Professional Documents
Culture Documents
Aatzttttokg Mi Rji
Aatzttttokg Mi Rji
na
osnovu
njihovog
mineralnogx
sastava.
tragovimadtr
makroelemenata
(Ca,
K,
(cfnAl,
Na
Co,
Mg)
te
Cu,
Fe
nekih
Mn),
tekih
zatim
metala
Prepoznavanje meda:
Vrste meda prema porijeklu Postoje razliiti naini klasifikacije meda. U
prvom redu med se oznaava prema vrsti dtrhg rh fe dre uvijek jedne te
iste vrste biljke. Ovo se dogaa samo onda ako u okolini u to vrijeme
nema
drugih
biljaka
cvijetu
ili
su
pitanju
velike
povrine
uhisedgcjhs
dbcuiaw
dbhgdrhfiuaysua<i
hbudvhi
uyasj
Analitiki gledano, odreeni spojevi ili odreene vrste spojeva mogu biti
karakteristini za odreene uniflorne vrste meda, te su potencijalni
markeri botanikog podrijetla, te mogu biti specifini (karakteristini
samo za jednu vrstu meda) i nespecifini (javljaju se kod vie vrsta
meda).
Mineralni se sastav tla putem mineralnog sastava biljke u konanici
odraava i na mineralni sastav meda, stoga su njegov sastav i koliina
uvelike ovisni o botanikom podrijetlu meda (Porrini i sur., 2003;
Hernandez h hn j et al., 2005). Nektarni med sadri oko 100 mg/kg, a
medljikovac od 400 do 1.000 mg pepela (Horn i Lllmann, 1992).
Tamnije su vrste meda bogatije mineralima u odnosu na svjetlije, tako da
je vei udio minerala ustanovljen u kestenovu medu i medljikovcu za
razliku od bagremova i suncokretova meda (Gonzalez-Miret i sur., 2005;
Munoz i Palmero, 2005). U najveem su dijelu to razliite kalijeve soli, a
minerali koji prevladavaju su: kalij, natrij, kalcij, magnezij, eljezo, cink,
fosfor, selen, bakar i mangan (Bogdanov i sur., 2007).
podrijetla,
vegetativnim
obiljejima
koji
je
odreene
definiran
razliitim
zemljopisne
regije.
klimatskoU
rutinskoj
analitika
pristupa:
melisopalinoloki,
senzorski
subjektivnosti.
fizikalno-kemijskih
parametara
druge
do
strane,
odreene
diskriminirajua
mjere
moe
mo
takoer
potrebno je promatrati
legislativi
meda;
N.N.
Republici
Hrvatskoj
122/2009),
uvjet
(Pravilnik
oznaavanja
kakvoi
botanikog
su
istraivanja
provedena
Europi
svrhu
utvrivanja
nutrijenata
kojima
se
hrani
pela.
To
moe
ovisiti
aktualnim
Pravilnikom
doputenim
koliinama
odreenih
sastava
smatra
se
dobrim
alatom
otkrivanja
provjeru
zemljopisnog
podrijetla.
To
se
naroito
odnosi
na
turski
bagremov
med,
Tuzen
suradnici
(2007)
su
sastav
nekih
vrsta
talijanskog
meda.
mnoga
druga
zbog
njihove
bitne
uloge
biolokim
metabolikim
medonosnim
biljnim
vrstama
pa
tako
medu
(Fredes
sur., 1992; Radovi i sur., 2001a; GonzalezMiret i sur., 2005; Conti i sur.,
2007; Madejczyk i sur., 2008). Isti autori utvrdili su da sadraj
elemenata u tragovima ovisi izravno o botanikom podrijetlu meda,
odnosno da med svijetle boje ima manji udio minerala od meda tamne
boje poput medljikovca, kestenova ili vrijeskova meda. S prehrambene
toke gledita, minerali poput kroma, mangana i selena od bitne su
prehrambene vanosti, posebice za djecu u dobi od 1 do 15 godine.
Elementi kao to su sumpor, bor, kobalt, fluor, jod, molibden i silicij,
takoer mogu biti vrlo vani u prehrani, iako nema uspostavljenih
preporuenih dnevnih vrijednosti za ove elemente (Bogdanov, 2012).
Zbog spomenute razliite distribucije elemenata, u publikacijama su
opisani i razliiti pristupi karakterizacije botanikog i zemljopisnog
podrijetla meda na osnovu njihovog mineralnog sastava. Mogunost
razlikovanja botanikog podrijetla nektarnog meda kao i medljikovca,
prikazana je nizom radova (Conti i sur., 2007, Porrini i sur., 2003; Nozal
Nalda i sur., 2005; Gonzalez-Miret i sur., 2005). S druge strane, mnogi
autori mineralni sastav meda veu za zemljopisno podrijetlo meda, na
osnovu ijeg je udjela razlikovanje uspjeno primjenjeno (Lasceve i
Gonnet,
1974;
Latorre
sur.,
1999;
Hernandez
sur.,
2005).
podrijetla
meda,
prilikom
interpretacije
dobivenih
poput
navedenih
imaju
dosta
potencijala
za
daljnja
bili
ukljueni
kao
mogui
potencijalni
imbenici
na
sastav
pokazatelji
zemljopisnog
identiteta.
Dostupnost
elemenata
u,
makro-
mikroelemenata
medu
njihovim
bitnijim
6. Literatura