Professional Documents
Culture Documents
EXCEL Alati
EXCEL Alati
Okvir
aktivne
elije
Linija
formule
Zaglavlje
stupca
Okvir
imena
Zaglavlje
retka
Tipke za
listanje vraka
listova
Vrci
listova
MS EXCEL
Trake s alatima
U Excelu postoji vie traka s alatima koje moemo ovisno o naim potrebama prikazati
ili sakriti. Kada kliknete na tipku na traci s alatima izvrava se odreena naredba koju
moemo pokrenuti i iz nekog izbornika na traci izbornika. Koristei alatne trake
ubrzavamo svoj rad. Traka naslova sastoji se od imena programa u kojem radimo,
naziva dokumenta i od tipki za smanjenje, poveanje i zatvaranje prozora. Na traci
izbornika nalaze se izbornici u kojima se nalaze sve naredbe koje moemo koristiti i
tipke za smanjenje, poveanje i zatvaranje dokumenta na kojem radimo. Traka sa
standardnim alatima sadri standardne tipke koje nam omoguuju bre obavljanje
akcija koje esto izvodimo. Traku za oblikovanje koristimo da bismo poboljali
izgled dokumenta, ukljuujui oblik i veliinu teksta i brojki, poravnanja unutar elija i
drugo. Traka s linijom formule sastoji se od okvira imena i od linije formule. U
okviru imena uvijek vidimo adresu aktivne elije, a u liniji formule sadraj aktivne
elije.
Upis podataka u eliju
Oprez!
Ukoliko oznaimo eliju u kojoj
je ve upisan neki tekst on e se
obrisati im pritisnemo bilo koje
slovo, brojku ili znak.
MS EXCEL
MS EXCEL
MS EXCEL
Selektiranje elija
Da bismo selektirali jednu eliju dovoljno je da oznaimo eliju strelicom mia i
kliknemo na nju. Oko elije se tada pojavi okvir i to znai da je ona aktivna. eliju
moemo selektirati i pomou tipkovnice tako da se kursorskim tipkama pozicioniramo
na nju.
Da bismo oznaili vie susjednih elija kliknimo na prvu eliju u eljenom podruju,
pritisnimo i drimo pritisnutu tipku SHIFT na tipkovnici, a zatim kliknimo na zadnju
eliju u tom podruju. Isto moemo napraviti samo s miem. Kliknimo na prvu eliju i
drei stisnutu lijevu tipku mia povucimo pokaziva do zadnje elije. Takoer se
moemo posluiti samo s tipkovnicom i to da drei pritisnutu tipku SHIFT
kursorskim tipkama preemo preko eljenih elija.
elimo li oznaiti vie nesusjednih elija, uinit emo ta na slijedei nain. Kliknut
emo na prvu eliju, pritisnut emo i drati pritisnutu tipku CTRL na tipkovnici i
zatim kliknuti na slijedeu eliju. Ponavljamo postupak dok ne selektiramo sve elije
koje elimo.
elimo li selektirati cijeli stupac ili redak kliknimo na njegovu oznaku (slovo ili broj)
u zaglavlju stupca ili retka. elimo li selektirati cijeli radni list kliknimo na spoj
izmeu zaglavlja stupca i zaglavlja retka.
MS EXCEL
3. Matematiki izrazi
Matematiki izrazi
Izraun matematikih izraza u Microsoft Excel-u
Formule upis i pravila
U Excelu moemo koristiti formule za izraunavanje (poput zbrajanja vrijednosti dviju
elija), ali i za komplicirane raune koristei razne financijske, statistike ili druge
formule. Da bismo naznaili da unosimo formulu u eliju, unos moramo zapoeti
znakom jednakosti (=). Tek nakon znaka jednakosti moemo upisati formulu u eliju.
Prilikom upisa formula vano je znati da Excel vodi brigu o redoslijedu izvravanja
operacija, to znai da e prvo izvravati operacije najvieg stupnja pa tek onda one
niih stupnjeva. Ukoliko nam je potrebno unutar formula moemo koristiti zagrade.
VANO !
Kad selektiramo eliju u koju je upisana formula, samu formulu vidimo na
liniji formule, a u eliji je prikazan rezultat formule.
Jednostavne formule
U jednostavne formule ubrajamo operacije zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i
dijeljenja. Da bismo izvrili neke jednostavne operacije s vrijednostima unutar
nekoliko elija moramo uiniti slijedee. U eliji u kojoj elimo prikazati rjeenje
unesimo znak jednakosti kako bi naznaili da unosimo formulu. Nakon znaka
jednakosti moramo upisati adrese elija i operacije koje elimo vriti na vrijednostima
unutar tih elija. Primjer: =A1+B4*A2/C2-A3. Nakon to smo upisali cijelu formulu
pritisnimo tipku ENTER i u eliji e se ispisati rjeenje nae formule.
Formulu moemo upisati i na drugaiji nain. Umjesto da unosimo adrese elija
s ijim vrijednostima raunamo moemo ih oznaiti miem. Dakle, nakon to unesemo
znak jednakosti kliknimo na prvu eliju (njena adresa se ispie na liniji formule i u
naoj eliji), zatim unesemo znak za operaciju koju elimo izvriti (plus, minus,
zvjezdicu ili kosu crtu) pa kliknemo na slijedeu eliju...
U liniji formule
vidimo formulu
U eliji je prikazan
rezultat formule
MS EXCEL
MS EXCEL
Drei pritisnutu lijevu tipku mia povlaimo strelicu kursora preko elija sve dok ne
doemo do eljenog broja. Na isti nain stvaramo i neke druge nizove kao to su, npr.
sij, velj, ou... ili pon, uto, sri...
Fill handle opcija pomae nam i pri radu s formulama. Ako istu formulu
koristimo u susjednim elijama moemo je umjesto upisivanja prenijeti u ostale elije
pomou fill handle opcije.
VANO!
PRILIKOM PROMJENE SADRAJA NEKE ELIJE, A AKO JE ISTA
SADRANA U NEKOJ FORMULI, AUTOMATSKI E SE PROMIJENITI I
REZULTAT TE FORMULE.
MS EXCEL
Funkcija Sum
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija Average
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija Min
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija Max
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija SUM
Jedna od radnji koje ete sigurno esto koristiti u programu je zbrajanje redaka ili
stupaca. To moemo uiniti na vie naina.
Moemo izraditi formulu svaki puta kada trebamo zbroj retka ili stupca (primjer:
=B4+C4+D4+E4+F4+G4+H4)
Koristimo funkciju SUM koja nam slui za zbrajanje niza vrijednosti. Funkcija se
koristi na slijedei nain. U eliju nakon znaka jednakosti upisujemo SUM i u zagradi
oznaujemo podruje ije vrijednosti elimo zbrojiti. Podruje oznaujemo tako da
unesemo adresu prve elije, zatim dvotoku i nakon toga adresu zadnje elije u
podruju. (primjer: =SUM(B4:H4). Podruje moemo oznaiti i miem. U tom sluaju
u eliju nakon znaka jednakosti unosimo SUM i otvaramo zagradu i nakon toga miem
selektiramo podruje koje elimo zbrojiti i pritisnemo tipku ENTER.
Najlaki nain za izraunavanje sume niza brojeva je da nakon to smo
selektirali eliju u kojoj elimo rjeenje kliknemo na standardnoj traci na tipku
(AutoSum) koja sama izrauje formulu.
Oprez!
Pazite na podruje koje
je automatski odabrano.
Ukoliko ste zadovoljni
stisnite ENTER, u
suprotnom sami
selektirajte podruje
koje elite i nakon tega
pritisnite ENTER.
Formula u
liniji formule
AutoSum
Rezultat formule.
MS EXCEL
Funkcija AVERAGE
Funkcija nam slui za izraunavanje prosjene vrijednosti niza brojeva. U eliju
u kojoj elimo izraunati prosjenu vrijednost odreenog podruja unosimo slijedee:
Kao prvo upisujemo znak jednakosti, zatim AVERAGE i iza toga otvaramo zagradu
unutar koje definiramo podruje za koje elimo izraunati prosjek. Podruje moemo
selektirati i miem. Nakon toga pritisnemo tipku ENTER.
MIN
Funkcija MIN slui nam za pronalaenje najmanje brojane vrijednosti u selektiranom
podruju. Koristimo je tako da u eliju unesemo =MIN( i nakon toga miem oznaimo
(selektiramo) podruje unutar kojeg traimo najmanju vrijednost.
MAX
Funkcija MAX slui nam za pronalaenje najvee brojane vrijednosti u selektiranom
podruju. Koristimo je tako da u eliju unesemo =MAX( i nakon toga miem
oznaimo (selektiramo) podruje unutar kojeg traimo najveu vrijednost.
10
MS EXCEL
Funkcija Count
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija Counta
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija Countblank
Unos funkcije
Koritenje funkcije
COUNT
Funkcija COUNT slui nam za odreivanje koliko ima brojanih vrijednosti u
selektiranom podruju. Koristimo je tako da u eliju unesemo =COUNT( i nakon toga
miem oznaimo (selektiramo) podruje unutar kojeg elimo izbrojiti brojane
vrijednosti.
COUNTA
Slui nam za odreivanje koliko ima elija u selektiranom podruju koje sadre bilo
tekst, bilo brojane vrijednosti ili neke posebne znakove.
COUNTBLANK
Slui nam za odreivanje koliko ima elija u selektiranom podruju koje su prazne,
odnosno ne sadre nita u sebi (bilo tekst, bilo brojane vrijednosti ili neke posebne
znakove).
11
MS EXCEL
Funkcija Countif
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija Sumif
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija COUNT IF
Funkcija COUNT IF zbraja polja koja zadovoljavaju zadani kriterij. Funkciju unosimo
u eliju kao i sve ostale. Na standardnoj traci kliknemo na tipku za unos funkcije i
odaberemo u listi funkciju COUNT IF. Otvara nam se prozor kao na slici u kojem
upisujemo podruje koje e funkcija pregledati (Range) i kriterij po kojem e
pregledavati (Criteria).
Funkcija pregledava zadano podruje eliju po eliju i kao rezultat daje broj elija u
kojima je kriterij zadovoljen. Kao primjer moemo navesti slijedee. Zamislimo da u
tablici imamo prikazan prihod naeg poslovanja u proloj godini za svaki mjesec
posebno. Dakle, imamo 12 razliitih vrijednosti. elimo vidjeti u koliko mjeseci smo
zaradili vie od 500.000 kn. Unesemo funkciju COUNT IF, selektiramo elije sa
vrijednostima i kao kriterij zadamo >500000 (vee od 500000). Rezultat e prikazati
broj mjeseci sa prihodom veim od 500000 kn.
12
MS EXCEL
Funkcija Sumif
Funkcija SUM IF provjerava svaku eliju u rasponu prije njenog zbrajanja u ukupnu
vrijednost. Ova funkcija ima slijedei oblik:
=SUMIF(raspon, kriterij, sum_raspon).
Argument raspon (Range) odreuje raspon elija koje elite provjeriti i zbrojiti,
kriterij (Criteria) odreuje samu provjeru koja se izvodi na svakoj eliji raspona, a
sum_raspon (Sum_range) odreuje odgovarajue brojeve koji se zbrajaju. provjera
sa sortiranjem ili filtriranjem.
13
MS EXCEL
Funkcija Date
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija Now
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija Time
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija Today
Unos funkcije
Koritenje funkcije
Funkcija DATE
Moete ju upotrijebiti za unos datuma u eliju. Posebno je upotrebljiva kada je itav ili
dio datuma rezultat formule i nije unaprijed poznat. Ova funkcija ima oblik
=DATE(godina,mjesec,dan).
Rezultat funkcije je serijska vrijednost koja predstavlja broj dana to su protekli
izmeu osnovnog i zadanog datuma. Osnovni je datum, predstavljen serijskom
vrijednou 1, nedjelja 1.sijenja 1900. Najvea serijska vrijednost, 65380, odgovara
31. prosincu 2078. Primjerice, ako upotrijebite formulu =DATE(97,6,19) da biste
unijeli datum 19. lipnja 1997., rezultat je serijska vrijednost 35600 koju Excel
prikazuje kao 6/19/97. Ako unesete neku vrijednost koja je vea od 12 za mjesec ili
31(30) za dan Excel e to preraunati u sljedei mjesec odnosno dan(a). Ako unesete 0
za dan onda e se uzeti zadnji dan prethodnog mjeseca, a za 0 za mjesec uzima se
prosinac prethodne godine.
Kao argument dan moete upotrijebiti i negativne vrijednosti i na taj nain odbrojavati
dane unatrag u prethodni mjesec. Npr. =DATE(97,8,-6) rezultat 25.srpnja 1997.
Da biste prikazali datum koji je bio 26 dana prije 3. rujna 1997. unesite formulu
=DATE(97,9,3-26). Rezultat je 35650 ili 8/8/97.
postupak izraunavanja razlike u danima izmeu 2 datuma
unesite prvi datum i drugi datum, u 3. eliji izraunajte razliku (pojavit e se datum),
selektirajte tu eliju, desna tipka mia format cells, number, number, broj decimala 0,
ok.
Funkcija TIME
Ovu funkciju moete upotrijebiti kako biste unijeli odgovarajue vrijeme u eliju i
zatim upotrijebili jedan od vremenskih formata da biste rezultat uinili razumljivim.
Osnovna vremenska funkcija je TIME i ima oblik =TIME(sat,minuta,sekunda).
14
MS EXCEL
15
MS EXCEL
9. Razvrstavanje podataka
Razvrstavanje podataka
Koritenje alata Sort Acscending i Sort Descending traci alata
Koritenje naredbe Sort u izborniku Data
Sortiranje podataka
Nakon to smo u neku tablicu unijeli velik broj podataka, poeljet emo te podatke
sloiti po nekom redu.
Ako elimo selektirati cijelu tablicu samo kliknemo na prvu eliju u prvom redu.
Zamislimo da smo napravili jednu tablicu u kojoj smo unijeli prezimena, imena, adrese
i brojeve telefona svih ljudi koje poznajemo. Da bi ta tablica bila preglednija bilo bi
zgodno da je sortiramo. Tablicu sortiramo tako da je selektiramo i u izborniku Data
odaberemo naredbu Sort. Tada nam se otvori prozor kao ovaj na slici. U njemu
moemo odrediti tri stupca po kojima emo sortirati nae podatke. U naem sluaju
kao prvi bi mogli izabrati prezime, kao drugi ime, a trei nam ne bi niti trebao.
Takoer moemo odabrati elimo li da nai podaci budu posloeni (sortirani) uzlazno
ili silazno (Ascending, Descending), odnosno od najmanjeg broja prema najveem ili
suprotno (ukoliko se radi o brojevima) ili po abecedi od A do ili suprotno (ukoliko
imamo tekstualne podatke). Kada odredimo sve to je potrebno kliknimo na OK i
podaci e se posloiti onako kako smo to mi eljeli.
Tablicu moemo sortirati, ako nam nije potrebno vie razina sortiranja, tako da je
selektiramo i da na standardnoj traci odaberemo jednu od dvije tipke za sortiranje,
Sort Ascending i Sort Descending.
Sortiranje podataka
Svaka baza podataka koju postavljate u
Excelu ima neku vrstu preporuenog
poretka za odravanje i pregledavanje
slogova. Ovisno o bazi podataka, trebat e
vam razliiti poreci podataka.
Da bi vam Excel ispravno razvrstao slogove
u bazi podataka morate odrediti koja polja
odreuju novi poredak slogova (takva polja
zovu se kljuevi razvrstavanja). Nadalje,
morate odrediti u kojem tipu poretka treba
razvrstati informaciju u tim poljima. Dva su
poretka
mogua:
uzlazni
poredak
(Ascending), u kojem su tekstualni unosi
poredani abecednim redom (od A do Z) a
vrijednosti
numerikim
redom
(od
najmanjeg do najveeg), i silazni poredak (Descending), u kojem su unosi poredani
suprotno.
Zadruga Poduzetnika mrea
16
MS EXCEL
Kad razvrstavate slogove u bazi podataka moete odrediti najvie tri polja u kojima
treba izvesti razvrstavanje te odabrati ulazni ili silazni poredak za svaki klju koji
upotrebljavate. Morate odrediti vie od jednog polja samo kada prvo polje koje
upotrebljavate u razvrstavanju sadri ponovljene vrijednosti.
Da biste razvrstali slogove u Excelovoj bazi podataka uinite slijedee. Selektirajte
eliju u kojoj se nalazi prvi podatak u bazi podataka. U izborniku Data odaberite
naredbu Sort. U prozoru koji se otvori odaberite ime prvog polja po
kojem elite razvrstati slogove baze podataka. Ako je potrebno
odaberite i drugo i tree polje po kojima e se podaci razvrstavati.
Takoer odredite elite li uzlazni ili silazni poredak kod svakog polja. Nakon toga
kliknite na tipku OK ili pritisnite ENTER.
Excel razvrstava odabrane slogove. Ako primijetite da ste razvrstali bazu podataka u
krivom polju ili krivim poretkom, odaberite naredbu Undo Sort iz izbornika Edit ili sa
standardne trake alata.
Moete upotrijebiti alatku Sort Ascending ili alatku Sort Descending koje se nalaze
na standardnoj traci alata da biste razvrstali slogove u bazi podataka u jednom polju.
Da biste razvrstali bazu podataka uzlaznim redom po odreenom polju postavite
pokaziva elije u ime tog polja na samom vrhu baze podataka, potom kliknite na
tipku Sort Ascending na standardnoj traci alata. Da bi razvrstali bazu podataka
silaznim redom uinite isto i kliknite na tipku Sort Descending.
Iako okvir dijaloga Sort dozvoljava razvrstavanje samo po tri kriterija, razvrstati
moete velike ili komplicirane liste prema vie od tri kriterija za razvrstavanje. Ako
trebate vie kriterija za razvrstavanje potrebno je izvriti razvrstavanje vie puta. Da
biste uspjeno razvrstali podatke po vie od tri kriterija, razvrstajte iz prvo po
pomonim kriterijima a zatim po glavnim.
Oprez!
Ukoliko selektiramo samo jedan stupac tablice, podaci e se sloiti onako kako
to elimo samo u tom stupcu, a ostali stupci ostat e isti. Moramo paziti da nam
se ne pomijeaju podaci.
17
MS EXCEL
Ureivanje
Ureivanje
Ureivanje
Ureivanje
tablica
podataka unutar tablice
obruba tablice
sjenanja tablice
18
MS EXCEL
19
MS EXCEL
Stupac ili redak e promijeniti veliinu tako da u elije moe stati najdui unos u
stupcu ili najvii u retku. Ovu mogunost zovemo auto-fitt opcija.
Ukoliko sami elimo odrediti irinu stupca ili visinu retka, pozicionirajmo se u
zaglavlju na desni rub stupca ili donji rub retka koji elimo mijenjati i drei stisnutu
lijevu tipku mia povlaimo rub na poziciju koju elimo.
redak visina=30=1cm
stupac irina=4,52=1cm
Dodavanje stupca ili retka
Ukoliko elimo umetnuti novi stupac ili redak u radnu listu to emo uiniti na slijedei
nain. Selektiramo cijeli stupac / redak ispred kojeg elimo ubaciti novi i u izborniku
Insert odaberemo naredbu Columns (stupci) / Rows (reci). Novi stupac ubacit e se s
lijeve strane od selektiranog stupca, a novi redak ubacit e se iznad selektiranog retka.
Brisanje stupca ili retka
Da bismo obrisali neki stupac ili redak potrebno ga je selektirati, na njegovom
zaglavlju kliknuti desnom tipkom mia i iz skraenog izbornika odabrati naredbu
Delete.
Moemo dodati ili obrisati i samo jednu eliju, no u tom sluaju moramo voditi brigu o
tome koje e se elije pomaknuti u kojem smjeru da bi otvorile mjesto za novu eliju
ili koje e se elije iz kojeg smjera pomaknuti na mjesto obrisane elije.
Skrivanje stupca ili retka
elimo li sakriti neke stupce ili retke na naem radnom listu potrebno ih je selektirati i
u izborniku Format odaberemo opciju Column ili Row i kliknemo na naredbu Hide.
Sakriti stupac ili redak moemo i na drugi nain. Selektirajmo ga, kliknimo desnom
tipkom mia na njega i u skraenom izborniku odaberimo naredbu Hide.
20
MS EXCEL
21
MS EXCEL
Rad sa listama
Klikom na vrak na dnu lista moete prikazivati razliite listove radne knjige. Moete
koristiti tipke u obliku strelica (tipke za listanje vraka listova) u donjem lijevom kutu
ekrana za pomicanje na prvi vrak, jedan vrak unatrag, jedan vrak unaprijed ili na
zadnji vrak u radnoj knjizi. Moete takoer koristiti tipkovnicu za prijelaz izmeu
listova. Ako pritisnete CTRL + Page Down, oznait ete slijedei list. Ako pritisnete
CTRL + Page Up oznaiti ete prethodni list. Takoer moete oznaiti vie listova
odjednom na isti nain kao to oznaavate vie elija odjednom. Susjedne listove
moete oznaiti pritiskanjem i dranjem pritisnute tipke SHIFT i klikom na vrak
prvog i posljednjeg lista od onih koje elite oznaiti. Nesusjedne listove oznaite
pritiskanjem i dranjem pritisnute tipke CTRL i klikom na pojedini vrak lista.
Kada ste oznaili vie listova u radnoj knjizi, moete unositi iste podatke na sve
oznaene listove odjednom. Jednostavno oznaite sve listove na kojima elite da se
podaci ispiu, a zatim utipkajte podatke na jedan list. Podaci e se pojaviti u istoj eliji
na svakom oznaenom listu.
Kada otvorite novu radnu knjigu u njoj imate tri prazna radna lista koji su nazvani
Sheet1, Sheet2 i Sheet3 (List1, List2 i List3).
Listove moete ostaviti kakvi jesu, a moete vau
radnu knjigu prilagoditi dodavanjem, brisanjem
ili promjenom imena radnih listova. Broj radnih
listova unutar radne knjige nije odreen. Na
skraenom izborniku kojeg dobijemo kada
kliknemo desnom tipkom mia na vrak lista,
imamo naredbe Delete, Insert i Rename.
Naredba Delete brie selektirani radni list,
naredba Insert ubacuje novi radni list ispred
selektiranog, a naredba Rename slui nam za
mijenjanje imena radnog lista.
Radni list moemo premjestiti na drugo mjesto u naoj radnoj knjizi. Pozicioniramo
kursor na radni list koji elimo premjestiti, stisnemo i drimo pritisnutu lijevu tipku
mia i povuemo radni list na mjesto gdje ga elimo postaviti.
Drugi nain za premjetanje ili kopiranje radnog lista je da na radni list kliknemo
desnom tipkom mia i odaberemo naredbu Move or Copy. U prozoru koji nam se
otvori odredimo u koju radnu knjigu elimo premjestiti ili kopirati selektirani list, i na
koje mjesto u odnosu na ostale radne listove.
desna tipka mia na bilo koju strelicu ispred radnih listova popis svih radnih listova
22
MS EXCEL
Filtriranje podataka
Koritenje naredbe Auto Filter iz izbornika Data-Filter
Osnovna filtriranja
Filtriranja koritenjem naprednijih uvjeta
Koritenje And i Or opcije u naprednijim uvjetima
Filtriranje podataka
Kada radite s bazom podataka, trebate znati brzo pronai odreene podatke.
Primjerice, imate listu telefonskih brojeva klijenata ili listu oznaka proizvoda i opisa.
Ako trebate pronai sve telefonske brojeve u odreenoj upaniji ili sve oznake
proizvoda za pisae, neete trebati pregledavati cijelu listu i pojedinano prikupljati
brojeve ili oznake nego ete koristiti imena polja u vaoj bazi podataka za automatsko
izdvajanje podataka i prikaz samo onih slogova koji su vam u danom trenutku
potrebni.
Da biste izvrili izdvajanje iz liste, oznaite bilo koju eliju u listi i koristite naredbu
AutoFilter da biste ukljuiti izdvajanje. Kada oznaite jednu eliju unutar liste, Excel
oznai cijelu listu oko elije. Odaberite kriterij koritenjem imena polja za prikazivanje
samo onih slogova koje traite. Kada ste zavrili izdvajanje podataka, moete iskljuiti
AutoFilter samo jednom naredbom.
Izdvajanje podataka vrimo na slijedei nain. Selektiramo elije u koje elimo
postaviti filter. Otvorimo izbornik Data i pod opcijom Filter odaberemo naredbu
AutoFilter. Unutar selektiranih elija pojaviti e se padajui izbornik u kojem
definiramo koji e podaci biti prikazani u tablici. elimo li iskljuiti Filter kliknimo u
izborniku Data, unutar opcije Filter na naredbu AutoFilter i pojavit e se svi podaci u
tablici.
23
MS EXCEL
Top 10
Opcija Top 10 slui za prikazivanje odreenog broja slogova (npr. 10 najveih ili
najmanjih vrijednosti u tom polju). Nakon to u padajuem popisu polja kojeg elite
proistiti kliknete na opciju Top 10 otvara vam se dijaloki okvir:
24
MS EXCEL
Custom
Bazu podataka moete proistiti i sluei se nekim manjim kriterijima. Moemo
prikazati sve osobe u bazi podataka kojima prezime poinje sa slovom B ili prikazati
sve sa zaradom izmeu 2.000,00 i 2.500,00 kuna. Da biste to uinili otvorite padajui
popis polja u kojem elite proistiti vrijednosti i odaberite opciju Custom. Otvorit e
vam se dijaloki okvir Custom AutoFilter. U njemu prvo odaberite operator koji elite
upotrijebiti u prvom okviru padajueg popisa. U desnom dijelu unesite vrijednost koju
bi trebalo nai (ili ne bi trebalo nai).
Da biste postavili opseg vrijednosti, potrebno je postaviti operator i gornju vrijednost,
zatim odabrati And i postaviti operator i donju vrijednost. Naredba And (i) slui nam
za zadovoljavanje dva uvjeta.
Da bi zadovoljili jedan od dva kriterija odaberimo naredbu Or (ili) i naravno,
postavimo kriterije.
Operatori:
Equals (jednako je), does not equal (nije jednako), is greater than (je vee), is greater
than or equal to (je vee ili jednako), is less than (je manje), is less than or equal to (je
manje ili jednako), begins with (poinje sa), does not begin with (ne poinje sa), ends
with (zavrava sa), does not end with (ne zavrava sa), contains (sadri), does not
contain (ne sadri).
25
MS EXCEL
26
MS EXCEL
27
MS EXCEL
Ureivanje grafikona
Ukoliko elimo promijeniti na grafikon inimo to na slijedei nain. Kliknemo na
njega (selektiramo ga) i pritisnemo tipku za ureivanje grafikona Chart Wizard.
Ponovo nam se otvara prozor koji smo ve upoznali i u njemu moemo promijeniti
odreene karakteristike grafikona.
elimo li ureivati pojedine dijelove grafikona (npr. promijeniti pozadinu grafikona i
slino) to emo uiniti tako da kliknemo desnom tipkom mia na dio grafikona koji
elimo ureivati i u skraenom izborniku odaberemo naredbu koja nam treba.
Moemo dodati ili obrisati dio grafikona. Dodajemo dio tako da ga selektriamo i
kliknemo na tipku za ureivanje grafikona Chart Wizard i u prozoru za ureenje
grafikona definiramo to elimo dodati. Da bi obrisali dio grafikona moramo na njega
kliknuti desnom tipkom mia i odabrati iz skraenog izbornika naredbu Clear.
Ponekad nam se moe desiti da u grafikonu imamo prikazano vie podataka i to tako
da pojedini imaju izrazito veliku vrijednost, a pojedini izrazito malu. Zbog velike
razlike izmeu vrijednosti u grafikonu se ne vidi odnos izmeu pojedinih podataka.
Tada koristimo logaritamsko mjerilo. Kliknemo desnom tipkom mia na os na kojoj su
nam prikazane vrijednosti i odaberemo iz skraenog izbornika naredbu Format Axis.
U prozoru koji se otvorio odaberemo karticu Scale i u njoj oznaimo da elimo
logaritamsko mjerilo (Logarithmic scale).
28
MS EXCEL
29
MS EXCEL
30
MS EXCEL
Otvorite dokument iju ikonu elite postaviti u Excel i kopirajte ga. Preite u Excel i
odaberite naredbu Paste Special iz izbornika Edit ili iz skraenog izbornika (desni
klik mia). Oznaite opciju Paste link: i opciju Display as icon u otvorenom prozoru i
kliknite na tipku OK. U tablici se pojavila ikona koja, nakon to dvostruko kliknete na
nju, otvara odreeni dokument.
Prilikom kopiranja Wordovih dokumenata u Excel svaki odlomak iz Worda prelazi u 1
red u Excelu.
31