Professional Documents
Culture Documents
Za Web-Kulturne Politike Odozdo
Za Web-Kulturne Politike Odozdo
policiesforculture
Urednica: Emina Vini, uz prilog Sanjina Dragojevia
Izdava: Policies for Culture
Prijevod: Tatjana Vlai
Korektura i lektura (engleski): Nicola Krikorian, tefania Ferchedu
Korektura i lektura (hrvatski): Janja Sesar
Koordinacija: Emina Vini, tefania Ferchedu
Dizajn: Ruta
Tisak: Smart Printing, Bukuret
ECUMEST Association
PO Box 37-219
Bucharest, Romania
www.ecumest.ro
CLUBTURE Network
Svacicev trg 1
10000 Zagreb
Croatia
www.clubture.org
policies for culture (ECUMEST Association and European Cultural Foundation, www.policiesforculture.org), 2008
This case study is licensed under a Creative Commons Attribution 3.0 Unported License. The case study or
elements thereof can be freely copied, distributed and modified provided you attribute authors and publishers.
http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/
policiesforculture
a m st e r da m / b u k u r et / z ag r e b
2008
Studija se izvorno temeljni na projektu CLUBTURE Policy Forum: Prema novom poloaju
nezavisnog, neprofitnog i izvaninstitucionalnog kulturnog sektora u procesu donoenja javnih
politika, koji se odvijao u sklopu programa Policies for Culture od srpnja 2002. do sijenja
2004., te na aktivnostima i inicijativama koje su uslijedile do 2007. godine.
Sadraj
Uvod [6]
3.
Uvod
1
(Nova) nezavisna
kultura u Hrvatskoj
kontekst djelovanja i
dinamika razvoja01
10
uglavnom za tzv. redovne programe tih istih institucija. Takva politika ne
moe bitno utjecati na razvoj kulturnog i socijalnog kapitala. Njezina jedina misija moe biti odravanje vitalnih funkcija javnog kulturnog sustava i
socijalnog mira unutar njega, odnosno, odravanje statusa quo.
11
12
13
14
ma, osobito u ovom sektoru, zatvara mogunost stratekog programskog
planiranja i razvoja. Gotovo u svim gradovima nailazi se na lou situaciju s
prostornim resursima. esti su nerijeeni problemi postojeih (ili donedavno postojeih) prostora nezavisne kulture te nepostojanje adekvatnog
prostora za djelovanje itavog niza drugih organizacija, koje su prisiljene
na rad u vlastitim stanovima, u prostorima koje plaaju po komercijalnoj
cijeni (koristei za to dobar dio programskih sredstava) ili pak povremeno
koriste zbog neusklaenih termina esto nedostupne prostore drugih institucija. U konanici dolazi do naruavanja stabilnosti, pa ak i do propada
nja pojedinih organizacija. Takva situacija ne samo da onemoguuje dugoronu stabilnost organizacija nego im ugroava i izgradnju pozicije za razvijenije programiranje.
15
2
Novi oblici umreavanja
i zajednikog djelovanja
17
18
1. Za aktivnosti projektnog tipa postavljaju se svrhe i ciljevi koji nuno
ukljuuju drutveno relevantnu agendu i jaku policy intenciju;
2. Tematski i sadrajni fokus smjeten je u stvarnu suradnju;
3. Transdisciplinarnost i hibridizacija aktivnosti okuplja protagoniste iz
razliitih umjetnikih, kulturnih i drugih drutvenih polja koji surauju i zajedno rade;
4. Vieslojne, modularne, kompleksne strukture s deniranim protokolima i procedurama slue: (a) kao metode za izgradnju informacijskih,
komunikacijskih i upravljakih formata i (b) kao promjenjivi pristupi
za postizanje svrha i ciljeva.
Format intenzivnih suradnikih platformi mora se razlikovati od lanskih mrea, agencija koje osiguravaju sadraj, operativnih zaklada ili onih
koje dodjeljuju potpore, jednostavnih suradnikih projekata, projekata
koji osiguravaju pakete touring sadraja, irokih platformi bez jasne agende koje samo sugeriraju postojanje nekog zajednikog temelja iza slinog
tipa aktivnosti, itd. No, izmeu intenzivnih suradnikih platformi i mrea
zasnovanih na lanstvu potrebno je povui temeljnu distinkciju. Mree su
utemeljene na reprezentativnoj logici identiteta, proizvode demagogiju
decentralizacije dok vre novu razinu centralizirane, neuinkovite birokracije, ne uspijevajui proizvesti uinkovit programski ili projektni sadraj.
Kao primjeri taktikog umreavanja u sljedeim poglavljima predstavljene su suradnike programske platforme Clubture i Zagreb Kulturni
kapital Evrope 3000. Pored toga, posebno su istaknuti i primjeri suradnikog policy i zagovarakog djelovanja: POLICY_FORUM i zagrebaka inicijativa nezavisne kulture i mladih.
19
20
Uz armaciju malih, mobilnih, eksibilnih organizacija koje brzo
usvajaju nove komunikacijske prakse koje se tehnoloki i medijski hibridiziraju i mijeaju, jedan od temeljnih ciljeva Clubturea jest armacija inovativnih modela postupne decentralizacije kulturne produkcije. Kreirajui
jeftiniji, raznovrsniji i uestaliji program, Clubture potie slobodno povezivanje na temelju programskih potreba, intenzivirajui tako prijenos znanja
i iskustva izmeu organizacija razliitih usmjerenja i sredina djelovanja.
21
22
pozadinu koja je organizacijama omoguila tek da pokrenu zagovarake
aktivnosti kako bi unaprijedile svoj (primarni) lokalni institucionalni okvir.
S druge strane, mnoge su okolnosti spreavale bri razvoj civilnog sektora u kulturi. Golem, stabilan i inertan javni kulturni sektor (javne kulturne ustanove) nije proao nikakvu transformaciju, rasipajui ogromne javne
resurse i ne doputajui, zbog svoje inercije, nikakve promjene na opoj
razini kulturnih politika koje bi taj socijalni sustav u njegovoj ukupnosti
uinile dinaminijim. Neadekvatan institucionalni okvir (dravna i lokalna
uprava, kulturna legislativa, nancijska i skalna ogranienja) spreava
nezavisne organizacije u kulturi da za svoje aktivnosti osiguraju odgovarajue institucionalne mehanizme praenja, nancijske potpore i evaluacije.
Nakon tri godine permanentne programske aktivnosti i odreenih
nastojanja koja se tiu vidljivosti i javnih politika u kulturi (od kojih su najvanije aktivnosti vezane uz Policy_Forum), poetkom 2005. mrea je
zapoela proces svoje tranzicije i u nekoliko je smjerova proirila opseg
djelovanja.
Tako su organizacije iz razliitih veih i manjih sredina stekle osnovna
znanja o kulturnim politikama, lobiranju, zagovaranju i praenju javnih
politika. No, jo je vanije istaknuti kako su one zapoele aktivnosti zagovaranja i nastavile izravno djelovati u svojim lokalnim sredinama, u kojima
su postigle i odreene konkretne rezultate te stekle znaajna iskustva, i
nastavile ih razmjenjivati kroz mreu. Pored toga, dobar dio organizacija
osposobljen je za strateko planiranje vlastitog organizacijskog i programskog razvoja, te je stekao i druga vana znanja relevantna za neprotni kulturni menadment, to je bitno doprinijelo jaanju njihove stabilnosti i
daljnjem razvoju kako pojedinih organizacija, tako i scene u cjelini. S druge
strane, kroz pokrenute medijske programe postupno se otvara novi prostor
javnosti unutar kojeg ne samo da nezavisna kulturna produkcija zadobiva
veu vidljivost, nego se kreira i prostor drugaijeg i kritikog promiljanja
relevantnog sociokulturnog konteksta, te se oblikuje adekvatniji diskurs.
Istovremeno, nastavlja se s daljnjim razvojem i irenjem programske razmjene i projektne suradnje izmeu organizacija u Hrvatskoj, ali je pokrenut i
proces internacionalizacije programskih aktivnosti. Tako je Clubture inicirao regionalnu programsku platformu unutar koje je dosad ostvareno
osam suradnikih projekata koji povezuju organizacije iz Hrvatske s organizacijama iz Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Svi ovi
procesi praeni su i intenzivnim organizacijskim razvojem i jaanjem
kapaciteta same mree.
23
1.
2.
3.
4.
5.
24
opoj tendenciji da se veina kulturnih dogaanja odvija u glavnom gradu,
mrea je kroz ovaj program uspjela ostvariti i cilj decentralizacije, pa je ak
preko 80% dogaanja odrano izvan Zagreba.
Pored izravne prisutnosti temeljnih policy principa, takvo umreeno
programsko funkcioniranje omoguuje ne samo uestalije programe, nego
i visoku razinu nancijske uinkovitosti: relativno mali iznos nancijskih
sredstava donosi kvalitetu i kvantitetu kulturnih proizvoda koji se distribuiraju na vie mjesta i to kroz kontinuirano djelovanje.
3. medijski programi
Mrea Clubture ima vanu ulogu u poveavanju ire javne vidljivosti
specinih kvaliteta nezavisne kulturne scene i njezine intenzivnije prisutnosti u javnosti. Tako su u prvoj razvojnoj fazi organizirana javna dogaa
nja, kroz koja su iroj javnosti prezentirani programi i postignua mree ali
i scene u cjelini. Najistaknutiji dogaaj, koji je i obiljeio poetak druge
razvojne faze, bila je izloba Clubture: Podaci (producirana u partnerstvu
sa to, kako i za koga WHW, Platformom 9.81 i Multimedijalnim institutom kao dio projekta Zagreb Kulturni Kapital Evrope 3000), u sklopu koje
25
a) Kulturpunkt.hr
Portal Kulturpunkt.hr pokrenut je 2005. godine s ciljem promocije i
prezentacije prije svega kulturne produkcije nezavisne scene, a potom i uz
nju vezanih civilnih inicijativa koje vode procese javnog zagovaranja,
usmjerene prema irim drutvenim pitanjima. Pored ovog fokusa, portal
Kulturpunkt.hr razvija i instrumente za analitiki i kritiki pristup temama
iz podruja kulture openito, a u potpunosti izbjegava naklonjenost kulturi
senzacionalizma.
Pored informacijskog servisa, portal Kulturpunkt.hr kroz nekoliko
rubrika nudi lanke i intervjue iz iroko deniranog podruja kulture,
ukljuivi i popularnu kulturu, praenje rubrika kulture dnevnog tiska u
Hrvatskoj te teorijske tekstove o kulturnim politikama Jugoistone Europe.
Osim toga, portal sustavno objavljuje informacije o raznovrsnim
natjeajima te na taj nain postaje vana toka informiranja studenata i
profesionalaca iz podruja kulture i umjetnosti. Ovako postavljena,
sadrajna struktura portala Kulturpunkt.hr stvara medijski prostor koji
potie komunikaciju i slobodu izraavanja. U vremenu kada se rubrike
kulture smanjuju ili potpuno nestaju u drugim medijima, Kulturpunkt.hr
se izdvaja kao vano mjesto sveobuhvatnog informiranja o kulturi u
Hrvatskoj.
Usprkos irokom spektru tema koje portal Kulturpunkt.hr nudi
itateljstvu, on je prepoznat kao mjesto koje promovira i potie kulturu
mladih, urbanu i klupsku kulturu, suvremenu umjetnost i kulturu,
drutveni aktivizam, nove tehnologije, alternativne ekonomije, slobodni
software itd. Na taj nain portal postaje vano mjesto vidljivosti ove scene,
a tumaei kontekst i nain djelovanja scene, pribliava je iroj javnosti te
joj osigurava primjerenu panju drugih medija. Istovremeno, portal u
fokus panje javnosti dovodi aktualne teme koje analitiki obrauje i
razjanjava.
b) 04 megazine
04, megazine za hakiranje stvarnosti asopis je koji je pratio suvremenu nezavisnu kulturnu produkciju (primarno onu koja je usmjerena
irem drutvenom angamanu) u Hrvatskoj, dovodei je u kontekst sa srodnim tendencijama u inozemstvu, osobito u regiji. Stoga je 04 istovre-
26
meno pratio ira drutvena i civilna pitanja, potiui kulturnu raznolikost i
pluralizam, aktualizirajui teme vezane uz teorijsku i socijalnu recepciju
suvremene domae i strane kulture, civilnih inicijativa i slino. Namijenjen
prvenstveno mladima, on je otvarao prostor intenzivnije komunikacije
izmeu proizvoaa kulturnih programa i publike te je jedan od rijetkih
medija koji je proizvodio protuteu komercijalnim magazinima za mlade.
Kreativno spajajui i kritiki promiljajui suvremenu kulturu mladih,
popularnu i urbanu kulturu, dovodei je u kontekst sa irim drutvenim
kretanjima, 04 je donio novinu i svjeinu na postojeu scenu nezavisnih
medija. 04 je svojim sadrajem i izgledom popunjavao prazninu u
hrvatskom medijskom prostoru kao jedini nezavisni kritiki asopis za
mlade koji informira, educira te potie mlade na sudjelovanje i kreativnost.
Magazin je poetkom 2006. uao u novu razvojnu fazu te je redovito
kao mjesenik izlazio do polovice godine. Meutim, pokazalo se da u
trenutnom okruju ne postoje uvjeti koji bi osigurali potporu takvom tipu
rasta (neznatni udio javnih sredstava u nanciranju, nedostupnost
meunarodnih fondova, zbog kritikog sadraja i aktivistike orijentacije
ne postoji prostor veih komercijalnih sponzorstava ili prodaje oglasnog
prostora, neprotabilnost itd.). Budui da je medijsko i izdavako polje u
posljednjih nekoliko godina pod sve jaim i sada ve iskljuivo
dominantnim utjecajem trita, aktivistiki, drutveno i ekonomski
kritian asopis nemogue je u opisanim uvjetima odrati. Na to ukazuje i
generalna situacija na itavoj civilnoj sceni, gdje se neprotno medijsko
izdavatvo uglavnom uspijeva odrati samo na internetu. Produkcija
tiskanog medija koji nije iskljuivo komercijalno i protno orijentiran
postala je gotovo nemogua.
4. kultura aktiva
Program se sastojao od razliitih aktivnosti zagovaranja i praenja javnih politika, s ciljem unapreenja javnog institucionalnog okvira koji je
relevantan za kulturni sektor. Veina aktivnosti bila je usmjerena na formiranje transparentnih modela kulturnih politika u lokalnim (regionalnim i
gradskim) upravama. U 9 gradova i 4 upanije lokalne koalicije organizacija kontinuirano su provodile raznolike zagovarake aktivnosti. Obuhvaena pitanja javnih politika mogu se podijeliti u dva polja. S jedne strane to
su pitanja vezana uz lokalne kulturne politike, i to najveim dijelom one
koje se izravno dotiu potreba nezavisne kulturne scene (kao to su pitanje
prostora za djelovanje, pitanje naina i stabilnosti nanciranja programa,
pitanja vrednovanja i vidljivosti postignua ovog sektora u lokalnoj sredini
i tome slino), ali i ona koja se odnose na funkcioniranje lokalnog kulturnog i javnog sektora u cjelini (uvoenje i/ili provoenje procedura, transparentnost i participacija u procesima donoenja odluka, participacija u
odluivanju, transparentnija i uinkovitija provedba odluka, suradnja javnog i civilnog sektora itd.). S druge strane, kao polje koje je po mnogim
27
28
2.3. POLICY_FORUM06
29
30
scena u Hrvatskoj prvi put pokazala da je dovoljno jaka i dovoljno povezana
da bi mogla utjecati na relevantan institucionalni okvir svojeg polja djelovanja, ali i na institucionalni okvir ukupne kulturne produkcije.
Jedan od najvanijih rezultata i dugoronih efekata predstavlja dokument koji je POLICY_FORUM predloio Ministarstvu kulture, a koji
denira podruje djelovanja i glavne kriterije vrednovanja za Vijee za nove
medijske kulture, odgovorno za nove kulturne forme. Dokument je najprije
dan na razmatranje Vijeu koje je prihvatilo prijedloge i proslijedilo Nacionalnom vijeu za kulturu koje se takoer sloilo. Reperkusije su bile vidljive odmah. Naime, prvi idui poziv za predlaganje programa javnih potreba
u kulturi od tada koristi nove prijavne obrasce, a obrazac za projekte koji se
prijavljuju Vijeu za nove medijske kulture oblikovan je prema kriterijima
izloenima u dokumentu.
Unato pojedinim, na poetku preambiciozno postavljenim ciljevima,
koji se odnose na ire promjene u kulturnim politikama, a koje nisu u planiranom vremenu u potpunosti ostvarene, POLICY_FORUM je kroz svoje
djelovanje uspio ostvariti znaajan pomak, i to ne samo kroz navedene konkretne uspjehe. Naime, uveo je i odrao praksu da se pitanja vezana uz politike koje utjeu na kulturni razvoj kulturne politike, ali i druge javne politike, kao to su urbane politike, javno tematiziraju i raspravljaju. Tako je,
na primjer, javna rasprava, popraena nizom akcija o statusu i razvoju
nezavisnog kulturnog sektora i sektora mladih u gradu Zagrebu, koja je
zapoela poetkom 2005. i koja i dalje permanentno traje, pokrenuta upravo kroz POLICY_FORUM.
31
07 www.kulturnikapital.org
32
Koncept
Osnovne koncepcijske postavke ove suradnike platforme mogu se
iitati ve i iz samog naziva ironinog poigravanja idejom europske
kulturne prijestolnice. Jednostavno tvrde: Koncept kulturne prijestolnice
je u razdoru. Proet je dvostrukom ambivalentnou on je u razdoru izme
u centralnosti prijestolnica i transverzalnosti kapitala, a taj razdor oituje
se u sve veoj hibridnosti kulturne proizvodnje, suprotstavljene pozicijama
nacionalno-kulturnog identiteta. Preobrazila se politika ekonomija
reprezentacije uklopljena u globalizirane komunikacijske razmjene,
reprezentacija vie nije stvar predstavljanja reprezentativne, dominantne i
unutar granica nacionalne drave (re)producirane kulture apstraktnom
kulturnom potroau. Naprotiv, ona povezuje konkretne subjekte na
specijaliziranim poljima praksi i znanja, koji djeluju unutar zajednikog
konteksta globalne ekonomske proizvodnje proizvodnje (pomou) samih
sredstava drutvenosti: komunikacijskih razmjena. A kao to domena
kapitala postaje socijalna, socijalna postaje i domena kulture.08
Ova globalna kretanja svoju specinu i posebno zanimljivu pojavnost
ostvaruju u tranzicijskim drutvima: U naem tranzicijskom kontekstu
kulturni kapital aktualizira pitanje drutvenog djelovanja. Kako se
tranzicija naposljetku svela na dvije stvari: preputanje djelovanju trinih
sila i naputanje drutvenih projekata (ili prije, drutva kao projekta), tako
je njen najizraeniji uinak postalo nekontrolirano i netransparentno
provoenje privatnih interesa u upravljanju javnom sferom. Osjetno
odsustvo drutvene legitimacije odraava se u iscrpljivanju javnih resursa.
A ponekad, kao to je najbolje vidljivo na primjeru nae okotale
institucionalne kulture i njoj slueeg sustava javnog nanciranja, odrati
status quo znailo je biti na samom elu tog procesa. I dok i dalje jedina
dinamika promjene u odnosu izmeu drave i institucija koje uzdrava,
unato drugaijim oitovanjima u strategijama kulturnog razvoja, ostaje
dinamika partikulariziranih interesa, poseban drutveni i razvojni znaaj
dobivaju oni nezavisni akteri koji su sposobni iznova artikulirati kulturno
djelovanje u terminima drutvenog djelovanja, a drutveno djelovanje u
terminima kritike kulture.
Kao odgovor na opisanu situaciju nude suradnju protuprijedlog za
kulturnu prijestolnicu. Platforma Zagreb Kulturni kapital Evrope 3000
ima za cilj poduprijeti suradnju meu inicijativama na nezavisnoj
kulturnoj sceni koje istrauju, svaka na svom vlastitom i vrlo razliitom
polju strunosti, promijenjene uvjete za kulturno i socijalno djelovanje,
nastale zbog sve veeg lokalnog upliva translokalnih ekonomskih i
komunikacijskih razmjena, te koje rade na reformi institucionalnog
okruenja, ne bi li pospjeile prisutnost i sudjelovanje nezavisne kulture.
(...) jer kulturni kapital vie nisu infrastrukture, ve suradnje. Naime,
suradnja jest njegova infrastruktura.
08 Ovaj, kao i svi ostali citati u ovome dijelu, citirani su iz tekstova knjiica, web-sitea i
drugih dokumenata platforme Zagreb Kulturni kapital Evrope 3000
33
Suradnike prakse
Od svog poetka 2003. godine Kulturni kapital realizirao je niz
interdisciplinarnih suradnikih projekata, prezentirajui nove grupne
dinamike, nove kolektivne strategije i nove forme rada u kulturnoj
proizvodnji; djelujui protiv i hibridizirajui kontrolu produktivnosti kroz
intelektualno vlasnitvo; zagovarajui zatitu javnih dobara pred
prijetnjom privatizacije, itd. O tim programima, kao i pojedinim
organizacijama, vie informacija moe se pronai na stranici
www.kulturnikapital.org.
Kulturni kapital zauzima kljuno mjesto u iniciranju i provoenju
raznolikih aktivnosti zagovaranja participativnih kulturnih politika,
usmjerenih na razvoj i jaanje nezavisnog kulturnog sektora, ali i onih koje
se odnose na politike urbanog razvoja.09 Unato na prvi pogled vrstoj
orijentiranosti na lokalno djelovanje, ova je platforma svoje postavke
nastojala iriti i preko granica vlastitog tranzicijskog konteksta. Osim
sudjelovanja u suradnikom projektu Peripherie 3000, strateke
platforme umreenih centara (Dortmund, 2006., www.peripherie3000.de),
Kulturni kapital aktivno se ukljuio u raspravu o europskim kulturnim
politikama. Tako su u listopadu 2004. organizirali predkonferenciju za
Berlinsku konferenciju za europsku kulturnu politiku, pod nazivom
Novonastajue suradnike prakse oblikovanje europskog kulturnog
okvira, a u partnerstvu s mreom Clubture (Zagreb), Fondacijom Felix
Meritis (Amsterdam) i platformom Umjetnost za drutvenu promjenu, koju
je inicirala Europska kulturna fondacija (Amsterdam). Prezentacije,
sastanci i diskusije pruile su priliku za razmiljanje o tome kako
inovativne sociokulturne prakse, suradnike platforme i taktike mree u
istonoj Europi mogu utjecati na agendu europske kulturne politike i
europske politike kulture.
34
35
36
meunarodnih organizacija,15 a kasnije i nacionalnih kulturnih politika,
dinamika razvoja, komparativno gledajui, nije bila niti jest u cijeloj regiji
podjednaka. Unato namjerama da upravo ravnomjerni razvoj neprotnog
sektora, kako na razini regije, tako i na razini pojedinih zemalja, pridonese,
ne samo opoj demokratizaciji tih drutava, nego i unutarnjem
stabiliziranju kulturnih sustava, ova se dinamika uspjela odrati, pa i
razviti, uglavnom unutar najveih gradova, mahom glavnih.16 S obzirom na
relativno povoljnije prilike, u cijeloj se regiji izdvaja primjer Zagreba. Ne
samo da je nacionalna kulturna politika postala stabilna i kontinuirana od
1997. godine,17 nego se od 2000. godine uspostavljaju suradniki odnosi na
projektnoj osnovi, s odreenim brojem inicijativa neprotnog sektora. S
druge strane, i gradski kulturni autoriteti toga vremena uviaju aktualnu i
potencijalnu vanost najrazliitijih neinstitucionalnih inicijativa. Uvode se
nove sheme sunanciranja za oivljavanje urbane kulture, to povoljno
djeluje prije svega na razvoj neprotnog sektora.
Zbog stalne ukljuenosti u meunarodnu kulturnu suradnju, zbog
svijesti, ne samo o trendovima europskog kulturnog razvoja, nego o ve
spomenutim kriznim dimenzijama te posve novim iskustvima, pripadnici
zagrebake neprotne kulturne scene poseban naglasak stavljaju na
deniranje participativnih kulturnih politika, prvenstveno na nacionalnoj i
na gradskoj razini.18 Tono uoavajui da je rije o opim okvirima vlastitog
djelovanja, ponajprije se koncentriraju na jasno deniranje ciljeva i
prioriteta kulturnih politika te se zalau za proceduralnu jasnou. Postajui
uoljiv javni faktor djelovanja na ovom podruju, uoavaju vlastite
komunikacijske i organizacijske slabosti i nedostatke. Zbog toga od 2001.
godine, najprije u fazama, a zatim sustavno, rade na organizacijskoj
izgradnji i stabiliziranju ukupnog neprotnog sektora u Hrvatskoj.
15 Posebno je indikativan sluaj Instituta Otvoreno drutvo, tj. Soroseve fondacije, koja je
90-ih bila izuzetno aktivna u regiji te je kao gotovo jedini donator podupirala i znaajno
doprinijela utemeljenju i daljnjem razvoju nezavisnih kulturnih organizacija.
16 Vjerojatno je najvea iznimka u ovom pogledu Bugarska, odnosno Soja, iji kulturni
razvoj tee paralelno s onim u gradovima poput Plovdiva, Varne i Burgasa.
17 Od tog vremena poinju znatno rasti javna dravna sredstva za kulturu, napravljena je
istraivaka analiza o kulturnom stanju na razini zemlje zahvaljujui studiji Kulturna
politika Republike Hrvatske Nacionalni izvjetaj koja je napisana za Vijee Europe
(1998. g.), izvrena je djelomina pravna decentralizacija kulturne politike te dolazi do
intenziviranja meunarodne kulturne suradnje.
18 Naglasak na ovim dvjema razinama djelovanja nije sluajan. Naime, sposobnost
deniranja i provoenja ukupnih ciljeva, instrumenata i mjera kulturne politike unutar
Hrvatske uspijeva se realizirati tek na dravnoj razini i razini veih gradova. Na tzv.
srednjoj razini djelovanja kulturne politike u Hrvatskoj nalaze se upanije koje su
premale i nedovoljno resursno osposobljene, poglavito kad se radi o ekspertizi za
deniranje i provoenje samostalne kulturne politike. Razina opina najproblematinija
je u ovom pogledu jer ak 30% njih nema tzv. minimalni skalni kapacitet. Dakle, ne
samo da nisu sposobne imati programe kulturnog razvoja, nego ne mogu snositi ni
osnovne trokove redovnog funkcioniranja javne uprave.
37
38
3. Uspostavljanje novih tipova organiziranog djelovanja u kulturi, posebno u vidu fondacija koje bi bile osnova vertikalnog intersektorskog
razvoja, odnosno suradnje javnog i neprotnog sektora;
4. Na osnovi ekspertnih uvida i iskazanih interesa, uspostavljanje horizontalnih intersektorskih veza i suradnji, osobito izmeu podruja kulture, turizma, zdravstva, znanosti, politika za mlade te politike razvoja,
posebno u urbanom kontekstu;
5. Osiguravanje transfera znanja i relevantnih europskih praksi, kako u
Hrvatskoj, tako i u irem europskom kontekstu;
6. Utjecaj na formalne, akademski priznate, i neformalne programe i
oblike obrazovanja u kulturi, s posebnim naglaskom na znanja vezana
uz izgradnju participativne kulturne politike.
39
3
Zagovaranje promjena:
sabrana iskustva
zagrebake inicijative
41
42
Zagreba odluuje stihijski, grad se planira punktualno, a pitanje ouvanja
postojeih i izgradnje novih genuinih javnih sadraja esto ostaje na margini. Tako se, na primjer, kao sadraji s javnom funkcijom prezentiraju
objekti ugostiteljske i trgovake djelatnosti, dok se prostori koji bi ispunjavali kulturnu i druge socijalne funkcije gube iz perspektive. Utoliko pitanja
razvoja kulture, a osobito pitanje razvoja nezavisne kulture i njezine uloge
u razvoju grada, ostaju na samoj margini.
Svi gradovi u Hrvatskoj, a pogotovo Grad Zagreb, raspolau vrijednim
skupom nepokretne imovine, dok istovremeno nemaju jasno zacrtane i
transparentne politike upravljanja prostorom. Radi se o najrazliitijim prostorima od velikih graevina u javnim funkcijama, ija je opstojnost vie
ili manje neupitna (administrativne zgrade, kulturni i sportski objekti itd.),
preko manjih poslovnih ili stambenih objekata, pa do velikih naputenih
bivih industrijskih prostora. O nainu upravljanja tom imovinom dovo
ljno govori podatak da ne postoji javno dostupan dokument koji bi
sadravao popis nekretnina kojima je Grad Zagreb vlasnik te iz kojeg bi
bilo razvidno tko, na koji nain i pod kojim uvjetima koristi odreeni prostor u gradskom vlasnitvu. Sukladno tome, jasna procedura dodjele na
koritenje pojedinih prostora, bilo u komercijalne, bilo u neprotne svrhe,
ne postoji. Upravo stoga Zagreb, meu ostalima, na svojoj kulturnoj mapi
oskudijeva javnim prostorima u kojima i oko kojih se proizvode nove kulturne i socijalne vrijednosti. Ne otvaraju se novi prostori nezavisne kulture,
a postojei (klub Movara na primjer) su posljedica hvatanja povoljnog
trenutka i iskazivanja dobre volje pojedinaca koji su u danom trenutku
obnaali odreenu funkciju u gradskoj vlasti dakle, nikako nisu posljedica deniranog i transparentnog sustava.
Politike za mlade, denirane nacionalnim i gradskim stratekim dokumentima (Nacionalni, odnosno Gradski program djelovanja za mlade), kao
intersektorske politike, jednim se svojim dijelom odnose i na onaj segment
djelovanja nezavisne kulture koji se najee naziva kulturom mladih. One
(jo uvijek samo deklarativno) potiu samoorganizaciju mladih, njihovu
kreativnost i participaciju u kulturnom ivotu, te su tako jedan od bitnih
oslonaca zagovarakih aktivnosti djelovanja nezavisne kulture. To je osobito dolo do izraaja u djelovanju zagrebake scene, kroz taktiko partnerstvo sa sektorom mladih. Iako povezivanje s politikama za mlade ima
bitnih prednosti, postoji i jedna opasnost koja jo uvijek nije otklonjena.
Naime, lokalni obnaatelji vlasti, u svojoj sklonosti pojednostavljivanju i
kratkoronom sagledavanju, esto izraavaju tendenciju da se ukupna
nezavisna kultura svede pod kulturu mladih, te da vie ne bude tretirana
kroz institucije i instrumente kulturnih politika nego politika za mlade.
Tako neto dovelo bi do apsolutnog iskljuivanja velikog dijela nezavisne
kulture koji ni na koji nain ne spada u sektor mladih niti je ta kulturna
produkcija namijenjena iskljuivo mladima, niti nju proizvode iskljuivo
mladi ljudi.
43
44
miranju polja djelovanja Vijea te sudjelovanje pojedinih aktera nezavisne
kulture u njegovu radu. Time je osigurana oh relativno stabilna pozicija
nezavisnih programa na nacionalnoj razini, te je otvoren prostor za djelovanje u dva smjera. S jedne strane, pripremanje terena za mogue intervencije u sustavu, na nain da se osiguraju alternativni mehanizmi za
jaanje kapaciteta nezavisnih organizacija, iz ega nastaje prijedlog za
osnivanjem Zaklade za nezavisnu kulturu. S druge strane, orijentacija na
lokalne javne politike, i to upravu u glavnom gradu. Naime, osim primarne
potrebe za stabilizacijom vlastitog djelovanja, zagrebake organizacije su u
tome nale i drugu motivaciju. Svjesne da se preko potencijalno uspjenih
projekata provedenih u Zagrebu iskustva mogu prenositi u manje razvijenije sredine, rade na nain da proizvode transferabilne modele i strukture te
da ih prenose organizacijama iz drugih gradova, i to koristei mreu Clubture.20 I upravo zbog toga uivaju i podrku organizacija iz drugih gradova
te su zato i dvije nacionalne mree, Clubture i Mrea mladih Hrvatske, izrazito prisutne u svim zagrebakim akcijama.
45
46
bave samo su na prvi pogled iskljuivo lokalnog karaktera. Ona su, naime,
uvijek postavljana u irem kontekstu te su zahtjevi i prijedlozi uvijek davani
kao dugorona, strukturna i modelska rjeenja.
Nakon to je na nacionalnoj razini stvoren relativno siguran okvir za
programsko djelovanje u obliku Vijea za nove medijske kulture, otvorena
je mogunost za aktivnije bavljenje lokalnim pitanjima. Istovremeno,
mrea na nacionalnoj razini (Clubture) je izgraena, funkcionalna i stabilna te se njezini inicijatori mirno mogu okrenuti stvaranju jake suradnike
platforme na lokalnoj razini, primjenjujui slian princip taktikog, operativnog i programskog umreavanja. Tako nastaje i uspjeno funkcionira
platforma Zagreb Kulturni kapital Evrope 3000, uz koju se vee i
Policy_Forum.
Postojea plutajua"21 policy platforma koristi se kao svojevrsni brand
ili barem oznaitelj za organiziranu skupinu raznolikih nezavisnih aktera
koji promiljaju kulturni i iri socijalni sustav u kojem djeluju, koji rade na
proizvodnji novog kulturnog i socijalnog kapitala te na artikulaciji novih
koncepata i vrijednosti koji iz njih proizlaze. Paralelno s tim, rade i na
aktivnoj kritici sustava koji nije u stanju prihvatiti nove naine kulturne
produkcije i drutvenog djelovanja pa tako iste niti primijeniti s ciljem promjene i oivljavanja ukupne kulturne proizvodnje. Svjesni vlastite nemoi,
kao i konteksta koji onemoguuje znaajnija zadiranja u postojei sustav,
te prihvaajui da se takve promjene moraju dogaati sporo (a iz perspektive nezavisne kulture predugo), kako bi se izbjegle velike krize i potresi
ukupnog kulturnog polja, odluuju se za promjenu taktike i usmjerenja.
Polazei od kritike sustava kreu prema artikulaciji konkretnih rjeenja
koja bi osigurala opstanak i daljnji razvoj nezavisne kulture. Ona su
odreena u tri kljuna aspekta: (1) jaanje kapaciteta organizacija nezavisne kulture kroz uvoenje dodatnih instrumenata nanciranja kojima bi se
obuhvatile potrebe koje nisu vezane uz osnovnu proizvodnju programa
(institucionalne potpore, nanciranje suradnje, edukacije i sl.); (2) stvara
nje okvira za istraivanje i valorizaciju postignua nezavisne kulture, te za
akumulaciju i prijenos znanja; (3) osiguravanje adekvatnih prostornih
resursa. Kroz sve te aspekte provlai se i naglaava suradnja kao temeljna
okosnica suradnja meu samim organizacijama, ali i izmeu javnog i
civilnog sektora, koja se ostvaruje na razliitim razinama: lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj.
21 Kao to je navedeno u tekstu koji predstavlja ovu platformu, grupa okupljena oko Policy_
foruma promjenjiva je u svojem broju i strukturi s obzirom na trenutne teme kojima se
bavi te se tako vee i uz razliite subjekte (mrea Clubture, suradnika platforma Zagreb
Kulturni kapital Evrope 3000, inicijativa Pravo na Grad, pojedine organizacije, itd.), odnosno pluta izmeu njih.
47
48
3. Taktiko partnerstvo
Zagrebaka zagovaraka inicijativa utemeljena je na ve opisanom
povezivanju kulturnih organizacija, ali i na suradnji i zajednikom istupa
nju s jednim drugim sektorom sektorom mladih koje se ostvaruje kroz
partnerstvo s Mreom mladih Hrvatske, krovnom nacionalnom organizacijom mladih. Partnerstvo izmeu ta dva sektora pokrenuto je iz taktikih
razloga jaanja pozicije s ciljem ostvarivanja interesa i jedne i druge zainteresirane strane, ali je ono i prirodna posljedica preklapanja u podrujima
djelovanja, ciljnim skupinama i nainima organiziranja, koji su ve neko
vrijeme organizacije nezavisne kulture i organizacije mladih upuivale jedne na druge. Vano je istaknuti da je odnos izmeu organizacija nezavisne
kulture s jedne strane i organizacija mladih s druge deniran upravo na
ravnopravnom partnerstvu. Naime, bez obzira na odnos snaga u kojoj brojano i po kapacitetima prevladava nezavisna kultura i njene pozicije pokretaa procesa, Mrea mladih Hrvatske na svim je razinama ukljuena kao
ravnopravni partner, a ne kao jo jedna organizacija prikljuena postojeoj
inicijativi. Na taj su nain osigurani ne samo preduvjeti za dugoronu
suradnju, nego je osnaena i pozicija itave inicijative koja svoju argumentaciju istovremeno moe graditi iz dvije perspektive.
49
50
komuniciranje putem medija (konferencije za medije, priopenja, izjave i
intervjui, javna sueljavanja i sl.). Upravo takve akcije s velikim medijskim
odjekom kljune su ne samo za upoznavanje ire javnosti s odreenom
problematikom, nego i za izgradnju vlastite pozicije naspram onih kojima
su zahtjevi upueni, tj. naspram obnaatelja vlasti u Zagrebu. Meutim,
vano je bilo organizirati i proces javne rasprave i komunikacije s uim
krugom ciljnih skupina koje su postavljene kao zainteresirane strane:
pored irokog kruga organizacija mladih i nezavisne kulture s jedne strane
i predstavnika gradske administracije s druge, tu su svakako struna javnost, drugi kulturni djelatnici i umjetnici, politiari (na vlasti i u oporbi),
pripadnici civilnih organizacija iz drugih sektora te mediji koji su okupljeni na javnim tribinama i okruglim stolovima bili ukljueni u raspravu.
Zakljuci takvih rasprava, kao i artikulacija problema i potreba, prezentirani su u dokumentima i manjim publikacijama koji su pak direktno upuivani ciljnim skupinama i/ili predstavljani kroz nove akcije. Cijeli proces bio
je prezentiran, praen i dokumentiran na web stranicama putem kojih se,
kao i putem mailing lista, odvijao i dobar dio komunikacije. Uslijed opisanih tipinih zagovarakih aktivnosti, zagrebake organizacije nisu zaboravile na svoju primarnu orijentaciju prema kulturnim programima, te su
dosad napravljene dvije velike manifestacije pod nazivom Operacija:grad.
Ta su dogaanja okupila veliki broj zainteresiranih, koje ine uglavnom
mladi, a koji na taj nain postaju vana skupina koja podrava zahtjeve inicijative. Osim toga, upravo zahvaljujui takvim aktivnostima sama inicijativa, kao i denirani zahtjevi, dobili su i dodatan medijski prostor.
51
otvorio prostor za jai utjecaj civilnog drutva, upravo kao korektiva vlasti
pa i u sferi kulturnih politika. Svakako je izuzetno bitno pritom ostati izvan
scene politikih stranaka, ne prikljuiti se niti jednoj politikoj opciji i
ustrajati u zahtjevima koji su postavljeni na javnu agendu, a ne pristajati na
pogodbe oko partikularnih interesa. Na taj se nain i unaprijed mogu gore
navedene i sline optube barem djelomino anulirati, a upornost i ouvana nezavisna pozicija omoguit e izgradnju imida vjerodostojnosti, konzistentnosti i ispravnosti.
8. Kontinuitet i dosljednost
Na temelju iskustva djelovanja zagrebake inicijative, moemo sa
sigurnou potvrditi tezu koja e se nai u gotovo svim prirunicima za
zagovaranje: odravanje problema kao teme u javnom prostoru i na politikoj agendi jedan je od najveih izazova svake zagovarake inicijative.
Nakon to se pred izbore na lokalnoj razini konano dobio relevantan
medijski, javni i politiki prostor za pitanja vezana uz mlade i nezavisnu
kulturu u gradu Zagrebu, bilo je potrebno osmisliti i provesti niz aktivnosti
(to javnih, to u pregovorima s gradskom vlau), koje su na ovaj ili onaj
nain kljune probleme ponovno vraale u fokus. Pritom je takoer bilo
vano taj kontinuitet artikulirati, odnosno svaku javnu aktivnost dovesti u
vezu s prethodnima. Pored permanentnog (a iscrpljujueg) djelovanja, u
ovom smislu izuzetno je vana dosljednost u zahtjevima i poziciji. vrsto
stajalite o cjelini zahtjeva, nepristajanje na partikularna rjeenja i pokuaje potkupljivanja pojedinih organizacija (ili pojedinaca), te spremnost na
otvorene sukobe i negativne praktine posljedice koje iz njih mogu proizai, osigurali su poziciju otvorene, nesuzdrane i otre javne kritike koja
se pod svaku cijenu eli sauvati. To je upravo ono to je itavoj inicijativi
osiguralo kredibilitet i povjerenje ire javnosti. Tako su teme koje su u svibnju 2005. dospjele na javnu agendu, unato stalnom otporu i pokuajima
opstrukcije od strane Grada, i dvije godine nakon toga ostale aktualne. Iako jo uvijek nije dolo do ostvarenja konkretnih rezultata u smislu trajnih
institucionalnih rjeenja, ova tema nije potroena ni zaboravljena, nego i
dalje ima odreenu drutvenu i politiku relevantnost.
52
donatora. Oslanjanje na resurse organizacija, prvenstveno u smislu
ulaganja ljudskih resursa, a koje uglavnom ine vodei ljudi tih
organizacija, svakako osigurava uspjenost zagovarakog djelovanja, ali i
slabi te organizacije. No, unato tome, u nijednoj od njih nije dolo do
ozbiljnih kriza i padova, budui da su se organizacijski i programski
prilagoavale novim situacijama, te su se i kroz svoje temeljne aktivnosti
ukljuivale u zagovarake procese. Osim toga, ova inicijativa jaa svoje resurse i u smislu edukacije bilo uenjem kroz vlastito iskustvo (learning by
doing), bilo kroz razmjenu iskustva i znanja, organizirane edukacije, konzultiranje literature i ukljuivanje strunjaka.
53
Inicijativa
Zagrebaku inicijativu ine tri skupine organizacija. To su organizacije
nezavisne kulture okupljene oko suradnike platforme Zagreb Kulturni
kapital Evrope 3000: Centar za dramsku umjetnost CDU, Multimedijalni
institut mi2, Platforma 9.81 Institut za istraivanja u arhitekturi, to,
kako i za koga WHW, Lokalna baza za osvjeavanje kulture BLOK, Bacai
sjenki, Community Art i Kontejner | Biro suvremene umjetnike prakse.
Zatim su tu zagrebaki neprotni klubovi, koji istovremeno djeluju i kao kul
turni klubovi ali i kao klubovi za mlade: Movara, klub Udruenja za razvoj
kulture URK, Autonomni kulturni centar ATTACK! i net.kulturni klub
MAMA, klub Multimedijalnog instituta. Konano, tu su i dvije kljune nacio
nalne mree u ova dva polja: Savez udruga Klubtura i Mrea mladih Hrvatske.
Kronologija aktivnosti
Travanj 2005.:
Odrana prva konferencija za medije na kojoj se upozorilo na
marginalizaciju nezavisne kulture i mladih u Zagrebu, na kojoj je
predstavljena inicijativa te kojom je zapoeo proces javne rasprave.
Svibanj 2005.:
Proces javne rasprave organiziran kroz tribine rezultirao je deklaraci
jom Nezavisna kultura i mladi u razvoju grada Zagreba, koju je neposred
no pred svibanjske lokalne izbore potpisala veina stranaka i izbornih koali
54
cija, meu njima i ona koja kasnije dolazi na vlast. Deklaracija sadri opis
stanja i 9 mjera koje su se potpisnici obvezali provoditi ukoliko budu sudje
lovali u upravljanju gradom Zagrebom. Mjere se odnose na rjeavanje pita
nja prostora i institucionalnog okvira za djelovanje nezavisne kulture i
mladih,23 te pitanja koja se odnose iskljuivo na sektor nezavisne kulture,24
odnosno mladih.25
Akcija ngiranog otvaranja Centra za nezavisnu kulturu i mlade Gori
ca, u sklopu koje je u bivem tvornikom kompleksu Badel Gorica, uz kulturno dogaanje, javnosti predstavljena deklaracija.
55
56
Srpanj 2006.:
Nezadovoljni takvim razvojem dogaanja te isprovocirani reklamnom
kampanjom jedne tradicionalne kulturne manifestacije koja promovira
mlade umjetnike (Salon mladih), a u sklopu koje je cijeli grad bio oblijep
ljen velikim plakatima sa slikom gradonaelnika (koji u svom mandatu
nije napravio apsolutno nita po pitanju mladih i nezavisne kulture), i to na
gradskim oglasnim mjestima, organizirana je tajna nona akcija preljeplji
vanja tih plakata, odnosno krianja gradonaelnikova lika. Inicijativa tada
izlazi u javnost s imenom Pravo na grad te iznosi otru kritiku na raun
neuinkovitosti gradske uprave i lanih obeanja elnih ljudi grada. Jedina
reakcija gradonaelnika bila je poruka Strpljen spaen!, ime se
potvrdilo da gradska vlast nije sposobna javno odgovoriti, niti ima ikakav
odgovor na javno iznesenu kritiku. Pravo na grad je na tu poruku organizi
ralo brzi odgovor, protestnu akciju kolektivnog fotograranja Strpljenju je
kraj, u sklopu koje se pred tvornicom Badel okupilo preko stotinu aktivis
ta. Ove su akcije u javnosti prepoznate kao direktni politiki napad, zbog
ega je inicijativa dobila do tada neosvojiv medijski prostor i iru drutvenu
podrku. Meutim, uslijedile su i optube da je inicijativa rezultat utjecaja
konkurentskih politikih stranaka, odnosno da je ula u prostor koji joj,
budui da njezini predstavnici nisu sudjelovali u procesu izbora, ne
pripada. Naime, protivnici ne shvaaju i ne ele priznati ulogu civilnog
drutva kao korektiva vlasti pa tako i aktera u politikom polju. No, ti su
napadi uspjeno anulirani, te je inicijativa prepoznata kao akter u
pitanjima odnosa vlasti i graana, odnosno sudjelovanja graana u
procesima donoenja odluka.
57
Travanj 2007.:
Savez za Centar u bivoj tvornici Jedinstvo organizira manifestaciju
Operacija grad: Jedinstvo (26.4 29.4.), ime je simbolino otvoren
Privremeni ilegalni centar za kulturu i mlade Jedinstvo. Za razliku od
prethodne operacije, ova nije bila zamiljena kao privremeno naseljavanje
s velikom koncentracijom programa u kraem vremenu. Upravo suprotno
ova etverodnevna manifestacija predstavlja uvod u budue stalno
koritenje ove lokacije, koja je predloena kao jedna od lokacija Centra.
Tijekom 4 dana u prostorima bive tvornice, to ukljuuje prostore koje su
dosad koristile i koje nastavljaju koristiti Udruenje za razvoj kulture
URK i Parainstitut Indo, kao i nove tek obnovljene prostore, realizirano
je 20-ak raznolikih programa, u suradnji 13 organizacija nezavisne kulture
i mladih. Dogaanje je posjetilo oko 5.000 uglavnom mladih ljudi koji su
izuzetno dobro reagirali na sadraje i na sam prostor.
59
Ciljevi i pristup
Program je ustrojen na trostranom djelatnom odnosu izmeu nevladinog sektora, izvrne vlasti i zakonodavne vlasti, vezano uz proces donoenja javnih politika koje se odnose na kulturni sektor. Temelji se na pretpostavci da javne politike u kulturi mogu ostvariti trajni utjecaj jedino ako
se u njihovo formuliranje ukljue sve zainteresirane strane civilnog drutva, odnosno svi oni na koje se te politike odnose. Naglasak je stavljen na
pronalaenje komunikacijskih kanala pomou kojih bi zainteresirane strane komunicirale (to je dosad bilo rijetko) i na osnaivanje nezavisnog sektora, poticanjem participativnih kulturnih politika, kako bi se i njihov glas
mogao uti. S tim su ciljem brojne inicijative potaknute programom Policies for Culture u trajan proces razmatranja lokalnih i nacionalnih kulturnih
politika ukljuile s jedne strane one koji te politike donose i provode (policy-makers) i s druge strane kulturni sektor Jugoistone Europe. Svim sudionicima inicijative su pomogle da neprekidne rasprave o javnim politikama
transformiraju u konkretne postupke koji e, po principu odozdo prema
gore (bottom-up princip), doprinijeti odrivom osnaivanju kulturnog sektora u opinama i zemljama regije.
60
Albanija
Bugarska
Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Moldavija
Iniciranje procesa istraivanja, identiciranja i provedbe novih mehanizama nanciranja kulturnih institucija i aktivnosti u Republici Moldaviji (2003.-2004.)
Makedonija
Crna Gora
61
Rumunjska
Srbija
analiza i istraivanje
Potreba za istraivanjem na podruju kulturnih politika tema je koja je
u posljednje etiri godine stalno prisutna u razliitim aktivnostima programa. Diljem regije potrebno je to prije provesti nezavisna istraivanja kako
bi se vrednovale politike i njihov stvaran uinak, te kako bi se rezultati
istraivanja iskoristili kao temelj za kvalitetno donoenje odluka. Program
Policies for Culture posebno se usredotoio na to podruje kroz sredstva
grupe za istraivanje kulturnih politika (Task force for Cultural Policy
Research). Grupa nastoji koristiti i dalje razvijati bogato znanje i ekspertizu
koju predstavlja mrea programa kako bi odgovorila na snanu potrebu za
konzistentnim i profesionalnim razmatranjem, analizom i istraivanjem
kulturnih politika u regiji.
informiranje i dokumentacija
Od samih poetaka pa sve do danas slubene stranice programa Policies for Culture osmiljene su tako da omogue bolji protok informacija o
kulturnim politikama i steenoj ekspertizi u Jugoistonoj Europi (i izvan
nje), i to na nain da osmiljavaju i prezentiraju javnosti razliite izvjetaje,
publikacije i druge izvore informacija. To su:
slubene Internetske stranice programa www.policiesforculture.org
koje su se razvile u virtualni resursni prostor u podruju kulturnih politika u Jugoistonoj Europi;
elektroniki asopisi dvije komplementarne publikacije koje su nudile s jedne strane vijesti i informacije (e-bilten, objavljivan od oujka
2004. do prosinca 2006.), a s druge analizu i miljenje o kljunim pita
njima kulturnih politika u cijeloj regiji (InSIGHT, objavljivan u 2004. i
2005.);
studije o projektima koji su razvijani u okviru programa;
drugi izvjetaji i publikacije.
62
63
64