10/13/2014

MAINSKIELEMENTII
R.prof.dr.AdilMuminovi

1.MAINEIMAINSKIELEMENTI
Mainstvo je grana tehnike iji je cilj da to racionalnije iskoritava
prirodna sredstva, materije, energije, na osnovu prirodnih zakona,
posredstvom maina omogui ovjeku to bolji ivot u materijalnom i
duhovnom (pogledu) smislu.
Pod mainom u najirem smislu podrazumijevamo, svaku kombinaciju,
posebno oblikovanih, vrstih tijela, koja igra odredjenu ulogu u procesu
iskoritavanja energije. Razlikujemo dva osnovna tipa maina:

pogonske maine i

radne maine.
P
Pogonske
k maine
i imaju
i j zadatak
d t k da
d druge
d
vidove
id
energije
ij (mehaniku
( h ik
energiju vode, toplotnu energiju pare, kinetiku energiju gasa,
elektrinu, nuklearnu) neprekidno transformiu u mehaniku energiju
sposobnu za vrenje mehanikog rada (motori sa unutranjim
sagorijevanjem, parne maine, pneumatski i elektomotori, itd.), uz to
manje energetske gubitke.

10/13/2014

Radne maine imaju zadatak da obavljaju koristan mehaniki rad,

koristei mehaniku energiju dobivenu od pogonske maine, ili da
pretvaraju mehaniku energiju u neki drugi vid energije (maine,
alatke, dizalice, transporteri, pumpe, itd.).
U posebnu grupu spadaju prenosnici, tj. maine koje slue kao
posrednici izmedju pogonskih i radnih maina, sa zadatkom da
mehaniku energiju pogonske maine prilagode potrebama njenog
koritenja u radnoj maini, promjenom brzine, sile, momenta,
smjera, karaktera kretanja i sl.
Pogonske, radne maine i prenosnici esto su ukljueni u jednu
sloenu mainu, npr. motorno vozilo, alatnu mainu, itd.
Mainski dio je elementarni dio maine koji vri tano odredjenu
funkciju, zajedno sa drugim osnovnim dijelovima u sastavu jednog
podsklopa, sklopa, grupe, podgrupe ili cijele maine. Mainski dio
se nemoe bez razaranja materijala razloti na prostije dijelove
(npr. vijak, zakovica, vratilo, itd.).

Mainski podsklop je skup dva ili vie mainskih dijelova u jednu

cjelinu (npr. kotljajui leaj, ...)
Mainska podrupa (grupa) je skup vie sklopova (podsklopova)
sjedinjenih zajednikom funkcijom, npr. motor, ...
Ovakvi dijelovi, podsklopovi i sklopovi, a ponekad i mainske
podgrupe i grupe, koje u sastavu niza razliitih maina, vre
odredjene elementarne funkcije nazivaju se mainski elementi.
Mainski element moe biti predstavljen i samo jednim mainskim
dijelom, npr. opruga, vratilo, ... ali i cijelom mainskom grupom,
npr leite,
npr.
leite spojnica,
spojnica itd.
itd
U zavisnosti od namjene i funkcije pojedinih mainskih elemenata
prouavaju se najpovoljniji konstruktivni oblici, dimenzije,
materijal, nain prorauna, stepen tanosti izrade, kvalitet
povrine, vodei rauna o mogunosti izrade i cijeni kotanja.

10/13/2014

Prema principu rada i primjeni za izvravanje elementarnih funkcija

mainski elementi se mogu razvrstati u sljedee grupe:
1.

Opti mainski elementi sa mehanikim principom rada:

a) elementi za vezu razdvojiva,
razdvojiva nerazdvojiva veza (zakovice,
(zakovice
klinovi, vijci),
b) elementi za akumulaciju energije (opruge),
c) elementi za prenos snage (zupasti parovi, remeni parovi,
frikcioni zupasti navojni prenosnici),
d) elementi obrtnih kretanja (vratila, osovine, leaji i sl.),
e) konice,
konice
f) postolja, kuice, stubovi i sl.,
g) elemetni za podmazivanje,
h) cijevi, sudovi, ventili, zatvarai,
i) elementi za kontrolu i upravljanje.

2. Opti mainski elementi sa drugim principima rada:

a) pneumatske komponente mainskog sistema (klipni mehanizmi
sa pneumatskim dejstvom, razvodnici, ventili, itd.),
b) hidraulike komponente mainskog sistema (mehanizam,
razvodnici, ventili, spojnice, prikljuci, pumpe, ),
c) elektrine komponente mainskog sistema (elektromotori,
prekidai, releji, itd.),
d) elektronske komponente (elektronska kola, procesori, itd.).
3. Posebni mainski elementi koji se ugradjuju samo u nekim
mainama:
a) klipni mehanizmi (klip, klipnjaa, ventil),
p
, elektrinogg napona,
p
, vibracija,
j ,
b)) izolacioni elementi ((od toplote,
buke, itd.),
c) elementi za kontrolu i regulaciju,
d) elementi za oslanjanje maina.
Predmet Mainski elementi e se baviti najvie problematikom pod takom 1.

10/13/2014

2.METODIKOKONSTRUISANJE
Konstruisanje tehnikih sistema, razvilo se iz procesa izrade, u zasebnu
i zaokruenu cjelinu, a veze sa proizvodnjom i eksploatacijom
novostvorenog proizvoda ini projekat u kome je dat prikaz naina rada
i strukture i oblika dijelova izrade, rukovanja, odravanja, itd.

Konstruisanje mainskog sistema i danas predstavlja kompleksan

proces i odvija se primjenom odgovarajue metodike, definisanim
redosljedom i strukturom operacija. Operacije se izvode na osnovu
definisanih tokova, informacija (znanja, podataka) na osnovu
donesenih odluka, itd.

Proces konstuisanja se odvija u IV osnovne faze.

1. Prva faza je koncipiranja idejnog rjeenja. Tu se razrjeavaju
osnovni principi rada budue konstrukcije, optimizira se princip
izvravanja elementarnih, parcijalnih i optih funkcija sa konanim
ciljem da se dodje do optimalnog principskog rjeenja.
2. Druga faza konstrukcije ini konkretizacija oblika i dimenzija
sklopova i dijelova zamiljenih u prvoj fazi. Odabere se materijal,
nain izrade dijelova, i na bazi prorauna odredjuju se polazne
dimenzije, odnosno parametri za definisanje oblika dijelova.
3. U treoj fazi pristupa se provjeri svih aspekata pravilnog rjaavanja
funkcija i to analizom uslova rada,
rada sigurnosti,
sigurnosti pouzdanosti,
pouzdanosti
kapaciteta, vibracija, buke, geometrijskih karakteristika dijelova,
itd., analiziraju se i uslovi odravanja, izrade i montae, a sve to ima
za cilj verifikaciju datog konstruktivnog rjeenja.
4. etvrta faza obuhvata izradu crtea dijelova.

10/13/2014

Zahtjevi i ogranienja pri konstruisanju obuhvataju:

a) Funkciju, koju treba da izvrava budue konstruktivno rjeenje. Definie
se na osnovu izuavanja potreba trita, izuenih postojeih konstrukcija
za istu svrhu,
b) Radna svojstva maine detektuje se prema potrebnom kvalitetu
izvravanja funkcije,
funkcije nainom rukovanja,
rukovanja odravanja,
odravanja sigurnosti,
sigurnosti itd.,
itd
c) Ergonomska svojstva od velikog su znaaja ako ovjek rukuje mainom
u toku velikog vremenskog intervala, radi zamora, povreda, itd.,
d) Spoljni izgled (ovom pitanju se pridaje znaaj zbog konkurencije na
tritu)
e) Tehnoloka svojstva veoma su bitna jer dijelovi maina se moraju raditi
to bre, uz to manje napore i upotrebu specijalne opreme,
f) Ekonomska ogranienja se ogledaju u tome da je cilj dobiti proizvod sa
to manjim trokovima proizvodnje,
g) Uslovi isporuke, transporta, montae,
h) Sklapanje i rasklapanje vrlo su znaajni kod onih konstrukcija koje
zahtijevaju este intervencije u toku eksploatacije, npr. zamjene dijelova
kod auta, kuanskih aparata.

3.RADNASPOSOBNOSTMAINSKIHDIJELOVA
Pri razmatranju radne sposobnosti mainskih dijelova moraju se uvijek
imati u vidu dva stanja mainskog dijela:
a) radno stanje odgovara predvidjenim radnim uslovima,
b) kritino stanje odgovara granici na kojoj nastaju kritine pojave,
koje onesposobljavaju mainski

dio za ispravan i bezbjedan rad.

Poznavanje fizikih veliina koje karakteriu oba ova stanja, mainskog
dijela, omoguava uspostavljanje opteg kriterija radne sposobnosti.
Radne karakteristike nikad ne smiju dostii kritine.
Radna sposobnost mainskih dijelova obuhvata niz pojmova
razvrstanih prema odgovarajuim kritinim pojavama kojima se
mainski dio mora uspjeno suprostaviti. Ovdje na prvom mjestu
spadaju: vrstoa, krutost, elastinost, statika i dinamika
stabilnost kao i otpornost prema tetnom zagrijavanju, vibracijama,
itd.

10/13/2014

3.1vrstoa
vrstoa mainskih dijelova je sposobnost suprostavljanja razaranju,
pod dejstvom optereenja. Pojam razaranja, pored svog osnovnog
znaenja, obuhvata i sve pojave pukotina, prskotina kao i pojave trajnih
promjena oblika i dimenzija mainskog djela nastalih pod uticajem
optereenja, u radu, bilo naglo ili postepeno.
Prema tome da li postoji opasnost od razaranja mainskog dijela kao
cjeline ili su u opasnosti pojedine njegove konturne povrine razlikuje
se:
a) zapreminska,
b) povrinska vrstoa.
Primarni uzrok razaranja mainskih dijelova je optereenje definirano
intenzitetom pravcem,
intenzitetom,
pravcem smjerom,
smjerom raspodjelom i vremenskim tokom
promjene.
Najotriji kriterijum vrstoe mainskih dijelova deformisanjem je
stepenom sigurnosti () protiv odredjene kritine pojave, odnosom
kritinog opterenja prema radnom.

= kritino optereenje / radno optereenje > 1

3.2Krutost
Krutost mainskog dijela je sposobnost suprostavljanja elastinom
deformisanju, pod dejstvom radnog optereenja.
Krutost igra bitnu ulogu kod vratila i osovine, jer suvie veliki ugibi i
nagibi mogu biti tetni kako za dijelove uvrene na vratilu tako i za
dijelove na koje se vratilo oslanja.
oslanja
Drugi primjer je alat na mainama, jer tanost obrade i kvalitet,
direktno zavisi od krutosti dijelova maine. Kod elektromotora i
elektrogeneratora, elastine deformacije vratila mogu smanjiti ili
ponititi propisane zazore izmedju pokretnih i nepokrenih dijelova.
Razlikujemo:
a)) zapreminsku,
i k
b) povrinsku krutost mainskog dijela.
Veina dijelova zavisi od zapreminske krutosti (nekad se zahtijeva to
manja krutost, odnosno to vea elastinost, npr. kod elastinih
elemenata kao to su opruge).

10/13/2014

3.3 Vibracije i oscilacije

Vibracije mainskih dijelova su uvijek tetne i smanjuju njihovu radnu
sposobnost. Osim toga dovode do pojave buke i do zamora materijala.
Najvea opasnost, od vibracija mainskih dijelova nastaje, ako se frekvencija
promjene spoljanjih periodino promjenjivih optereenja, koja izazivaju
vibracije, poklopi sa frekvencijom sopstvenih oscilacija cijele maine ili nekog
njenog dijela. Tada dolazi do rezonance, odnosno naglog porasta amplitude
deformacija, to dovodi do lomova i razaranja.

3.4 Zagrijavanje
Zagrijavanje moe poticati od izvora toplote koji je u vezi sa radnim procesom
maine (toplotne maine) ili je posljedica trenja mainskih dijelova u procesu
rada.
Prekoraenje
j odredjenih
j
maksimalnih temperatura
p
mainskih dijelova
j
u radu,,
moe prouzrokovati suvie velike dilatacije i deformacije, koje mogu dovesti
do dopunskih optereenja, do promjene medjusobnih odnosa dijelova u
sklopovima, a osim toga mijenjaju se karakteristike vrstoe i elastinosti
materijala. U cilju odredjivanja temperature mainskog dijela, u radu, vre se
toplotni prorauni po principu: koliina proizvedene toplote mora biti jadnaka
koliini odvedene topote, u toku rada maine.

4.RADNOOPTEREENJEMAINAIMAINSKIHDIJELOVA
Za razmatranje radne sposobnosti mainskih dijelova potrebno je na
prvom mjestu, odrediti optereenja, kojima su oni izloeni u toku rada
maine. Tu se podrazumijeva odredjivanje intenziteta, pravca i smjera
radnog optereenja i njegove promjene u toku vremena kao i
raspodjele optereenja pojedinih mainskih dijelova.
Optereenja mainskih dijelova, predstavljaju u optem sluaju,
prostorne sisteme spoljnih sila i spregova. Ova optereenja
prouzrokovana su:
otporima, koje maine savladjuju vrei koristan rad (otpori trenja,
otpori vazduha kod vozila,
vozila otpori rezanja kod alatnih maina),
maina)
teinama pojedinih dijelova i korisnim teretima,
pritiscima tenosti i gasova,
deformacijama,
inercijalnim silama.

10/13/2014

Prema karakteru raspodjele, optereenja mainskih dijelova, mogu biti:

zapreminska,
povrinska,
linijska,
takasta.
Zapreminsko optereenje, napada sve take tijela i u svakoj taki
proporcionalno je njegovoj masi, odnosno zapremini (tu spada
sopstvena teina, inercijalne sile, magnetne sile, itd.).
Povrinsko optereenje napada sve take odredjene konane povrine
(ovdje spada pritisak tenosti ili gasa na zidove suda, kao i uzajamni
pritisak dva tijela, na dodirnoj povrini).
Linijsko optereenje napada sve take odredjene linije. Praktino, sva
se tijela pod uticajem optereenja deformiu tako da linijsko
optereenje odgovara isto teoretskom sluaju pri dodirivanju dvaju
apsolutno krutih tijela, du neke linije.
Takasto (koncentrisano) optereenje, djeluje u jednoj taci, a i ono
odgovara isto teoretskom sluaju, kao i linijsko.

Vrste optereenja premakarakteruraspodjele:a)zapreminska, b)povrinska,

c)linijska, d)takasta

10/13/2014

Raspodjela optereenja moe se predstaviti kao stvarna ili uprotena.

Od aktivnih optereenja z1 i z2 imamo reaktivna optereenja u L1 i L2.

L1

z1

z2

L2

Raspodjelaoptereenja(stvarniprikaz)

Uprotenoprikazivanjeoptereenja

Pored intenziteta optereenja, vano je odrediti i njegov pravac i smjer.

U tom cilju treba nacrtati i emu optereenja odgovarajueg mainskog
dijela. U emi optereenja mainski dio se predstavlja to je mogue
praktinije, svodei ga na neki od osnovnih statikih ili kinematskih
elemenata (prosta greda, konzola, tap, klipni mehanizam).
Odredjivanje intenziteta, pravca i smjera, kao i raspodjele optereenja,
predstavlja prvi korak proraunu vrstoe mainskog dijela. Sljedei
korak je odredjivanje napadnog optereenja. Pod napadnim
optereenjem presjeka mainskog dijela, podrazumijeva se
optereenje, koje posmatrani presjek mainskog dijela prenosi
zahvaljujui vrstoi materijala.
Napadno optereenje predstavlja sumu svih spoljanjih optereenja,
koja djeluju sa jedne strane presjeka redukovanog na teite presjeka.
Najbolji pregled napadnih optereenja svih presjeka jednog mainskog
dijela dobije se iz statikog dijagrama (dijagrami momenata savijanja,
uvijanja, transferzalnih i aksijalnih sila).

10/13/2014

4.1Promjenjivostradnogoptereenjauzavisnostiodvremena
Razlikujemo principijelno, dva karakteristina sluaja:
o
statiko (mirno) optereenje,
o
dinamiko (promjenljivo) optereenje.
Statiko optereenje je optereenje stalnog pravca i smjera, iji
intenzitet, u toku konanog vremenskog intervala, raste od nule do
konane veliine, a po tom ostaje konstantno (ovo je sasvim idealan
sluaj koji se u praksi ne pojavljuje).
Dinamiko optereenje je optereenje koje se u toku vremena mijenja
po pravcu, smjeru i intenzitetu. Razlikujemo udarno i bezudarno.
Kod bezudarnog, dinamikog periodinog promjenljivog optereenja,
razlikuju se sljedei sluajevi:
o
jednosmjerno promjenljivo,
o
naizmjenino promjenljivo optereenja.

Vrste optereenja: a) statiko (mirno) optereenje, b) jednosmjerno promjenljivo

optereenje, c) isto jednosmjerno promjenljivo optereenje, d) naizmjenino
promjenljivo optereenja, e) isto naizmjenino promjenljivo optereenja, f) udarno
optereenje

10

10/13/2014

Dinamiko optereenje karakteriu sljedee veliine:

o
o

Fmax maksimalna vrijednost promjenljivog optereenja,

Fmin minimalna veliina promjenljivog optereenja,

Fa amplitudno optereenje

Fsr srednje optereenje

Fa =

Fmax Fmin
2

Fsr =

Fmax + Fmin
2

Optereenjazakojasupojedinemaineasamimtiminjihovidijelovi
predvidjenidaradenormalno,predstavljajunominalnaoptereenja.

Stvarno optereenje maine i njenih dijelova, nije uvijek jednako

nominalnom, zato se kao osnova za proraun vrstoe mainskih
dijelova, uzima mjerodavno optereenje koje se u veini sluajeva
razlikuje od nominalnog optereenja.
Veliina napona , koji izaziva prelom, zavisi od vrste optereenja
( zatezanje , savijanje , uvijanje , itd. ), od tipa i stepena
min
promjenjivosti naprezanja =
i od drugih faktora
max
(temperature, trajanja optereenja, itd.).

11

10/13/2014

5.PONAANJEMAINSKIHDIJELOVAPODDEJSTVOMSTATIKIH
OPTEREENJA
Naprezanje je stanje mainskog dijela koje nastaje dejstvom
spoljanjeg optereenja, a karakterisano je pojavom deformacija i
unutranjeg otpora.
Radno optereenje, koje djeluje na mainski dio, tei da promjeni
njegov oblik i dimenzije, a materijal mainskog dijela suprostavlja se
deformisanju dejstvom unutranjih medjumolekularnih sila.
Prema deformacijama koje optereenje izaziva na mainskim
dijelovima, razlikujemo:
o zapreminska
k naprezanja: aksijalno
k l naprezanje (zatezanje
(
ilil pritisak),
k)
savijanje, smicanje, uvijanje,
o kontaktna naprezanja.
Mainski dijelovi su najee izloeni sloenim naprezanjima, tj. rijedak
je sluaj da optereenje mainskog dijela, u njemu izaziva samo jedan
vid naprezanja.

Deformacije mainskih dijelova mogu biti:

o
elastine (povratne),
o
plastine (nepovratne, trajne).

Najee nastaju oba vida deformisanja istovremeno, pa se stoga

uvijek rauna sa onim vidom deformacija koji u datom sluaju
preovladjuje.
Osnovni pojmovi koji karakteriu ponaanje mainskog dijela, u radu su
pored optereenja i deformacija,
deformacija jo i krutost,
krutost deformacioni rad i
napon.

12

10/13/2014

5.1Deformacioniradinapon
Deformacioni rad je rad spoljanjeg optereenja koji se utroi, da bi se
izazvala odredjena deformacija.

Dijagram zatezanja i pritiskivanja

Napon je veliina koja karakterie intenzitet unutranjih sila, u nekoj

taki zamiljenog presjeka mainskog dijela, kojima se materijal
suprostavlja deformisanju. U optem sluaju napon ima proizvoljan
pravac u odnosu na posmatrani presjek. Projekcija napona, na normalu
povrine presjeka, u posmatranoj taki, prestavlja normalni napon (), a
j k ij napona na ravan presjeka,
j k u iistojj taki
ki tangentnii napon (().
)
projekcija
Napon na zatezanje:
E modul elastinosti, karakterie ponaanje materijala u oblasti
elastinosti i proporcionalnosti (npr. svi elici imaju priblino isti modul
);
elastinosti);
T, V granica razvlaenja, u praktinoj primjeni, slui kao mjerilo
nazivnog napona, na prelasku elastinih u plastine doformacije;
M najvei nazivni napon, koji nastaje u materijalu, u toku ispitivanja
zatezanja i odgovara poetku kidanja epruvete zatezna vrstoa;

13

10/13/2014

usklopunaponanapritisakveeseipojamnapona
naizvijanje.

Kritini napon izvijanja (K) odredjuje se analitiki i to ako izvijanje dolazi

prije granice proporcionalnosti po Ojleru (Euler),
(Euler) a ako dolazi poslije
granice po Tetmajeru, u zavisnosti od vitkosti tapa , prema obrascima
iz otpornosti materijala.
Savijanje

MS momentsavijanja
Wx,y aksijalniotpornimoment

Smicanje:
F sila
A povrinasmicanja
Uvijanje:
Mu momentuvijanja
W0 polarni,otpornimoment
Sloeninaponsedobijaizrelacije:
Sloeni napon se dobija iz relacije:

i sukarakteristinevrijednostinapona,anajeeseuzimaju
dozvoljeninaponi(npr.dozvoljeninaponinaistezanjeismicanje).

14

10/13/2014

Kontaktna naprezanja nastaju na dodirnim povrinama, dvaju mainskih

dijelova, koja su pritisnuta nekom silom. Razlikujemo dva vida
kontaktnih naprezanja:
a) dva mainska dijela, dodiruju se po konanim povrinama u
neoptereenom kao i optereenom stanju;

b) dva mainska dijela, dodiruju se u jednoj taki (a) ili du jedne linije
(b) u neoptereenom stanju,
stanju a u optereenom stanju dodiruju se u
jednoj maloj povrini.

a)dodirdvijekugleutaki

b)dodirdvacilindrapoliniji

U idealnomsluaju,povrinskipritisakravnomjernojerasporedjenpo
dodirnojpovriniA,paje:
Ako se dva tijela dodiruju po cilindrinim, koninim ili drugim krivim
povrinama, o rasporedu povrinskog pritiska postoji nekoliko hipoteza.
U praksi se najee primjenjuje hipoteza po kojoj je:
I hipoteza povrinski pritisak ravnomjerno rasporedjen po djelu
dodirne povrine nasuprot spoljanjoj sili.

povrinskipritisak
Srednjipovrinskipritisak
j p
p

15

10/13/2014

II hipoteza pretpostavlja, raspodjelu povrinskog pritiska prema

sinusnom zakonu.

Maksimalnavrijednostpovrinskogpritiska

Primjer 1. sluaj kontakta izmeu dvije elastine kugle

Naosnovuteorijeelastinosti
izraunavase:
Poluprenikdodirnogkruga
p
g
g

Ekvivalentnipoluprenikzakrivljenja

Ekvivalentnimodulelastinosti

a)Bezoptereenja,b)podoptereenjem

16

10/13/2014

Srednj povrinski pritisak na dodirnim povrinama

Povrinski pritisak u nekoj taki

Ukupna sila pritiska

Najvei povrinski pritisak

Primjer 2. sluaj kontakta izmeu dva cilindra

a)Bezoptereenja

b)podoptereenjem
2e irinakontaktnepovrine

17

10/13/2014

Srednji povrinski pritisak na dodirnim povrinama

Povrinski pritisak u nekoj taki

Ukupna sila pritiska

Najvei povrinski pritisak

6.PONAANJEMAINSKIHDIJELOVAPODDEJSTVOM
DINAMIKIHOPTEREENJA
Naponi i deformacije odredjuju se na isti nain kao i u sluaju dejstva
statikog optereenja, s tim da se mora voditi rauna o karakteristinim
vrijednostima u toku jednog ciklusa: najvei (gornji) napon max(max),
najmanji (donji) napon min(min), srednji napon sr(sr) i amplitudni
napon a(a), analogno odgovarajuim vrijednostima optereenja.
Osnovne karakteristike promjenljivog naprezanja su ekstremni naponi
max i min, odnosno max i min, pomou kojih se mogu odrediti ostale
znaajne karakteristike promjenljivog naprezanja:

18

10/13/2014

Uslovi razaranja mainskih dijelova usljed dejstva dinamikih

optereenja bitno se razlikuju od uslova razaranja usljed statikih
optereenja.
Pojava postepenog razaranja materijala mainskog dijela, usljed
dugotrajnog dejstva periodino promjenjivih optereenja, naziva se
j usljed
j zamora ili zamaranje
j materijala.
j
razaranje
Statika analiza razliitih lomova, mainskih dijelova pokazuje da oko
80% svih lomova nastaje kao posljedica zamaranja materijala.
Za razliku od razaranja pri statikim optereenjima, sva razaranja usljed
zamora materijala nastaju bez prethodnog plastinog deformisanja.
Proces zamaranja poinje uvijek malom prskotinom, koju je veoma
prskotine naroito opasne
p
na mjestima
j
promjene
p
j
teko otkriti. Ove su p
presjeka, a pogotovo ako na istom mjestu gdje imamo najvee nazivne
napone.
Pod uticajem periodino promjenjivog optereenja, ova prskotina
pokazuje tendenciju irenja, tako da ona postaje veoma veliki izvor
koncentracije napona to ubrzava proces postepenog razaranja. Postoji
vie hipoteza o mehanizmu irenja prskotina.

Prema jednoj irenje prskotine nastaje usljed rastresanja kristala, ime

se kohezija izmedju pojedinih kristalnih djelia smanjuje.
Na prelomnoj povrini mogu se uoiti tri zone: I poetak preloma,
II irenje preloma u toku zamora i III zavrna prelomna povrina.
Tipian izgled povrine preloma, po kojoj je nastalo zapreminsko
razaranje,
j usljed
lj d zamora pokazuje
k j dvije
d ij jasno
j
dif
diferencirane
i
zone:
o zone razaranja usljed zamora (II), sitnozrnaste strukture
sa skoro
glatkom povrinom;
o zone statikog preloma (III).

Dinamiki prelom: a) izgled preloma epruvete, b) izgled prelomne povrine pri jednosmjerno
promjenljivom optereenju, c) izgled prelomne povrine pri naizmjenino promjenljivom optereenju

19

10/13/2014

6.1KrivazamaranjaWOHLER(Velerova)
S obzirom na pojave u materijalu, koje prethode razaranju usljed
zamaranja, kriva je zavisnost broja promjena optereenja do trenutka
razaranja, od odgovarjauih najveih vrijednosti periodino
promjenjivog napona. Ova se zavisnost odredjuje eksperimentalno,
dinamikim ispitivanjem epruveta ili mainskih dijelova na posebnim
mainama, pulzatorima. Epruvete konstrukcije presjeka, prenika 710
mm, fino obradjene povrine, izlau se periodino promjenjivim
optereenjima do pojave vidljivog loma ili pukotine.
Za jednu seriju ispitivanja, zadrava se srednje optereenje konstantno,
a amplitudno optereenje se smanjuje stepenasto, od jedne epruvete
do druge i registruje broj ciklusa (N) pri kome je dolo do loma svake
epruvete. Sve ovo se nanosi na dijagram N (slika a).
Velerova kriva moe se prikazati i u logaritamskoj skali (slika b). Iz
eksperimentalno odredjene krive zamaranja moe se dobiti jednaina
lijeve grane u optem sluaju.

b)Logaritamskaskala

a)DijagramN

Slika:Krivazamaranja

D(D) dinamika vrstoa ili dinamika izdrljivost

ND
granini broj ciklusa. Ovaj broj ciklusa zavisi od vrste materijala,
pa je za konstrukcione elike ND = 10 106, a za ostale elike i obojene
materijale ND = 100 106.

20

10/13/2014

6.2Dijagramizdrljivosti
Izdrljivost materijala D (D), za svaku vrstu naprezanja i za svaki tip
promjenjivosti naprezanja, moe se izraziti kao:

D = sr A odn. D = sr A
gdjeje:sr (sr) srednjinapon,
A (A) amplitudaizdrljivostimaterijala
Sa A(A) obiljeava se amplituda izdrljivosti materijala, kao izraz izdrljivosti
materijala, a sa a(a) amplituda napona, kojem je epruveta izloena, i koji
ne moe biti vei od amplitude koju materijal moe izdrati: A a, odnosno
A a.
Za praktinu primjenu, pregledni su razliiti dijagrami izdrljivosti, od kojih su
se udomaili Smitov i Haighov (Hejgov) dijagram. Kao podloge za izradu
dijagrama izdrljivosti slue Velerove krive, do kojih se dolazi ispitivanjem
izdrljivosti materijala, na odredjenom broju epruveta (610). Velerove krive,
odredjuju se za razliite vrste naprezanja (zatezni pritisak, savijanje, uvijanje)
i razliite tipove promjenjivosti naprezanja.

Smitovdijagram

21

10/13/2014

ABCDE granica najveih napona zatezanja, koje materijal moe trajno

izdrati, pri odredjenom srednjem naponu zatezanja;
A1, B1, C1, D1, E 1 granina linija najmanjeg napona;
W dinamika izdrljivost pri isto naizmjeninom promjenljivom
optereenju;
p
j
CC1 = J dinamika izdrljivost, pri isto jednosmjerno promjenjivom
optereenju .
Linija CC1 dijeli Smitov dijagram na dva dijela:
lijevi dio dijagrama je dijagram naizmjenino promjenjivog
optereenja,
desni dio je dijagram jednosmjerno promjenjivog optereenja.
optereenja
Smitov dijagram se ita samo za oblasti zatezanja, a za oblast pritiska
uzima se kao i za oblasti istezanja, i to samo za elike. Materijali bolje
podnose pritisak nego istezanje, pa je taka E u oblasti pritiska neto
udaljenija, nego za oblast istezanja.

Smitov dijagram se crta i uproteno tako da se linije ACDF i A1, C1,

D1 crtaju kao prave linije.

Materijal najbolje podnosi naprezanje na savijanje, zatim zatezanje,

pa uvijanje.

22

10/13/2014

Hejgovdijagramdinamikeizdrljivosti

UproteniHejgovdijagramdinamikeizdrljivosti

I podruje naizmjenino promjenjivog naprezanja i

II podruje jednosmjerno promjenjivog naprezanja.

23

10/13/2014

7.KONCENTRACIJANAPONA

Nominalninapon,zategnutogpljosnatogtapa,saotvoromusredini,
iznosi:
o

upresjekuI

upresjekuII

I teoretska i eksperimentalna istraivanja su pokazala, da se nominalni

naponi razlikuju od stvarnih napona, na mjestima na kojima se presjek
mijenja, i to utoliko vie ukoliko su promjene presjeka jae. Na takvim
mjestima dolazi do nagomilavanja, odnosno zgunjavanja naponskih
linija. Ova pojava je poznata pod nazivom koncentracija napona.
Izvor najjae koncentracije napona,
napona lei na mjestu koje najvie remeti
pravilnost kontinualnog oblika elementa. To se mjesto nalazi na ivicama
otvora, u najslabijem presjeku II tapa, koji je prikazan na slici.
Na tom je mjestu stvarni naponi najvei, a obiljeava se sa max . Od tog
mjesta naponi se u poprenom presjeku naglo smanjuju u vlaknima koja
se nalaze u blizini otvora pa, zatim blago, da bi na ivici tapa napon
postao ak manji od nominalnog napona n .
Kolinik, najveeg stvarnog napona (max) i nominalnog napona (n) zove
se geometrijski faktor koncentracije napona K i iznosi:

24

10/13/2014

Faktor koncentracije napona, K zavisi od geometrije mainskog dijela, a

vrijednosti za K se daju analitiki, tabelarno, dijagramski, itd. Najee se
daju dijagramski.
Elementi maina gotovo uvijek imaju geometrijski oblik, promjenjivog
presjeka. To su oblici sa stepenastim prelazima, sa otvorima, sa
spoljanjim ljebovima i za njih,
njih u literaturi,
literaturi ima najvie podataka o
koncentraciji napona.
a) Oblici sa stepenastim prelazima
Elementi maina esto imaju ovaj oblik, npr. vratilo, osovine, osovinice,
vretena, zavrtnji, itd. Oblik tapa moe biti prizmatian ili kruni.
Stvarninapon

Geometrijskifaktorkoncentracije
naponaK1(teoretski=1)ifunkcija
jegeometrijskihveliina.

Raspodjelastvarnihnaponazarazliitevrstenaprezanja

25

10/13/2014

a) Oblici sa spoljanjim ljebovima

Zatezanje

Savijanje

Okrugaoelement

Pljosnatelement

Raspodjelastvarnihnaponazarazliitevrstenaprezanja

Zatezanje

Savijanje

Uvijanje

26

10/13/2014

a) Oblici sa otvorima

Zatezanje

Raspodjelanapona

7.1Viestrukakoncentracijanapona
Elementi maina, mogu imati dva ili vie izvora koncentracija napona.
Poremeaji u naponskom stanju, koje izaziva jedan izvor koncentracije
napona, mogu uticati na poremeaje u naponskom stanju, koje izaziva
susjedni izvor, kada su izvori koncentracije napona relativno malo udaljeni
jedan od drugog. U sluaju da su znatno medjusobno udaljeni nema
medjusobnog uticaja.
uticaja
To znai da, vei broj izvora koncentracije napona nee prouzrokovati
promjenu najveeg stvarnog napona, kada je poremeeno naponsko
polje izvan domaaja drugog poremeenog naponskog polja.
Kada je jedan izvor koncentarcije napona blizu drugog, ukupna rezultanta
koncentracije napona, moe biti jaa ili slabija od koncentracije napona
koja bi poticala samo od jednog izvora.
izvora

U prvom sluaju, posljedice istovremenog uticaja dvaju izvora

koncentracije napona su tetne i tada se govori o izvorima ili
zarezima preoptereenja. U drugom sluaju su posljedice korisne
po naponskom stanju i tada je rije o izvorima ili zarezima
rastereenja.

27

10/13/2014

Zarezirastereenja
j

maxM>maxN
Dijagramnominalnihistvarnihnaponaiskretanjenaponskihlinijauzategnutomtapu
sajednimzarezom(gornjavarijantaM)isatrizareza(donjavarijantaN)

7.2Uticajinadinamikuizdrljivost
Na dinamiku izdrljivost elemenata, utie vie faktora:
o
o
o
o
o
o
o

uticaj kvaliteta povrine,

uticaj veliine presjeka,
uticaj koncentracije napona,
uticaj temperature,
uticaj frekvencije,
uticaj pravca vlakana,
uticaj mehanike i termike obrade.

Svi ovi uticaji obuhvaeni su jednim faktorom koji je:

= 1 . 2 . 3 . 4 . ....

1 uticaj kvaliteta povrine. Ukoliko je povrina elemenata hrapavija,

utoliko mu je izdrljviost manja, a to je zbog toga to neravnine ine niz
sitnih spoljanjih izvora koncentracije napona. Uobiajeno je da je 1 1,
a moe se desiti da kod izuzetno kvalitetnih povrina bude > 1.
Vrijednosti za 1, date su tabelarno ili dijagramski.

28

10/13/2014

2 faktor veliine presjeka. Dolo se do saznanja, da su elementi veeg

presjeka, izloeni savijanju ili uvijanju imaju relativno manju izdrljivost od
elemenata manjeg presjeka. To se objanjava na sljedei nain. Najjae
napregnuta vlakna pruaju izvjesnu zatitu susjednim, manje
napregnutim vlaknima, koei deformisanje utoliko efikasnije ukoliko je
element tanji:
o
tanji elementi imaju homogeniji sastav materijala, pa su procesi
zamaranja usporeniji,
o
tanji elementi, imaju relativno manje neispravnih mjesta (upljina,
grumenja, itd.).
Vrijednosti za 2 daju se dijagramski.
dijagramski Uticaj faktora 2, kod zatezanja,
zatezanja nije
definisan, pa se podaci odnose uglavnom za savijanje i uvijanje. To znai
da je 2 za zatezanje = 1.

3 faktor uticaja koncentracije napona. Pri promjenjivom naprezanju,

uticaj koncentracije napona ne dolazi do punog izraaja, tj. posljedice
uticaja koncentracije napona, najee nisu toliko teke, koliko bi to
odgovaralo stvarnom naponu, ve su neto blae. Ovaj uticaj, se obuhvata
sa K koji se zove efektivni faktor koncentracije napona K < K.
O
Ova pojava
j
se objanjava
bj j
strukturom
k
materijala,
ij l jer
j svaki
ki materijal,
ij l ne
reaguje jednako na koncenatraciju napona (npr. liveno gvodje je vrlo
malo osjetljivo na koncentraciju napona, dok je sasvim druga situacija
kada je u pitanju elik). Prema tome, osjetljivost materijala na
koncentraciju uglavnom zavisi od njegove strukture, ali i od oblika
elementa.

Kao mjerilo osjetljivosti materijala uveden je pojam osjetljivosti

materijala na koncentraciju napona K koji se rauna po izrazu:

29

10/13/2014

VeliinastepenaK nalaziseuglavnomugranicama0 K <1,npr.

o livenogvodje0,01 0,02
o eliniliv0,3 0,4
o elik0,4 0,99(uzavisnostidalijeeliklegiraniili
nelegirani).
Faktor 3, koji obuhvata uticaj koncentacije napona, rauna se po izrazu:

4 faktor uticaja temperature. Izdrljivost elika na povienoj

temperaturi od 300 400 0C mijenja se neznatno, zbog toga se uticaj
ovog faktora, na izdrljivost elika, ne uzima u obzir do temperature od
350 0C.
5 faktor uticaja frekvencije. Do frekvencije 500 s1 ili 30.000 min1
uticaj frekvencije se ne uzima u obzir.
6 uticaj pravca vlakana. Pokazuje se, da je izdrljivost za 10 20%
vea, ako su vlakna u pravcu dejstva sile.

7.3Mogunostzastvaranjeizdrljivihelemenata
Tehnoloki postupci, pri obradi mogu doprinijeti, poveanoj
izdrljivosti elemenata maine:
o
o

o
o

ukoliko je kvalitet mehanike obrade bolji utoliko je element izdrljiviji,

izdrljiviji
pravilnom termikom obradom moe se znatno poveati izdrljivost
elementa (ponekad i do 30%),
uvjebavanjem materijala (treniranjem) element u poetku izlaemo
promjenjivom naprezanju manjem od izdrljivosti, a onda postepeno
sve jaem naprezanju. Tako se izdrljivost povea i do 40%,
stvaranjem
j
prethodnih napona
p
p
razvlaenjem
j
materijala,
j ,
stvaranjem prethodnih napona zbijanjem materijala, tj. plastinim
deformisanjem na mjestima koncentracije napona.

30

10/13/2014

7.4Stepensigurnosti
Kao mjera sigurnsoti, pri proraunavanju elemenata, uveden je stepen
sigurnsoti (ponekad se obiljeava sa S) i to je odnos karakteristinog
napona K, znaajnog za proraunavanje u odredjenim uslovima i
radu a koji se
najveeg napona max, kojem je izloen element u radu,
odredjuje raunanjem (max = n), tj.:

kaokarakteristiannapon,moeseusvojiti,npr.:
o
vrstoamaterijala(
t
t ij l (M),
)
o
naponnagranicirazvlaenja(V),
o
izdrljivost(D),
o
amplitudninapon(A)

Kada je element istovremeno izloen normalnim i tangencijalnim

naponima mogu se zasebno odrediti i , a onda se izraunava svedeni
stepen sigurnosti, kao:

Ukoliko su naponi istovjetni (zatezanje i savijanje ili smicanje i uvijanje),

onda se svedeni stepen sigurnosti rauna po izrazu:

Stepen sigurnosti, potrebno je uvesti u proraun:

o zbog mogue neodredjenosti podataka o osobinama materijala i
nehomogenosti
materijala,
h
l
o zbog nejednakosti uslova, u kojima se zvanino, po standardnim
propisima, utvrdjuju osobine materijala i uslova kojima e materijal biti
izloen u eksploataciji,
o zbog mogue netanosti u odredjivanju sila i momenata kojima su
elementi izloeni,

31

10/13/2014

zbog mogue nepouzdanosti ili priblinosti obrazaca za proraunavanje

napona, na osnovu sila i momenata,
zbog proizvoljnosti u ocjenjivanju veliine napona, koji se ne mogu
poraraunati,
zbog eventualnih nepredvidjenih uticaja tekih uslova u radu, udara za
vrijeme transporta ili u eksploataciji ...

Stepen sigurnosti mora uvijek biti vei od 1, a moe ii i do vrijednosti od

25. Stepen sigurnosti pri nepromjenjivom naprezanju, moe biti izraen
kao:
o

stepensigurnostipremagranicirazvlaenja
p
g
p
g
j

Stepen sigurnosti pri promjenjivom naprezanju moe biti izraen kao:

o

stepensigurnostipremaamplitudiizdrljivosti

A, A idealni amplitudni napon ( tj. napon na epruveti ) uzima se iz

Smitogov dijagrama,
a, a amplitudni napon, koji djeluje u toku rada mainskog elementa, i on
se odredjuje po izrazu:

stepensigurnostipremaizdrljivosti

Srednjinapon

32

10/13/2014

7.5Materijaliipromijenjivonaprezanje
Sivi liv je vrlo malo osjetljiv na koncentraciju napona, a naroito sivi liv
manje vrstoe.
Temperovani liv je neznatno osjetljiv na koncentraciju napona ali je
osjetljiviji od sivog liva.
elini liv je znatno otporniji od sivog liva, naroito u oblasti zatezanja, ali
je i osjetljiviji na koncentraciju napona.
elik je najbolji materijal (najpogodniji) za elemente izloene,
promjenljivom naprezanju, ali je osjetljiv na pojavu koncentracije napona,
utoliko vie ukoliko mu je vrstoa vea.
Legure Al za gnjeenje su osjetljive na koncentraciju napona, i to
utoliko osjetljivije ukoliko im je struktura finija.
Legura Cu, pri promjenjivom naprezanju imaju odnos izdrivosti D i
statike vrstoe M znatno manji nego to je sluaj sa elikom.

8.OBLIKIIZRADAMAINSKOGDIJELA
U pogledu radne sposobnosti, oblik mainskog dijela treba da zadovolji
dva osnovna zahtjeva:
o
oblik mainskog dijela, treba da obezbijedi takav tok naponskih linija,
da u prenoenju optereenja uestvuje to vei dio zapremine
mainskog dijela uslov bitan za zapreminsku vrstou mainskog
dijela;
o
oblik mainskog dijela treba da bude takav, da pri dodirivanju sa
drugim dijelovima, sa kojima zajedno ulazi u sastav mainskog
podsklopka ili grupe, obezbijedi prenoenje optereenja po cijeloj
predvidjenoj povrini dodirivanja uslov bitan za povrinsku vrstou
mainskog dijela.
U ovim analizama, konstruktivnog oblika mainskog dijela posebna panja
bit e usmjerena na: livenje, kovanje, zavarivanje, mainsku obradu,
montau.

33

10/13/2014

8.1Livenje konstrukcijaodlivaka
eljeni oblik polufabrikata, izradi se najprije od drveta ili metala model.
Pomou njega se naini upljina u pijesku ili drugom materijalu, istog
oblika kalup i u njega se uljeva istopljeni metal.
metal
Ovako dobijeni mainski dio zove se odlivak. Oblik odlivka, treba da bude
to sliniji eljenom obliku gotovog dijela, pa se naknadnom obradom
rezanjem, odlivak dovodi u zavrni oblik i dimenzije.
Odlivak treba da ima, to je mogue prostiji geometrijski oblik, po
mogunosti ogranien ravnim ili rotacionim povrinama.
Komplikovane odlivke ili odlivke velikih dimenzija, treba konstruktivno
podijeliti na dva ili vie dijelova pa ih poslije spojiti, npr. vijcima,
zavarivanjem, itd.

Neophodno je predvidjeti mogunost slobodnog vadjenja modela iz

kalupa, tj. bez dijelova koji to spreavaju (tamni dijelovi na narednoj slici).

Nepravilno

Pravilno

34

10/13/2014

U cilju lakeg vadjenja modela iz kalupa potrebno je predvidjeti

konstruktivne nagibe, onih povrina koje pri livenju, imaju vertikalan
poloaj (vertikale treba izbjegavati i zamijeniti uglovima). Konstrukcija
odlivka, treba da bude takva, da omogui slobodno punjenje svih dijelova
kalupa, tenim metalom.
Nepravilno

Pravilno

Najea greka kod odlivaka je stvaranje upljina u unutranjosti i

prskotine na povrini, usljed smanjenja volumena, prilikom hladjenja. Kod
odlivaka velike zapremine, u odnosu na povrinu hladjenja, ovravanje
se vri po slojevima tako da najprije ovravaju tanji spoljni slojevi dok je
idui ka unutranjosti, hladjenje sve tee, a ovravanje sve sporije.
Usljed toga se, u unutranjosti odlivaka, na kraju procesa hladjenja,
pojavljuju
j lj j upljine
lji koje
k j smanjuju
j j aktivni
kti i presjek
j k odlivka,
dli k a time
ti
i njegovu
j
vrstou.

Nepravilno

Pravilno

35

10/13/2014

Ako na jednom dijelu postoje zidovi razliitih debljina , najprije e se

ohladiti presjek manje debljine i pri tome e se skupiti. Presjek vee
debljine hladit e se sporije, pa e njegovo skupljanje poeti kasnije i
izazvati optereenje i deformisanje ve ohlaenih dijelova.
Model

Odlivak poslije hlaenja

Odlivakposlijehlaenja

Ukrtanje etiri ili vie zidova na jednom mjestu treba u svakom sluaju
izbjegavati, jer je nemogue u svakom sluaju sprjeiti nagomilavanje
materijala.

Nepravilno

pravilno

36

10/13/2014

Kodizradeupljine,jerzgramorajubitioslonjenanatovietaaka.U
protivnomsemoedesiti,dapriusipanjulivakemase,jezgrasepomjeri
iprouzrokujenetanedimenzije.

Zbogjezgrasajednimosloncem(A)debljinaodlivkamoepostatinejednaka.
Rjeenjesajezgromnadvaosloncajebolje(B)

8.2Kovanje konstrukcijaodlivaka
Kovanje je primarni proces obrade deformisanjem kovnih metala,
na visokoj temperaturi kojim se dobijaju polufabrikati za izradu
mainskih dijelova otkivci.
Kovanje, bilo slobodno ili u kalupu, je skup proces i njegova
primjena dolazi u obzir u ekonomski opravdanim sluajevima ili
kada nema drugog postupka. Slobodnim kovanjem, mogu se dobiti
samo dijelovi prostih oblika, dok kovanje u kalupu omoguuje i
sloenije oblike.
Za slobodno kovanje, najpogodniji su prosti, simetrini oblici,
ogranieni ravnim ili cilindrinim povrinama.
Otkivke sa otrom razlikom dimenzija, poprenog presjeka, treba
omogunosti razdvojiti na prostije dijelove, pa ih naknadno spojiti.

37

10/13/2014

Kose i konine povrine vrlo su nepodesne za slobodno kovanje (a i b).

nepravilno

pravilno

Slobodnim kovanjem vrlo teko se izvode presjeci dviju ili vie cilindrinih
povrina ili cilindrinih i prizmatinih povrina (c i d).
nepravilno

pravilno

38

10/13/2014

Osim toga, ne mogu se slobodnim kovanjem raditi ni rebra za ukruenje

(e) , niti zadebljanja na unutranjim povrinama otkivka (f), kao ni dijelovi
male debljine.
nepravilno

pravilno

Pri konstruisanju otkivaka u kalupu, treba prvo voditi rauna o obliku

kalupa, s obzirom na pravac udara prese. Povrine koje pri kovanju imaju
isti pravac, kao i pravac prese, moraju imati dovoljno velike nagibe. Nagibi
spoljanjih povina treba da budu od 50 do 150, a nagibi unutranjih
povrina, treba da su jo vei.
Sve ivice, kao i prelazi od jedne povrine ka drugoj, treba da budu
izvedeni sa zaobljenjima ukoliko su radijusi vei utoliko je povoljnije. Otri
prelazi nisu dozvoljeni, jer su na tim mjestima prskotine najee, pa je i
troenje kalupa najvee.
Treba izbjegavati tanke zidove, zadebljanja i udubljenja. Visina rebara
treba daje to manja, a presjeci to deblji, poto je kovanje takvih rebara
vrlo teko, a esto i nemogue.
Podionaravanova

Nagibipovrinairadijusiprelaznihzaobljenjakovanihdijelova

39

10/13/2014

Udubljenja u tijelu otkivka mogu se dobiti samo u pravcu udara (slika a).
nepravilno

pravilno

Podionu ravan, kalupa treba predvidjeti tako da upljine u kalupu imaju

najmanju dubinu, a najveu irinu.
nepravilno

pravilno

Ravan podjele kalupa, ne treba da se poklapa sa ravni promjene presjeka

otkivka (slika c). Podjelu kalupa treba izvriti, po mogunosti po ravnoj
povrini ne po nekoj sloenoj (slika d).
nepravilno

pravilno

40

10/13/2014

8.3Zavarivanje konstruisanjezavarenihpolufabrikata
Polazni elementi za konstruisanje zavarenih oblika, su obino standardni
poluproizvodi (npr. limovi, cijevi, profilisani elini nosai, itd.). Osnovne
preporuke, za konstruisanje zavarenih oblika su:
o
Izvodljivost sastavaka (tri su osnovna poloaja, u kojima se zavarivanje
moe obaviti: horizontalni, vertikalni, nad glavom. Najbolje je i
najlake horizontalno, a najtee je zavarivanje nad glavom i to treba
imati u vidu pri konstruisanju).

Poloaji pri zavarivanju:A. horizontalan,B. vertikalan,C.nad glavom

Izbor vrste sastavaka (najjednostavnije je zavariti eone varove (a),

zatim ugaone (c) i preklopne (b). Bolje je kada je presjek ava zavara
simetrian i kada je masa ava srazmjerno mala. Kada su u pitanju
jaa promjenjiva naprezanja, treba obavezno predvidjeti zavarivanje
korijena).

Oblicizavarenihspojevaobziromnapoloajdijelova:a)sueonispoj,
b)preklopnispoj,c)ugaonispoj

41

10/13/2014

Nagomilavanje i ukrtanje sastavaka (treba izbjegavati jer se pojavljuje

jaka koncentracija napona).
nepravilno

pravilno

Primjernagomilavanjazavarairjeenjetogproblema(statikioptereeniav)

nepravilno

pravilno

Nainizbjegavanjaukrtanjaavova

av zavara ima vlastitu koncentraciju napona, pa kad joj se pridrui

koncentracija napona zbog oblika, promjenjivo naprezanje moe
izazvati jak pad dinamike izdrljivosti zavarenog sastavka.

avoviizmjetenisamjestakoncentracijenapona

42

10/13/2014

Razumnim izborom oblika, mogu se smanjiti koliine otpadaka

materijala prilikom isjecanja lima.

Iskoritenjematerijalaprizavarivanju

8.4Oblici mehanikaobradaimontaa
Povrine elemenata, predvidjene za mehaniku obradu rezanjem, treba
da budu:
o
to manje i odvojene od neobradjenih povrina, jer manje povrine
imaju relativno manje odstupanje od pravilnog oblika, pa
obezbjedjuju ravnomjernije nalijeganje sklopnih elemenata, a i
vrijeme obrade manjih povrina je krae (slika a);
o
to jednostavnije i prioritet oblika povrina bi bio: ravne, cilindrine,
rotacione, helikoidne i konine;
o
po svom poloaju pogodne za obradu. Pri buenju otvora, nije dobro
kada alat ne nailazi upravno na povrinu zida u kome treba da se
izbui otvor, poto se tada i na ulazu i na izlazu pojavljuju bone sile,
koje savijaju alat, a to utie na tanost buenog otvora, a moe
prouzrokovati i prelom alata (slika b);
o
povrine elemenata moraju biti pristupane alatu (slika c);

43

10/13/2014

a)OblikBsamanjompovrinomzaobradujebolji

b)OblikAnijepogodanzabuenje(nizaeventualnoostvarivanjeveze).
OblikBjeispravnokonstruisansobziromnaoperacijubuenja

povrine elemenata moraju biti pristupane alatu (slika c);

c)BuenjeoblikaAjeneizvodljivo,oblikBizvodljivo,oblikaCnajpovoljnije
o

povrine elemenata moraju biti prilagodjene nainu obrade, s

obzirom na mogunosti privravanja elemanta u maini alatki, na
mogunost izlaska alata (slika d) itd.;

d) Obezbjeenje izlaska alata i obrade cjelokupne povrine pri buenju (A), pri
glodanju (B) i pri bruenju (c) ; oblici oznaeni isprekidanim linijama su neispravni

44

10/13/2014

povrine elemenata trebaju, po mogunosti biti u jednoj ravni (slika e)

e) Laka je obrada kada se povrine za obradu nalaze u jednoj ravni (desna slika)
o

pri konstruisanju mora se voditi rauna o tome, da se moe postii,

potpuno nalijeganje sklopnih elemenata;

neispravan sklop elemenata a i b

ispravni oblici sklopova elemenata a i b

Oblici okova koji omoguavaju potpuno nalijeganje elemenata a i b

koaksijalnost sklopnih elemenata, vrstog oblika, postie se pomou

osovinica za centriranje, kada su osovinice vie razmaknute, greke u
sklapanju su manje;

Grekedolazemanjedoizraajakadasuivijeazacentriranjevie
udaljene.RijeenjeBjeboljeodrjeenjaA

45

10/13/2014

treba voditi rauna pri montai o pristupanosti elemenata za

spajanje;

OblikAjenajeeneprihvatljivzbognepristupanostiprisklapanju.
ObliciBiCsuutompogledupravilni

Mjere sa tolerancijama (ako je to mogue) treba izbjegavati, jer

poveavaju trokove proizvodnje.

Ispravniji je sklop B od sklopa A

46

10/13/2014

9.MAINSKIELEMENTIZASPAJANJE
Elementi za spajanje su najbrojnija skupina mainskih elemenata. U
zavisnosti od naina ostvarene veze djele se na:
1. Elemente za vrsto spajanje,
2. Elemente za pokretno spajanje i
3. Elemente za elastino spajanje.
Elementima za vrsto spajanje mogu se ostvariti:
o vrsto nerazdvojivi
nerazdvojivi spojevi
o vrsto razdvojivi spojevi

vrsto nerazdvojivi spojevi su takvi spojevi kod kojih je spoj vrst

(spojeni dijelovi su meusobno nepokretni) ali je i nerazdvojiv tj.
nemogue je izvriti razdvajanje takvog spoja, a da se pri tome ne
oteti ili ne uniti sam element za spajanje ili dijelovi koje taj element
spaja. Ovi spojevi se ostvaruju presovanjem, zakovicama, zavarivanjem
i lijepljenjem.
lijepljenjem
vrsto razdvojivi spojevi su takvi kod kojih je spoj vrst (spojeni
dijelovi su meusobno nepokretni) ali je razdvojiv tj. moe se rastaviti
bez oteenja elementa za spajanje i spojenih elemenata. vrste
razdvojive spojeve ostvaruju: vijci, klinovi i ivije. Ovi elementi se mogu
vie puta upotrijebiti za spajanje.
Pokretni spojevi se ostvaruju osovinicama. Kod ovih spojeva jedan dio
ima najee oscilatorno kretanje.
Elastini spojevi omoguuju elestino pomjeranje spojenih dijelova, a
ostvaruju se pomou opruge.

47

10/13/2014

9.1.Presovanispojevi
vrsta veza dvaju elemenata, moe se, bez ikakvog posrednika, stvoriti
utiskivanjem stabla u otvor, manjeg prenika od prenika stabla, tj.
prinudnim sklapanjem dijelova izraenih sa preklopom.
N t l deformacije
d f
ij izazivaju
i i j napone u elementima
l
ti
iti k na njihovim
jih i
Nastale
i pritisak
dodirnim povrinama.

Ovakvi stezni sklopovi, obino se zovu presovani sklopovi i po nainu

ostvarenja, djele se na:
o
uzduno presovane sklopove (mehaniki presovane sklopove) i
o
popreno presovane sklopove (termiki presovane sklopove)

Procespresovanjairaspresovanjaprikazanjenasljedeojslici.

U poetku presovanja, presa

savlauje
otpor
elastinosti
elementa (0 1), a pored toga sila
presovanja stalno raste zbog otpora
trenja, koji rastu sa duinom
preenog puta(0 3), da bi najzad
ostala priblino konstantna, sve do
zavretka presovanja (2 4). Ova
sila
il se obiljeava
bilj
sa Fp.

48

10/13/2014

Procesrazdvajanjaelemenatapresovanogsklopaprikazanjena
sljedeojslici.

Poetna statika sila Fsa, potrebna za razdvajanje elementa presovanog

sklopa u aksijalnom pravcu, naglo pada na veliinu Fka, naziva se otpor
klizanja i stalno se smanjuje, dok traje proces razdvajanja. Obino je
Fka=2/3 Fsa
Presovani sklopovi mogu biti: cilindrini, konini, zatim u oblasti
elastinosti ili u oblasti plastinosti.

Cilindrinipresovanisklopoviuoblastielastinosti
U sklopu ovih razmatranja prvo emo analizirati deformaciju mikro
geometrijskih oblika, koja daje vezu izmeu fabrikacionog preklopa p
i radnog odnosno raunskog preklopa pr.

hi, he visine neravnina unutranjeg i spoljanjeg elementa prije

procesa presovanja (zavisi od vrste obrade i kree se od 0,1 do 40 m)
hi, he visineneravninakojepredstavljajurazlikuprijeiposlije
procesapresovanjahi0,6hi;he0,6he

49

10/13/2014

Poslije montae, odnosno procesa presovanja od fabrikacionog

preklopa p dobija se radni (raunski) preklop pr, koji je manji od
preklopa p, poto se neravnine otkidaju.
Za dalji proraun uzimamo preklop pr.

Deformacije makrogeometrije oblika Iz teorije elastinosti, mogue

je odrediti promjene prenika stabla, odnosno otvora poslije procesa
presovanja.

De, de vanjski prenik na stablu i na elementu sa otvorom za presovanje

Di, di unutranji prenik otvora na stablu i na elementu gdje se nalazi otvor za
presovanje
Dx, dx proizvoljni prenici na stablu i na elementu sa otvorom za presovanje
d
nominalni prenik poslije procesa presovanja
Di promjena prenika otvora na elementu sa otvorom za presovanje
de promjena vanjskog prenika stabla

50

10/13/2014

Di promjena prenika otvora na elementu sa otvorom za presovanje

e faktordeformacijezaspoljanjidio

me Poasonov broj, zavisi od vrste materijala

e konstruktivna veliina (e=Di /De), bezdimenziona
Ee modul elastinosti
p pritisak

de promjena vanjskog prenika stabla

i faktordeformacijezaunutranjidio

i konstruktivna veliina (i=di /de), bezdimenziona

Ei modul elastinosti
Raunski
R ki preklop
kl se dobije
d bij kao
k zbir:
bi

p dodirnipritisak

51

10/13/2014

Za provjeravanje naponskog stanja mjerodavan je najvei dodirni

pritisak:

Za odreivanje garantovane moi noenja presovanog sklopa

mjerodavan je najmanji dodirni pritisak:

Naponiuelementupresovanogsklopa
Dijagram napona u elementima presovanog
sklopa:
o Dx i dx su prenici na proizvoljnim mjestima
o r napon u radijalnom pravcu,
pravcu
o e napon u tangencijalnom pra
Najvei naponi vladaju na unutranjim vlaknima
spoljanjeg elementa i na unutranjim vlaknima
unutranjeg elementa.

52

10/13/2014

Iz teorije elastinosti mogue je izraunati

maksimalne napone na spoljanjem, i na
unutranjem elementu.

Da bi naponi ostali u oblasti elastinosti,

mora biti ispunjen uslov da je:

ve, vi granica razvlaenja

Monoenjapresovanogsklopa
Mo noenja presovanog sklopa se rauna po izrazu:

odnosno po izrazu:

p pritisak
l duina presovanog sklopa
koeficijent
k fi ij t prionljivosti
i lji ti (zavisi
( i i od
d vrste
t materijala,
t ij l obino
bi iznosi
i
i 0,1
0 1 0,2)
0 2)
Garantovana mo noenja je ona mo noenja koju presovani
spoj moe sa sigurnou da podnese.

53

10/13/2014

Proraunpresovanogsklopa
Proraun presovanog sklopa svodi se uglavnom ili na:
o odreivanje preklopa za eljenu mo noenja ili
o provjeravanje moi noenja za usvojeni preklop.
U oba sluaja
potrebno jje p
provjeriti
napone
spoljanjeg
j p
j
p
p j j g i
unutranjeg elementa. Tok prorauna bi bio:
1. Odreivanje pomonih veliina (e, i, e, i)
2. Najmanji potrebni preklop. Na osnovu propisane moi noenja
moe se odrediti najmanji potrebni dodirni pritisak:

S povrina presovanog sklopa

a koeficijent prionljivosti kod aksijalne sile
d prenik spoja
t koeficijent prionljivosti kod tangencijalne sile

Na osnovu minimalnog pritiska rauna se minimalni preklop:

3. Najvei doputeni preklop

Maksimalni pritisak (pmax) se rauna i za spoljanji i unutranji

element, a za dalji proraun se uzimaju manje vrijednosti (da
osiguramo slabiji element od plastinih deformacija)

4. Tolerancije i vrste nalijeganja

Na osnovu prorauna ekstremnih vrijednosti preklopa, pmax, pmin,
pristupa se utvrivanju kvaliteta tanosti mjera za oba elementa i
vrste nalijeganja elemenata u sklopu.

54

10/13/2014

5. Provjera rezultata
Provjera podrazumjeva odreivanje veliina kritinih napona
elemenata s obzirom na oblast elastinosti i odreivanje
garantovane moi noenja.
6. Podaci za sklapanje elemenata
Ako se radi o uzdunom presovanom spoju, potrebno je odrediti
silu prese:

pmax maksimalni pritisak

p koeficijent prionljivosti u procesu presovanja (zavisi od uslova)
Ukoliko se radi o popreno presovanom spoju, potrebno je odrediti
temperaturu zagrijavanja spoljanjeg elementa ili temperaturu hlaenja
unutranjeg elementa.

Cilindrinipresovanispojeviuoblastiplastinosti
Mo noenja presovanog spoja u oblasti plastinosti sa porastom
preklopa, praktino se ne mijenja, mada eksperimenti pokazuju blagi
trend pada.

Pritisak p u zavisnosti od preklopa P : a) oblast elastinosti; b) oblast plastinosti

55

10/13/2014

Koninipresovanispojevi
Konini presovani spojevi nisu dovoljno ispitani i mo noenja
ovakvih spojeva je nestalna i neizvjesna.

Popreno presovani spojevi

Poprenopresovanispojevi
Popreno presovani spojevi se ostvaruju zagrijavanjem spoljanjeg
elementa, odnosno hlaenjem unutranjeg dijela. Primjenjuju se
kada je potrebno izbjei oteenja elemenata spoja koja nastaju kod
mehaniki presovanih spojeva. Ovi spojevi su skuplji od uzdunih, a
postoji i opasnost od promjene strukture elemenata spoja zbog
zagrijavanja, odnosno hlaenja. Ovi spojevi se zovu i termiki spojevi.

10.2.Zakovanispojevi
Ostvaruju se preko zakovica i ovi spojevi slue za vrstu vezu dijelova
manjih debljina (limovi, profili i sl.) Zakovice dijelimo u dvije skupine:
o
zakovice prenika do 10mm sitne
o
zakovice
k i prenika
ik (1037mm)
(10 37
) krupne
k
Montaa zakovice prenika do 10 mm vri se u hladnom stanju, a
krupne zakovice se montiraju u toplom stanju.
Oblik glave zakovice moe biti: poluokrugli, uputeni, leasti, pljosnati,
trapezasti, itd. (slika 1). Najee se koristi poluokrugla glava i to za
eline konstrukcije,
konstrukcije kotlove i posude pod pritiskom.
pritiskom Trapezasta glava
se obino koristi u brodogradnji, a ostali oblici glave prema potrebi.
Otvori za zakovice su vei za 1mm od prenika zakovica (obiljeava se
sa d1).
Materijal zakovica je obino elik sa jainom na kidanje 350550 Mpa.

56

10/13/2014

Vrstezakovica:a)sapoluokruglomglavom,b)sauputenomglavom,c)sa
leastomglavom,d)sapljosnatomglavom,e)satrapezastomglavom

Elementi zakovane veze prikazani su na sljedeoj slici.

zavrnaglava

Oblikzakoviceirupe(lduinastablazakivka):a)zaelinekonstrukcije,
b)zasudovepodpritiskom

57

10/13/2014

Vrstesastavaka
1. Prema poloaju limova sastavci mogu biti:
o
sastavci sa preklopom i
o
sastavci sa podmetaima.
2. Prema broju redova zakovica, mogu biti:
o
jednoredni i
o
vieredni.
3. Prema broju ravni smicanja:
o
jednosjeni,
o
dvosjeni i
o
viesjeni.
j
4. Prema namjeni mogu biti:
o
konstruktivni sastavci,
o
nepropustljivi i
o
sastavci za posude pod pritiskom.

Primjeri zakovanih spojeva

Preklopnisastavak
(jednoredni,jednosjeni)

Sastavaksadvapodmetaa
(dvoredni,dvosjeni)

58

10/13/2014

Preklopnisastavak
(dvoredni,jednosjeni)

Preklopnisastavak
(troredni,jednosjeni)

Sastavaksajednimpodmetaem
(jednoredni,jednosjeni)

Sastavaksadvapodmetaa
(jednoredni,dvosjeni)

59

10/13/2014

Proraunzakovanihsastavaka
Zakovani sastavci slue za prenoenje odreenih sila, a preporuuju
se kod elinih konstrukcija, npr. razni stubovi, dizalice, nosai,
mostovi itd. Tok prorauna bi bio sljedei:
1 Bira se prenik otvora zakovice
1.
debljina lima
2. Izrauna se korak (udaljenost izmeu dvije zakovice)
3. Izraunava se udaljenost ose zakovice od ivice lima

4. Izraunava se bona udaljenost ose zakovice od ivice lima

5. Rastojanje izmeu redova treba da iznosi:

o za paralelno postavljene zakovice
t1=0,8t
o za naizmjenino postavljene zakovice t1=0,6t
6. Duina stabla nezakovane zakovice
o za runo zakivanje
o za mainsko zakivanje

l=+(7/4)d1
l=+(4/3)d1

7. Broj zakovica za vezu jednog elementa

sdoz dozvoljeni napon na smicanje (tabela)

A1 povrina poprenog presjeka zakovice
x broj smicanja jedne zakovice

60

10/13/2014

8. Provjera povrinskog pritiska na omotau zakovice

min kad odbijemo razna iskoenja

pdoz vadi se iz tabele
9. Provjera lima na zatezanje u najslabijem presjeku

10.3Zavarenisastavci
Zavarene konstrukcije sve vie potiskuju zakovane spojeve.
Prednost zavarenih konstrukcija je laka konstrukcija, a izrada se
obavlja bre i bez buke.
Nedostatak zavarenih konstrukcija je u tome to kvalitet zavisi od
sposobnosti zavarivaa. Osim toga u blizini sastavaka se javljaju
zaostali naponi i eventualne transformacije. Zavareni sastavci
obzirom na poloaj dijelova mogu biti:
o
eoni (a)
o
preklopni (b)
o
ugaoni (c)
o
unakrsni (d)
o
ugaoni ivini spoj (e) i
o
prirubni (f).

61

10/13/2014

Oblicizavarenihspojevaobziromnapoloajdijelova:

62

10/13/2014

eoni sastavci zavisno od debljine lima i pristupanosti sastavka

izvode se na vie naina. eoni varovi su najbolji zavareni spojevi
i treba ih primjenjivati kad god je to mogue.

eonisastavakoptereennazatezanje

Ugaoni varovi mogu imati takoe razne oblike to zavisi od

debljine lima ili od pravca dejstva sile. Var kod ugaonog

zavarivanja treba biti optereen na istezanje na svojoj veoj

povrini, a korijen vara treba biti optereen na pritisak.

Ugaonisastavci
Ugaonisastavci
Ugaoni sastavci

Ugaonisastavakoptereemnasavijanje

63

10/13/2014

Preklopni varovi su kvalitativno najslabiji. Primjenjuje se

rijetko, a razlog je poveana teina konstrukcije, podjela
napona je sloenija, a i potronja materijala je vea.

Preklopnisastavak

Statikiproraunzavarenihsastavaka
Za statiki proraun potrebno je provjeriti stvarne napone u odnosu
na dozvoljene, koji se odnose na zavareno mjesto.

dozo dozvoljeni napon osnovnog materijala

z
faktor vara (za eone 0,65 0,9; za ugaone 0,6 0,7; za
preklopne 0,6). Vee vrijednosti treba usvajati kada je
p
j ako jje u p
j torzija.
j Srednje
j vrijednosti
j
pritisak, a manje
pitanju
uzimati ako je u pitanju istezanje i savijanje.

64

10/13/2014

Sastavcioptereeninaistezanje(pritisak)

eonisastavakoptereennazatezanje

zz
lk =l2a
a

zatezanje na zavarenom mjestu

raunska duina ava, a uzima se u obzir to to poetak i kraj
ava nisu istog kvaliteta, kao sredina vara
uslovno se uzima

Sastavcioptereeninasavijanje

eonisastavakoptereennasavijanje

Ms
Wx

moment savijanja na mjestu zavarenog sastavka

otporni moment sastavka

Ix moment inercije
ymax najudaljenija vlakna od teine ose

65

10/13/2014

Sastavcioptereeninauvijanje

eonisastavakoptereennauvijanje

tz napon na uvijanje
Woz polarni otporni moment

Sastavcioptereenisloenimnaponom
Ukoliko je sloeno naponsko stanje, odreivanje stepena sigurnosti
mogue je provesti na vie naina.
I nain bi bio da se raunaju stepeni sigurnosti za svaki napon
posebno, a onda preko odgovarajuih izraza odreuje se stepen
sigurnosti sloenog naponskog stanja.
Npr. ako imamonapon savijanja i uvijanja koji djeluje istovremeno,
odredili bi S za savijanje i S za uvijanje, a onda sloeno naponsko
stanje, po izrazu:

Ukoliko su naponi istovrsni, a djeluju simultano, npr. napon istezanja

i napon savijanja, posebno odredimo Sz i Ss a onda sloeno
naponsko stanje, po izrazu:

66

10/13/2014

II nain podrazumjava uvoenje tzv. svedenog napona tj. svi

tangencijalni naponi se prevedu na normalne napone preko
sljedeeg izraza:

III nain podrazumjeva svoenje normalnog napona na

tangencijalni, pa se u daljoj analizi sloeno naponsko stanje
tretira kao tangencijalni napon. Varijanta identina varijanti II i
najrjee se primjenjuje.

Dinamikiproraunzavarenihsastavaka
Na dinamiku izdrljivost zavarenih sastavaka utie vie faktora:
1. faktor 1 faktor sastavaka i zavisi od toga da li je sastavak

eoni,
i ugaonii ili preklopni,
kl
i a zavisi
i i i od
d vrste
t naprezanja.
j
Vrijednosti se oitavaju iz tablica. (Torzija je najnepovoljnije
naprezanje za zavarene sastavke pa su vrijednosti 1 najmanje
za ovu vrstu naprezanja.
2. faktor 2 faktor kvalitete ili klase zavarivanja
KV I 2 =1 specijalno zavarivanje
KV II 2 =0,8
=0 8 fino zavarivanje
KV III 2 =0,5 normalno zavarivanje
3. faktor 3 faktor koncentracija napona i on se moe izraunati
preko izraza 3=1/k. U sluaju kada nije mogue odrediti
efektivni faktor koncentracije napona (k), vrijednosti faktora
3 treba potraiti u tablicama.

67

10/13/2014

4. faktor 4 faktor radnih uslova i kree se od 0,75 1.

5. faktor 5 faktor ostalih uticaja, kao to su npr. korozija, rad
na povienim temperaturama,... Vrijednost ovog faktora nije
definisana, pa se u proraunu uvrtava 5 =1.
Prema tome, dinamika izdrljivost zavarenih sastavaka data je
izrazom:

Stepen sigurnosti se rauna po izrazu:

Ukoliko se radi o sloenom naponskom stanju, dinamiki stepen

sigurnosti se rauna po istoj metodologiji kao to je naznaeno u
statikom proraunu zavarenih sastavaka.

11.Klinovi
Klinovi su mainski elementi koji slue vezivanje, voenje i osiguranje
dijelova maina. Veza klinom se moe po potrebi rastaviti i ponovo
sastaviti, pa veze klinom spadaju u razdvojive veze. Klinove, u
zavisnosti od njegovog poloaja u vezi, dijelomo na:
o uzdune klinove i
o poprene klinove.
Uzduni klinovi se postavljaju uzdu i slue za vezivanje vratila sa
glavinama zupanika, kainika, zamajaca itd. Uzduni klinovi mogu
biti:
o sa nagibom
o bez nagiba.
Ako su sa nagibom, onda je nagib uvijek samo sa jedne strane i to spoljanje.

68

10/13/2014

Popreni klinovi su uvijek sa nagibom, a ponekad je nagib i sa obje

strane.
Uzduni klinovi na spoljanjoj strani imaju nagib 1:100, a kod poprenih
je 1:20. Ovako mali ugao nagiba kod uzdunih klinova uvijek je manji
od ugla trenja, pa se na taj nain onemoguuje izbacivanje klinova iz
veze pod dejstvom optereenja.
optereenja
Poto se izmeu klinova i elemenata kojih se vezuju javljaju snani
povrinski pritisci, klinovi se izrauju od elika, minimalne zatezne
vrstoe M=600MPa u stanju upotrebe. Najee se koristi .0645.
Uzduni klinovi imaju takve uvjete da mogu prenositi obrtne momente
kao i vratilo.
Ove mjere su date tabelarno, a zavise od prenika vratila i vrste
klinova. Klinovi su standardizovani, pa se ne proraunavaju.
Korisna duina klina je:
lk=1,5d
ako je glavina od sivog liva
lk=(11,3) ako je glavina od elika ili elinog liva
d
prenik vratila

11.1Uzduniklinovisanagibom
Poto je kod ovih klinova, spoljanja strana sa nagibom, ta spoljanja i
unutranja strana sudjeluju u prenoenju obrtnog momenta, odnosno
sile F.
Na ovim stranama vlada jak povrinski pritisak kao poslijedica zabijanja
klina u ljebove vratila i glavina (montaa se vri udarima ekia ili na
presi).
Bone strane ne sudjeluju u prenoenju obimne sile (izuzetak ini
tangentni klin). Sklop vratila i glavine treba da bude takav da omogui
excentrian poloaj glavine prema vratilu zbog naponskog stanja
ostvarenog klinom.
kl
Pogodna
d nalijeganja
l
su H8/k6;
/k H8/m7.
/
Preporuuje

se nalijeganje H8/k6.

69

10/13/2014

ljeb glavine izrauje se sa nagibom klina (1:100) dok se ljeb u vratilu

izrauje bez nagiba.
Prema obliku poprenog presjeka i poloaju prema vratilu, razlikuju se:
o

normalni klinovi

tetivni

izdubljeni

tangentni

S obzirom na mogunost ostvarivanja veze i demontiranja, normalni,

tetivni i izdubljeni klinovi izvode se sa pravim elom ili sa kukom.
Normalni klinovi mogu biti jo i sa poluokruglim elom.
Klinovi sa pravim elom primjenjuju se kada je veza pristupana sa obje
strane a kukasti klinovi kada je veze pristupana samo sa jedne strane
(pa se klin montira i demontira preko kuke).

Normalni klin sa poluokruglim i pravim elom

Kukasti klin normalnog presjeka

70

10/13/2014

Izdubljeni klinovi: a) izdubljeni klin, b) izdubljeni kukasti klin

Klinovi sa poluokruglim elom postavljaju se u ljeb vratila, pa se

glavina pomjera uzduno pri sastavljanju i rastavljanju veze.
Normalni klinovi se zovu zbog toga to imaju normalne ljebove u
vratilu i glavini. Sposobni su za prenoenje velikih optereenja i
najee su u upotrebi.

Tetivni, a naruito izdubljeni klinovi ne mogu da prenesu potpuno

obrtni moment sa vratila na glavinu, pa se primjenjuju kod manje
optereenih veza.

tetivniklinizdubljeniklintangetniklin

Tangentni klinovi se primjenjuju za prenoenje jakih obrtnih momenata

i za naizmjenino optereenje. Ovi klinovi se postavljaju u parovima,
obino pod uglom od 120 a nekada i 180. Pored navedenih klinova
ponekad se koriste i nestandardni klonovi kao to su kvadratni klin,
klin, ljebni klin, okrugli klin, itd.

71

10/13/2014

11.2Uzduniklinovibeznagiba
Uzduni klinovi sa nagibom imaju izvjesne nedostatke koji u nekim
sluajevima onemoguavaju njihovu primjenu. Tako pri montai klina
nastaju sloena naprezanja u spoju sa klinom koja izazvaju odreene
deformacije a moe doi i do oteenja dijelova u spoju i pomjeranja
osnih
ih rastojanja,
j j teita
i zupanika
ik i sl.l

U sluaju, kada je potrebno da se zupanik pomjera uzdu vratila npr.

kod mjenjake kutije, ili da se obezbjedi taan poloaj glavine
iskljuena je primjena klinova s nagibom. U ovakvim sluajevima
primjenjuju se klinovi bez nagiba i montiraju se u ljeb vratila, koji se
izrauju tano prema dimenzijama klina, eonim ljebnim glodalom.

Kod klinova bez nagiba, u montanom stanju, ne postoji naprezanje

elemenata u spoju. Pri prenoenju obrtnog momenta dolazi do
povrinskog pritiska po bonim stranama klina i ljeba vratila sa jedne
strane i klina i ljeba vratila sa druge strane. Uzduni presjek klina
izloen je smicanju. Nekada kod odgovornih veza ovi naponi se
provjeravaju.

Uzduniklinovibeznagiba

72

10/13/2014

Klin sa poluokruglim elom, bez priteznog vijka, primjenjuje se za manje

obrtne momente, a klin sa poluokruglim elom i jednim ili dva pritezna
vijka primjenjuje se kada su vei obrtni momenti ili kada je potrebno da
se glavina npr. zupanika pomjera du vratila.

Klin beznagibasapoluokruglimelomsapriteznimvijcima

Pored navedenih oblika postoje jo i:

1. klin sa elom bez priteznog vijka,
2. klin sa elom sa priteznim vijkom,
3. klin sa elom sa 2 pritezna vijka i 1 ili 2 vijka za odvrtanje.
4. klin sa elom sa 1 ili 2 pritezna vijka ili sa elastinom ivijom
5. Za alatene maine esto se upotrebljavaju i segmentni klinovi.

Segmentniklin

Oznaavanje klinova moe biti b x h x l .0645 standard,

b irina, h visina, l duina klina.

73

10/13/2014

11.3Popreniklinovi
Dobili su naziv po tome to se postavljaju upravno na geometrijsku osu
elemenata koji se vezuju. Popreni klinovi se dijele na dvije grupe:
o
popreni klinovi za vezivanje,
o
popreni klinovi za podeavanje.
popreniklin
i kli

Konstrukcionicrteukrsneglavesapoprenimklinom

Uobiajeni nagib, kod poprenih klinova za vezivanje je 1:20. U tom

sluaju obavezno je osiguranje veze klinom, obino preko rascjepke, ili
konine ivije.
Najei nagib kod poprenih klinova je 1:75 i u tom sluaju
samokoivost klina je tolika da ga nije potrebno osiguravati.
osiguravati
Popreni klinovi za podeavanje upotrebljavaju se za podeavanje
poloaja konstruktivnih elemenata. Nagib im je 1:5 do 1:10 (nekad i
1:20) obino sa jedne strane. Najee su od .0645.
Popreni klinovi su izloeni jakim optereenjima na: savijanje, smicanje i
povrinski pritisak, pa im je proraun dosta sloen.

74

10/13/2014

11.4ivije
Primjenjuju se za uzdune i poprene veze mainskih dijelova, za
vezivanje raznih vrsta tokova, poluga itd. za vratila, naroito za manja
optereenja .

Primjeriprimjeneivija

ivije mogu biti:

o
cilindrine , sa (slika d) ili bez ljeba ( slike a, b, c),
o
Konine, sa (slika d) ili bez ljeba ( slike a, b, c),
o
elastine.
Cilindrine ivije su standardizovane za prenike 150 mm, sa
t l
ij
h8 h11,
h11 m6
6 duine
d i 1200
1 200 mm.
tolerancijama
h8,

Cilindrineivija

75

10/13/2014

b)

a)

d)

c)
Konineivija
Konine ivija

Elastinaivija

Proraunuzdunih ivija
Obimna sila Fo koja potie od obrtnog momenta Mo, koji se prenosi na
omotau ivije izaziva povrinski pritisak a u uzdunom presjeku
smicanje.
Povrinski pritisak je znatno opasniji pa se oni proraunavaju i na
projekciji omotaa iznosi:

Duinaivijel
(1)
Momentuvijanja
Dozvoljeni (specifini) povrinski pritisak (pdoz) vadi se iz tablica prema
vrsti materijala. Iz izraza (1) moemo odrediti duinu ivije.

76

10/13/2014

Proraunpoprenihivija

Poprenaivijauvezi

Obina sila Fo izaziva povrinski pritisak i napon smicanja. U ovom

sluaju opasniji je napon na smicanje pa se on i proraunava.

Prenik ivije d

12.NAVOJNIPAROVI(VIJCI,ZAVRTNJEVI)
Navojni par ine 2 mainska dijela, koji su spregnuti posredstvom
navoja. Zavojnica je prostorna kriva linija koju opisuje taka pri
kretanju
ose.
krunom zavojnom
j
j oko nepomine
p

Desnacilindrina(lijevo)ilijevakoninazavojnica(desno)

77

10/13/2014

Taka vri istovremeno dva jednolika kretanja, po povrini krunog

cilindra:
o kruno kretanje oko ose,
o pravolinijsko kretanja u pravcu ose.
U zavisnosti od toga, da li se taka kree po krunoj cilindrinoj povrini
ili po krunoj koninoj povrini dobija se cilindrina odnosno konina
zavojnica.
ugao nagiba zavojnice,
d nominalni prenik,
P korak zavojnice,
d2 srednji prenik zavojnice
Desna zavojnica nastaje kada taka krui u smjeru kazaljke na satu i pri
tome se udaljava od posmatraa.
Lijeva zavojnica nastaje kada taka krui u smjeru suprotnom od
kretanja kazaljke na satu i pri tome se udaljava od posmatraa.

Obino se primjenjuje desna zavojnica (lijeva rijetko u

sigurnosnim ureajima i kod velikih stega).
Ako bismo po zavojnici urezali ljeb nekim alatom odreenog
profila, dobili bismo navoj. Ugao zavojnice odreuje se
jednainom:
j

gdje je d2 srednji prenik zavojnice.

Korak navoja P je rastojanje izmeu paralelnih bokova dva
susjedna navoja, mjereno u pravcu ose navoja. Razlikuju se
spoljni navoj i unutranji navoj.
Navojni spoj je spoj jednog spoljnjeg i jednog unutranjeg navoja.
Presjecanjem navoja aksijalnom ravni dobije se profil navoja.

78

10/13/2014

Teoretski profil navoja ima oblik trougla ili kvadrata i sastoji se od

bonih linija i osnovice.
Ugao izmeu bonih linija profila navoja naziva se ugao profila .
Teoretski profil navoja definisan je teoretskom dubinom navoja H.
Stvarni profil navoja razlikuje se od teoretskog, a odreuju ga slijedee
veiine:
o
d (D) nazivni prenik
o
d2 srednji prenik navoja,
o
D2 unutranji prenik navoja,
Za navoje sa punim profilom vai da je D=d,
D=d a za navoje sa skraenim
profilom D>d. Za nazivni (nominalni) prenik uzima se spoljni prenik
D(d).

12.1Vrstenavija
Metrikinavoj
Metriki
profilom
i
mainstvu
spojeve.
metrikog
trougao.

navoj sa trouglastim ISO

ima najiru primjenu u
k
j
za nepokretne
navojne
Oblik teoretskog profila
navoja je jednakostranini

Ugao profila naovja je =60.

Teoretska dubina navoja H:

h1= 0,6134P dubina spoja navoja

H1= 0,5412P dubina noenja navojnog
spoja

Metriki navoj

79

10/13/2014

d2 srednji prenik navoja,

Standardom su obuhvaene tri prioritete oznaavanja navoja.

U l
Uglavnom
se koristi
k i ti prvii prioritet.
i it t Postoje
P t j odgovarajue
d
j tabele
t b l iz
i kojih
k jih
moemo odrediti sve potrebne veliine metrikog navoja. Metriki
navoj se obiljeava oznakom M (npr M64) gdje je 64 nazivni prenik ili
nominalni korak i on je naee u primjeni.
Navoj sitnog koraka upotrebljava se u sluaju kada je potrebno to
manje slabljenje elemenata navojnog spoja, kada se trai vea sigurnost
od samoodvrtanja navoja, kada je mala duina dodira navojnog spoja,
itd. Za nazivne prenike 70mm i vee izrauju se samo navoji sitnog
koraka.

Vitvortovnavoj
Vitvortovi navoji imaju trouglast profil, sa
uglom profila od =55, a dimenzije su
izraene u colovnom sistemu mjera. Stvarni
profil je zaobljen pri vrhu i pri dnu.
Poluprenik zaobljenja je R=0,13733P.
Dubina noenja vanjiskog spoja je

Postoji Virtvortova normalna zavojnica,

j
navoj.j
Vitvortov sitni navojj i Vitvortov cijevni
Primjena Virtvortovog navoja je ograniena i
treba uvijek preferirati metriki navoj.
Vitvortov cijevni navoj iskljucivo se
upotrebljava u vodovodnim instalacijama.

80

10/13/2014

Trapezninavoj
Trapezni navoj ima teoretski profil,
ravnokraki trougao sa uglom od =30.
St
Stvarnii profil
fil navoja
j ima
i
oblik
blik trapeza
t
sa zaobljenjem pri dnu navoja.
Trapezni navoji mogu biti normalnog,
sitnog i krupnog koraka, a primjenjuju
se za pokretljive navojne spojeve,
naruito za one koji su dvojsmejrno
optereeni.

Kosinavoj
Teoretski profil mu je u obliku pravouglog
trougla sa uglom profila od =30. Stvarni
profil je nesimetrian tako da je jedan boni
=30 a drugi =3
=3. Kod kosog navoja
ugao =30
mora postojati na vie nagnutoj strani
aksijalni zazor od 0,2 mm.
Kosi navoj moe biti normalnog, sitnog i
krupnog koraka, s tim to za normalni kosi
navoj nisu predvieni koraci manji od 5 mm,
zazor Z1 iznosi 0 a zazor Z2 zavisi od prenika
navoja. Kosi navoji upotrebljavaju se za
pokretne navojne spojeve u onim
sluajevima kada optereenje djeluje samo u
jednom smjeru.

81

10/13/2014

Oblinavoj
Obli navoj je dvostruki navoj, iji teoretski
profil ima oblik ravnokrakog trougla.
Teoretski ugao profila je =30.
Stvarni profil je zaobljen i skraen tako da
zaobljenje spoljanjeg i unutranjeg navoja
kontinuirano prelaze jedan u drugi.
Zbog male dubine noenja navojnog spoja
obli navoji se ne mogu upotrijebiti za vee
optereenje. Pogodan je za neporektne veze,
izloene praini i prljavtini. Kao i u onim
sluajevima kada nain izrade ne dozvoljava
primjenu
metrikog
navoja
(livenje,
presovanje itd.)
Pored navedenih primjenjuju se i druge vrste
(oblici) navoja i zavojnica kao to su npr.:
Edisonov navoj, obli navoj krupnog koraka za
eljeznika vozila, itd.

12.2Oznaavanjenavoja
Metriki navoj:

M80

Metriki fini navoj: M24x1,5

Vitvortov navoj:

Vitvortov fini navoj:

j 2 1/2
/ x 1/6
/
(nazivni prenik 2 1/2, korak 1/6).
Vitvortov cijevni navoj: R2
Trapezni navoj: Tr 48x8 (48 je nazivni
prenik a 8 korak navoja).
Kosi navoj:

S70x10

Obli navoj:
j

Rd 44x7
44 7

Ako su navoji vievojni onda se to

mora naznaiti u zagradi pored oznake
za navoj, npr. Tr 48x16 (2vojni).

82

10/13/2014

Primjerioznaavanjanavojanacrteima
a)Metrikikrupniifininavoj

b)Metrikilijevinavoj

c)Metrikinavojurupi

c)Metrikinavojuotvoru

a)Trapezninavoj

b)Vitvortovnavoj

d)Oblinavoj

c)Cijevninavoj

83

10/13/2014

12.3Sileunavojnomspoju
Posmatrajmo kretanje navrtke po vijku, koja je optereena uzdunom
silom Fa. Ovo kretanje moemo uopteno prikazati kao kretanje po
strmoj ravni nagiba .

Kretanjenavrtkepovijku

Slikakretanjapostrmojravni

Teoretski, kada ne bi bilo trenja, sila potrebna za podizanje tereta, uz

ravan, moe se izrauanti iz jednaine za rad, koji istovremeno vre sile
Fo i Fa.

U stvarnosti, pri kretanju navrtke po vijku izmeu navoja stvara se

trenje. Otpor koji potie od trenja iznosi
Ugao trenja , koji odgovara sili trenja F iznosi:

Sile

moemo sloiti u rezultantnu silu:

84

10/13/2014

Ugao rezultujue sile je (+), zato moemo postaviti jednaine

ravnotee izmeu aktivnih sila Fo i Fa i rezultujueg otpora
:

U sluaju odvrtanja navrtke (sputanje tereta po strmoj ravni),

rezultirajui otpor
djelovat e pod uglom ( ), pa e obimna sila Fo
biti:
biti

Da bi se onemoguilo odvrtanje navrtke, pod dejstvom sile Fa mora

ugao zavojnice biti manji ili najvie isti uglu trenja.
Vijci kod kojih je zovu se samokoivi vijci.

Prethodna izlaganja vezana za proraun navoja su se odnosila na navoj

sa prvouglim profilom. Za trouglasti profil ija je aktivna strana nagnuta
prema uzdunoj osi, za polovinom ugla profila () tj. za /2 nominalna
sila na truglastom navoju iznosi:

izaziva otpor protiv klizanja

Normalne sile u navoju

85

10/13/2014

Za trouglaste navoje > pa je ugao trenja >, a obimna sila, pri

pritezanju navrtke:

Za razliite uglove profila navoja bie razliiti koeficjenti trenja:

o

o
o
o

za metriki navoj:
za Vitvortov navoj:
za trapezni navoj:
za kosi navoj:

=1,13*,
=1,035*,
,

Vidi se da su kosi i trapezni navoji pogodni za pokretljive veze, dok je

metriki i Vitvortov navoj pogodan za vrste veze.

Moment sile potreban za kretanje navrtke iznosi:

o
pravougli navoj:

trouglasti navoj:

Pri pritezanju navrtke moramo jo savladati i moment otpora trenja

izmeu navrtke i podloge, koji iznosi:

gdje je:
o
dsr srednji dodirni prenik navrtke
o
koeficjent
j
trenja
j izmeu navrtke i p
podloge.
g
Ukupni moment, prema gore navedenom iznosi:

U praksi se obino ukupni moment pritezanja dobije na nain da se Mu1

povea za 50% a za koeficjent trenja uzima se =0,2.

86

10/13/2014

12.3Stepeniskoritenjanavojnogspoja
Stepen iskoritenja predstavlja odnos rada koji bi bio potreban za
pritezanje navrtke kada izmeu navoja navrtke i vijka nema trenja i rada
potrebnog za pritezanje navrtke sa trenjem.
Rad je proizvod sile i puta a poto je preeni put u oba sluaja isti
imamo:
o

stepen iskoritenja navojnog spoja za kvadratni navoj:

za trouglasti navoj stepen iskoritenja iznosi:

12.3Optereenjenavoja
Navojni spoj optereen je uzdunom silom Fa pa je navoj vijka i
navrtke izloen savijanju, smicanju i povrinskom pritisku.

Ako se uzme u obzir da je presjek na 0,9*P (prema slici), najvie izloen

smicanju, onda je mjerodavan moment savijanja:

87

10/13/2014

Otporni moment presjeka je:

pa je
Naprezanje na savijanje:

gdje je z broj aktivnih zavojaka navoja.

Naprezanje na smicanje iznosi:

Naprezanje navoja navrtke manje je od naprezanja navoja vijka, jer je

kod navrtke vei otporni moment presjeka navoja.

Sloeno naprezanje u navoju vijka iznosi:

korektivni faktor iznosi:

Obino se uzima da je

Napon u jezgru vijka pod dejstvom uzdune sile iznosi:

88

10/13/2014

Ako elimo da nam naprezanja u jezgru i navoju vijka budu jednaka

piemo da je:

Zbog neravnomjernog nalijeganja pojedinih navoja i radi sigurnosti,

usvaja se visina eline navrtke:

Kada vijak i navrtka nisu od istog materijala visinu navrtke treba

odrediti iz uslova da njeni navoji treba da prime istu uzdunu silu kao i
navoji vijka, iz jednaina za savijanje u navojima vijka i navojima navrtke
moemo odrediti visinu navrtke:

Osim gore navedenog navojni spoj se obavezno provjerava i na

povrinski pritisak. Kod metrikog navoja ovaj pritisak iznosi:

pdoz odreuje se iz tablica povrinskog pritiska za dati materijal.

89

10/13/2014

Pojedini navoji nisu podjednako optereeni tj. prvi navoji u pravcu

optereenja najvie su optereeni, iz toga razloga potrebno je poduzeti
odgovarajue korake za rastereenje prvih navoja.

N
Neravnomjernogoptereenjanavoja
j
t j
j
Jedno od rjeenja za rastereenje prvih navoja je da se na prvim
navojima napravi neto vei konus.

12.4Materijalzavijkeinavrtke
Materijal vijaka i navrtki je uglavnom elik sa raznim svojstvima vrstoe
i zatezanja. Kvalitet elika za vijke oznaava se sa dva broja (npr. 5.8, 6.8,
8.8). Prvi broj u oznaci pomnoen sa sto daje nam jainu materijala na
kidanje M, dok brojevi pomnoeni izmeu sebe i pomnoeni sa 10 daju
nam granicu razvlaenja materijala v.
Za manja optereenja korsite se vijci od mesinga, a rjee od legure
aluminijuma, s tim da postoji opasnost od korozije kod vijaka od
mesinga.
Navrtke se mogu, izuzetno, izraivati i od sivog liva, a najbolje je kada se
vijak i navrtka izrauju od istog materijala ili kada je navrtka izraena od
j g materijala.
j
neto slabijeg
MPa

Fo/Fr

3,6

4,6

4,8

5,6

5,8

6,6

6,8

6,9

8,8

10,9

12,9

180

240

320

300

400

360

480

540

640

900

1080

27,5

27,5

27,5

30

30

30

30

40

45

50

70

2,75

2,75

2,75

4,2

4,4

4,5

v granica razvlaenja, A idealni amplitudni napon, Fo prednaponska sila, Fr radna sila.

90

10/13/2014

12.5Izradavijakainavrtki
Izrada vijaka vri se runo ili mainski. Za runu izradu koristi se nareznica
odnosno ureznica ukoliko se radi o navrki.
Najbolje je koristiti mainsku obradu jer je tanija, bolja i jeftinija. Izrada
vijaka se vri na strugovima, glodalicama ili brusilicama, kao i na
mainama
i
za valjanje
lj j navoja.
j
Izrada navoja na stugovima vri se pri pojedinanoj proizvodnji, a navoj
se radi profilisanim noem. Za masovniju proizvodnju vijaka i navrtki
koriste se automatske maine i revolver strugovi, na njima se radi cijeli
vijak, odnosno navrtka, najee od etougaonih ipki.
Izrada navoja na glodalicama vri se profilisanim glodalima i obino se
j vretena.
rade navojna
Izrada navoja valjanjem vri se izmeu dvije ploe na ijim su povrinama
izraeni odgovarajui profili. Vijci izraeni valjanjem su izdrljiviji od
vijaka izraenih drugim metodama.
Izrada navoja vri se u tri klase izrade: gruba, fina i srednja izrada.

12.6Konstruktivnioblicivijka
Najee se upotrebljavaju vijci sa estougaonom glavom kao to je vijak
na donjoj slici koji je predvien za optu opotrebu. Navedene mjere na
crteu daju se putem tabela na osnovu nazivnog prenika d.
Sve
S ove mjere
j
su standardizovane
t d di
preko
k ISO sistema
it
mjera.
j

Vijcisaestostranomglavom:a)vijakzaoptuprimjenu,b)glavasaizboinom

91

10/13/2014

Takoer postoje vijci za tano nalijeganje sa estougaonom glavom fine

klase izrade. Ovi vijci su takoer standardizovani tako da postoje tabele
za geometrijske podatke na crteu. Tolerancija otvora je H7.

Vijakzatanonalijeganje

D2 prenik stabla, odnosi se na neobraeno stanje, a dodatak za obradu iznosi 0,1

mm, sa tolerancijama k6 i n6.

Standardi predviaju i druge konstruktivne oblike vijka kao to su:

o
vijci za fiksiranje poloaja dijelova,
o
vijak sa estostranom rupom u glavi,
o
vijci sa uputenom glavom,
o
goli vijci,
o
uvrtni
t i vijci,
ij i
o
vijak sa prstenastom glavom,
o
vijak sa etvrtastom glavom i vjencem,
o
vijak sa soivastom glavom,
o
vijak sa uputenom glavom sa nosom,
o
vijak sa poluokruglom glavom,
o
vijak sa poluokruglom glavom i nosom,
o
vijak sa poluokruglom glavom i etvrtastim zaglavkom,
o
vijak sa oblikom glave T,
o
fundamentni vijci i itd.

92

10/13/2014

Vijcizafiksiranjepoloajadijelova

Vijaksaestostranomrupomuglavu

Vijaksauputenomglavom

Golivijak

93

10/13/2014

Uvrtnivijci

Vijaksaprstenastomglavom

Vijaksaprstenastomglavom

Konstruktivni oblici vijaka koji se rijee koriste: a) vijak sa etvrtastom glavom i vjencem,
b) vijak sa soivastom glavom, c) vijak sa uputenom glavom sa nosom, d) vijak sa
poluokruglom glavom, e) vijak sa poluokruglom glavom i nosom, f) vijak sa poluokruglom
glavom i etvrtastim zaglavkom, g) vijak sa oblikom glave T

94

10/13/2014

Fundamentnivijci

Zavretci vijaka mogu biti razliiti, kao npr.:

o
ravan zavretak, (a),
o
konian zavretak, (b),
o
zaobljen zavretak, (c),
o
cilindrian zavretak (d),.

Zavrecivijka

95

10/13/2014

12.7.Konstruktivnioblicinavrtki
Standardizovane navrtke su estostranog oblika, to im omoguava lako
rukovanje kljuem. Izgled estostrane navrtke dat je slikom. Dimenzije
estostrane navrtke daju se tabelarno.

estostrananavrtka

Niskanavrtka

Razlikujemo i druge konstruktivne oblike navrtki kao to su: slijepe,

etvrtaste, navrtke sa ukama, visoke navrtke sa vijencem, krunaste
navrtke, navrtke sa urezima na obodu itd.
Navrtke se oznaavaju nazivnim prenikom, materijalom i standardom,
npr.: M16 V2 standard

Slijepenavrtka

etvorostrananavrtka

Navrtkasaukama

96

10/13/2014

Visokanavrtkasavijncem

Krunastanavrtka

Navrtkasaurezimanaobodu

97

10/13/2014

12.9 Navojne veze

Navojne veze su nepokretne, razdvojive veze mainskih dijelova, koje
se ostvaruju pomou navoja.
Neposredne navojne veze, ostvaruju se spoljnim navojem na jednom
dijelu i unutarnjim na drugom dijelu.

Neposrednenavojneveze:a)vezecijevi, b)vezavijkasaprstenastomglavomsatijelom
maine,c)vezavijkasaestostranomglavombeznavrtke

Posredne navojne veze navojne veze se ostvaruju pomou vijaka i navrtki.

Posredne navojne veze: a) veza dviju cijevi, b) privrivanje leita za vratilo, c) veza
podeenim vijkom, d) veza nepodeenim vijkom, e) veza golim vijkom

Kod veze pomou podeenih vijaka, stablo vijka i otvor obino se rade u
toleranciji H7/k6 ili H7/n6. Navojni spoj kod ovih vijaka slui jedino za
osiguranje vijka protiv ispadanja iz veze.
Podeeni vijci pogodni su za velike poprene sile i u sluaju promjenjivih i
udarnih optereenja. Nedostatak veze pomou podeenih vijaka je u
tome to zahtijeva veliku tanost meusobnog poloaja broja otvora na
jednom i drugom dijelu.

98

10/13/2014

Nepodeeni vijci su pogodni za izradu i montau ali su nepogodni za

velike poprene sile promjenjivog i udarnog karaktera. Ovaj nedostatak
se moe otkloniti rastereenjem vijaka, a naini rastereenja od
poprenih sila su: cilindrini prsten, aura i konstruktivnim rijeenjem
dijelova.
a

Nainizarastereenje vijakaodpoprenihsila:a)cilindrinimprstenom,b)aurom,
c)konstruktivnimrijeenjemdijelova

Vijak sa navrtkom se zove normalni vijak.

Vijak bez navrtke treba primjenjivati kada je veza stalna ili se rijetko
rastavlja. Ako je materijal konstrukcionog elementa od sivog liva ili od
mekog metala, a veza se esto rastavlja treba u konstrukcioni element
uvrnuti elinu ili bronzanu auru pa preko nje izvriti vezu sa vijkom.
Vijke bez navrtke treba upotrebljavati kao nepodeene.
Veze sa golim vijcima, smije se opteretiti sa uzdunim silama.
Rastavljanje veze vri se pomou navrtke.

12.10Navojniprenosnici

Navojni prenosnici, slue za

pretvaranje obrtnog kretanja
jednog elementa u translatorno
kretanje drugog elementa.
( b
(obrnuti
i sluajevi
l j i su rjei).
j i)
Navojni prijenosnici se odlikuju
prostom konstrukcijom, malim
gabaritnim mjerama (irina,
duina i visina). Omoguuju
ostvarivanje velikih uzdunih
sila malim obrtnim momentom
ali im je stepen iskoritenja
mali.
Za navojne prijenosnike se
najee koristi trapezni i kosi
navoji. Primjeri primjene su dati
na narednim slikama:

3
2
1

a) Runa dizalica: 1tijelo dizalice, 2navojno

vreteno, 3navrtka, 4ruica, 5nosa tereta

99

10/13/2014

b) runi steza, c) runa presa, d) ureaj za demontau tokova i leaja, e) zatega

12.11Podloneploice
Stavljaju se izmeu navrtke i podloge. Primjenjuju se kada je
potrebno poveati dodirnu povrinu nalijeganja navrtke i podloge
zbog velikog povrinskog pritiska ili kada je podloga od mekog
materijala (npr. Al i sl.). Oznaavaju se nazivnim prenikom,
materijalom i standardom

Podlona ploica

100

10/13/2014

12.12Osiguranjenavojnihspojeva
Navojni spojevi moraju biti samokoivi tj. ugao zavojnice mora biti
manji od ugla trenja. Ukoliko je jae naprezanje odnosno pritezanje
navrtke stvara se vea uzduna sila u navojnom spoju pa se stvara i vei
otpor
t
t j odnosno
trenja
d
otpor
t
protiv
ti odvrtanja.
d t j
Kada je vijak izloen promjenjivim silama. Udarima ili vibracijama moe
nastupiti takvo stanje da sila u vijku bude jednaka nuli. Tada dolazi do
odvrtanja navrtke pa treba osigurati navojnu vezu od odvrtanja.
Labavljenje veze, vrlo efikasno sprijeava elastina podlona podloka
koja se ubacuje izmeu navrtke i podloge ili glave vijka i podloge. Ona
se prilikom pritezanja elastino deformie vrei istovremeni pritisak
na navrtku i podlogu, a time vri osiguranje veze od odvrtanja.
Standarndni materijal za elastine podlone ploice je .2130. Oznaka
elastine podlone ploice je isti kao i kod obine podlone ploice.

Elastine podlone ploice: a) glatke, b) zupaste, c) lepezaste

101

10/13/2014

Prost ali efikasan osigura ine i dvije

navrtke. Donja navrtka igra ulogu osiguraa,
a gornja je glavna navrtka koja prima
optereenje.
Najprostiji osigura je rascjepka.
rascjepka Navrtka i
vijak probue se poslije montae, pa se u
rupu stavlaj rascjepka kojoj se krajevi
rastavljaju, da ne bi ispala. Nedostatak
ovakvog naina osiguranja navojne veze je u
tome to ne dozvoljava kasnije podeavanje
navrtke. Rascjepke su standardizovane i
oznaavaju
j se dxl
d l standard
t d d

Postoje i drugi naini za osiguranje navojne veze od rastavljanja npr.

osiguranje pomou podlone ploice sa produetkom (pomou
ploice u obliku kljua)

12.13Kljuevi
Slue za uvrtanje i pritezanje navrtki i vijaka. Oblici su im prilagoeni
obliku navrtki i glavama vijaka kao i raspoloivom prostoru za prilaz
navrtki
ki odnosno
d
glavi
l i vijka.
ijk
Pri serijskoj montai, upotrebljavaju se dinamometarski kljuevi koji se
mogu podesiti tako da daju tano odreen moment pritezanja.
Duina kljua treba da iznosi L=(15 21)d pri emu je d nazivni
prenik
ik vijka.
ijk Kljuevi
Klj i mogu biti
bi i razliitih
lii ih konstrukcionih
k
k i ih rjeenja
j j kao
k
npr. otvoreni, zatvoreni kljuevi, klju za imbus vijak, gedora klju itd.

102

10/13/2014

Kljuevi: a) jednostrani otvoreni klju, b) dostrani otvoreni kju, c) estostrani zatvoreni

klju, d) nasadni kljuevi, e) usadni etvrtasti klju, f) okasti dvostrani klju, g) usadni
estostrani savijeni klju, j) moment klju sa mjernim satom

12.14Proraunvijaka
Svodi se na dimenzionisanje tj. odreivanje nazivnog prenika vijka.
Prema nainu djelovanja sila na vijke moe se izvesti na vie naina:
o
vijci optereeni uzdunim silama (I grupa),
o
vijci optereeni uzdunim silama i uvijanjem (II grupa),
grupa)
o
vijci izloeni dinamikim optereenjima (III grupa) i
o
poprene optereene veze (IV grupa).

Vijci optereeni uzdunim silama (I grupa)

U I grupu ulaze vijci koji se priteu neoptereeno, a radna optereenja
su mirna ili neznatno promjenjiva. Smatra se da je optereenje vijka
usljed pritezanja za ovakve sluajeve vijka malo, pa se zanemaruje.

103

10/13/2014

Karakteristini primjeri uzduno optereenih

navojnih veza sa malim prethodnim pritezanjem
navrtke, imamo kod vijaka sa prstenastom
glavom, kod vijaka za vezu poklopca i kuita
(npr. kod reduktora), za vezu postolja.
kada sila p
pritezanja
U svim sluajevima
j
j nije
j
posebno propisana, naprezanje od zatezanja
jezgre vijka iznosi.

Fa 4Fa
=
zdoz
A d12

Fa

d1 =

4 Fa

zdoz

d1 prenik jezgre vijka, za proraunati prenik iz tablica usvajamo

odgovorajuu standardnu vrijednost.

Dozvoljeni napon u vijku dat je izrazom:

zdoz = 1 doz

o
o

doz dozvoljeni napon osnovnog materijala (iz tablica)

1 faktor kvaliteta izrade
1 = 0,9 za preciznu izradu zavojnice
1 = 0,8 za prosjenu, dobru izradu (najei sluaj)
1 = 0,7 za runo ili uopte povrno izraene zavojnice

Potrebno je izvriti provjeru povrinskog pritiska izmeu zavojaka.

p=
o
o

0 ,588Fa
pdoz
d2 H

d2 srednji prenik zavojnice

H visina navrtke ili , kada nema navrtke, visina zamiljene
navrtke u konstruktivnom elementu.

104

10/13/2014

Vijci optereeni uzdunim silama i uvijanjem (II grupa)

Karakteristika ovih vijaka je da se uvru pod optereenjem.
Momentom uvijanja je u ovom sluaju znatan pa se ne moe
zanemariti. Aksijalno naprezanje moe biti ili pritisak p ili zatezanje z.
Primjeri upotrebe jeste navojno vreteno, rune dizalice koja je
p
na p
pritisak i uvijanje.
j j
optereena
Runa sila na krajevima ruice (2) obrazuje moment Mo, koji se
posredstvom navojnog vretena transformie u aksijalnu silu te F i tako
podie teret, a osim toga savlauje otpore trenja na dodirnim
povrinama navojnog spoja (moment navojnog dijela vretena Mv) ,
kao i na dodirnoj povrini glave vretena i nosaa tereta (moment
trenja oslonaca Mn). Obrtni moment na ruici je:
Mo=Mv+Mn
Na primjeru rune dizalice moemo pokazati proceduru prorauna za
ovu grupu vijaka. Na narednoj slici dat je pregled optereenja
pojedinih elemenata dizalice, odnosno dijagrami momenta uvijanja i
aksijalne sile. Ovu analizu je potrebno sprovesti prije nego to se
pristupi proraunu ove grupe vijaka.

Fa

1
1
2
3
3
4
4

Runadizalicasanavojnimvretenom dijagramimomenatauvijanjai
dijagramiaksijalnesile

105

10/13/2014

Vijci druge grupe optereeni su istovremeno zatezanju (pritisku) i

uvijanju.
F
4F
o
Naprezanje jezgre vijka od aksijalne sile iznosi = a = a
A d12

Fa Aksijalno optereenje vijka

d1 prenik jezgre vijka

Naprezanje od momenta uvijanja

u =

M v Fa d2tg( + ' )
=
Wo
d 3
2 1
16

Svoenjem naprezanja od uvijanja u na aksijalno naprezanje , dobije

se sloeno naprezanje i. Ispitivanja su pokazala da je sloeno
naprezanje vee od aksijalnog, u ovisnosti od veliine i vrste navoja za
11 18 % tj. i=(1,11 1,18)
Uobiajeno
b
je da
d se proraun
vijaka
k II grupe vri
uzimajui
u obzir
b samo
aksijalno naprezanje, pri emu se umanjuje dozvoljeno aksijalno
naprezanje koeficijentom 2 te se na taj nain dolazi do veih dimenzija
vijaka tj.

A1 =

Fa

doz1 2

doz dozvoljeno aksijalno naprezanje materijala

1 koeficijent kvaliteta izrade
2 koeficijent zamjene sloenog sa normalnim
naprezanjem

Poslije usvajanja nazivnog prenika d (iz tabela) potrebno je provjeriti

sloeni napon u jezgru vijka odnosno vretena.

i = + ( )2 doz

0 = doz = V
doz V
doz = doz 1
Provjerava se i povrinski pritisak izmeu navoja

p=

Fa
pdoz
d 2 zH 1

pdoz za pokretljive navojne veze iznosi 10 do 15 Mpa (za vijke koji se rijetko nalaze u
pokretu ili slue za podeavanje dozvoljeni napon se dobije mnoenjem navedenih
veliina sa 2,5

106

10/13/2014

Provjerava samokoivosti, mora biti zadovljen uslov da je ugao

zavojnice manji od ugla trenja .

<
Provjerava navojnog vretena na izvijanje vri se na osnovu vitkosti

lr
I min
A1

lr slobodna duina u zavisnosti od oslanjanja vretena:

lr=2l; lr=l; lr=0,7l i lr=0,5l .
Imin minimalni moment inercije

I min =

d14
64

Ukoliko je < 95, provjera na izvijanje se vri po Tetmajeru, a ako je >

95 onda po Euleru na osnovu obrazaca iz elastostatike. Stepen
sigurnosti na izvijanje =Fu/Fa

Broj zavojaka navrtke odreuje se iz uslova povrinskog pritiska izmeu

navoja.

z=

Fa
pdozd 2 H1

F aksijalna sila
Pdoz povrinski pritisak na navoje navrtke
d2 srednji prenik navoja navrtke
H1 korisna irina navoja navrtke

Visina navrtke
H=zP
P korak navoja navrtke
z broj zavojaka

107

10/13/2014

Vijciizloenidinamikimoptereenjima(IIIgrupa)
U ovu grupu spadaju vijci, vrlo odgovornih vijanih veza, koje su
izloene periodino promjenjivim optereenjima.
Od vijaka se zahtijeva odravanje, odreene minimalne sile pritiska na
dodirnim povrinama ploa u radu u cilju smanjenja promjenjivog
dijela sile u vijku kao i za obezbjeenje hermetinosti.
U ovu grupu spadaju vijci, poklopaca posuda pod pritiskom, vijci za
veze prirubnica cijevnih vodova, vijci sa klipnjaom i sl.
Ovi vijci se priteu dinamometarskim kljuevima do vrijednosti sile
prethodnog pritezanja, koja se za datu vezu mora posebno proraunati
i na osnovu nje propisati potreban moment pritezanja.
pritezanja
Vijci za ovakve veze se izvode veinom kao elastini vijci posebnog
oblika i od kvalitetnog materijala. Ovi vijci moraju biti izraeni veoma
paljivo sa uskim tolerancijama.

Raznekonstrukcijeelastinihvijaka

108

10/13/2014

Sklopcilindrai
poklopca

Veza kao cjelina mora biti dovoljno kruta da bi se sprijeilo

deformisanje vijaka usljed savijanja ploa, koje moe dovesti do loma,
inae ispravno dimenzionisanog vijka.
Proraun vijanih veza ove grupe, obuhvata na prvom mjestu
odreivanje krutosti vijaka i krutosti ploa, zatim odreivanje sile
prethodnog pritezanja odnosno momenta pritezanja kao i odreivanja
sile karakteristinih veliina na osnovu deformacionog dijagrama.
U toku ostvarivanja vijane veze, zavrtanjem navrtke, njeno rastojanje
od glave vijka se smanjuje sve dok navrtka svojim podnojem na
dodirne povrine poklopca. Daljim zatezanjem navrtke kljuem nastaje
pritezanje i vijani par vrsto pritiskuje ploe jedane uz druge.
Aksijalno pomjeranje navrtke u odnosu na navojni dio vijka,
omoguuje se elastinim deformisanjem tj.
tj izduenjem stabla vijka i
sabijanjem ploa. Ukupno aksijalno pomjeranje navrtke nakon
pritezanja , sastoji se od elastinog izduenja vijka v i elastinog
sabijanja ploa p tj.

= v+p

109

10/13/2014

Proporcionalno porastu elastinih deformacija u toku pritezanja

raste sila u vijku odnosno ploama. Na kraju pritezanja, stablo
vijka optereuje ploe silom pritezanja Fpr i ova sila napree
ploe na pritiskivanje, a stablo vijka na zatezanje.
Za deformacije stabla vijka i ploe u oblasti proporcionalnosti
mogu se napisati sljedei izrazi:

Fpr=cvv=cpp
cv i cp krutost vijka i ploe

Obrtni moment potreban da bi se ostvarila sila pritezanja Fpr

odreuje se na isti nain kao i kod navojnih prenosnika tj.

Mo=Mv+Mn=Fprd2/2 [tg(+)+dsr/d2]
o
o
o

Mv moment uvijanja
j j kojij se p
pojavljuje
j j j u navojnom
j
spoju,
p j ,
Mn moment uvijanja koji se javlja izmeu navrtke i podloge i
dsr = 1,33 d srednji prenik kod metrikog navoja.
Kjuzapridravanje
navrtke

vijak

navrtka

vijak

Kjuzapridravanjevijka
Diomomentakoji
seprenosikljuem

Diomomentakojise
prenosiprijanjanjem

Dijagramnapadnogoptereenjavijkainavrtkepripritezanju

110

10/13/2014

Vijana veza se moe izloiti djelovanju radnog optereenja tek po

zavrenom pritezanju i ono tei da odvoji poklopac od cilindra odnosno
jednu plou od druge. Moe se smatrati da radna sila djeluje na vezu
centrino i poloaj taaka u kojima djeluje zavisi od konstrukcije dijelova
koji se vezuju.
Napadna take radne sile moe biti:
o

na kontaktu dvije ploe (slika a)

ispod navrtke (slika b)

a moe djelovati i na bilo kom drugom mjestu izmeu ova dva

ekstremna sluaja.

a)

b)

Analizirat emo sluaj kada radna sila djeluje na vijke. U ovom sluaju,
vijci iji je zadatak da sprijee odvajanje poklopca od cilindra, odnosno
jedne ploe od druge biti e dopunski optereeni na zatezanje
djelovanjem radne sile Fr. Usljed toga se dopunski izduuju za veliinu
.

Fr
Fv

Fp

Fp

Fv

Prvobitno sabijene ploe e se djelimino rasteretiti za istu vrijednost

. Prema tome, za vrijeme djelovanja radne sile, ukupno izduenje vijka
je v+ a sabijanje ploa je p. Ovo se prikazuje na deformacionom
dijagramu.

o
o

Fp

o
o
o

Fv prirataj sile u vijku od radne sile Fr

Fp prirataj sile u ploama od radne sile Fr
Fv sila u vijku nakon dejstva radne sile
Fp sila u ploama nakon dejstva radne sile
Fa amplitudna sila u vijku
Fsr srednja sila u vijku

111

10/13/2014

Sa deformacionog dijagrama, moemo oitati neke zakonitosti:

Fr = Fv Fp
Fr= Fv + Fp
Fv = Fr 1 /( 1+cp/cv ) Fp = Fr 1 /( 1+cv/cp )
tgv=Fpr/v=cv krutost vijka
tgp=Fpr/p=cp krutost ploa
Poveanje radne sile ima za posljedicu smanjivanje sile u ploama tako
da za odreenu vrijednost radne sile nastaje potpuno rastereenje
ploa U tom sluaju je =p pa sila u ploama postaje jednaka nuli tj.
ploa.
tj
Fp=0 pa je Fp=Fpr
Iz ovog uslova se dobije izraz za zadanu silu koja dovodi do
rastereivanja ploa koja predstavlja kritinu silu vijane veze:

Fkr=Fpr(1+cv/cp)

U vezi sa ovim, moe se definisati i stepen sigurnosti protiv razdvajanja

ploa.

= Fkr/Fr = Fpr (1+cv/cp)/Fr

Da bi se sprijeilo razdvajanje ploe mora biti >1

112

10/13/2014

Raunanjekrutostivijakaiploa
Opti izraz za krutost mainskih dijelova konstantnog poprenog presjeka
ima oblik:

C = E A/l
E modul elastinosti
A povrina poprenog presjeka
l duine izloene istezanju
Krutost mainskog dijela stepenasto promjenjivog presjeka iznosi:
n
1 1 1
1 1 n li
= + + ... = =
c c1 c2
E i =1 Ai
i =1 ci

c1, c2 ... krutosti pojedinih dionica

Primjerizaodreivanjekrutostivijka

113

10/13/2014

Krutost ploa odreuje se na slian nain tj:

cp=Ep Ap / lp
Potekou kod raunanja krutosti ploa predstavlja odreivanje
mjerodavne povrine poprenog presjeka Ap. Pretpostavlja se da se
elastino
l ti
sabijanje
bij j ploa
l izazvano
i
silom
il
u vijku,
ijk rasprostire
ti po
uticajnim konusima

Ako se ovi konusi zamjene srednjim cilindrom dobija se mjerodavna

povrina Ap kao:

Ap = s + tg Do2
4
2

lp

Do prenik otvora za vijak

S otvor kljua
ugao uticajnog konusa, i za odnos lp/d 3 vrijedi da je
tg =0,2 za elik
=0,25 za sivi liv
=0,33 za lahke metale
Prednaponska sila Fpr=(1,5 do 4) Fr. Nekada se uzima da je Fpr=(4 do 12) Fr
npr. kod pesnica klipnjaa motora SUS .

114

10/13/2014

Stepensigurnostivijakavijaneveze
Stepen sigurnosti na kraju pritezanja vijka

=V/i

mora biti 1,1 ... 1,4 pri emu je

V granica razvlaenja

i idealni sloeni napon

i = 2 + ( u )2
u napon uvijanja od momenta Mv

Stepen sigurnosti vijka od maksimalne sile u vijku Fv = Fpr + Fv

=V/z
o

mora biti 1,1 ... 1,4 pri emu je

z najvei nominalni napon usljed zatezanja vijka

z=Fv/As

As povrina poprenog presjeka

ds = (0,9 0,95) d1

AS =

d s2
4

d1 prenik jezgre vijka

Ako su vijci izloeni periodino promjenjivim optereenjima, mora se

provjeriti i stepen sigurnosti protiv loma, usljed zamora.

=A/a
o
o

mora biti 1,1 ... 1,4 pri emu je

A amplituda dinamike vrstoe

a amplitudni
lit d i napon u radu
d
a=Fa/As= Fv /2As

115

10/13/2014

Poprenooptereeneveze(IVgrupa)
Prema nainu prenoenja sile u ovoj grupi razlikujemo dva sluaja:
Nepodeeni
Podeeni
N
d i vijci,
ij i prenose silu
il na taj
t j nain
i to
t se pritezanjem
it
j
tk
Nepodeeni
navrtke
postie tolika uzduna sila Fa u vijku, a preko nje i sila trenja na dodirnim
povrinama F=Fa, koja omoguuje prenoenje poprene sile Fs bez
klizanja.

Ako elimo da nema klizanja na dodirnim povrinama mora biti

zadovoljen uslov

Fs< F

tj. Fs< Fa , stoga slijedi

Fa Fs /
Potrebne povrine jezgre vijka e biti:

A1 =

Fa

zdoz

zdoz = doz1 dozvoljeni napon za istezanje vijka,

vijka pri emu je:
je
doz dozvoljeni napon materijala prema tabelarnim vrijednostima
1 faktor popravke s obzirom na izradu

116

10/13/2014

Kod veze, kod podeavanja vijaka, stablo vijka i otvora u konstrukciji

elemenata nalijee vrsto. Povrina poprenog presjeka stabla vijka je
izloena smicanju, a povrina omotaa povrinskom pritisku.

Povrina
P i poprenog

presjeka
j k stabla
t bl vijka
ijk potrebna
t b da
d primi
i i poprenu

silu Fs iznosi:

A=

Fs
x sdoz

x broj presjeka izloenih smicanju, sdozdozvoljeni napon pri smicanju

Odnosno prenik stabla vijka, d iznosi

d=

4 Fs
x sdoz

Provjera podeenog vijka se vri preko povrinskog pritiska na montau

stabla i otvora:

p=

Fs
pdoz
d b

b najmanja duina stabla vijka izloenih sili Fs ,

pdoz dozvoljeni povrinski pritisak

117

10/13/2014

12.15Tolerancijenavoja
Poseban uticaj na mogunosti lakog sprezanja dijelova navojnog para
imaju odstupanja vijka od osnovne geometrije navoja:
o srednji prenik navoja d2, D2
o korak navoja P
o ugao profila navoja odnosno boni uglovi profila 1 i 2
Odstupanje srednjeg prenika navoja nastaje kao posljedica odstupanja
dimenzija i njegovog poloaja u odnosu na radni predmet pri izradi
navoja.

Odstupanje koraka navoja se pojavljuje kao pojedinano odstupanje i

kao zbirni odnos nagomilanog odstupanja. Pojedinano odstupanje je
algebarska razlika stvarne i nazivne mjere koraka, a nagomilano
odstupanje nastaje sabiranjem pojedinanih odstupanja koraka.

118

10/13/2014

Odstupanje bonog ugla profila navoja je algebarska razlika stvarne i

nazivne mjere ovog ugla, a nastaje usljed odstupanja njegovog poloaja
u odnosu na radni predmet. Ovo zadiranje, koje nastaje usljed
odstupanja bonog ugla profila moe se izbjei smanjivanjem srednjeg
prenika spoljanjeg navoja odnosno poveanjem srednjeg prenika
j navoja.
j
unutranjeg

ISO sistem toelrancija metrikih navoja sa trouglastim ISO profilom

obuhvata tolerancije sljedeih mjera:
o
srednji prenik d2 i D2
o
veliki prenik spoljanjeg navoja d
o
mali prenici tj.
tj prenici jezgra vijka d1 i D1
Poloaji tolerancijskih polja u odnosu na nultu liniju su:
o
za spoljni navoj e, g, h, m, p
o
za unutranji navoj G i H

Primjer oznake: spoljni navoj

M24 7g
unutarnji navoj M24 7H
Za naljeganje navojnog spoja oznaka je M24 7H/7g

119