565

Karl Marx1
Friedrich Engels2

UDK 330.852
338.12
JEL: B-14, G-01

Manifest Komunisti ke partije3

Prijevod Moa Pijade
Lepoglava 1933.
Redakcija prijevoda Boris Buden
London/Zagreb 1998.

Bauk krui Evropom - bauk komunizma.

Sve sile stare Evrope ujedinile su se u svetu hajku protiv ovog bauka,
rimski papa i ruski car, Metternich i Guizot, francuski radikali i
njema ki policajci.
Gdje je ona opozicijska stranka koju njeni protivnici na vlasti nisu
ozloglasili kao komunisti ku? Gdje je ona opoziciona partija koja nije
naprednijim opozicionarima kao i svojim reakcionarnim protivnicima uzvratila prijekor koji ih je imao igosati kao komuniste?
1 Karl Marx (1818-1883), njema ki lozof i ekonomist. Zajedno s F. Engelsom utemeljitelj koncepcije
modernog socijalizma i komunizma. Zna ajnija djela: Kritika Hegelove lozoje dravnog prava (1844);
Njema ka ideologija (1845) s F. Engelsom; Bijeda lozoje (1847; Manifest Komunisti ke partije (1848)
s F. Engelsom; Osamnaesti brumaire Louisa Bonapartea (1852); Kapital (1867, 1885, 1894); nakon
smrti, Ekonomsko-lozofski rukopisi iz 1844. godine (1844) i Osnovne crte kritike politi ke ekonomije
(Grundrisse) (18571858).
2 Friedrich Engels (1820-1895), njema ki lozof i politi ar. Uz Marxa, utemeljitelj znanstvenog
socijalizma. Bliski suradnik i ivotni suputnik K. Marxa. Zna ajnije knjige: Poloaj radni ke klase u
Engleskoj (1844); pored zajedni kih radova s Marxom, napisao Anti-Dhring (1878); Porijeklo porodice,
privatnog vlasnitva i drave (1884) i dr.
3 Karl Marx, Friedrich Engels, Komunisti ki manifest, Arkzin, Zagreb 1998, str.81-137. (op. N. M.)

566

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

Dvije stvari proizlaze iz ove injenice.

1. Sve evropske sile ve! priznaju komunizam kao silu.
2. Krajnje je vrijeme da komunisti pred cijelim svijetom otvoreno
izloe svoje nazore, svoje ciljeve, svoja stremljenja i tako bajci o
bauku komunizma suprotstave manifest same partije.
U tu svrhu sastali su se u Londonu komunisti najrazli itijih
nacionalnosti i sastavili sljede!i manifest koji se objavljuje na
engleskom, francuskom, njema kom, talijanskom, flamanskom i
danskom jeziku.

I.
Buruji i proleteri4
Povijest svih dosadanjih drutava5 je povijest klasnih borbi.
Slobodnjak i rob, patricij i plebejac, barun i kmet, cehovski majstor
i egrte, ukratko, tla itelj i potka eni stajali su jedan prema drugom
u stalnoj suprotstavljenosti, vodili neprestanu, sad prikrivenu,
sad otvorenu borbu koja je svaki puta skon ala revolucionarnom
preobrazbom cijelog drutva ili pak zajedni kom propa!u
sukobljenih klasa.
U ranijim epohama povijesti nalazimo gotovo posvuda potpunu
ra lanjenost drutva na razli ite stalee, mnogostruko stupnjevanje
drutvenih poloaja. U starom Rimu imamo patricije, vitezove,
plebejce, robove; u srednjem vijeku feudalne gospodare, vazale,
4 Pod buroazijom misli se klasa modernih kapitalista koji su vlasnici sredstava za proizvodnju i
iskoritavaju najamni rad. Pod proletarijatom, klasa modernih najamnih radnika koji su, budu!i ne
posjeduju sredstva za proizvodnju, prisiljeni prodavati svoju radnu snagu da bi preivjeli. [Engelsova
napomena uz englesko izdanje iz 1888.]
5 To jest, sva pisana povijest. Godine 1847. pretpovijest drutva, organizacija drutva koja je prethodila
svakoj pisanoj povijesti bila je jo gotovo nepoznata. Otada je Haxthausen otkrio zajedni ko zemljino
vlasnitvo u Rusiji. Maurer je dokazao da je ona bila drutvena osnovica s koje su sva germanska plemena
zapo ela svoj povijesni razvoj, a postupno se spoznalo da su seoske op!ine sa zajedni kim zemljinim
vlasnitvom bile prvobitni oblik drutva od Indije do Irske. Naposljetku je sve okrunio Morgan svojim
otkri!em prave prirode roda i njegova poloaja u plemenu, razotkrivi time unutarnju organizaciju tog
prvobitnog komunisti kog drutva u njenom tipi nom obliku. S raspadanjem tih prvobitnih zajednica
po inje cijepanje drutva na posebne i na kraju antagonisti ke klase.
Pokuao sam pratiti taj proces raspadanja u Der Ursprung der Familie, des Privateigenthums und des
Staats (Podrijetlo porodice, privatnog vlasnitva i drave). [Engelsova napomena uz englesko izdanje iz
1888.]

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

567

cehovske majstore6, egrte, kmetove, a k tomu jo u gotovo svakoj od

tih klasa iznova posebna stupnjevanja.
Moderno buroasko drutvo, proizalo iz propasti feudalnoga, nije
ukinulo klasne suprotnosti. Ono je tek postavilo nove klase, nove
uvjete potla ivanja, nove oblike borbe na mjesto starih.
Naa epoha, epoha buroazije, odlikuje se ipak time to je
pojednostavila klasne suprotnosti. Cijelo drutvo cijepa se sve vie
i vie u dva velika neprijateljska tabora, na dvije velike, me"usobno
izravno suprotstavljene klase: buroaziju i proletarijat.
Iz kmetova srednjeg vijeka proizali su slobodni gra"ani prvih
gradova: iz tog slobodnog gra"anstva razvili su se prvi elementi
buroazije.
Otkri!a Amerike i plovnog puta oko Afrike stvorili su nadolaze!oj
buroaziji novi teren. Isto noindijsko i kinesko trite, kolonizacija
Amerike, razmjena s kolonijama, umnoavanje razmjenskih sredstava
i rob op!enito omogu!ili su trgovini, moreplovstvu i industriji dotad
nevi"en polet, a time i nagli razvoj revolucionarnog elementa u
raspadaju!em feudalnom drutvu.
Dotadanji feudalni, odnosno cehovski na in funkcioniranja industrije
nije vie dostajao za zadovoljenje potreba koje su narastale s novim
tritima. Na njegovo mjesto stupila je manufaktura. Cehovske
majstore potisnuo je industrijski srednji stale; podjela rada izme"u
razli itih korporacija i ezla je pred podjelom rada u svakoj pojedinoj
radionici.
Ali trita su sve vie rasla, sve vie rasle su potrebe. Ni manufaktura
vie nije bila dostatna. Tada su para i strojevi revolucionirali
industrijsku proizvodnju. Na mjesto manufakture stupila je moderna
krupna industrija, na mjesto industrijskog srednjeg stalea stupili su
industrijski milijuneri, efovi itavih industrijskih vojski, moderni
buruji.
Krupna industrija proizvela je svjetsko trite koje je bilo pripremljeno otkri!em Amerike. Svjetsko trite omogu!ilo je neizmjeran
razvoj trgovine, moreplovstva, kopnene komunikacije. Ovaj je razvoj
opet povratno djelovao na irenje industrije; u istoj mjeri u kojoj su

6 Cehovski majstor, tj., punopravni lan ceha, a ne glava ceha. (Engelsova napomena uz englesko
izdanje iz 1888.)

568

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

se irile industrija, trgovina, moreplovstvo, eljeznice, razvijala se

buroazija, uve!avaju!i svoje kapitale i potiskuju!i u pozadinu sve
klase naslije"ene od srednjeg vijeka.
Vidimo dakle kako je moderna buroazija sama proizvod dugog
razvojnog hoda, niza prevrata u na inu proizvodnje i prometa.
Svaki od tih stupnjeva u razvoju buroazije pratio je odgovaraju!i
politi ki napredak. Buroazija je bila potla eni stale pod vladavinom feudalnih gospodara, naoruana i samoupravna asocijacija u
komuni7, ovdje neovisna gradska republika, ondje tre!i oporezovani
stale monarhije, potom, u vrijeme manufakture, protutea plemstvu
u stalekoj ili apsolutnoj monarhiji i glavni temelj velikih monarhija
op!enito, dok napokon, s nastankom krupne industrije i svjetskog
trita, nije izborila sebi u modernoj predstavni koj dravi isklju ivu
politi ku vladavinu. Moderna dravna vlast samo je odbor koji
upravlja zajedni kim poslovima cijele buroaske klase.
Buroazija je u povijesti odigrala krajnje revolucionarnu ulogu.
Gdje god je dola na vlast, buroazija je razorila sve feudalne,
patrijarhalne i idili ne odnose. Ona je nemilosrdno pokidala raznolike
feudalne spone koje su ovjeka vezivale za njegova prirodnog
pretpostavljenog ne ostavljaju!i izme"u ovjeka i ovjeka nikakve
druge spone osim golog interesa, osim bezosje!ajnog pla!anja u
gotovini. Ona je u ledenoj vodi egoisti ne ra unice utopila svete
drhtaje pobonog zanosa, vitekog oduevljenja, malogra"anske
sentimentalnosti. Ona je osobno dostojanstvo rastvorila u razmjenskoj
vrijednosti i na mjesto bezbrojnih poveljama priznatih i valjano
ste enih sloboda postavila jednu slobodu, slobodu nesavjesnog
trgovanja. Jednom rije ju, na mjesto izrabljivanja, prikrivenog
religijskim i politi kim iluzijama, ona je postavila otvoreno, bestidno,
izravno, surovo izrabljivanje.
Buroazija je sa svih dotad potovanja dostojnih djelatnosti na
koje se gledalo s pobonim strahom skinula privid svetosti. Ona je
lije nika, pravnika, sve!enika, pjesnika, ovjeka znanosti pretvorila
u svoje pla!ene najamne radnike. Buroazija je s obiteljskog odnosa
7 Komunama su se zvali gradovi nastali u Francuskoj ak i prije no to su bili u stanju oteti od svojih
feudalnih gospodara gradsku samoupravu i politi ka prava kao tre!i stale. Op!enito uzevi, mi smo
ovdje kao tipi nu zemlju za ekonomski razvoj buroazije naveli Englesku, a za njen politi ki razvoj Francusku. (Engelsova napomena uz englesko izdanje iz 1888.)

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

569

strgla njegov dirljivo sentimentalni pokrov i svela ga na isto nov ani

odnos.
Buroazija je razotkrila kako je brutalno pokazivanje snage zbog
koje se reakcija toliko divila srednjem vijeku nalazilo odgovaraju!u
dopunu u najmlitavijem ljen arenju. Tek je ona dokazala to je
djelatnost ovjeka u stanju u initi. Ona je stvorila sasvim druga ija
uda nego to su egipatske piramide, rimski vodovodi i gotske
katedrale, ona je izvela sasvim druga ije pohode nego to su bile
seobe naroda i kriarski ratovi.
Buroazija ne moe postojati a da neprestano ne revolucionira
instrumente proizvodnje, dakle proizvodne odnose, pa dakle i
cjelokupne drutvene odnose. Svim ranijim industrijskim klasama,
naprotiv, uvjet opstanka bilo je nepromijenjeno zadravanje
starog na ina proizvodnje. Stalno revolucioniranje proizvodnje,
neprekidno potresanje svih drutvenih stanja, vje na nesigurnost
i kretanje izdvajaju i odlikuju buroasku epohu od svih ranijih. U
njoj se rastvaraju svi vrsti, zahr"ali odnosi zajedno sa starinskim
predodbama i nazorima koji ih prate, dok svi novostvoreni
zastarijevaju i prije no to stignu okotati. Sve to je vrsto i
postojano pretvara se u dim, sve to je sveto biva oskrnavljeno i
ljudi su naposljetku prisiljeni da na svoj ivotni poloaj i na svoje
me"usobne odnose pogledaju trezvenim o ima.
Potreba za sve proirenijim tritima na kojima !e prodavati svoje
proizvode tjera buroaziju preko cijele zemljine kugle. Posvuda se
ona mora ugnijezditi, posvuda naseliti, posvuda uspostaviti svoje
veze.
Buroazija je eksploatacijom svjetskog trita dala kozmopolitski
oblik proizvodnji i potronji svih zemalja. Na veliku alost
reakcionara ona je izmakla nacionalno tlo ispod nogu industrije.
Unitene su prastare nacionalne industrije i svakim se danom i dalje
unitavaju. Potiskuju ih nove industrije ije uvo"enje je pitanje
opstanka za sve civilizirane nacije, industrije koje vie ne prera"uju
doma!e sirovine, nego sirovine koje dolaze iz najudaljenijih zona
i iji se proizvodi ne troe samo u zemlji, nego istodobno u svim
dijelovima svijeta. Na mjesto starih potreba, zadovoljavanih doma!im
proizvodima, stupaju nove koje za svoje zadovoljenje trae proizvode
najudaljenijih zemalja i klimatskih podru ja. Na mjesto stare lokalne
i nacionalne samodovoljnosti i odvojenosti stupa svestrani promet,
svestrana uzajamna ovisnost nacija. I to kako u materijalnoj, tako i

570

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

u duhovnoj proizvodnji. Duhovni proizvodi pojedinih nacija postaju

op!e dobro. Nacionalna jednostranost i ograni enost sve su manje
mogu!i i iz mnogih nacionalnih i lokalnih knjievnosti stvara se
svjetska knjievnost.
Brzim poboljanjem svih instrumenata proizvodnje, beskrajno
olakanim komunikacijama uvla i buroazija sve, pa i najbarbarskije nacije u civilizaciju. Niske cijene njenih roba teko su topnitvo
kojim ona rui sve kineske zidove i kojim ona prisiljava na
kapitulaciju i najtvrdokorniju mrnju barbara prema strancima. Ona
prisiljava sve nacije da prisvoje buroaski na in proizvodnje ukoliko
ne ele propasti; ona ih prisiljava da kod sebe samih uvedu takozvanu
civilizaciju, tj., da postanu buruji. Jednom rije ju, ona stvara svoj
svijet prema svojoj vlastitoj slici.
Buroazija je selo pod inila vladavini grada. Stvorila je ogromne
gradove, silno je uve!ala broj gradskog stanovnitva u odnosu prema
seoskom i tako znatan dio stanovnitva otela idiotizmu seoskog
ivota. Kao to je selo u inila ovisnim o gradu, tako je barbarske
i polubarbarske zemlje u inila ovisnim o civiliziranim zemljama,
selja ke narode o buroaskim, Istok o Zapadu.
Buroazija sve vie ukida rasutost sredstava za proizvodnju, posjeda
i stanovnitva. Ona je nagomilala stanovnitvo, centralizirala
sredstva za proizvodnju i koncentrirala vlasnitvo u malo ruku.
Nuna posljedica toga bila je politi ka centralizacija. Neovisne, tek
savezom povezane provincije s razli itim interesima, zakonima,
vladama i carinama natisnute su u jednu naciju, jednu vladu, jedan
zakon, jedan nacionalni klasni interes, jednu carinsku granicu.
Buroazija je u svojoj jedva stogodinjoj klasnoj vladavini stvorila
masovnije i kolosalnije proizvodne snage nego sve prole generacije
zajedno. Podjarmljivanje prirodnih sila, mainerija, primjena kemije
u industriji i zemljoradnji, parobrodarstvo, eljeznice, elektri ni
telegrafi, privo"enje poljoprivredi itavih dijelova svijeta, pretvaranje
rijeka u plovne putove, itava stanovnitva koja kao da su nikla iz tla
- koje ranije stolje!e je slutilo da su takve proizvodne snage drijemale
u krilu drutvena rada!?
Vidjeli smo dakle: sredstva za proizvodnju i promet na temelju kojih se
izgradila buroazija stvorena su u feudalnom drutvu. Na stanovitom
stupnju razvitka ovih sredstva za proizvodnju i promet, odnosi u
kojima je feudalno drutvo proizvodilo i razmjenjivalo, feudalna

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

571

organizacija zemljoradnje i manufakture, jednom rije ju, feudalni

odnosi vlasnitva nisu vie odgovarali ve! razvijenim proizvodnim
snagama. Oni su ko ili proizvodnju umjesto da je pospjeuju. Oni
su se pretvorili u njene okove. Oni su morali biti raskinuti - i bili su
raskinuti!
Na njihovo mjesto stupila je slobodna konkurencija, s njoj primjerenom drutvenom i politi kom konstitucijom, s ekonomijskom i
politi kom vladavinom buroaske klase.
Pred naim o ima zbiva se sli an proces. Gra"anski odnosi
proizvodnje i prometa, gra"anski odnosi vlasnitva, moderno
gra"ansko drutvo koje je kao nekom arolijom stvorilo tako silna
sredstva za proizvodnju i promet sli i kakvom arobnjaku koji vie
nije u stanju obuzdati podzemne sile koje je sam prizvao. Decenijima
je povijest industrije i trgovine samo jo povijest pobune modernih
proizvodnih snaga protiv modernih proizvodnih odnosa, protiv odnosa
vlasnitva koji su uvjet ivota buroazije i njene vladavine. Dovoljno
je navesti trgovinske krize koje svojim periodi nim ponavljanjem sve
opasnije dovode u pitanje egzistenciju cijelog gra"anskog drutva. U
trgovinskim krizama redovito se unitava veliki dio ne samo gotovih
proizvoda nego i ve! stvorenih proizvodnih snaga. U krizama izbija
drutvena epidemija koja bi svim ranijim epohama izgledala kao
kakva besmislica - epidemija prekomjerne proizvodnje. Drutvo je
najednom ba eno natrag u stanje aktualnog barbarstva; glad, sveop!i
rat do unitenja kao da su ga odsjekli od izvora sredstava za ivot;
industrija, trgovina izgledaju unitene, a zato? Zato to posjeduje
previe civilizacije, previe sredstava za ivot, previe industrije,
previe trgovine. Proizvodne snage koje mu stoje na raspolaganju
vie ne slue unapre"enju gra"anske civilizacije i gra"anskih
vlasni kih odnosa; naprotiv, one su postale odve! silne za te odnose,
one su zako ene tim odnosima i im prevladaju tu zako enost,
dovode cijelo gra"ansko drutvo u nered, ugroavaju egzistenciju
gra"anskog vlasnitva. Gra"anski odnosi postali su preuski da bi
obuhvatili bogatstvo koje su stvorili. - ime buroazija prevladava
krize? S jedne strane, iznu"enim unitavanjem mase proizvodnih
snaga; s druge, osvajanjem novih trita i temeljitijim izrabljivanjem
starih trita. Dakle, ime? Time to priprema svestranije i silnije
krize, a smanjuje sredstva za spre avanje kriza.
Oruje kojim je buroazija sruila feudalizam okre!e se sada protiv
same buroazije.

572

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

Ali buroazija nije samo iskovala oruje koje joj donosi smrt; ona je
stvorila i ljude koji !e nositi to oruje - moderne radnike, proletere.
U istoj mjeri u kojoj se razvija buroazija, tj., kapital, u istoj mjeri
razvija se i proletarijat, klasa modernih radnika koji ive samo dotle
dok nalaze rada i koji samo dotle nalaze rada dok njihov rad uve!ava
kapital. Ti radnici koji se moraju prodavati po komadu jesu roba kao
svaki drugi trgovinski artikl i stoga u jednakoj mjeri izloeni svim
slu ajnostima konkurencije, svim kolebanjima trita.
Rad proletera izgubio je rasprostiranjem strojeva i podjelom rada
svaki samostalni karakter, a time i svaku dra za radnika. On
postaje puki dodatak stroju i od njega se trai samo najjednostavniji,
najjednoli niji pokret ruke kakav se najlake dade nau iti. Otuda
se trokovi koje radnik uzrokuje ograni avaju gotovo samo na ona
ivotna sredstva koja su mu potrebna za njegovo izdravanje i za
razmnoavanje njegove rase. Ali cijena neke robe, pa dakle i rada,
jednaka je trokovima njene proizvodnje. Stoga u istoj mjeri u kojoj
raste odvratnost rada, pada I najamnina. tovie, u istoj mjeri u kojoj
raste upotreba strojeva i razvija se podjela rada, raste i masa rada, bilo
uve!anjem broja radnih sati, bilo uve!anjem rada koji se zahtijeva u
odre"enom vremenu, ubrzanjem hoda strojeva itd.
Moderna industrija pretvorila je malu radionicu patrijarhalnog
majstora u veliku tvornicu industrijskog kapitalista. Mase radnika,
satjerane u tvornicu, organizirane su vojni ki. Kao prosti vojnici
industrije stavljeni su pod nadzor cijele hijerarhije pod asnika i
asnika. Oni nisu samo robovi buroaske klase, buroaske drave,
njih svakoga dana i svakoga sata porobljuje stroj, nadzornik, a prije
svega pojedini buruj koji se bavi proizvodnjom. Ova despocija je
utoliko sitni avija, mrskija, utoliko vie izaziva ogor enje ukoliko
otvorenije proglaava zaradu svojom jedinom svrhom.
to manje ru ni rad iziskuje spretnosti i snage, tj., to se vie razvija
moderna industrija, to vie rad ena potiskuje rad mukaraca.
Za radni ku klasu spolne i starosne razlike nemaju vie nikakvu
drutvenu vanost. Postoje samo jo instrumenti rada koji ve! prema
dobi i spolu uzrokuju razli ite trokove.
Kada je izrabljivanje radnika od strane tvorni ara dovreno u toj
mjeri da on dobije svoju nadnicu ispla!enu u gotovini, na njega se
bacaju drugi dijelovi buroazije, ku!evlasnik, trgovac, zelena.

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

573

Dosadanji srednji stalei, sitni industrijalci, trgovci i rentijeri,

zanatlije i seljaci, sve te klase srozavaju se u proletarijat, djelomice
stoga to njihov mali kapital nije dostatan za pogon velike industrije
te podlijee konkurenciji ve!ih kapitalista, a djelomice stoga to novi
na ini proizvodnje obezvrje"uju njihovo umije!e. Tako se proletarijat
regrutira iz svih slojeva stanovnitva.
Proletarijat prolazi kroz razli ite stupnjeve razvitka. Njegova borba
protiv buroazije zapo inje s njegovom egzistencijom.
U po etku se bore pojedini radnici, potom radnici jedne tvornice,
onda radnici neke grane proizvodnje u jednom mjestu protiv pojedinih
buruja koji ih izravno izrabljuju. Oni svoje napade ne usmjeruju
samo protiv gra"anskog odnosa, oni ih usmjeruju i protiv samih
instrumenata proizvodnje; oni unitavaju stranu konkurentsku robu,
razbijaju strojeve, pale tvornice; oni pokuavaju povratiti izgubljeni
poloaj srednjovjekovnog radnika.
Na tome stupnju radnici ine masu razasutu po cijeloj zemlji i
rascjepkanu konkurencijom. Masovnije zbijanje radnika jo nije
posljedica njihova vlastitog ujedinjenja, nego posljedica ujedinjenja
buroazije koja, da bi postigla svoje vlastite politi ke ciljeve, mora
pokrenuti itav proletarijat to je u tom trenutku jo u stanju u initi.
Na tom stupnju proleteri se dakle ne bore protiv svojih neprijatelja,
nego protiv neprijatelja svojih neprijatelja, protiv ostataka apsolutne
monarhije, protiv veleposjednika, protiv neindustrijskih buruja,
protiv malogra"ana. Tako je itavo povijesno kretanje koncentrirano
u rukama buroazije; svaka pobjeda koja se tako postie, pobjeda je
buroazije.
S razvitkom industrije ne umnoava se me"utim samo proletarijat;
on se zbija u jo ve!e mase, njegova snaga raste i on je sve vie
osje!a. Interesi, ivotni uvjeti unutar proletarijata samog sve se
vie izjedna uju, jer strojevi sve vie i vie briu razlike u radu, a
nadnicu gotovo posvuda obaraju na jednako nisku razinu. Rastu!a
konkurencija me"u samom buroazijom i trgovinske krize koje
otuda proizlaze ine najamninu radnika sve nepostojanijom; sve
bri razvoj i neprestano usavravanje strojeva ini njihov ivotni
poloaj u cjelini sve nesigurnijim; sukobi izme"u pojedinog radnika
i pojedinog buruja sve vie poprimaju karakter sukoba izme"u dviju
klasa. Radnici zapo inju sa stvaranjem koalicija protiv buruja;
nastupaju zajedni ki kako bi potvrdili svoje najamnine. Oni osnivaju

574

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

sami trajna udruenja kako bi osigurali sredstva za slu aj pobune.

Mjestimi no borba i prerasta u bunt.
S vremena na vrijeme pobje"uju radnici, ali samo prolazno.
Pravi ishod njihovih borbi nije neposredni uspjeh, nego sve ve!e
ujedinjavanje radnika. Tomu pripomae rast sredstava komunikacije
koja proizvodi krupna industrija i koja dovode u me"usobnu vezu
radnike s razli itih mjesta. Potrebna je me"utim samo veza pa da se
mnoge lokalne borbe koje su posvuda istoga karaktera centraliziraju
u jednu nacionalnu, klasnu borbu. Ali svaka klasna borba je politi ka
borba. A ujedinjenje, za koje su gra"anima srednjeg vijeka s njihovim
lokalnim putovima trebala stolje!a, moderni proleteri postiu sa
eljeznicama za nekoliko godina.
Ova organizacija proletera u klasu i time u politi ku stranku svakog
se trenutka iznova razbija konkurencijom me"u samim radnicima.
Ali ona nastaje uvijek iznova, sve snanija, vr!a, mo!nija. Ona
iznu"uje priznanje pojedina nih interesa radnika u zakonskom
obliku iskoritavaju!i podjele unutar buroazije same. Tako je bilo
sa zakonom o desetsatnom radnom vremenu u Engleskoj.
Sukobi me"u klasama staroga drutva op!enito mnogostruko
pospjeuju razvoj proletarijata. Buroazija se nalazi u neprestanoj
borbi; najprije protiv aristokracije, potom protiv dijelova same
buroazije iji su interesi dospjeli u proturje je s napretkom
industrije a stalno pak protiv buroazije svih stranih zemalja. U svim
tim borbama ona je prisiljena apelirati na proletarijat, oslanjati se na
njegovu pomo! i tako ga uvla iti u politi ki pokret. Tako buroazija
sama opskrbljuje proletarijat svojim vlastitim elementima politi kog
i op!eg obrazovanja, tj., daje mu u ruke oruje koje !e on upotrijebiti
protiv nje.
Nadalje, kao to smo vidjeli, napredak industrije baca itave dijelove
vladaju!e klase u proletarijat ili ih u najmanju ruku ugroava
u njihovim ivotnim uvjetima. I oni donose proletarijatu masu
obrazovnih elemenata.
Naposljetku, u vremenima u kojima se klasna borba blii odluci,
proces raspadanja unutar vladaju!e klase, unutar cijelog starog
drutva poprima tako estok, tako prodoran karakter da se jedan mali
dio vladaju!e klase odri e nje i priklju uje revolucionarnoj klasi,
klasi koja nosi budu!nost u svojim rukama. I zato, kao to je nekad
jedan dio plemstva preao na stranu buroazije, tako sada prelazi

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

575

jedan dio buroazije na stranu proletarijata i to posebice jedan dio

burujskih ideologa koji su se uzdigli do teorijskog razumijevanja
povijesnog kretanja u cjelini.
Od svih klasa koje danas stoje nasuprot buroaziji samo je
proletarijat zbiljski revolucionarna klasa. Ostale klase rastrojavaju
se i propadaju s razvojem krupne industrije, dok je proletarijat njen
vlastiti proizvod.
Srednji stalei, sitni industrijalac, sitni trgovac, obrtnik, seljak, svi
se oni bore protiv buroazije kako bi osigurali od propasti svoju
egzistenciju kao srednji stale. Oni dakle nisu revolucionarni nego
konzervativni. tovie, oni su reakcionarni jer pokuavaju okrenuti
natrag kota povijesti. Ukoliko su pak revolucionarni, onda su to s
obzirom na svoj predstoje!i prijelaz u proletarijat i utoliko oni ne
brane svoje sadanje nego svoje budu!e interese i naputaju svoje
vlastito stajalite kako bi zauzeli stajalite proletarijata.
Lumpenproletarijat, ta pasivna trule najdonjih slojeva staroga
drutva, bit !e proleterskom revolucijom tu i tamo uba en u pokret,
ali !e se u skladu s itavim svojim ivotnim poloajem radije dati
potkupiti za reakcionarna rovarenja.
ivotni uvjeti staroga drutva ve! su uniteni u ivotnim uvjetima
proletarijata. Proleter nema vlasnitva; njegov odnos prema eni i
djeci nema vie nita zajedni ko s buroaskim obiteljskim odnosom;
moderni industrijski rad, moderno pod injavanje kapitalu, isto u
Engleskoj kao u Francuskoj, u Americi kao i u Njema koj, skinuli
su s njega svaki nacionalni karakter. Zakoni, moral, religija, za njega
su mnoge gra"anske predrasude iza kojih se skrivaju jednako tako
mnogi gra"anski interesi.
Sve ranije klase koje su osvojile vlast nastojale su osigurati svoj
ve! ste eni ivotni poloaj tako to su itavo drutvo pod injavale
uvjetima svog na ina stjecanja. Proleteri mogu osvojiti drutvene
proizvodne snage samo tako da ukinu svoj vlastiti dosadanji na in
prisvajanja, a time i sav dosadanji na in prisvajanja. Proleteri
nemaju nita svoje to bi mogli osigurati, oni moraju razoriti svaku
dosadanju privatnu sigurnost i privatna osiguranja.
Svi dosadanji pokreti bili su pokreti manjina ili u interesu manjina.
Proleterski pokret je samostalan pokret ogromne ve!ine u interesu
ogromne ve!ine. Proletarijat, najnii sloj dananjeg drutva, ne

576

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

moe se podignuti, ne moe se uspraviti, a da ne digne u zrak itavu

nadgradnju slojeva koji tvore slubeno drutvo.
Borba proletarijata protiv buroazije isprva je nacionalna po obliku,
premda to nije i po sadraju. Proletarijat svake zemlje mora naravno
najprije obra unati sa svojom vlastitom buroazijom.
Ocrtavaju!i najop!enitije faze razvoja proletarijata pratili smo manje
ili vie prikriveni gra"anski rat unutar postoje!eg drutva sve do
to ke u kojoj on izbija u otvorenu revoluciju i proletarijat nasilnim
ruenjem buroazije polae temelje svoje vladavine.
Svako dosadanje drutvo po ivalo je kao to smo vidjeli na
suprotnosti tla iteljskih i potla enih klasa. Me"utim, da bi neka klasa
mogla biti tla ena, moraju joj biti osigurani uvjeti unutar kojih moe
barem ivotariti svoju ropsku egzistenciju. Srednjovjekovni kmet
podigao se u kmetstvu do lana komune kao to se sitni gra"anin pod
jarmom feudalnog apsolutizma podigao do buruja. Moderni radnik,
naprotiv, umjesto da se podie s napretkom industrije, srozava se
sve dublje ispod uvjeta svoje vlastite klase. Radnik postaje pauper,
a pauperizam se razvija jo bre od stanovnitva i bogatstva. Time
otvoreno izlazi na vidjelo da je buroazija nesposobna jo dulje ostati
vladaju!om klasom drutva i ivotne uvjete svoje klase nametnuti
kao regulativni zakon. Ona nije sposobna vladati, jer svojemu robu
nije sposobna osigurati egzistenciju niti u njegovu ropstvu i jer je
prisiljena srozati ga u poloaj u kojem ona mora hraniti njega umjesto
da on hrani nju. Drutvo ne moe vie ivjeti pod tom buroazijom,
tj., njena egzistencija nije vie spojiva s drutvom.
Najbitniji uvjet za egzistenciju i vladavinu buroaske klase jest
nagomilavanje bogatstva u rukama privatnih osoba, stvaranje i
uve!anje kapitala. Uvjet kapitala jest najamni rad. Najamni rad po iva
isklju ivo na konkurenciji me"u radnicima. Napredak industrije,
iji je slijepi i neotporni nositelj buroazija, postavlja na mjesto
izoliranja radnika posredstvom konkurencije njihovo revolucionarno
ujedinjavanje posredstvom asocijacije. Tako razvoj krupne industrije
izvla i ispod nogu buroazije sam temelj na kojem ona proizvodi i
prisvaja proizvode. Ona proizvodi prije svega svog vlastitog grobara.
Njena propast i pobjeda proletarijata jednako su neizbjeni.

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

577

II.
Proleteri i komunisti
U kakvom odnosu stoje komunisti prema proleterima uop!e?
Komunisti nisu neka posebna stranka nasuprot drugim radni kim
strankama.
Oni nemaju nikakve interese odvojene od interesa
proletarijata.

itavog

Oni ne postavljaju nikakva posebna na ela u skladu s kojima bi htjeli

oblikovati proleterski pokret.
Komunisti se razlikuju od ostalih proleterskih stranaka samo u tome
to, s jedne strane, u razli itim nacionalnim borbama proletera isti u i
zastupaju zajedni ke, od nacionalnosti neovisne interese proletarijata
kao cjeline, dok s druge strane, na razli itim stupnjevima razvoja kroz
koji prolazi borba izme"u proletarijata i buroazije stalno zastupaju
interese cjelokupnog pokreta.
Komunisti su dakle u prakti kom smislu onaj dio radni kih stranaka
svih zemalja koji je najodlu niji i koji stalno tjera dalje; teorijski, u
odnosu na ostalu masu proletarijata njihova je prednost u tome da oni
imaju uvid u uvjete, razvoj i op!e rezultate proleterskog pokreta.
Neposredni cilj komunista isti je kao i svih ostalih proleterskih
stranaka: formiranje proletarijata u klasu, ruenje buroaske
vladavine, osvajanje politi ke mo!i od strane proletarijata.
Teorijske postavke komunista nipoto ne po ivaju na idejama,
na elima koje je izmislio ili otkrio ovaj ili onaj popravlja svijeta.
One su samo op!i izraz stvarnih odnosa postoje!e klasne borbe,
povijesnog kretanja koje se odvija pred naim o ima. Ukidanje
dosadanjih odnosa vlasnitva nije neto to posebno odlikuje
komunizam.
Svi odnosi vlasnitva bili su podloni neprestanom povijesnom
smjenjivanju, neprestanoj povijesnoj promjeni.
Francuska revolucija na primjer ukinula je feudalno vlasnitvo u
korist gra"anskoga.
Ono to odlikuje komuniste nije ukidanje vlasnitva kao takvog,
nego ukidanje gra"anskog vlasnitva.

578

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

Ali moderno gra"ansko privatno vlasnitvo posljednji je i najsavreniji izraz proizvodnje i prisvajanja proizvoda koji po iva na klasnim
suprotnostima, na izrabljivanju jednih posredstvom drugih.
U tom smislu komunisti mogu svoju teoriju saeti u jednom izrazu:
ukidanje privatnog vlasnitva.
Nama komunistima se predbacivalo da ho!emo ukinuti osobno,
vlastitim radom ste eno vlasnitvo; vlasnitvo koje tvori temelj svake
osobne slobode, djelatnosti i samostalnosti.
Radom dobiveno, ste eno, osobno zara"eno vlasnitvo! Govorite
li o malogra"anskom, sitnoselja kom vlasnitvu koje je prethodilo
gra"anskom vlasnitvu? Mi ga ne moramo ukidati, razvoj industrije
ve! ga je ukinuo i svakog dana ga ukida.
Ili pak govorite o modernom gra"anskom privatnom vlasnitvu?
A da li najamni rad, rad proletera, stvara njemu neko vlasnitvo?
Nipoto. On stvara kapital, tj., vlasnitvo koje iskoritava najamni
rad i koje se moe uve!avati samo pod uvjetom da ra"a novi najamni
rad kako bi ga opet iznova iskoritavalo. Vlasnitvo se u svom
dananjem obliku kre!e u suprotnosti kapitala i najamnog rada.
Promotrimo obje strane te suprotnosti.
Biti kapitalist ne zna i samo zauzimati neki isto osobni, nego
drutveni poloaj u proizvodnji.
Kapital je zajedni ki proizvod i moe se pokrenuti samo zajedni kom
djelatno!u mnogih lanova, u krajnjoj instanciji ak samo
zajedni kom djelatno!u svih lanova drutva.
Kapital dakle nije nikakva osobna, nego drutvena mo!.
Kada se dakle kapital pretvara u zajedni ko, svim lanovima drutva
pripadaju!e vlasnitvo, onda se time ne pretvara osobno vlasnitvo u
drutveno. Mijenja se samo drutveni karakter vlasnitva. Ono gubi
svoj klasni karakter.
Okrenimo se najamnom radu.
Prosje na cijena najamnog rada je minimum radne najamnine, tj.
suma ivotnih sredstava nunih da se radnik odri u ivotu. Ono
dakle to najamni radnik prisvaja sebi svojom djelatno!u dostaje
samo za reprodukciju njegova gola ivota. Mi nemamo namjeru
ukinuti ovo osobno prisvajanje proizvoda rada u svrhu reprodukcije
neposrednog ivota, jer je rije o prisvajanju koje ne ostavlja nikakav

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

579

isti prihod iz kojega bi proizala vlast nad tu"im radom. Mi elimo

samo ukinuti bijedni karakter ovoga prisvajanja u kojem radnik ivi
samo zato da bi uve!ao kapital i samo tako dugo dok to zahtijeva
interes vladaju!e klase.
U gra"anskom drutvu ivi rad je samo sredstvo za uve!anje
nagomilanog rada. U komunisti kom drutvu nagomilani rad je samo
sredstvo za proirenje, oboga!enje i pospjeenje ivotnog procesa
radnika.
U gra"anskom drutvu vlada dakle prolost nad sadanjo!u, u
komunisti kom sadanjost nad prolo!u. U gra"anskom drutvu
kapital je samostalan i osoban dok je djelatni individuum nesamostalan
i bez osobnosti.
I ukidanje ovog odnosa naziva buroazija ukidanjem osobnosti i
slobode! S pravom. Rije je odista o ukidanju buroaske osobnosti,
buroaske samostalnosti i buroaske slobode.
Pod slobodom se unutar sadanjeg gra"anskog odnosa proizvodnje
razumije slobodna trgovina, slobodna kupnja i prodaja.
Ako me"utim padne trgovanje, pada i slobodno trgovanje. Sve te
pri e o slobodnom trgovanju kao i sve ostale slobodarske deklamacije
nae buroazije imaju uop!e nekog smisla samo u odnosu na vezano
trgovanje, u odnosu na porobljenog gra"anina srednjeg vijeka, ali ne
i u odnosu na komunisti ko ukidanje trgovanja, buroaskih odnosa
proizvodnje i buroazije same.
Vi se uasavate nad time to mi elimo ukinuti privatno vlasnitvo.
Ali u vaem postoje!em drutvu privatno vlasnitvo je ukinuto za
devet desetina njegovih lanova; ono i postoji upravo zato to ne
postoji za tih devet desetina. Vi nam dakle predbacujete to elimo
ukinuti vlasnitvo koje kao nunu pretpostavku ima to da ogromna
ve!ina drutva ne posjeduje nikakvo vlasnitvo.
Vi nam jednom rije ju predbacujete da mi ho!emo ukinuti vae
vlasnitvo. To no, mi to doista i elimo.
U trenutku u kojem se rad vie ne bude mogao preobraziti u kapital,
novac, zemljinu rentu, ukratko u drutvenu mo! koja se moe
monopolizirati, tj. u trenutku u kojem se osobno vlasnitvo vie ne
bude moglo pretvoriti u buroasko, u tom trenutku, dakle, tvrdite vi,
bit !e ukinuta i osoba.

580

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

Vi dakle priznajete da pod osobom ne razumijete nikoga drugoga

osim buruja, gra"anskog vlasnika.
A ta osoba svakako treba biti ukinuta.
Komunizam ne oduzima nikomu mo! da sebi prisvaja drutvene
proizvode, on samo oduzima mo! da se posredstvom tog prisvajanja
podjarmljuje tu"i rad.
Prigovorilo se da !e s ukidanjem privatnog vlasnitva prestati svaka
djelatnost i da !e nastupit sveop!e ljen arenje.
Po tome bi gra"ansko drutvo ve! odavno moralo propasti od
lijenosti; jer oni koji u njemu rade, ne stje u nita, a oni koji stje u,
ne rade nita. Svo to prigovaranje skon ava u tautologiji da vie ne!e
biti najamnog rada im vie ne bude kapitala.
Svi prigovori koji se upu!uju protiv komunisti kog na ina prisvajanja
i proizvodnje materijalnih proizvoda proireni su isto tako i na
prisvajanje i proizvodnju duhovnih proizvoda. Kao to je za buruja
nestanak klasnog vlasnitva ujedno i prestanak proizvodnje, tako
je za njega prestanak klasnog obrazovanja identi an s nestankom
obrazovanja uop!e.
Obrazovanost, iji gubitak on oplakuje, za ogromnu je ve!inu
priu avanje za sluenje stroju.
Ali nemojte se sva"ati s nama mjere!i ukidanje buroaskog vlasnitva
vaim buroaskim predodbama o slobodi, obrazovanju, pravu itd.
Vae ideje su i same proizvodi gra"anskih odnosa proizvodnje i
vlasnitva, kao to je i vae pravo samo volja vae klase uzviena do
zakona, volja iji je sadraj dan u materijalnim uvjetima ivota vae
klase.
Na interesu zasnovana predodba u kojoj vi vae odnose proizvodnje
i vlasnitva pretvarate iz povijesnih odnosa, prolaznih s razvojem
proizvodnje, u vje ne zakone prirode i uma, zajedni ka vam je sa
svim propalim vladaju!im klasama. Ono to podrazumijevate pod
anti kim vlasnitvom, ono to podrazumijevate pod feudalnim
vlasnitvom, vie ne smijete podrazumijevati pod gra"anskim
vlasnitvom.
Ukidanje obitelji! #ak i krajnji radikali zgraaju se nad ovom
sramotnom namjerom komunista.

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

581

Na emu po iva suvremena, gra"anska obitelj? Na kapitalu, na

privatnoj zaradi. U potpuno razvijenom obliku ona postoji samo za
buroaziju; ali ona nalazi svoju dopunu u injenici da je proleter
prisilno lien svoje obitelji kao i u javnoj prostituciji.
Obitelj buruja i ezava naravno zajedno s padom ove njene dopune
i obje nestaju s nestankom kapitala.
Predbacujete li nam da elimo ukinuti roditeljsko izrabljivanje djece?
Priznajemo taj zlo in. Ali, kaete vi, da mi zamjenjuju!i ku!ni odgoj
drutvenim, ukidamo najprisnije odnose me"u ljudima.
A nije li i va odgoj odre"en drutvom? Drutvenim odnosima unutar
kojih vi odgajate izravnijim ili neizravnijim upletanjem drutva
posredstvom kole itd.? Nisu komunisti ti koji pronalaze utjecaj
drutva na odgoj; oni samo mijenjaju njegov karakter, oni otimaju
odgoj utjecaju vladaju!e klase.
Gra"anske fraze o obitelji i odgoju, o prisnom odnosu roditelja i
djece postaju tim odvratnije to je ve!i utjecaj krupne industrije na
obitelj proletera koja kida sve veze me"u njenim lanovima, a djecu
pretvara u obi nu trgova ku robu i instrumente rada.
Ali vi komunisti elite uvesti zajednicu ena, vi e na nas u koru cijela
buroazija.
Buruj vidi u svojoj eni puki instrument proizvodnje. #uje da se
instrumenti za proizvodnju trebaju iskoritavati zajedni ki i ne moe
zamisliti nita drugo nego da !e udes zajedni kog iskoritavanja
jednako pogoditi i ene.
On ne sluti kako je rije upravo o tome da se ukine poloaj u kojem
su ene tek puki instrumenti proizvodnje.
Uostalom, nita nije smjenije od visokomoralnog uasavanja naih
buruja o navodnoj slubenoj zajednici ena koju ele stvoriti
komunisti. Komunisti nemaju potrebe uvoditi zajednicu ena, ona je
gotovo uvijek postojala.
Nai buruji, nezadovoljni time to im ene i k!eri njihovih proletera
stoje na raspolaganju, a da o slubenoj prostituciji uop!e i ne
govorimo, nalaze glavno zadovoljstvo u tome da zavode supruge
jedni drugima.
Gra"anski brak u stvarnosti i nije nita drugo nego zajednica ena.
Najvie to se moe predbaciti komunistima jest da na mjesto jedne

582

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

takve licemjerno prikrivene, ele uvesti slubenu, otvorenu zajednicu

ena. Uostalom, po sebi se razumije da s ukidanjem sadanjih odnosa
proizvodnje nestaje i zajednica ena koja iz njih proizlazi, tj. slubena
i neslubena prostitucija.
Komunistima je nadalje predba eno da oni ele ukinutu domovinu,
nacionalnost.
Radnici nemaju domovinu. Ne moe im se uzeti ono to nemaju. No,
ako se proletarijat najprije mora do epati politi ke vlasti, podi!i do
nacionalne klase, samoga sebe konstituirati kao naciju, onda je on jo
uvijek nacionalan, premda nipoto u smislu buroazije.
Nacionalne posebnosti i suprotnosti me"u narodima sve vie
i vie nestaju s razvojem buroazije, sa slobodom trgovine,
svjetskim tritem, jednoobrazno!u industrijske proizvodnje i njoj
odgovaraju!ih ivotnih odnosa.
Vlast proletarijata u init !e da oni jo vie nestanu. Ujedinjena
akcija, barem civiliziranih zemalja, jedan je od prvih uvjeta njegova
oslobo"enja.
U mjeri u kojoj se ukida eksploatacija jedne individue od strane
druge, ukida se i eksploatacija jedne nacije od strane druge.
S padom suprotnosti klasa unutar nacije, pada i neprijateljski stav
jedne nacije prema drugoj.
Optube koje se protiv komunizma podiu s religijskih, filozofskih
i op!enito ideolokih gledita, ne zasluuju nikakvo podrobnije
razmatranje.
Zar je potreban dublji uvid da bi se shvatilo kako se sa ivotnim
uvjetima ljudi, s njihovim drutvenim odnosima, s njihovim
drutvenim postojanjem mijenjaju i njihove predodbe, nazori i
pojmovi, jednom rije ju, njihova svijest?
to drugo dokazuje povijest ideja nego da se duhovna proizvodnja
preobraava s materijalnom? Vladaju!e ideje nekog vremena bile su
uvijek samo ideje vladaju!e klase.
Govori se o idejama koje revolucioniraju cijelo drutvo; time se
samo izri e injenica da su se unutar starog drutva izgradili elementi
jednog novoga, da s raspadanjem starih uvjeta ivota ide u korak i
raspadanje starih ideja.

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

583

Kada je stari svijet stao propadati, kr!anska religija pobijedila

je stare religije. Kada su kr!anske ideje u 18. stolje!u podlegle
idejama prosvjetiteljstva, feudalno je drutvo vodilo smrtnu borbu s
tada revolucionarnom buroazijom. Ideje slobode savjesti i slobode
religije bile su samo izraz vladavine slobodne konkurencije na
podru ju savjesti.
Ali, re!i !e netko, religijske, moralne, filozofske, politi ke, pravne
ideje itd., ipak su se modificirale kroz povijesni razvoj. Religija, moral,
filozofija, politika i pravo uvijek su se odrali u tim mijenama.
Uz to postoje i vje ne istine kao sloboda, pravi nost itd., koje su
zajedni ke svim drutvenim stanjima. Komunizam ukida vje ne
istine, ukida religiju, ukida moral, umjesto da im d novi oblik, a
to dakle zna i da on proturje i cijelom dosadanjem povijesnom
razvoju.
Na to se svodi ova optuba? Povijest dosadanjeg drutva kretala
se u klasnim suprotnostima koje su u razli itim razdobljima imale
razli ite oblike.
Me"utim, kakav god oblik te klasne suprotnosti imale, izrabljivanje
jednog dijela drutva od strane drugog, injenica je zajedni ka svim
proteklim stolje!ima. Otuda nije nikakvo udo da se drutvena svijest
svih stolje!a, usprkos svoj mnogostrukosti i raznolikosti, kre!e u
stanovitim zajedni kim oblicima, oblicima svijesti koji se potpuno
gube tek s potpunim nestankom klasnih suprotnosti.
Komunisti ka revolucija je najradikalniji prekid s naslije"enim
odnosima vlasnitva; nikakvo udo da ona i najradikalnije prekida s
naslije"enim idejama.
Ipak, ostavimo prigovore buroazije protiv komunizma.
Ve! smo gore vidjeli da je prvi korak u radni koj revoluciji podizanje
proletarijata u radni ku klasu, izborenje demokracije.
Proletarijat !e svoju politi ku vlast iskoristiti za to da buroaziji
postupno otme sav kapital, da sve instrumente proizvodnje centralizira
u rukama drave, tj. proletarijata organiziranog u vladaju!u klasu i da
to je mogu!e bre uve!a masu proizvodnih snaga.
To se u po etku moe dogoditi samo posredstvom despotskog
posezanja u pravo vlasnitva i u gra"anske odnose proizvodnje,
dakle posredstvom mjera koje ekonomski izgledaju nedostatne i

584

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

neodrive, ali koje u kretanju nadilaze same sebe i koje su neizbjene

kao sredstvo za obavljanje prevrata u cijelom na inu proizvodnje.
Te !e mjere biti dakako razli ite ve! prema razli itim zemljama.
Za najnaprednije zemlje sljede!e mjere mogu ipak biti najve!im
dijelom op!e primjenjive:
1. Eksproprijacija zemljinog vlasnitva i upotreba zemljine rente
za dravne izdatke.
2. Jak progresivni porez.
3. Ukidanje prava nasljedstva.
4. Konfiskacija vlasnitva svih emigranata i pobunjenika.
5. Centralizacija kredita u rukama drave posredstvom nacionalne
banke s dravnim kapitalom i isklju ivim monopolom.
6. Centralizacija cjelokupnog transporta u rukama drave.
7. Umnoavanje nacionalnih tvornica, proizvodnih instrumenata,
kr enje i poboljavanje zemljita prema zajedni kom planu.
8. Jednaka radna prisila za sve, stvaranje industrijskih armija,
posebice za zemljoradnju.
9. Ujedinjenje pogona zemljoradnje i industrije, djelovanje u
pravcu postupnog uklanjanja suprotnosti izme"u grada i sela.
10. Javni i besplatni odgoj sve djece. Odstranjivanje tvorni kog
rada djece u njegovu dananjem obliku. Ujedinjavanje odgoja s
materijalnom proizvodnjom.
Kada s vremenom nestanu klasne razlike i kada se sva proizvodnja
koncentrira u rukama udruenih individua, javna !e vlast izgubiti
politi ki karakter. Politi ka vlast u pravom smislu je organizirana
vlast jedne klase za ugnjetavanje druge. Kada se proletarijat u borbi
protiv buroazije nuno ujedini u klasu, kada revolucijom u ini od
sebe vladaju!u klasu i kao ta vladaju!a klasa ukine stare odnose
proizvodnje, onda !e ukidanjem tih odnosa proizvodnje ukinuti i
uvjete opstanka klasne suprotnosti klasa uop!e, a time i svoju vlastitu
vladavinu kao klase.
Na mjesto starog gra"anskog drutva s njegovim klasam i klasnim
suprotnostima stupa asocijacija u kojoj je slobodan razvoj svakog
pojedinca uvjet slobodnog razvoja za sve.

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

585

III.
Socijalisti ka i komunisti ka literatura

1. Reakcionarni socijalizam

a) Feudalni socijalizam
Francuska i engleska aristokracija bila je po svom povijesnom poloaju pozvana da pie pamflete protiv modernog gra"anskog drutva.
U francuskoj srpanjskoj revoluciji 1830., u engleskom pokretu za
parlamentarnu reformu ona je jo jednom podlegla omrznutom
skorojevi!u. O nekoj ozbiljnoj politi koj borbi vie nije moglo biti
ni rije i. Preostala joj je samo jo literarna borba. Ali i na podru ju
literature stare fraze iz razdoblja restauracije8 postale su nemogu!e.
Da bi pobudila simpatije morala je aristokracija naizgled izgubiti iz
vida svoje interese i formulirati svoju optunicu protiv buroazije
samo u interesu eksploatirane radni ke klase. Zadovoljtina koju
je priredila sebi sastojala se u tome da je smjela pjevuiti pogrdne
pjesmice na ra un svog gospodara i aputati mu u uho vie ili manje
zloslutna proro anstva.
Na taj je na in nastao feudalni socijalizam, upola alopojka, upola
paskvila, upola odjek prolosti, upola prijetnja budu!nosti, poga"aju!i
katkada buroaziju u srce gorkom, duhovito poraavaju!om osudom,
ali uvijek djeluju!i komi no potpunom nesposobno!u za shva!anje
hoda moderne povijesti.
Oni su mahali proleterskom prosja kom torbom da bi okupili narod za
sobom. Ali kad god je narod poao za njima, ugledao je na njihovim
stranjicama stare feudalne grbove i razbjeao se uz glasan smijeh i
bez respekta.
Jedan dio francuskih legitimista i Mlada Engleska najbolje su izveli
ovu predstavu.
8 Ne misli se na englesku restauraciju od 1660-1689., nego na francusku restauraciju od 1814-830.
(Engelsova napomena u engleskom izdanju od 1888.).

586

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

Kad feudalci dokazuju da je njihov na in izrabljivanja bio druga iji

od gra"anskog izrabljivanja, onda oni samo zaboravljaju da su
izrabljivali pod sasvim razli itim i sada preivjelim okolnostima i
uvjetima. Kad dokazuju da pod njihovom vladavinom nije postojao
moderni proletarijat, onda samo zaboravljaju da je moderna buroazija
bila nuni izdanak njihova drutvenog poretka.
Uostalom, oni tako malo prikrivaju reakcionarni karakter svoje
kritike da se njihova glavna optuba protiv buroazije sastoji upravo
u tome kako se pod njihovim reimom razvija klasa koja !e baciti u
zrak itav stari drutveni poredak.
Oni predbacuju buroaziji vie to to stvara revolucionarni proletarijat,
nego to uop!e stvara proletarijat.
Stoga oni u politi koj praksi sudjeluju u svim nasilnim mjerama
protiv radni ke klase, a u obi nom ivotu zadovoljavaju se time
da usprkos svim svojim napuhanim frazama pokupe zlatne jabuke
i da vjernost, ljubav i ast zamjene za trgovinu vunom, repom i
rakijom.9
Kao to je pop uvijek iao ruku pod ruku s feudalcem, tako isto i
popovski socijalizam ide s feudalnim.
Nita lake nego kr!anski asketizam premazati socijalisti kim
bojama! Nije li i kr!anstvo grmjelo protiv privatnog vlasnitva,
protiv braka, protiv drave? Nije li propovijedalo da ih treba
zamijeniti dobro instvom i prosja enjem, celibatom i umrtvljenjem
puti, ivotom u !eliji i crkvom? Kr!anski socijalizam samo je sveta
vodica kojom pop posve!uje srdbu aristokrata.

b) Malogra anski socijalizam

Feudalna aristokracija nije jedina klasa koju je sruila buroazija i
iji su uvjeti ivota zakrljali ili odumrli u modernom gra"anskom
drutvu. Srednjovjekovno sitno gra"anstvo i sitni selja ki stale bili
su prethodnici moderne buroazije. U industrijski i trgova ki manje
9 To se odnosi poglavito na Njema ku gdje agrarno plemstvo i junkeri najve!i dio svojih imanja
eksploatiraju za svoj ra un pomo!u upravitelja, a pored toga su krupni proizvo"a i e!era od repe i rakije
od krumpira. Bogatiji engleski aristokrati nisu zasad dotle pali; ali i oni znaju kako se opadaju!a renta
moe nadoknaditi davanjem svoga imena vie ili manje sumnjivim osniva ima akcionarskih drutava.
(Engelsova napomena u engleskom izdanju od 1888.).

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

587

razvijenim zemljama ta klasa i dalje vegetira pored buroazije koja

se uzdie.
U zemljama u kojima se razvila moderna civilizacija obrazovalo se
jedno novo sitno gra"anstvo koje lebdi izme"u proletarijata i buroazije i koje se stalno iznova formira kao dopunski dio gra"anskog
drutva. Njene lanove me"utim konkurencija neprestano baca u
proletarijat, tovie, oni su prisiljeni uvidjeti kako se s razvojem
krupne industrije pribliava trenutak u kojem !e oni kao samostalni
dio modernog drutva u potpunosti nestati i kada !e u trgovini,
manufakturi i zemljoradnji biti zamijenjeni nadzornicima i slugama.
U zemljama kao to je Francuska, gdje selja ka klasa sa injava
daleko preko polovice stanovnitva, bilo je prirodno da su oni pisci
koji su istupali za proletarijat, a protiv buroazije, u svojoj kritici
buroaskog reima primjenjivali malogra"anska i sitnoselja ka
mjerila i da su na stranu radnika stali sa stajalita malogra"anstva.
Tako se stvorio malogra"anski socijalizam. Sismondi je predvodnik
te literature, ne samo u Francuskoj nego i u Engleskoj.
Taj je socijalizam veoma otroumno ra lanio proturje ja modernih
odnosa proizvodnje. Razotkrio je licemjerna uljepavanja ekonomista. Nepobitno je dokazao razorno djelovanje strojeva i podjele
rada, koncentraciju kapitala i zemljinog posjeda, prekomjernu
proizvodnju, krize, nunu propast malih gra"ana i seljaka, bijedu
proletarijata, anarhiju u proizvodnji, neizdrivi nesrazmjer u raspodjeli bogatstva, industrijski rat do unitenja me"u nacijama, raspadanje starih obi aja, starih obiteljskih odnosa, starih narodnosti.
Me"utim, po svom pozitivnom sadraju, ovaj socijalizam eli: ili
ponovo uspostaviti stara sredstva za proizvodnju i promet, a s njima
i stare odnose vlasnitva, odnosno staro drutvo, ili eli moderna
sredstva za proizvodnju i promet nasilno zatvoriti u okvir starih
vlasni kih odnosa, okvir koji su oni razbili i koji su morali razbiti. U
oba slu aja on je reakcionaran i utopisti ki u isti mah.
Cehovstvo u industriji i patrijarhalna privreda na selu, to je njegova
posljednja rije .
U svom daljem razvoju taj se pravac izgubio u kukavi kom
mamurluku.

588

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

c) Njema!ki ili istinski socijalizam

Francuska socijalisti ka i komunisti ka literatura, koja je nastala
pod pritiskom vladaju!e buroazije i koja predstavlja literarni
izraz borbe protiv te vladavine, prenesena je u Njema ku u vrijeme
kad je buroazija upravo zapo ela svoju borbu protiv feudalnog
apsolutizma.
Njema ki filozofi, polufilozofi i profinjene due sa udnjom su se
dohvatili te literature zaboravljaju!i pritom da zajedno s unosom onih
spisa iz Francuske nisu istodobno u Njema ku unesene i francuske
ivotne prilike. U odnosu na njema ke prilike francuska je literatura
izgubila svako neposredno prakti no zna enje i poprimila isto
literarni izgled. Ona je morala izgledati kao dokona spekulacija o
istinskom drutvu, o ozbiljenju ljudskoga bi!a. Tako su za njema ke
filozofe 18. stolje!a zahtjevi prve francuske revolucije imali samo
smisao op!ih zahtjeva prakti kog uma, a ispoljavanje volje
revolucionarne francuske buroazije zna ilo je u njihovim o ima
zakone iste volje, volje kakva mora biti, istinski ljudske volje.
Isklju ivi rad njema kih literata sastojao se u tome da usuglase nove
francuske ideje sa svojom starom filozofskom svije!u, ili bolje
re eno, da usvoje francuske ideje sa svog filozofskog stajalita.
To usvajanje zbilo se na isti na in na koji ovjek op!enito usvaja neki
strani jezik, naime prevo"enjem.
Poznato je kako su redovnici preko rukopisa klasi nih djela starog
poganskog doba ispisivali neukusne katoli ke ivotopise svetaca.
Njema ki literati postupili su s profanom francuskom literaturom
obrnuto. Oni su svoje filozofske besmislice ispisali iza francuskog
originala. Tako su na primjer iza francuske kritike nov anih odnosa
napisali otu"enje ljudskog bi!a, iza francuske kritike buroaske
drave napisali su ukidanje vladavine apstraktno op!ega, itd.
Ovo podmetanje filozofskih fraza pod francuski povijesni kriticizam
oni su krstili imenima filozofija ina, istinski socijalizam,
njema ka znanost socijalizma, filozofsko utemeljenje socijalizma itd.
Tako je francusko-socijalisti ka komunisti ka literatura formalno bila
ukopljena. Kako je u rukama Nijemca ona prestala izraavati borbu
jedne klase protiv druge, Nijemac je bio svjestan da je prevladao
francusku jednostranost, da je umjesto istinskih potreba zastupao

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

589

potrebu istine, umjesto interesa proletarijata interese ljudskoga bi!a,

ovjeka uop!e, ovjeka koji ne pripada nikakvoj klasi, koji ak
uop!e ne pripada stvarnosti, nego tek maglovitom nebu filozofske
fantazije.
Taj njema ki socijalizam koji je svoje bespomo!ne kolske vjebe
uzimao tako ozbiljno i sve ano, i tako ih vaarski rastrubio, ipak je
malo po malo izgubio svoju pedanterijsku nevinost.
Borba njema ke, posebice pruske buroazije, protiv feudalaca i
apsolutne kraljevine, jednom rije ju liberalni pokret, postala je
ozbiljnija.
Istinskom socijalizmu bila je tako ponu"ena eljena prigoda da
politi kom pokretu suprotstavi socijalisti ke zahtjeve.
Da baci tradicionalne anateme na liberalizam, na predstavni ku
dravu, na gra"ansku konkurenciju, gra"ansku slobodu tiska,
gra"ansko pravo, gra"ansku slobodu i jednakost i da narodnoj masi
dri propovjedi, kako ona u tom gra"anskom pokretu nema to dobiti,
nego naprotiv, sve izgubiti. Njema ki je socijalizam pravodobno
zaboravio da je francuska kritika, iji je neduhoviti odjek on bio,
imala za pretpostavku moderno gra"ansko drutvo s odgovaraju!im
materijalnim uvjetima ivota i primjerenom politi kom konstitucijom, dakle sve same pretpostavke koje je u Njema koj tek trebalo
izboriti.
On je sluio njema kim apsolutisti kim vladama s njihovom pratnjom od popova, u itelja, selja kih junkera, birokrata kao eljeno
strailo protiv buroazije koja se prete!i stala uzdizati.
On je tvorio sladunjavu dopunu gorkim bi evima i pu anim kuglama
kojima su iste vlade obra"ivale njema ke radni ke ustanke.
Dok je istinski socijalizam na taj na in postao oruje u rukama
vlada protiv njema ke buroazije, on je i neposredno zastupao
reakcionarni interes, interes sitnog njema kog gra"anstva. U
Njema koj, malogra"anstvo koje je naslije"eno iz 16. stolje!a i koje
se od tog vremena u razli itim oblicima uvijek iznova pojavljuje,
tvori navlastiti drutveni temelj postoje!eg stanja.
Njegovo odranje jest odranje postoje!eg njema kog stanja. Ono
se boji da !e pod industrijskom i politi kom vladavinom buroazije
sigurno propasti, s jedne strane uslijed koncentracije kapitala, s druge,
nadolaskom revolucionarnog proletarijata. Njemu se u inilo da !e

590

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

mu istinski socijalizam jednim udarcem ubiti obje muhe. Stoga se

rairio poput kakve epidemije.
To ruho, satkano od spekulativne pau ine, izvezeno cvjeti!ima
krasnorje ivosti, natopljeno boleljivim suzama sentimentalne
ljubavi, to naki!eno ruho u koje su njema ki socijalisti obukli ono
nekoliko svojih mravih vje nih istina, samo je uve!alo pro"u
njihove robe kod te publike.
Sa svoje strane, njema ki socijalizam sve vie je prepoznavao svoj
poziv u tome da bude nadmeni zastupnik ove sitnogra"antine.
On je proglasio njema ku naciju normalnom nacijom i njema kog
malogra"anina normalnim ovjekom. On je svakoj njegovoj niskosti
davao neki skriveni, vii, socijalisti ki smisao, u kome je svaka niskost
zna ila svoju suprotnost. On je izvukao posljednju konzekvenciju
istupivi izravno protiv grubo destruktivne tendencije komunizma
i objavljuju!i svoju nepristranu uzvienost iznad svake klasne borbe.
Osim vrlo malo izuzetaka, sve to u Njema koj krui od tobonjih
socijalisti kih i komunisti kih spisa, spada u oblast ove prljave,
demoralizatorske literature.10

2. Konzervativni ili buroaski socijalizam

Jedan dio buroazije eli otkloniti socijalne neda e kako bi osigurao
opstanak gra"anskog drutva.
Ovamo pripadaju ekonomisti, filantropi, humanitarci, popravlja i
poloaja radni ke klase, organizatori dobrotvorstva, zatitnici
ivotinja, osniva i trezvenja kih udruga, sitni reformatori svih
mogu!ih vrsta. Taj buroaski socijalizam razra"en je do itavih
sustava.
Kao primjer navodimo Proudhonovu Filozofiju bijede.
Socijalisti ki buruji ele ivotne uvjete modernog drutva bez borbi
i opasnosti koje iz njih nuno proizlaze. Oni ele postoje!e drutvo
s odbitkom elemenata koji ga revolucioniraju i rasta u. Oni ele
buroaziju bez proletarijata. Naravno da buroazija predstavlja sebi
svijet u kojem ona vlada kao najbolji svijet. Buroaski socijalizam
izgra"uje ovu utjenu predodbu u polusustav ili u cijeli sustav. Kad
10 Revolucionarna oluja od 1848 otpuhala je ovaj jadni pravac i oduzela njegovim nositeljima volju
da se i dalje zanimaju za socijalizam. Glavni predstavnik i klasi ni tip ovoga pravca jeste g. Karl Grn.
(Engelsova napomena u njema!kom izdanju od 1890.)

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

591

on poziva proletarijat da ozbilji njegov sustav kako bi uao u novi

Jeruzalem, onda on u osnovi zahtijeva od njega samo to da ostane
u sadanjem drutvu, ali da odbaci mrnjom zadojene predodbe o
njemu.
Drugi, manje sustavni, a vie prakti ni oblik socijalizma pokuavao
je radni koj klasi ogaditi svaki revolucionarni pokret dokazuju!i
da njoj ne moe koristiti ova ili ona politi ka promjena, nego samo
promjena materijalnih uvjeta ivota, ekonomskih odnosa. Pod
promjenom materijalnih uvjeta ivota taj socijalizam me"utim
nipoto ne razumije ukidanje gra"anskih odnosa proizvodnje, to
je mogu!e samo revolucionarnim putem, nego administrativna
poboljanja koja se obavljaju na tlu ovih odnosa proizvodnje, koja
dakle ne mijenjaju nita u odnosu kapitala i najamnog rada, nego
u najboljem slu aju umanjuju buroaziji trokove njene vladavine i
pojednostavljuju njeno upravljanje dravom.
Svoj odgovaraju!i izraz postie buroaski socijalizam tek ondje gdje
postaje pukom govorni kom figurom.
Slobodna trgovina! - u interesu radni ke klase; zatitne carine! - u
interesu radni ke klase; zatvorska reforma! - u interesu radni ke klase;
to je zadnja, jedina ozbiljno miljena rije buroaskog socijalizma.
Socijalizam buroazije sastoji se upravo u tvrdnji da su buruji
buruji - u interesu radni ke klase.

3. Kriti ko-utopisti ki socijalizam i komunizam

Ovdje ne govorimo o literaturi koja je u svim velikim modernim
revolucijama izraavala zahtjeve proletarijata (spisi Babeufa itd.).
Prvi pokuaji proletarijata u vrijeme sveop!e uznemirenosti, u
razdoblju ruenja feudalnog drutva, pokuaji da izravno ostvari
svoj vlastiti klasni interes, nuno su propali zbog nerazvijenosti
samog proletarijata kao i nepostojanja materijalnih uvjeta za
njegovo oslobo"enje koji su upravo proizvod gra"anske epohe.
Revolucionarna literatura koja je pratila ove prve pokrete proletarijata
po svom sadraju nuno je reakcionarna. Ona nau ava op!i asketizam
i sirovu jednakost.
Pravi socijalisti ki i komunisti ki sustavi, sustavi Saint-Simona,
Fouriera, Owena itd., pojavljuju se u prvom nerazvijenom razdoblju

592

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

borbe izme"u buroazije i proletarijata koji smo gore prikazali (Vidi

Buroazija i proletarijat).
Pronalaza i tih sustava vide dodue suprotnost klasa kao i djelotvornost rastakaju!ih elemenata u samom vladaju!em drutvu.
Ali na strani proletarijata oni nisu ugledali nikakvu povijesnu
samodjelatnost, nikakav njemu svojstveni politi ki pokret.
Kako razvoj klasnih suprotnosti ide ukorak s razvojem industrije, oni
ne nalaze ni materijalne uvjete za oslobo"enje proletarijata i tragaju
za nekom drutvenom znano!u, drutvenim zakonitostima da bi
stvorili te uvjete.
Na mjesto drutvene djelatnosti mora stupiti njihova osobna
pronalaza ka djelatnost, na mjesto povijesnih uvjeta oslobo"enja,
fantasti ni uvjeti, na mjesto postepenog organiziranja proletarijata
u klasu mora stupiti jedna osobito izmiljena organizacija drutva.
Predstoje!a svjetska povijest za njih se svodi na propagandu i
prakti no izvo"enje njihovih drutvenih planova.
Oni su dodue svjesni da u svojim planovima zastupaju poglavito
interese radni ke klase kao klase koja najvie pati. Proletarijat postoji
za njih samo pod ovim gleditem klase koja najvie pati.
Nerazvijeni oblik klasne borbe, kao i njihov vlastiti ivotni poloaj,
donose sa sobom me"utim i to da oni vjeruju kako su uzvieni daleko
iznad te klasne suprotnosti. Oni ele poboljati ivotni poloaj
svih lanova drutva, pa tako i onih najprivilegiranijih. Otuda oni
neprestano apeliraju na itavo drutvo bez razlike, pa ak preteno
na vladaju!u klasu. Dovoljno je samo razumjeti njihov sistem pa ga
priznati za najbolji mogu!i plan najboljeg mogu!eg drutva.
Stoga oni odbacuju svaku politi ku, posebice svaku revolucionarnu
akciju, oni ele do svoga cilja do!i mirnim putem te pokuavaju
malim eksperimentima, koji naravno promauju, i snagom primjera
prokr iti put novom drutvenom evan"elju.
Ovo fantasti no ocrtavanje budu!eg drutva nastaje u vrijeme kad je
proletarijat jo krajnje nerazvijen, kada dakle jo i sam fantasti no
shva!a svoj vlastiti poloaj, nastaje iz njegovih prvih tenji k op!oj
promjeni drutva koju naslu!uje.
Socijalisti ki i komunisti ki spisi sastoje se me"utim i iz kriti kih
elemenata. Oni napadaju sve temelje postoje!eg drutva. Zato
su oni pruili visokovrijedan materijal za prosvje!enje radnika.

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

593

Njihove pozitivne postavke o budu!em drutvu, na primjer, ukidanje

suprotnosti izme"u grada i sela, ukidanje obitelji, privatne zarade,
najamnog rada, proglaavanje drutvene harmonije, pretvaranje
drave u puku upravu nad proizvodnjom - sve ove njihove postavke
izraavaju samo odstranjivanje klasne suprotnosti koja se upravo tek
po inje razvijati, koju oni poznaju tek u njenoj prvoj bezobli noj
neodre"enosti. Zato i same te postavke imaju jo isto utopisti ki
smisao.
Zna enje kriti ko-utopisti kog socijalizma i komunizma stoji u
obrnutom razmjeru prema povijesnom razvoju. to se klasna borba
vie razvija i uobli uje, to vie ovo fantasti no uzdizanje nad njom,
ovo njeno fantasti no poricanje, gubi svaku prakti nu vrijednost,
svako teorijsko opravdanje. Stoga, ako su tvorci ovih sistema u
mnogom pogledu bili i revolucionarni, njihovi u enici svaki puta
tvore reakcionarne sekte. Oni se vrsto pridravaju starih pogleda
svojih u itelja ak i kad su ovi u suprotnosti s daljnjim povijesnim
razvojem proletarijata. Otuda oni dosljedno nastoje otupiti klasnu
borbu i izmiriti suprotnosti. Oni jo uvijek sanjare o pokuajima
ostvarenja svojih drutvenih utopija, o osnivanju pojedinih
falanstera, utemeljenju home-kolonija, o podizanju neke male
Ikarije11 - depnog izdanja novog Jeruzalema - a za izgradnju svih
tih panjolskih dvorova moraju apelirati na filantropiju gra"anskih
srdaca i nov anika. Postupno oni padaju u kategoriju gore opisanih
reakcionarnih ili konzervativnih socijalista i razlikuju se od njih
samo jo sustavnijom pedanterijom, fanati nim praznovjerjem u
udotvorno djelovanje njihove drutvene znanosti.
Zbog toga oni s ogor enjem nastupaju protiv svakog politi kog
pokreta radnika koji je mogao proiza!i samo iz slijepe nevjerice u to
novo evan"elje.
Owenisti u Engleskoj, Fourieovci u Francuskoj reagiraju ondje protiv
artista a ovdje protiv reformista.

11 Falanster (Phalanstres) - naziv za socijalisti ke kolonije po planu Charlesa Fouriera; Ikarija - ime
koje je Cabet dao svojoj utopiji, a kasnije svojoj komunisti koj koloniji u Americi. (Engelsova napomena
u engleskom izdanju od 1888.).
Home-colonies (kolonije u unutranjosti) - naziv koji je Owen dao svojim komunisti kim uzornim
drutvima. (Engelsova napomena u njema!kom izdanju od 1890.).

594

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

IV.
Stav komunista u odnosu na razli ite
oporbene stranke
Nakon onoga to je re eno u II. odjeljku, odnos komunista prema
ve! konstituiranim radni kim strankama, dakle njihov odnos prema
artistima u Engleskoj i agrarnim reformistima u Sjevernoj Americi
potpuno je jasan.
Komunisti se bore za postizanje neposrednih ciljeva i interesa radni ke
klase, ali u sadanjem pokretu oni ujedno zastupaju i budu!nost
tog pokreta. U Francuskoj, komunisti se priklju uju socijalisti kodemokratskoj stranci12 protiv konzervativne i radikalne buroazije,
ne odri u!i se zbog toga prava na kriti ki odnos prema frazama i
iluzijama koje potje u iz revolucionarne tradicije.
U vicarskoj oni podupiru radikale, ne zaboravljaju!i da se ta stranka
sastoji iz proturje nih elemenata, dijelom iz demokratskih socijalista
u francuskom smislu, djelom iz radikalnih buruja.
Me"u Poljacima komunisti podupiru stranku koja agrarnu revoluciju
dri uvjetom nacionalnog oslobo"enja. To je ona ista stranka koja je
povela krakovski ustanak 1846.
U Njema koj, im buroazija istupi revolucionarno, Komunisti ka
se partija bori zajedno s njom protiv apsolutne monarhije, feudalnog
zemljoposjeda i malogra"anstva.
Ona me"utim ne proputa ni jedan trenutak a da u radnik ne stvori
to je mogu!e jasniju svijest o neprijateljskoj suprotnosti buroazije
i proletarijata, kako bi njema ki radnici one iste drutvene i politi ke
uvjete, koje buroazija mora ostvariti svojom vladavinom, mogli
odmah, kao svoje vlastito oruje, okrenuti protiv te iste buroazije,
kako bi nakon ruenja reakcionarnih klasa u Njema koj smjesta
otpo ela borba protiv same buroazije.
Komunisti obra!aju glavnu pozornost na Njema ku zato to Njema ka
stoji neposredno pred gra"anskom revolucijom i zato to ona obavlja
12 To je stranka koju je u parlamentu predstavljao Ledru-Rollin, u knjievnosti Louis Blanc, u dnevnom
tisku La Rforme. Ime socijal-demokracija zna ilo je kod onih koji su ga izmislili dio demokratske ili
republikanske stranke obojen vie ili manje socijalisti ki. (Engelsova napomena u engleskom izdanju iz
1888.)

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

595

taj prevrat pod naprednijim uvjetima evropske civilizacije uop!e i sa

daleko razvijenijim proletarijatom nego Engleska u sedamnaestom
i Francuska u osamnaestom stolje!u, dakle zato to njema ka
gra"anska revolucija moe biti samo neposredna predigra proleterske
revolucije.
Jednom rije ju, komunisti posvuda podupiru svaki revolucionarni
pokret koji se bori protiv postoje!eg drutvenog i politi kog stanja.
U svim tim pokretima oni kao temeljno pitanje pokreta isti u pitanje
vlasnitva, bez obzira na ve!u ili manju razvijenost njegova oblika.
Komunisti napokon rade posvuda na povezivanju i sporazumijevanju
demokratskih stranaka svih zemalja.
Komunisti s prezirom odbijaju prikrivati svoje poglede i namjere. Oni
otvoreno izjavljuju da se njihovi ciljevi mogu posti!i samo nasilnim
obaranjem itavog dosadanjeg drutvenog poretka. Neka vladaju!e
klase drhte pred komunisti kom revolucijom. U njoj proleteri nemaju
izgubiti nita osim svojih okova. A imaju dobiti itav svijet.

Proleteri svih zemalja, ujedinite se!

596

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunisti ke partije

EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com