih vreica

to znai da se odluka preputa vlasniku trgovine.

Ukoliko zabranu upotrebe plastinih vreica smatrate previe radikalnom mjerom, onda
bi za primjer mogli uzeti druge zemlje ili gradove u kojima je uveden porez na vreice.
Trgovine bi u suradnji s gradskom upravom naplaivale vreice to bi za kupce bio
poticaj da promijene svoje ponaanje, smanje njihovu upotrebu i ponu koristiti platnene
vreice. Ovo rjeenje se pokazalo kao veoma uinkovito u brojnim zemljama.
Tako su mnoge zemlje Europske unije, kako bi ublaile problem plastinog otpada i
zagaivanja, uvele taj porez.
Na taj nain je u Irskoj njihova upotreba smanjena za 95%. Plastine vreice su
zabranjene ili je na njih uveden porez u: Italiji, Belgiji, vedskoj, Njemakoj, Holandiji,
panjolskoj, Velikoj Britaniji, Izraelu, Tajvanu, Singapuru, Junoj Africi, Kini, Australiji,
Ruandi, Somaliji, Tanzaniji, Keniji, Ugandi, Bangladeu, Kanadi kao i u nekim dijelovima
SAD-a.
Ovakav scenarij nudi nekoliko prednosti: smanjuje stopu zagaivanja okolia, promovira
suradnju izmeu javnog i privatnog sektora, te podie razinu ekoloke svijesti graana.
Stoga Vas molim da zabranu upotrebe plastinih vreica ili uvoenje poreza na njih
uzmete u obzir kao mogua i jednostavna rjeenja za ovaj podcijenjeni i zanemareni
problem.

S potovanjem,
__________________________