OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

MATERIJAL ZA PRIPREMU ISPITA IZ UVODA U EKONOMIJU

1. POGLAVLJE:
Ekonomija je nauka koja se bavi proavanjem ljudskih aktivnosti usmjerenih
na koritenje ogranienih resursa za zadovoljavanje potencijalno
neogranienih elja, uz drutvena ogranienja.
Osnovna pitanja kojima se ekonomija bavi:
1. ta i u kom obimu proizvoditi?
2. Kako proizvoditi pojedine robe?
3. Za koga proizvoditi?
4. Ko i na koji nain donosi ekonomske odluke?
Ekonomija se generalno moe podijeliti na:
1. Ekonomsku teoriju i ekonomsku politiku
2. Pozitivnu i normativnu ekonomiju
3. Mikroekonomiju i makroekonomiju
Ekonomska teorija prouava zakonitosti i principe (npr. prouava kakve e
posljedice na tritu izazvati uvoenje poreza).
Ekonomska politika prouava konkretne aktivnosti u drutvenim uslovima
(najvanije ekonomske politike su fiskalna i monetarna politika). Osnovni
ciljevi ekonomske politike su: stabilnost cijena, puna zaposlenost i ekonomski
rast.
Pozitivna ekonomija prouava uzrono-posljedine veze bez davanja
vrijednosnog suda
primjer izjave koja pripada pozitivnoj ekonomiji Ako doe do
smanjenja cijene proizvoda X, koliina tranje za tim proizvodom
e porasti
Normativna ekonomija prouava uzrono-posljedine veze uz davanje
vrijednosnog suda
primjer izjave koja pripada normativnoj ekonomiji: Ako doe do
smanjenja cijene proizvoda X, koliina tranje za tim proizvodom
e porasti to je dobro jer e to izazvati poveanje ukupnog
prihoda
Mikroekonomija proava ekonomsko ponaanje preduzea i domainstava
(npr. bavi se odreivanjem optimalnog nivoa proizvodnje)
Makroekonomija prouava kretanje ekonomskih varijabli na nivou drave (npr.
Inflacija, nezaposlenost i sl)
Osnovne funkcije trita su:
1. Prenos informacija
2. Razvijanje inicijative (motivacija)
3. Distribucija dohotka

WWW.STUDOMAT.BA

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Elementi definicije:
1. Ponaanje ljudi
2. Aranmani
3. Trine strukture
4. Geografski prostor
5. Proces razmjene
Osnovne trine strukture su:
1. Monopol (jedan proizvoa vie kupaca) - Elektroprivreda.
2. Monopson (jedan kupac vie proizvoaa) Mljekara
3. Oligopol (mali broj proizvoaa sa identinim ili slinim proizvodom)
Pekare u malom gradu
4. Kartel (karakteristike i monopola i oligopola) OPEC
5. Savrena konkurencija (teorijska trina struktura)
Ekonomski model je apstrakcija na kojoj se zasniva ekonomska teorija.
Tri osnovne komponente ekonomskog modela su:
a) Varijable: zavisne i nezavisne
b) Parametri
c) Pretpostavke ponaanja

2. POGLAVLJE:
Osnovni ekonomski koncepti su:
1) Efikasnost
2) Oportunitetni trokovi
3) Marginalna analiza
4) Preduzetnitvo
5) Transakcioni trokovi
Efikasnost u optem smislu podrazumjeva ekonomsku aktivnost na realizaciji
unaprijed odreenog cilja, uz minimum trokova napora i gubitaka.
Proizvodnja je efikasna ako i samo ako uz date resurse i tehnologiju nije mogue
poveati proizvodnju jedne robe bez smanjenja jedne druge robe.
Granice ekonomske aktivnosti privrednih drutava i drave moemo prikazati uz
pomo krive proizvodnih mogunosti (KPM) koja je odreena raspoloivim
sredstvima i tehnologijom. KPM je kriva linija zbog nehomogenosti resursa.
Makroekonomska efikasnost postoji ako i samo ako, uz date resurse i tehnologiju nije
mogue poveati blagostanje jednog pojedinca bez smanjenja blagostanja najmanje
jedne druge osobe.
Granice ekonomske aktivnosti pojedinaca/domainstava odreene su budetom i
vremenom.

WWW.STUDOMAT.BA

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Kriva proizvodnih mogunosti pomae nam da shvatimo ta je

mogua i nemogua proizvodnja.

efikasna i neefikasna proizvodnja.

Zamislimo da se bavimo proizvodnjom samo dva proizvoda: stolice i stolovi.

Grafikon br 1. pokazuje nau KPP. Ako ne proizvodimo stolice moemo proizvesti
4,2 hiljade stolova a ako proizvodimo 4,8 hiljada stolica neemo proizvoditi
stolove.
Grafikon br. 1

Kombinacija proizvodnje koja se nalazi ispod ili na KPM je mogua dok je

kombinacija proizvodnje naa dva proizvoda koja se nalazi iznad KPM nemogua.
Grafikon 2 Mogua i nemogua proizvodnja

Kombinacija proizvodnje koja se nalazi na KPM predstavlja efikasnu proizvodnju

dok svaka taka ispod krive proizvodnih mogunosti predstvalja neefikasnu
proizvodnju.
Grafikon 3 Efikasna i neefikasna proizvodnja

WWW.STUDOMAT.BA

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Do pomjeranja krive proizvodnih mogunosti dolazi ili usljed poboljanja

tehnologije ili usljed poveanja resursa
Oportunitetni troak predstavlja troak jedne aktivnosti mjeren izgubljenom
vrijednou najbolje alternativne aktivnosti koju smo, koritenjem istih resursa,
mogli a nismo obavili.
Svaka aktivnost koju obavljamo predstavlja oportunitetni troak - kada itate ovaj
tekst Va oportunitetni troak je proputena mogunost da vrijeme provedete
odmarajui se, kada potroite 50 KM na kupovinu garderobe oportunitetni troak
je proputena mogunost da kupite neto drugo...
Primjer:
Pretpostavimo da smo 15.000 KM uloili u proizvodnju gljiva i kroz 3 godine
povratili uloeni iznos i zaradili 8.000. Koliko iznosi oportunitetni troak
proizvodnje gljiva ako se zna da smo ulaganjem u proizvodnju malina mogli
povratiti uloena sredstva i zaraditi dodatnih 12.000?
Rjeenje:
Oportunitetni troak = zarada od malina zarada od gljiva

= 12.000 8.000

= 4.000 KM
Marginalna analiza temelji se na analizi marginalnih trokova i marginalnih koristi.
U ekonomskom smislu primjena marginalne analize znai donoenje odluka o
poveanju ili smanjenju ekonomske aktivnosti, na osnovu uporeivanja
potrebnih dodatnih resursa i dodatnih efekata koji proizilaze iz upotrebe
dodatnih resursa.
Marginalni troak predstavlja troak proizvodnje jedne dodatne jedinice
proizvoda.
Marginalna korisnost predstavlja korisnost koju potroa ostvari upotrebom
jednog dodatnog proizvoda.

WWW.STUDOMAT.BA

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Sve ekonomske odluke imaju tri zajednika elementa:

Ekonomski cilj (maksimiziranje ili minimiziranje)
Alternativne aktivnosti (proizvod, tehnologija izbor)
Ogranienje (dohodak, tehnologija)
Preduzetnitvo predstavlja donoenje ekonomskih odluka koje ukljuuju istraivanje i
iznalaenje dodatnih naina ili inoviranje ve poznatih naina ostvarivanja
ekonomskih ciljeva, otkrivanje novih mogunosti, prevazilaenje ogranienja ili
eksperimentisanje novih ciljeva.
Svaka ekonomska odluka sadri elemente preduzetnitva.
Profit predstavlja nagradu za preuzimanje rizika, poslovne arbitrae i
inovacijske aktivnosti koje preduzetnik poduzima

WWW.STUDOMAT.BA

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Transakcioni trokovi predstavljaju razliite uslove koji onemoguavaju da trite

svoju funkciju obavlja perfektno. Oni ometaju izvrenje obostrano korisnih
transakcija. (Trite)
Transakcioni trokovi:
Trokovi sticanja informacija (sistem cijena)
Trokovi pregovaranja i ugovaranja (skrivene informacije produavaju trajanje
pregovora)
Trokovi oporezivanja i regulatorne uloge drave (oporezivanje kapitalnih
dobitaka)
Trokovi koji proizilaze iz strukture vlasnitva na tritu

3. POGLAVLJE:

WWW.STUDOMAT.BA

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Uslovi uslijed kojih dolazi do promjene tranje su:

Promjena dohotka
Promjena cijene supstituta
Promjena cijene komplementarne robe
Promjena oekivanja potroaa
Promjena ukusa ili preferencija
Promjena strukture stanovnitva
Poboljanje informisanosti potroaa
Mogunost kupovine robe na kredit
Promjena dohotka
Uslijed poveanja dohotka poveava se tranja normalne (npr. nove cipele) a
smanjuje tranja inferiorne robe (npr. usluga obuara).

WWW.STUDOMAT.BA

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Promjena cijene supstituta

Supstituti su robe koje na isti ili slian nain zadovoljavaju istu potrebu (npr.
Kafa u ljetnim batama ispred Ekonomskog fakulteta koje e mo oznaiti kao
Bata A i Bata B.)
Ako se povea cijena kafe u Bati A a cijena kafe u bati B ostane ista u bati
A dolazi do smanjenja koliine tranje a u bati B dolazi do poveanja tranje
Promjena cijene komplementarne robe
Komplementarne su one robe koje se uvijek upotrebljavaju zajedno po nekom
potroakom obrascu (npr. mobiteli i futrola za mobitel). Ako poraste cijena
jednog komplementa (mobitela) smanjuje se koliina tranje te robe
a smanjuje se tranja futrola za mobitel
Promjena oekivanja potroaa
Ako potroai oekuju poveanje cijene dolazi do poveanja tranje robe (zato
to je cijena jo uvijek ista) a kada doe do stvarnog poveanja cijena
smanjuje se koliina tranje.
Zakon ponude: koliina roba ili usluga, koju ponuai ele i mogu ponuditi tritu, uz
druge nepromjenjene uslove, poveava se poveanjem a smanjuje sa smanjem
cijena.
Primjer: Na grafikonu je dat primjer proizvodnje audio kaseta. Po cijeni od 2$
po komadu koliina ponude je 4 miliona komada a po cijeni od 4$ ponuda
iznosi 8 miliona komada.

Kriva S predstavlja funkciju ponude

Promjena ponude nastaje uslijed promjene ostalih faktora (uz istu cijenu
posmatrane robe) i grafiki se predstavlja pomjeranjem funkcije ponude u lijevu ili
desnu stranu.
Promjena koliine ponude
nastaje uslijed promjene cijene posmatrane robe i grafiki se predstavlja
kretanjem du funkcije ponude.

WWW.STUDOMAT.BA

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Faktori uslijed kojih dolazi do promjene ponude su:

Promjene u tehnologiji
Promjene cijene inputa
Promjene cijene druge robe
Promjene oekivanja
Promjene u tehnologiji:
Poboljanje tehnologije, preko smanjenja trokova, uvijek izaziva poveanje
ponude i pomjeranje krive ponude u desnu stranu.
Promjene cijene inputa:
Poveanje cijene inputa izaziva smanjenje ponude i pomjeranje krive ponude
u lijevu stranu. Smanjenje cijena inputa ima suprotan efekat
ODNOS TRANJE I PONUDE
Ravnotea na tritu postoji u taci u kojoj se presjecaju kriva tranje i kriva
ponude.
Ako je tranja vea od ponude dolazi do nestaice to dovodi do poveanja
cijena. Vee cijene znae veu koliinu ponude to u konanici dovodi do
ravnotee.
Viak na tritu postoji kada je ponuda vea od tranje tada dolazi do pada
cijena i rasta traene koliine to rezultira uspostavljanjem ravnotee

WWW.STUDOMAT.BA

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

4. POGLAVLJE:
Ova lekcija bavi se pitanjima koja nam detaljno objanjavaju zbog ega i kako
kupci formiraju tranju za odreenom robom. Postoje etiri naina da se ovo
objasni:
1.
2.
3.
4.

Odnos marginalnih koristi i cijena

Efekat supstitucije i efekat dohotka
Funkcije indiferencije i budetsko ogranienje
Suficit potroaa

1. ODNOS MARGINALNIH KORISTI I CIJENA

Marginalna korisnost robe/usluge predstavlja iznos dodatne korisnosti koju
potroa ostvari sticanjem dodatne jedinice robe.
Princip opadajue marginalne korisnosti.
Jedinica mjere koris.
Potroa se nalazi u ravnotei kada je ispunjena slijedea jednakost:
MKa/Ca=MKb/Cb=MKc/Cc=MKd/Cd=....=MKx/Cx
U uslovima ravnotee potroa ne mjenja obrazac potronje.
Meutim, ako je npr. MKa/Ca >MKb/Cb potroa e formirati tranju i kupovati
proizvod a sve dok se odnosi MKa/Ca i MKb/Cb ponovo ne izjednae.
Dakle, odnos marginalnih korisnosti i cijena pomae nam da objasnimo kako
potroa formira tranju za odreenom robom.
Pretpostavka je da potroa kupuje vie razliitih roba.
Potroa e traiti vie jedne robe ako mu ona prua veu marginalnu
korisnost po cijeni u odnosu na druge robe. Time e
Kada kupi tu robu, u skladu sa zakonom o opadajuoj marginalnoj korisnosti,
opada njena marginalna korisnost i potroa dolazi u ravnoteu.
2. EFEKAT SUPSTITUCIJE I EFEKAT DOHOTKA
Osnovno polazite u objanjavanju zakona tranje preko efekta supstitucije i
efekta dohotka jeste da dolazi do promjene cijene jedne robe dok cijena druge
ostaje ista.
Efekat supstitucije djeluje na promjenu strukture potronje. Supstituie se
skuplja jeftinijom robom.
Efekat dohotka djeluj na poveanje potronje (a time i tranje) robe uslijed
poveanja realnog dohotka. Pri tome smanjenje realnog dohotka nastaje
uslijed smanjenja cijene jedne robe.

WWW.STUDOMAT.BA

10

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

3. FUNKCIJA INDIFERENCIJE I BUDETSKO OGRANIENJE

WWW.STUDOMAT.BA

11

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Potroa bira onu kombinaciju dvije robe koje mu daje najveu korisnost a
koja moe, uz dati budet, priutiti.
Ta kombinacija nalazi se u taci u kojoj je funkcija budetskog ogranienja
tangenta na funkciju indiferencije.
Kada se mjenja cijena jedne robe dolazi do pomjeranja funkcije budetskog
ogranienja. Nove funkcije budetskog ogranienja tangiraju funkcije
indiferencije na mapi funkcija indiferencije.
Kada spojimo sve take u kojima su nove funkcije budetskog ogranienja
tangente na funkcije indiferencije dobijamo funkciju tranje.
Time smo uz pomo funkcija budetskog ogranienja i budetskog
ogranienja objasnili tranju.
4. SUFICIT POTROAA
Suficit potroaa predstavlja razliku izmeu maksimalne cijene koju je
potroa spreman platiti za doadtanu jedinicu robe/usluge i njene trine
vrijednosti naziva se suficit potroaa.
MNKa=MKa-Ca
Uz pomo suficita potroaa objanjavamo tranju jednog proizvoda.
Potroa kupuje proizvod a sve dok ne maksimizira svoj ukupni suficit, tj dok
se ne izjednae cijena koju je spreman platiti i trina cijena posmatranog
proizvoda.
5. POGLAVLJE:
PROIZVODNJA, TROKOVI I DOBIT

Eksplicitni trokovi trokovi koje privredno drutvo plaa osobama koje

nemaju vlasnike interese u drutvu (trokovi rada, repromaterijala, transporta,
osiguranja i sl.)

Implicitni trokovi iznosi koje bismo mogli ostvariti zapoljavanjem izvan

drutva resursa koji pripadaju samom drutvu ili osobama koje imaju vlasnike
interese u drutvu (na primjer, drutvo koje koristi zgradu koja je u njegovom
vlasnitvu zanemaruje mogunost njenog izdavanja pod zakup).

WWW.STUDOMAT.BA

12

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Raunovodstveni profit = ukupni prihodi

eksplicitni (raunovodstveni) trokovi

Ekonomski profit = ukupni prihodi

(eksplicitni + implicitni) trokovi
Ekonomski profit =
raunovodstveni profit implicitni
trokovi
Inputi proizvodnje:
Sve faktore (sirovine, repromaterijal, goriva, rad, maine, alati, namjetaj, papir i sl.)
koje privredna drutva koriste u proizvodnji roba/usluga oznaavamo kao INPUTE.
Svi inputi se mogu podijeliti na fiksne i varijabilne.

Fiksni inputi inputi ije koliine nije jednostavno mijenjati sa promjenom

obima proizvodnje (graevinski objekti, oprema ili visokospecijalizirana radna
snaga)

Varijabilni inputi inputi ije koliine je mogue brzo i jednostavno mijenjati

(repromaterijal, energija ili broj sati rada)

WWW.STUDOMAT.BA

13

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Vremenski okviri poslovnih odluka

Za analizu odnosa izmeu odluke privrednog drutva o nivou outputa i njenih
trokova pravimo razliku izmeu dva vremenska okvira donoenja poslovnih odluka:
kratki i dugi rok.

Kratki rok je vremenski okvir u kojem je mogue mijenjati samo varijabilne

inpute. Kratkorone odluke obino nije problem povratiti (uposliti vie ili manje
radnika).

Dugi rok je vremenski okvir u kojem je mogue mijenjati sve inpute (fiksne i
varijabilne). Dugorone odluke nije jednostavno povrati (jednom kada se
izgrade novi kapaciteti ili nabavi nova oprema, teko ju je poslije preprodati)*.

Ukupan, marginalni i prosjean proizvod

Ukupan proizvod ukupan output proizveden angaovanjem razliitih inputa

u proizvodnji.

Marginalni proizvod rada poveanje ukupnog outputa koje nastaje kao

rezultat poveanje angaovane koliine rada za jednu jedinicu, uz uslov da
koliine svih drugih inputa ostaju nepromijenjene.

Prosjean proizvod rada ukupan proizvod podijeljen sa koliinom

angaovanog rada.

Kriva marginalnog proizvoda

20
E
15

10

A
0
0

Rad (radnici po danu)

Marginalni proizvod (demperi

po dodatno radniku)

Output (demperi po danu)

Kriva ukupnog proizvoda

6
5
4
3
2
1
0
0

Rad (radnici po danu)

Ukoliko grafiki prikaemo kretanje ukupnog proizvoda moemo vidjeti da on

kontinuirano raste. Meutim, treba primijetiti da je ovaj rast mnogo vie izraen kada
broj na samom poetku, kada se broj angaovanih radnika poveava sa 0 na 1 ili sa
1 na 2 (kriva je strmija), nego pri samom kraju krive, kada se recimo broj

WWW.STUDOMAT.BA

14

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

angaovanih radnika poveava sa 4 na 5 ili sa 5 na 6 (kriva je dosta ravnija). to je

kriva ukupnog proizvoda strmija (vei nagib), to je vei marginalni proizvod, kao to
se moe vidjeti na narednom grafikonu.
Marginalni proizvod najprije raste i dostie svoj maksimum od 6 jedinica kod drugog
angaovanog radnika, da bi nakon toga marginalni proizvod poeo da opada. Treba
primijetiti da kako marginalni proizvod sve vie i vie opada, kriva ukupnog proizvoda
(prethodni grafikon) postaje sve ravnija i ravnija.
Rastui i opadajui marginalni prinosi
Rastui marginalni prinosi deavaju se kada marginalni proizvod jednog
dodatnog radnika prvazilazi marginalni proizvod ranijeg radnika. Rastui
marginalni prinosi su rezultat poveane specijalizacije i podjele rada u
proizvodnom procesu*.

Opadajui marginalni prinosi deavaju se kada je marginalni proizvod

jednog dodatnog radnika manji od marginalnog proizvoda ranijeg radnika.
Opadajui marginalni prinosi nastaju kao rezultat injenice da sve vie i vie
radnika koriste isti kapital i rade u istom prostoru te je sve manje i manje toga
produktivnog to ovi dodatni radnici mogu da urade.

Krive ukupnog proizvoda i marginalnog proizvoda su razliite za razliite firme i

razliite tipove proizvodnje. Ali, oblici ovih krivih su slini zato to skoro svaki
proizvodni proces ima dvije karakteristike: (1) inicijalno se biljee rastui marginalni
prinosi (2) da bi svaki proizvodni proces konano dosegao taku nakon koje se
biljee opadajui marginalni prinosi.
Zakon opadajuih prinosa kae da:
Kako firma koristi vie varijabilnih inputa, uz datu koliinu fiksnih inputa, nakon
odreene take marginalni proizvod varijabilnog inputa poinje da opada.

Prosjean i marginalni proizvod

Kriva prosjenog proizvoda

7

Na grafikon predstavljeno je kretanje krive

prosjenog proizvoda i odnos izmeu
prosjenog i marginalnog proizvoda. Treba
primjetiti da je prosjean proizvod najvei
kada je jednak marginalnom proizvodu
(presjek krivih u taki D). Takoer, moe se
uoiti da je za broj radnika za koji je
marginalni proizvod vei od prosjenog
proizvoda, prosjean proizvod raste.
Odnosno, da za broj radnika za koji je
marginalni proizvod manji od prosjenog
proizvoda, prosjean proizvod opada

6
5

E
F

2
1
0
0

Rad (radnici po danu)

WWW.STUDOMAT.BA

15

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Trokovi u kratkom periodu

Firmini ukupni trokovi (UT) su trokovi proizvodnih resursa koje ona koristi
i oni se dijele na fiksne i varijabilne trokove.

Ukupni fiksni trokovi (UFT) su trokovi firminih fiksnih inputa. Obzirom da

se koliina fiksnih inputa ne mijenja u kratkom roku, ne mijenjaju se ni ukupni
fiksni trokovi.

Ukupni varijabilni trokovi (UVT) su trokovi varijabilnih inputa. Obzirom da

firma ukoliko eli poveati nivo outputa u kratkom roku mora promijeniti
koliinu varijabilnih inputa, mijenjaju se i ukupni varijabilni trokovi.

UT = UFT + UVT
Kako bi proizvela vie outputa u kratkom roku, firma mora uposliti vie rada, to znai
da mora poveati svoje trokove. Odnos izmeu outputa i trokova opisujemo
koristei tri koncepta trokova: ukupni troak, marginalni troak i prosjeni troak.

WWW.STUDOMAT.BA

Krive ukupnih trokova

200
Trokovi (KM po danu)

Plava linija koja oznaava

ukupne fiksne trokove je
horizontalna jer se ovi
trokovi ne mijenjaju sa
promjenom nivoa outputa.
Oni su konstantni na nivou
od 25 KM. Roza linija koja
oznaava ukupne
varijabilne trokove i uta
linija koja oznaava
ukupne trokove (fiksni
plus varijabilni) su rastue
zbog toga to ukupni
varijabilni trokovi rastu
kako raste output.
Vertikalna udaljenost
izmeu krive ukupnih
trokova (UT) i krive
ukupnih varijabilni trokova
(UVT) predstavlja ukupne
fiksne trokove (UFT).

175
150

UT

125
100

UVT

75
50

UFT

25

20

0
0

10

15

20

Output (demperi po danu)

16

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Marginalni troak
Marginalni troak (MT) predstavlja poveanje ukupnih trokova firme koje
nastaje kao rezultat poveanja njenog outputa za jednu jedinicu.

Marginalni troak raunamo kao poveanje ukupnih trokova podijeljeno sa

poveanjem outputa*.

Na primjer, ako se ukupan output povea sa 10 na 15 dempera, ukupni trokovi se poveaju sa 75

na 100 KM. Promjena u outputu je 5 dempera, a promjena u ukupnim trokovima je 25 KM.
Marginalni troak jednog od ova tri dempera je (25 KM/5), to je jednako 5 KM.

Kriva marginalnog troka

20,00
Trokovi (KM po danu)

Marginalni troak opada pri niskim

outputima jer su prisutni rastui prinosi kao
rezultat podjele rada i specijalizacije.
Nakon odreene take marginalni troak
poinje rasti zbog djelovanja zakona
opadajuih prinosa. Zakon opadajuih
prinosa znai da svaki dodatni radnik
proizvodi sve manji i manji dodatni output.
Tako da bi se dobila dodatna jedinica
outputa, potrebno je sve vie radnika.
Obzirom da je potrebno vie radnika kako
bi se proizvela dodatna jedinica outputa,
trokovi dodatnog outputa marginalni
troak mora poeti rasti.

15,00

MT

10,00
5,00
0,00
0

10

15

20

Output (demperi po danu)

Prosjeni troak

Prosjeni fiksni troak (PFT) ukupan fiksni troak po

jedinici outputa.

Prosjeni varijabilni troak (PVT) ukupan varijabilni

troak po jedinici outputa.

Prosjean ukupan troak (PUT) ukupan troak po

jedinici outputa.

WWW.STUDOMAT.BA

17

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Odnos marginalnog troka i prosjenih trokova

Marginalni troak i prosjeni trokovi

20,00
Trokovi (KM po danu)

Slika pokazuje da kriva prosjenog fiksnog troka

(PFT) kontinuirano opada. Kako se poveava
output, isti konstantan iznos fiksnih trokova se
dijeli na sve vei output.
Kriva prosjenog ukupnog troka (PUT) i kriva
prosjenog varijabilnog troka (PVT) su oblika
slova U. Vertikalna udaljenost izmeu prosjenog
ukupnog troka i prosjenog varijabilnog troka
predstavlja prosjene fiksne trokove. Ova
udaljenost se smanjuje sa poveanjem outputa
zato to je pad fiksnih trokova sa poveanjem
outputa sve manji i manji.
Kriva
marginalnog
troka
presijeca
krivu
prosjenog
varijabilnog
troka
u
njenom
minimumu. Drugim rijeima, kada je marginalni
troak manji od prosjenog troka, prosjean
troak opada, a kada je marginalni troak vei od
prosjenog troka, prosjeni troak raste.

MT

15,00
10,00

PUT
PVT

5,00

PFT
0,00
0

10

15

20

Output (demperi po danu)

U oblik krive prosjenog ukupnog troka je rezultat

uticaja dvije suprotstavljene snage:
Dijeljena ukupnih fiksnih trokova na vei output
Djelovanja opadajuih prinosa
Inicijalno, kako output raste, i prosjeni fiksni trokovi i prosjeni varijabilni trokovi
opadaju, tako da i prosjean ukupan troak opada. Ali kako output dalje raste i ponu
djelovati opadajui prinosi, prosjeni varijabilni trokovi poinju rasti. Na kraju
varijabilni trokovi rastu mnogo bre nego to opadaju fiksni trokovi, tako da ukupni
troak poinje da raste.
6. TRITE FAKTORA PROIZVODNJE

Trite na kojem se prodaju i kupuju prirodni resursi, rad i kapital je trite

faktora proizvodnje.

Na ovom tritu prodavci su domainstva a kupci privredna drutva.

Odreivanjem cijena faktora proizvodnje odreuje se dio ukupno proizvedene

vrijednosti koji pripada njihovim vlasnicima, odnosno vri se funkcionalna
distribucija dohotka, koja u najveoj mjeri odreuje i personalnu distribuciju
dohotka.

WWW.STUDOMAT.BA

18

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Zemljiste, rad, kapital

Izdaci za potrosnju

Nadnica, renta, kamata

Domacinstva

Roba, usluge

Trziste
faktora

Trziste
roba/usluga

Nadnica, renta, kamata

Zemljiste, rad, kapital

Privredna
drustva

Roba, usluge
Izdaci za potrosnju

Marginalni fiziki proizvod faktora predstavlja poveanje proizvodnje po osnovu

angaovanja dodatne jedinice tog faktora, uz druge nepromijenjene uslove.

Ako koliinu jednog faktora poveamo, uz druge nepromijenjene uslove,

ukupna proizvodnje e se poveavati, uz smanjenje doprinosa dodatne
jedinice faktora proizvodnje, to je posljedica zakona opadajuih prinosa.

Pri analiziranju potranje za faktorima proizvodnje, kao i prilikom analize trita

roba/usluga, polazimo od pretpostavke da je cilj privrednog drutva maksimiziranje
dobiti, to podrazumijeva da drutvo mora u vidu imati tri osnovna aspekta: (1)
koliinu koju e proizvoditi; (2) prihod od prodaje robe/usluge; (3) trokove kupovine
faktora proizvodnje.
Marginalni prihod proizovda predstavlja promjenu prihoda koja nastaje prodajom
proizvoda proizvedenog zapoljavanjem dodatne jedinice faktora proizvodnje.
Marginalni troak faktora predstavlja troak pribavljanja dodatne jedinice faktora
Privredno drutvo koje ima za cilj maksimiziranje profita, pored analize doprinosa
dodatne jedinice angaovanog faktora poveanju fizike proizvodnje, mora imati u
vidu promjene prihoda koje nastaju prodajom proizvoda proizvedenog
zapoljavanjem dodatne jedinice faktora kao i trokove pribavljanja faktora.
Pravilo maksimiziranja profita: privredno drutvo zapoljava faktore proizvodnje do
izjednaavanja marginalnog prihoda proizvoda i marginalnog troka faktora
proizvodnje*.

MTF = MPP

Ako je marginalni prihod proizvoda vei od marginalnog troka faktora, zapoljavanje

dodatne jedinice faktora poveat e dobit.
U situacijama u kojima je marginalni troak faktora vei od marginalnog prihoda
proizvoda, dobit se poveava smanjivanjem koliine faktora jer se na taj nain
trokovi reduciraju vie nego prihodi.

WWW.STUDOMAT.BA

19

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

U uslovima perfektne konkurencije, budui da je privredno drutvo samo jedno od mnogih koji
konkuriu na tritu faktora i koliina faktora koju drutvo zapoljava je samo mali dio ukupne
koliine koju zapoljavaju sva drutva, troak pribavljanja dodatne jedinice faktora proizvodnje
jednak je njenoj cijeni na tritu. Na primjer, ako trina satnica jednog zidara 5 KM, marginalni
troak za tu vrstu rada je 5 KM za sva drutva i isti je za prvog ili desetog angaovanog zidara.

Funkcija tranje faktora proizvodnje

Funkcija marginalnog prihoda je istovremeno i funkcija tranje faktora

proizvodnje jer pokazuje koliinu faktora koju je drutvo, uz odgovarajuu cijenu
(marginalni troak faktora) spremno zaposliti.

Zbir funkcija tranje pojedinanih privrednih drutava ini agregatnu funkciju tranje
faktora proizvodnje.

Tranja faktora proizvodnje je izvedena tranja jer nije rezultat njihove korisnosti, ve
se izvodi iz korisnosti robe/usluga koje se proizvode koritenjem tih faktora.

Na primjer, tranja zemljita je izvedena iz tranje hrane, kua ili drugih objekata za iju je
izgradnju potrebno zemljite, tranja rada stomatologa je izvedena iz tranje stomatolokih
usluga i sl.
Ponuda zemljita kao faktora proizvodnje (i drugih prirodnih resursa) je perfektno
neelastina. Dohodak koji se stie po osnovu vlasnitva faktora proizvodnje ije je ponuda
perfektno neelastina je ista ekonomska renta.
Tranja zemljita je funkcija marginalnog prihoda proizvoda zemljita, pri emu treba
imati u vidu da se marginalni prihod zemljita smanjuje sa poveanjem koliine zemljita, uz
nepromijenjenu koliinu rada i kapitala.

Ravnotena renta
Iznos rente na slici iznad odreen je
presjekom
funkcije
ponude,
koja
odraava ogranienost zemljita, i
funkcije tranje, koja izraava njenu
proizvodnost. Ako je renta iznad
ravnotenog nivoa, raspoloivo zemljite
se nee u cjelini koristiti. Meutim, u tom
sluaju e vlasnici zemlje, traei kupce,
meusobno konkurisati i smanjivati
rentu. U suprotnom, ako je renta nia od
ravnotene, zakupci ne mogu nai
dovoljno zemljita i poinju meusobno
konkurisati, poveavajui rentu do nivoa
ravnotee.

WWW.STUDOMAT.BA

20

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Efekat supstitucije govori da poveanje nadnice, poveavajui mogunosti

kupovine roba i usluga, ali i oportunitetni troak odmora, predstavlja dodatnu
motivaciju za rad to vodi supstituciji odmora radom.

Efekat dohotka kae da poveanje nadnice poveava dohodak pojedinaca

to izaziva poveanje potronje normalne robe, pri emu odmor ima karakter
normalne robe, tako da pojedinci sada ele vie odmora u obliku kraeg
radnog vremena ili duih godinjih odmora.

Individualna funkcija ponuda rada

Neto efekat poveanja nadnica na
ponudu rada pojedinca zavisi od
relativnog odnosa efekta supstitucije i
efekta dohotka. Pri tome, za vrlo niske
plate presudan uticaj ima efekat
supstitucije (poveanje nadnica znai i
poveanje ponude rada), dok se sa
poveanjem nadnica poveava uticaj
efekta dohotka (odmor se tretira kao
luksuzna roba i tek nakon osiguranja
odgovarajueg
nivoa
materijalnog
standara dobiva na znaaju) koji
konano postaje nakon dostizanja
odreenog nivoa dohotka (toka A na
slici) postaje dominantan (pojedinci
izmeu rada i odmora sve vie
preferiraju odmor).

Trina funkcija ponude rada

14

Nadnica/sat

Zakrivljenost funkcije individualne

ponude rada nije karakteristika
trine funkcije ponude rada koja ima
karakteristike rastue funkcije to je
prije svega posljedica mobilnosti
radne
snage
(regionalne
ili
sektorske).

C
B

-1
0

10

15

20

25

30

Hiljada sati rada/godina

WWW.STUDOMAT.BA

21

35

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Ravnotena nadnica
Ravnotena nadnica odreene je ukupnom ponudom
i tranjom rada. Ravnotea na tritu rada (npr.
graevinara) podrazumijeva da nadnica bude 7,5
KM/satu rada (taka R na slici). Ukoliko je nadnica
manja od 7,5 KM/sat, privredna drutva e poeti
povaavati nadnicu i ona e poeti da se kree prema
ravnotenom nivou. Ako je nadnica iznad ravnotene,
ponuda e se poveavati (regionalna i sektorska
mobilnost, poveanje broja graevinara), ali e to, s
obzirom na to da e graevinari meusobno
konkurisati, voditi smanjivanju nadnice prema
ravnotenom nivou.

Uticaj sindikata na zaposlenost

U stvarnosti radnici se esto organizuju u
sindikate tako da prema poslodavcima
nastupaju i pregovaraju o platama
zajedniki. Pretpostavimo da radnici po
prijetnjom trajkom insistiraju na nadnici od
9 KM/sat. Funkcija ponude rada tada
postaje horizontalna (P1) to znai da sada
poslodavci koji nisu spremni platiti nadnicu
od 9 KM/sat ne mogu uopte nai radnike.
Uz ovu nadnicu ponuda rada bi se poveala
sa 22,5 hiljada sati na 30 hiljada sati ali bi
poslodavci bili spremni uposliti samo 15
hiljada sati rada (taka R1 na slici) da bi
mogli odrati pravilo da je marginalni prihod
proizvoda od rada jednak marginalnom
troku rada. Ovo znai da bi sindikat bio
uspjean u poveanju nadnica, ali uz cijenu
smanjivanja broja sati rada, odnosno
zaposlenih.

Kapital

Pojavljuje se u obliku novca ili u obliku fiksnih ili obrtnih sredstava

Naknada koja pripada vlasnicima kapitala je kamata

Pojam kamate se koristi da se izrazi (1) cijena kredita i (2) trini povrat
kapitala kao faktora proizvodnje

Dva su izvora potranje za kreditima: (1) tranja potroakih kredita i (2)

tranja investicionih kredita

WWW.STUDOMAT.BA

22

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA
Potroaki krediti i kamatna stopa

Kao to se moe vidjeti sa slike

funkcije ponude (Ppk) i tranje (Tpk)
potroakih kredita imaju oblike
standardnih funkcija, to odraava
injenicu da su neto tedie (oni koji
ne troe njihove ukupne tekue
dohotke) spremne nuditi vie kredita
sa poveanjem kamatne stope
(pozitivan nagib funkcije ponude),
odnosno da e sa poveanjem
kamatne stope neto potroai traiti
manje kredita (negativan nagib
funkcije tranje). Ravnotea na
tritu potroakih kredita postie se
na nivou jednakosti ponude i tranje
(toka A), ime je odreena i
ravnotena kamatna stopa (Rk).

Ukupni krediti i kamatna stopa

Potroaki i investicioni krediti ine

ukupne kredite u ekonomiji i ravnotea
tritu ukupnih kredita je odreena
ponudom i tranjom ukupnih kredita
(taka A na gornjem grafikonu).

na

Kratkorona cijena stalnih sredstava i dugoroni efekti investiranja

Tranja investicionih kredita odreena je
tranjom, ali i ponudom kapitala kao sredstva
proizvodnje (zgrade, oprema, patenti i sl.).
Kratkorono ponuda stalnih sredstava je
odreena tekuim zalihama i perfektno je
neelastina (koliina ponude je Q0 bez
obzira na cijenu ponuda je P0). Dugorono
u sluaju rasta tranje za stalnim sredstvima,
proizvoai stalnih sredstava su motivisani
da poveaju svoje proizvodne kapacitete to
rezultira
poveanjem
ponude
stalnih
sredstava sa Q0 na Q1. Nova funkcija
ponude je kratkorono ponovo perfektno
neelastina (P1).

WWW.STUDOMAT.BA

23

OSNOVE EKONOMIJE

WWW.STUDOMAT.BA

Preduzetnitvo i dobit
Postoje tri pristupa u objanjavanju zato privredno drutvo uote
ostvaruje dobit, odnosno zato se ukupna vrijednost proizvodnje ne
distribuira na vlasnike faktora proizvodnje:

Preduzetnik ima pravo na dobit kao naknadu za preuzimanje rizika propasti

poslovnog poduhvata

Preduzetnik ima pravo na dobit po osnovu arbitrae, tj. Kupovine robe/usluge

po nioj cijeni na jednom i prodaji po vioj cijeni na drugom tritu

Preduzetnik ima pravo na dobit po osnovu inovacija, tj. pronalaska novog

proizvoda, novog naina proizvodnje ili nove marketing strategije

Slinosti i razlike preduzetnitva i ostalih faktora proizvodnje

Slinosti: (1) broj preduzetnika je ogranien, (2) preduzetnici ostvaruju

dohodak nakon to se naknade svi trokovi privrednog drutva, (3)
zapoljavanje prirodnih resursa, rada i kapitala nije mogue bez preduzetnika.

Razlike: (1) preduzetnitvo je nevidljivo i nemjerljivo, (2) primjena analize na

principima zakona ponude i tranje nije mogua na preduzetnitvo.

WWW.STUDOMAT.BA

24