Linearni operatori.

Stepenovanje matrica

Neka su X i Y vektorski prostori nad istim poljem skalara K. Preslikavanje

A : X Y zovemo operator. Za operator A kazemo da je linearan ako je istovremeno
1. aditivan: A(u + v) = Au + Av,
2. homogen: A(u) = Au,
za svako u, v X i K. Uslovi 1. i 2. se mogu zameniti uslovom
A(u + v) = Au + Av,

u, v X,

, K.

Oznake:
RA = A(X),
dim RA = rang A = rA

NA = ker A = {u | Au = , u X},
(rang),

dim NA = def A = nA

(defekt).

Matrica linearnog operatora u kona

cno dimenzionalnim prostorima:
Neka su X i Y vektorski prostori konacnih dimenzija, dim X = n, dim Y = m,
{e1 , . . . , en } je baza u prostoru X, {f1 , . . . , fm } je baza u prostoru Y . Matrica
linearnog operatora A : X Y jednaka je

a11 a12 . . . a1n

a21 a22 . . . a2n

Af e = .
.. . .
.. ,
.
.
. .
.
am1 am2 . . . amn
gde su elementi matrice odredeni sa

Ae1 = a11 f1 + a21 f2 + + am1 fm

Ae2 = a12 f1 + a22 f2 + + am2 fm
..
.
Aen = a1n f1 + a2n f2 + + amn fm .

Operacije sa matricama:
Neka su date matrice A = [aij ]mn , B = [bij ]mn , C = [cij ]mn i skalar K.
Tada se moze definisati
1. mnozenje matrice skalarom:
C = A,

cij = aij ,

i = 1, . . . , m, j = 1, . . . , n;

2. sabiranje matrica:
C = A + B,

cij = aij + bij ,

i = 1, . . . , m, j = 1, . . . , n.

Ako je A = [aij ]mn , B = [bij ]np , C = [cij ]mp definisemo

3. mnozenje matrica:
C = A B,

cij =

aik bkj ,

i = 1, . . . , m, j = 1, . . . , p.

k=1

Ako je A = [aij ]mn , tada je

4. transponovana matrica
AT = [aji ]nm .
Zadaci:
1. Neka je A : R2 M22 linearan operator definisan sa
[
]
a a+b
A(a, b) =
.
0
b
Odrediti matricu operatora A u bazama
{[
] [
] [
] [
]}
1 0
0 1
0 0
0 0
{(1, 0), (0, 1)},
,
,
,
.
0 0
0 0
1 0
0 1
Naci rang i defekt operatora A.

Re
senje: Oznacimo bazne vektore u prostorima R2 i M22 sa e1 , e2 i E11 , E12 ,
E21 , E22 redom. Kako je dim R2 = 2 i dim M22 = 4, matrica operatora A je
matrica A = [aij ]42 . Odredimo slike baznih vektora prostora R2 :
[

] [
] [
]
1 1
1 0
0 1
Ae1 = A(1, 0) =
=
+
0 0
0 0
0 0
= 1 E11 + 1 E12 + 0 E21 + 0 E22 ,
[
] [
] [
]
0 1
0 1
0 0
Ae2 = A(0, 1) =
=
+
0 1
0 0
0 1
= 0 E11 + 1 E12 + 0 E21 + 1 E22 .
Koordinate vektora Ae1 su elementi prve kolone, a vektora Ae2 druge kolone matrice A. Zato je

1 0
1 1

A=
0 0.
0 1
Za odredivanje defekta operatora A potrebno je odrediti njegovo jezgro NA . Kako
je
[
]
[
] [
]
0 0
a a+b
0 0
A(a, b) =

=
0 0
0
b
0 0

to je

a = b = 0,

{
[
]}
0 0
2
NA = (a, b) R | A(a, b) =
= {(0, 0)} .
0 0

U vektorskom prostoru ciji je jedini element nulavektor nema linearno nezavisnih

vektora, pa je
def A = dim NA = 0,
rang A = dim R2 def A = 2.
2. Dat je linearni operator A : R2 M22 na sledeci nacin:
[
]
a a+b
A(a, b) =
(a, b R).
b a+b
Odrediti matricu operatora A:

a) u prirodnim bazama;
b) u bazama
{[
B1 = {(1, 0), (1, 1)}

B2 =

] [
] [
] [
]}
1 0
1 1
1 1
1 1
,
,
,
.
0 0
0 0
1 0
1 1

M
R2 : (e) = {(1, 0), (0, 1)},

{[

M22 : (E) =

] [
] [
] [
]}
1 0
0 1
0 0
0 0
,
,
,
.
0 0
0 0
1 0
0 1

Za formiranje matrice A operatora A potrebne su slike vektora baze (e) koje se

dobijaju ovim preslikavanjem.

1
[
]

1 1
1
,
A(1, 0) =
=
(0.1)

0 1
0
1 (E)

0
[
]

0 1
1

A(0, 1) =
=
(0.2)
1 .
1 1
1 (E)
Koordinate vektora slika (0.1) i (0.2) predstavljaju kolone matrice A, dakle

1 0
1 1

A=
0 1 .
1 1
b) Potrazimo slike operatora A primenjenog na vektore baze B1 .
[
]
1 1
A(1, 0) =
,
0 1
[
]
1 2
A(1, 1) =
.
1 2
Odredimo koordinate ovih vektora slika u bazi B2 . Polazeci od linearne kombinacije
vektora baze B2

]
[
]
[
]
[
] [
1 0
1 1
1 1
1 1
+++

+
+
+
=
0 0
0 0
1 0
1 1
+

]
++
,

trazene koordinate dobijamo iz uslova

[
] [
]
1 1
+++ ++
=
i
0 1
+

[
] [
]
1 2
a+b+c+d b+c+d
=
.
1 2
c+d
d
Izjednacavanjem odgovarajucih komponenti matrica dolazimo do sistema jednacina

+ + + = 1,
a + b + c + d = 1,

+ + = 1,
b + c + d = 2,
i
+ = 0,
c + d = 1,

= 1,
d = 2.
Eliminacijom nepoznatih dobijamo

= 0,

= 1,
= 1,

= 1,

a = 1,

b = 1,
c = 1,

d = 2.

Trazena matrica A operatora A formira se od pronadenih koordinata smestenih u

kolone

0 1
1
1

A=
1 1 .
1
2
3. Neka je A : R2 M22 operator zadat sa
[
]
a+b a
A(a, b) =
.
b ab
a) Dokazati da je A linearan operator.
b) Odrediti matricu operatora A u bazama {(1, 0), (1, 1)} i
{[
] [
] [
] [
]}
1 0
1 1
0 0
0 0
,
,
,
.
0 0
0 0
1 0
1 1
c) Odrediti rang i defekt operatora A.

Re
senje: a) Dokazacemo da je A(u + v) = Au + Av, za u, v R2 ,
u = (a, b), v = (p, q):
A(u + v) = A((a, b) + (p, q)) = A(a + p, b + q)
[
]
(a + p) + (b + q)
a + p
=
b + q
(a + p) (b + q)
[
] [
]
a + b
a
p + q
p
=
+
b
a b
q
p q
[
]
[
]
a+b a
p+q p
=
+
b ab
q pq
= A(a, b) + A(p, q) = Au + Av.

b) Preslikacemo bazne vektore prostora R2

[
1
A(1, 0) =
0

operatorom A:
]
1
.
1

(0.3)

Izrazicemo dobijenu matricu kao linearnu kombinaciju vektora baze prostora M22 ,
to jest, kao matricu
[
]
[
]
[
]
[
] [
]
1 0
1 1
0 0
0 0
+

+
+
+
=
.
0 0
0 0
1 0
1 1
+
Iz jednakosti
[

]
[
]
[
]
[
]
[
] [
]
1 1
1 0
1 1
0 0
0 0
+
A(1, 0) =
=
+
+
+
=
0 1
0 0
0 0
1 0
1 1
+
imamo
[

] [
]
1 1
+
=
0 1
+

+ = 1, = 1, + = 0, = 1.

Resenje dobijenog sistema jednacina, vektor

[

0 1 1 1

]T

predstavlja prvu kolonu u matrici A operatora A.

Na slican nacin odredicemo i drugu kolonu matrice A. Ako preslikamo drugi
bazni vektor, dobijamo

]
[
]
[
]
[
]
[
] [
]
2 1
1 0
1 1
0 0
0 0
+
A(1, 1) =
=
+
+
+
=
,
1 0
0 0
0 0
1 0
1 1
+
odakle je
[

] [
]
2 1
+
=
1 0
+

+ = 2, = 1, + = 1, = 0.

Resenje ovog sistema jednacina je vektor druge kolone matrice A

[
Matrica A operatora A je

1 1 1 0

]T

0
1
A=
1
1

1
1
.
1
0

c) Za rang i defekt operatora vazi relacija

rang A + def A = dim R2 .
Znamo da je dim R2 = 2 i da vazi dim ker A = def A. Neka je
[
] [
]
a+b a
0 0
Au = A(a, b) =
=
a + b = 0, a = 0, b = 0, a b = 0,
b ab
0 0
odakle je a = b = 0. To znaci da jezgro operatora cini samo nula vektor (0, 0), pa
je dimenzija jezgra nula, to jest, defekt je nula. Rang operatora je sada jednak 2.
4. Neka je operator A : P2 [x] P1 [x] definisan sa
A(ax2 + bx + c) = (a 3b + c)x + (a + b c).
a) Dokazati da je A linearan operator.
b) Odrediti matricu operatora A u bazama
{2x2 + x + 1, x2 + 4x + 2, x2 + x}
c) Odrediti rang i defekt operatora A.

{x + 1, x 1}.

Re
senje: a) Neka je P (x) = ax2 + bx + c i Q(x) = px2 + qx + r. Dokazacemo
da je A linearan
A(P (x) + Q(x)) = A((ax2 + bx + c) + (px2 + qx + r))
= A((a + p)x2 + (b + q)x + c + r)
= ((a + p) 3(b + q) + (c + r))x + ((a + p) + (b + q) (c + r))
= ((a 3b + c)x + (a + b c)) + ((p 3q + r)x + (p + q r))
= ((a 3b + c)x + (a + b c)) + ((p 3q + r)x + (p + q r))
= A(P (x)) + A(Q(x)).
b) Odredicemo slike baznih vektora i izrazicemo ih preko baze u prostoru P1 [x]:
A(2x2 +x+1) = (23+1)x+(2+11) = 2 = (x+1)+(x1) = (+)x+(),
odakle je
+ = 0,

=2

= 1, = 1.

Slicno,
A(x2 +4x+2) = (112+2)x+(1+42) = 9x+3 = (x+1)+(x1) = (+)x+(),
odakle je
+ = 9,

=3

= 3, = 6,

i
A(x2 +x) = (13)x+(1+1) = 4x = (x+1)+(x1) = (+)x+()

+ = 4,

=0

= 2, = 2.

Matrica operatora A je jednaka

[
A=

]
1 3 2
.
1 6 2

c) Jezgro operatora cine svi polinomi P (x) = ax2 + bx + c cija je slika nula
polinom. Imamo
A(ax2 +bx+c) = (a3b+c)x+(a+bc) = 0x+0

a3b+c = 0, a+bc = 0.

Za resenje dobijenog sistema imamo

1
1
a = c, b = c, c R
2
2

1
P (x) = c(x2 + x + 2).
2

Jezgro operatora je ker A = { 21 c(x2 + x + 2) | c R} i njegova dimenzija je 1, pa

je def A jednak 1. Iz relacije
rang A + def A = dim P2 [x]
i dim P2 [x] = 3 dobijamo da je rang A = 2.
5. Neka je operator A : R3 P1 [x] definisan sa
A(a, b, c) = (2a + b)x + (b c).
a) Dokazati da je A linearan operator.
b) Odrediti matricu operatora A u bazama
{(0, 1, 2), (0, 3, 0), (1, 1, 0)}

{2x + 1, x}.

c) Odrediti rang i defekt operatora A.

Re
senje: a) Dokazacemo da vazi A((a, b, c) + (p, q, r)) = A(a, b, c) +
A(p, q, r):
A((a, b, c) + (p, q, r)) = A(a + p, b + q, c + r)
= (2(a + p) + b + q)x + (b + q (c + r))
(
) (
)
= (2a + b)x + (b c) + (2p + q)x + (q r)
= ((2a + b)x + (b c)) + ((2p + q)x + (q r))
= A(a, b, c) + A(p, q, r).
b) Odredicemo elemente prve, druge i trece kolone matrice operatora A:
A(0, 1, 2) = x 1 = (2x + 1) + x = (2 + )x +
2 + = 1, = 1 = 1, = 3,
A(0, 3, 0) = 3x + 3 = (2x + 1) + x = (2 + )x +
2 + = 3, = 3 = 3, = 3,
A(1, 1, 0) = 3x + 1 = (2x + 1) + x = (2 + )x +
2 + = 3, = 1 = 1, = 1.
Matrica operatora A je jednaka
[

]
1 3 1
A=
.
3 3 1

10

c) Odredicemo ker A = {(a, b, c) | A(a, b, c) = , a, b, c R}. Imamo

A(a, b, c) = (2a + b)x + b c = 0x + 0,
i vazi
2a + b = 0, b c = 0 a R, b = 2a, c = 2a.
Sada je ker A = {(a, 2a, 2a) | a R}, pa je dim ker A = 1 i s obzirom na
jednakost
rang A + def A = dim R3
i dim R3 = 3, dobijamo rang A = 2.
6. Neka je u prostoru X zadata baza {e1 , e2 , e3 } u kojoj operator A : X X ima
matricu

1 0 3
A = 2 1 2 .
1 7 5
Odrediti matricu operatora A2 u bazi {e1 , e1 + e2 , e1 + e2 + e3 }.
Re
senje: Ako sa f1 , f2 , f3 oznacimo vektore druge baze, imacemo
f 1 = e1
f 2 = e1 + e2

e1 = f1
=

f 3 = e1 + e2 + e3

e2 = f2 f1
e3 = f3 f2 .

Takode, iz date matrice operatora A vazi

A(e1 ) = e1 + 2e2 + e3 ,
A(e2 ) = e2 + 7e3 ,
A(e3 ) = 3e1 + 2e2 + 5e3 .
Da bismo odredili matricu operatora A u drugoj bazi, odredicemo slike
A(f1 ) = A(e1 ) = e1 + 2e2 + e3 = f1 + 2(f2 f1 ) + (f3 f2 ) = f1 + f2 + f3 ,
A(f2 ) = A(e1 + e2 ) = A(e1 ) + A(e2 ) = (e1 + 2e2 + e3 ) + (e2 + 7e3 )
= e1 + e2 + 8e3 = f1 + (f2 f1 ) + 8(f3 f2 ) = 0f1 7f2 + 8f3 ,
A(f3 ) = A(e1 + e2 + e3 ) = A(e1 ) + A(e2 ) + A(e3 )
= (e1 + 2e2 + e3 ) + (e2 + 7e3 ) + (3e1 + 2e2 + 5e3 ) = 4e1 + 3e2 + 13e3
= 4f1 + 3(f2 f1 ) + 13(f3 f2 ) = f1 10f2 + 13f3 .

11

Matrica operatora A u bazi {f1 , f2 , f3 } je

1 0
1
Af = 1 7 10 ,
1 8 13
a matrica operatora A2 je A2f , gde je

1 0
1
1 0
1
2
8 12
A2f = 1 7 10 1 7 10 = 18 31 59 .
1 8 13
1 8 13
20 48 90

7. Dat je linearni operator A : R2 R2 , A(a, b) = (b, a) (a, b R). Odrediti

matrice operatora A, A2 i A1 u prirodnoj bazi.
Re
senje: Matrica operatora A je A = [aij ]22 jer je dim R2 = 2. Za odredivanje
njenih elemenata potrebno je odrediti slike baznih vektora. Kako prirodnu bazu u
prostoru R2 cine vektori e1 = (1, 0) i e2 = (0, 1) i
Ae1 = A(1, 0) = (0, 1) = e2 ,
to je

Ae2 = A(0, 1) = (1, 0) = e1 ,

[

A=

]
0 1
.
1 0

Matrica operatora B = A2 je
[
] [
] [
]
0 1
0 1
1 0
2
B=A =

=
= I.
1 0
1 0
0 1
Kako je
A2 (a, b) = A (A(a, b)) = A(b, a) = (a, b),
to je A2 = AA = I, gde je I identicki operator, pa je A1 = A. Stoga je matrica
operatora A1 jednaka A.
8. Dat je operator A : R3 R3 ,
A(a, b, c) = (2a + b + 3c, 2b + c, 2c).
Odrediti matrice operatora A i An , n N u prirodnoj bazi.

12

Re
senje: Prirodnu bazu prostora R3 cine sledece uredene trojke realnih brojeva
R3 : (e) = {(1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1)}.

Za odredivanje matrice A operatora A potrebne su slike vektora baze (e) dobijene

preslikavanjem A.
A(1, 0, 0) = (2, 0, 0) = [2 0 0]T(e) ,
A(0, 1, 0) = (1, 2, 0) = [1 2 0]T(e) ,
A(0, 0, 1) = (3, 1, 2) = [3 1 2]T(e) .
Dobijene koordinate vektora slika smestamo

2 1
A = 0 2
0 0

u kolone matrice A

3
1.
2

Matrica operatora An , n N jeste An . Da bismo je odredili, uvedimo oznake

A = 2I + B,
gde su

1 0 0
I = 0 1 0
0 0 1

0 1 3
B = 0 0 1.
0 0 0

Matrica I komutira sa svakom drugom matricom istog reda (dakle IB = BI = B),

tako za odredivanje stepena An mozemo koristiti Njutnovu binomnu formulu
n ( )
n ( )

n nk k
n
nk k
2
B .
(2I)
B =
A = (2I + B) =
k
k
n

k=0

Odredimo stepene

0
2

B = 0
0

matrice B.

1 3
0

0 1 0
0 0
0

0 0
3
2

B =B B = 0 0
0 0
n
B = O, n 3.

k=0

1 3
0 0 1
0 1 = 0 0 0,
0 0
0 0 0

1
0 1 3
0 0 0
0 0 0 1 = 0 0 0 = O,
0
0 0 0
0 0 0

(0.4)

13

Zamenom vrednosti matrica B k u (0.4), za n 2 dobijamo

n ( )
2 ( )

n nk k n nk k
A =
2
B =
2
B
k
k
k=0
k=0
( )
( )
( )
n n 0
n n1
n n2 2
=
2 B +
2
B+
2
B
0
1
2
n(n 1) n2 2
2
B
= 2n I + n2n1 B +
2

1 0 0
0 1 3
0 0 1
= 2n 0 1 0 + n2n1 0 0 1 + n(n 1)2n3 0 0 0
0 0 1
0 0 0
0 0 0

n
n1
n1
2
0 0
0 n2
3n2
0 0 n(n 1)2n3

0
n2n1 + 0 0
0
= 0 2n 0 + 0
n
0 0 2
0
0
0
0 0
0
n

n1
n3
n1
2 n2
n(n 1)2
+ 3n2
n
n1

2
n2
= 0
n
0
0
2
n

n1
2 n2
n(n + 11)2n3
.
2n
n2n1
= 0
n
0
0
2
n

9. Odrediti An (n N) ako je

2 0 0
A = a 2 0 ,
0 a 2

a R.

Re
senje: Napisacemo matricu A u obliku zbira

2 0 0
2 0 0
0 0 0
A = a 2 0 = 0 2 0 + a 0 0 = 2I + B,
0 a 2
0 0 2
0 a 0
gde je matrica B jednaka

0 0 0
B = a 0 0
0 a 0

i za nju vazi B 3 = 0 (nilpotentna je, reda 3). Sada je B k = 0, za k 3. Odredicemo

14

0 0 0
0 0 0
0 0 0
B2 = a 0 0 a 0 0 = 0 0 0 .
0 a 0
0 a 0
a2 0 0
Primenom binomne formule
n ( )
n ( )

n nk k n k nk
(a + b) =
a
b =
a b
,
k
k
n

k=0

( )
n
= 1,
0

k=0

( )
n
n(n 1) (n k + 1)
=
,
k!
k

na komutativne matrice 2I i B dobijamo

n ( )

n
A = (2I + B) =
(2I)nk B k
k
k=0
( )
( )
( )
( )
n
n
n
n
n 0
n1 1
n2 2
=
(2I) B +
(2I)
B +
(2I)
B +
(2I)n3 B 3 +
0
1
2
3
{z
}
|
n

=0

n(n 1)
= (2)n I + n(2)n1 B +
(2)n2 B 2
2

0 0 0
1 0 0
0 0 0
n(n 1)
(2)n2 0 0 0
= (2)n 0 1 0 + n(2)n1 a 0 0 +
2
a2 0 0
0 0 1
0 a 0

(2)n
0
0
n1
n

n(2)
a
(2)
0 ,
=
n N.
n(n1)
n2
2
n1
n
(2)
a n(2)
a (2)
2
10. Naci An , n N, ako je

1 1 0
A = 0 1 1.
0 0 1

Re
senje: Napisacemo matricu A kao zbir dve matrice na sledeci nacin

1 1 0
1 0 0
0 1 0
A = 0 1 1 = 0 1 0 + 0 0 1 = I + B,
0 0 1
0 0 1
0 0 0
pri cemu je matrica B nilpotentna, reda 3 i vazi B k = 0, k 3. Racunamo

15

0 1 0
0 0 1
0 1 0
B2 = 0 0 1 0 0 1 = 0 0 0 .
0 0 0
0 0 0
0 0 0
Za n N imamo:
n ( )

n nk k
I
B
A = (I + B) =
k
k=0
( )
( )
( )
( )
n n 0
n n1 1
n n2 2
n n3 3
=
I B +
I
B +
I
B +
I
B +
0
1
2
3
|
{z
}
n

=0

n(n 1) 2
= I + nB +
B
2

1 0 0
0 1 0
0 0 1
n(n 1)
0 0 0
= 0 1 0 + n0 0 1 +
2
0 0 1
0 0 0
0 0 0

1 n n(n 1)/2

.
n
= 0 1
0 0
1
11. Naci sve matrice M komutativne sa matricom
[
]
3 1
A=
,
0 3
a zatim naci M n , n N.
Re
senje: Neka je

[
M=

]
a b
,
c d

a, b, c, d R.

Iz uslova komutativnosti AM = M A dobijamo

[
][
] [
][
]
[
] [
]
3 1 a b
a b
3 1
3a + c 3b + d
3a a + 3b
=

=
0 3
c d
c d 0 3
3c
3d
3c c + 3d
odakle imamo sistem jednacina
3a + c = 3a,
Matrica M je jednaka

3b + d = a + 3b,

3d = c + 3d

a = d, c = 0.

16

]
a b
M=
,
0 a

Odredicemo

M n,

a, b R.
[

]
0 b
n N uz napomenu da je B =
i da vazi B 2 = 0:
0 0

n ( )

n
(aI)nk B k
k
k=0
( )
( )
( )
n
n
n
n 0
n1 1
=
(aI) B +
(aI)
B +
(aI)n2 B 2 +
0
1
2
|
{z
}

M n = (aI + B)n =

[
= an I + nan1 B =

=0

an nan1 b
.
0
an

12. Odrediti An , n N, ako je

a b c
A = 0 a b.
0 0 a
Rezultat: Imamo

an2 b2
an nan1 b nan1 c + n(n1)
2
.
An = 0
an
nan1 b
n
0
0
a

13. Izracunati A3 ako je

1
1
3
2
6,
A= 5
2 1 3

a zatim odrediti (I + A)n , n N.

Re
senje: Uzastopnim mnozenjem matrice A dobija se

17

1
1
3
0
0
0
1
1
3
2
6 5
2
6 = 3
3
9,
A2 = 5
2 1 3
2 1 3
1 1 3

1
1
3
0
0
0
0 0 0
2
6 3
3
9 = 0 0 0.
A3 = A A2 = 5
2 1 3
1 1 3
0 0 0

Koristeci dobijeni rezultat moze se jednostavno odrediti (I + A)n , n N. Primena

binomne formule za n 3 daje
n ( )
n ( )

n nk k n k
(I + A) =
I
A =
A
k
k
k=0
k=0
( )
( )
( )
( )
( )
n 0
n 1
n 2
n 3
n n
=
A +
A +
A +
A + +
A .
0
1
2
3
n
n

Kako je A3 = O, to je i Ak = O, k = 3, 4, . . ., pa za n = 1, 2, 3, 4, . . . vazi
n(n 1) 2
A
(I + A)n = I + nA +

1 0 0
1
1
3
0
0
0
n(n

1)
3
2
6 +
3
9
= 0 1 0 + n 5
2
0 0 1
2 1 3
1 1 3

2(1 + n)
2n
6n
1
= n(7 + 3n) 2 + n + 3n2 3n(1 + 3n) .
2
n(3 + n) n(1 + n) 2 3n 3n2

14. Odrediti An (n N) ako je

a 0 0
A = a a 0
a a a

(a R).

Re
senje: Primetimo da je A = aJ, gde je J donje trougaona matrica sastavljena
od jedinica

1 0 0
J = 1 1 0,
1 1 1

18

tj. matrica istog tipa kao i A za konkretno a = 1. Zbog osobina mnozenja matrica
skalarom (brojem), vazi
An = an J n .
Potrazimo J n .
I na
cin: Njutnova binomna formula

1 0 0
1 0 0
0 0 0
J = 1 1 0 = 0 1 0 + 1 0 0 = I + B,
1 1 1
0 0 1
1 1 0
uz jasne oznake za I i B. Kako jedinicna matrica I komutira prilikom mnozenja sa
svakom drugom matricom, to za izraz J n = (I + B)n mozemo koristiti Njutnovu
binomnu formulu
n ( )
n ( )

n nk k n
n
(I + B) =
I
B =
Bk,
k
k
k=0

k=0

jer je I nk = I i IB k

0
2

B = 1
1

= B k . Ostaje jos da se odrede stepeni

0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 1 0 0 = 0 0 0,
1 0
1 1 0
1 0 0

0 0 0
0 0 0
0 0
3
2

B =BB = 1 0 0 0 0 0 = 0 0
1 1 0
1 0 0
0 0

matrice B.

0
0 = O.
0

Dakle, B k = O za k 3. Tada
n ( )
2 ( )

n
n
k
J = (I + B) =
B =
Bk
k
k
n

k=0

k=0

jer su preostali sabirci binomne formule za k = 3, . . . , n nula matrice O. Konacno,

n(n 1) 2
B
J n = I + nB +

0 0 0
1 0 0
0 0 0
n(n 1)
0 0 0
= 0 1 0 + n1 0 0 +
2
0 0 1
1 0 0
1 1 0

1
0 0

n
1 0,
=

n(n + 1)
n 1
2

19

tj.

an
0
1
0 0
n

na
an
n
1 0 =
An = an

n(n + 1) n
n(n + 1)
n 1
a nan
2
2
II na
cin: Matematicka indukcija

1 0 0
1
J2 = 1 1 0 1
1 1 1
1

1 0
J3 = J2 J = 2 1
3 2

1 0
4
3

J =J J = 3 1
6 3

0 0
1 0 0
1 0 = 2 1 0,
1 1
3 2 1


0
1 0 0
1
0 1 1 0 = 3
1
1 1 1
6


0
1 0 0
1

0 1 1 0 = 4
1
1 1 1
10

0
0 .

n
a

(0.5)

0 0
1 0,
3 1

0 0
1 0.
4 1

1
1
1
1
1
1

3
4

1
2

1
3

6
10

1
4

10

1
5

Poredeci elemente matrica J n , n = 2, 3,

( 4)
sa vrednostima binomnih koeficijenata nk
datih Paskalovim trouglom za n = 2, 3, 4
(poslednje tri vrste trougaone seme), formulisemo induktivnu hipotezu:

Paskalov trougao

1
0 0
1
0 0

n
1 0
n
1 0
.
=
Jn =

(n + 1)
n(n + 1)
n 1
n 1
2
2

(0.6)

Proverimo induktivnu hipotezu (0.6) za n + 1 :

1
0
0
1
0 0
1 0 0
n+1
1
0

n
1 0 1 1 0 =

J n+1 = J n J =

n(n + 1)
n(n
+
1)
1 1 1
n 1
+n+1 n+1 1
2
2

1
0
0
1
0
0

1
0
n+1
1
0
= (n + 1)
.
=
(n + 1)(n + 2)
n+2

n+1 1
n+1 1
2
2

20

Na osnovu principa matematicke indukcije zakljucujemo da je induktivna hipoteza

(0.6) tacna za svako n N, sto nas dovodi ponovo do formule (0.5).
15. Odrediti An (n N) ako je
[

]
0 1
A=
.
1
0
Re
senje: I na
cin: Uzastopnim mnozenjem matrice A dobija se
[
] [
] [
]
0 1
0 1
1
0
A2 = A A =

=
= I,
1
0
1
0
0 1
A3 = A A2 = A (I) = A,
A4 = A A3 = A (A) = A2 = I,
A5 = A A4 = A.
Na osnovu ovog rezultata moze se pretpostaviti oblik matrice An :

I, n = 4k,

A, n = 4k + 1,
k N0 .
An =
I,
n = 4k + 2,

A, n = 4k + 3,
Dokaz matematickom indukcijom cemo izostaviti zbog obimnosti.
II na
cin: Oznacimo sa an , bn , cn , dn nepoznate elemente matrice An (n N),
tj.
[
]
an bn
n
A =
.
cn dn
Tada je

n+1

] [
] [
]
0 1
an b n
cn dn
=AA =

=
.
1
0
c n dn
an
bn
n

Imajuci u vidu da je

n+1

]
an+1 bn+1
=
,
cn+1 dn+1

izjednacavanjem odgovarajucih elemenata dobijamo

an+1 = cn ,

bn+1 = dn ,

Posmatrajmo najpre jednakosti

cn+1 = an ,

dn+1 = bn .

21

an+1 = cn ,

cn+1 = an .

One vaze za svaki prirodan broj n, pa se zamenom n sa n + 1 u prvoj jednakosti,

a zatim primenom druge jednakosti, dobija
an+2 = cn+1 = an .
Prema tome, clanovi niza an zadovoljavaju linearnu homogenu diferencnu jednacinu
drugog reda sa konstantnim koeficijentima
an+2 + an = 0.
Njena karakteristicna jednacina je kvadratna jednacina
2 + 1 = 0,
cija su resenja konjugovano kompleksni brojevi 1,2 = i = ei/2 . Zato je resenje
diferencne jednacine oblika
an = k1 cos

n
n
+ k2 sin
,
2
2

gde su k1 i k2 konstante koje se odreduju na osnovu poznatih prvih clanova niza.

Kako su a1 i a2 elementi na mestu (1, 1) u matricama A1 i A2 redom, imamo:

+ k2 sin = 0,
2
2
2
2
a2 = k1 cos
+ k2 sin
= 1,
2
2
a1 = k1 cos

tj. k1 = 1, k2 = 0. Tako je
an = cos

n
,
2

cn = an1 = cos

( n )
(n 1)
n
= cos

.
= sin
2
2
2
2

Elemente bn i dn dobijamo na isti nacin upotrebom jednakosti

bn+1 = dn ,

dn+1 = bn .

Njihovim kombinovanjem dobijamo

bn+2 = dn+1 = bn ,
sto znaci da clanovi niza bn zadovoljavaju istu diferencnu jednacinu

22

bn+2 + bn = 0.
Zato je

n
n
+ k4 sin
,
2
2
gde se konstante k3 i k4 odreduju na osnovu poznatih elemenata na mestu (1, 2) u
matricama A1 i A2 . Tako, za n = 1 i n = 2 imamo:
bn = k3 cos

+ k4 sin = 1,
2
2
2
2
+ k4 sin
= 0,
b2 = k3 cos
2
2
b1 = k3 cos

tj. k3 = 0, k4 = 1, pa je
bn = sin

n
,
2

( n )
n
(n 1)
= cos
= sin

.
2
2
2
2

dn = bn1 = sin
Konacno, matrica An je

n
n
sin

2
2
An =
n
n .
sin
cos
2
2
cos

16. Odrediti An (n N0 ) ako je

[

]
1 4
A=
.
3 2
Re
senje: Neka je

a b
A = n n
cn dn
n

]
(n N0 ).

Tada je
[
An+1 = A An =

] [
] [
]
1 4
a b
an + 4cn bn + 4dn
n n =
.
3 2
c n dn
3an + 2cn 3bn + 2dn

Imajuci u vidu da je

n+1

]
an+1 bn+1
=
,
cn+1 dn+1

23

izjednacavanjem odgovarajucih elemenata dobijamo

an+1 = an + 4cn ,

bn+1 = bn + 4dn ,

cn+1 = 3an + 2cn ,

dn+1 = 3bn + 2dn .

Posmatrajmo najpre jednakosti

an+1 = an + 4cn ,

cn+1 = 3an + 2cn .

One vaze za svaki prirodan broj n, pa se zamenom n sa n + 1 u prvoj jednakosti,

a zatim primenom druge jednakosti, dobija
an+2 = an+1 + 4cn+1 = an+1 + 4(3an + 2cn ).
Izrazavajuci cn iz prve jednakosti imamo
an+2 = an+1 + 12an + 8cn = an+1 + 12an + 2(an+1 an ) = 3an+1 + 10an .
Prema tome, clanovi niza an zadovoljavaju linearnu homogenu diferencnu jednacinu
drugog reda sa konstantnim koeficijentima
an+2 3an+1 10an = 0.
Njena karakteristicna jednacina je
2 3 10 = 0,
cija su resenja 1 = 5 i 2 = 2. Zato je resenje diferencne jednacine oblika
an = k1 5n + k2 (2)n ,
gde su k1 i k2 konstante koje se odreduju na osnovu poznatih prvih clanova niza.
Kako su a0 i a1 elementi na mestu (1, 1) u matricama A0 = I i A1 = A redom,
imamo:
a0 = k1 50 + k2 (2)0 = 1,
a1 = k1 51 + k2 (2)1 = 1.
Resavanjem sistema linearnih jednacina
{
k1 + k2 = 1,
5k1 2k2 = 1
dobija se k1 = 3/7, k2 = 4/7, pa je

24

an =
i
1
1
cn = (an+1 an ) =
4
4
3
= (5n (2)n ).
7

3 n 4
5 + (2)n
7
7

) 4(
)
3 ( n+1
5
5n + (2)n+1 (2)n
7
7

Elemente bn i dn dobijamo na isti nacin upotrebom jednakosti

bn+1 = bn + 4dn ,

dn+1 = 3bn + 2dn .

Njihovim kombinovanjem dobijamo

bn+2 = bn+1 + 4dn+1 = bn+1 + 4(3bn + 2dn ) = bn+1 + 12bn + 2(bn+1 bn )
= 3bn+1 + 10bn ,
sto znaci da clanovi niza bn zadovoljavaju istu diferencnu jednacinu
bn+2 3bn+1 10bn = 0.
Zato je
bn = k3 5n + k4 (2)n ,
gde se konstante k3 i k4 odreduju na osnovu poznatih elemenata na mestu (1, 2) u
matricama A0 i A1 . Tako, za n = 0 i n = 1 imamo:

{
{
k3 = 4 ,
b0 = k3 50 + k4 (2)0 = 0,
k3 + k4 = 0,
7

4
b1 = k3 51 + k4 (2)1 = 4
5k3 2k4 = 4

k4 = .
7
Sada je
)
4( n
5 (2)n ,
7
1
4
3
dn = (bn+1 bn ) = 5n + (2)n .
4
7
7
bn =

Konacno, za proizvoljno
3
4
5n + (2)n

7
An = 7 (
)
3 n
5 (2)n
7

n N vazi

)
4( n
[
n + 4 (2)n 4 5n 4 (2)n ) ]
5 (2)n
3

5
1

7
.
=
4 n 3
7 3 5n 3 (2)n 4 5n + 3 (2)n
n
5 + (2)
7
7

25

17. Odrediti An (n N) ako je

[

]
4 2
A=
.
1 3
Rezultat: Za proizvoljno n N vazi
1(
)
2( n
2 5n + 2 n )
5 2n

3
An = 3 (
.
)
(
)
1
1 n
n
n
n+1
5 2
5 +2
3
3