SVEUILITE U ZAGREBU,

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Upute za prijavu, izradbu i obranu

zavrnog i diplomskog rada

2015.

VUKELIEVA 4, 10000 ZAGREB

SADRAJ

1.

Uvod ................................................................................................................................................ 1

2.

Znaajke zavrnog rada ................................................................................................................... 2

3.

2.1.

Svrha i ciljevi izrade zavrnog rada .......................................................................................... 2

2.2.

Elementi zavrnog rada ........................................................................................................... 2

Znaajke diplomskog rada ............................................................................................................... 4

3.1.

Svrha i ciljevi izrade diplomskog rada ...................................................................................... 4

3.2.

Elementi diplomskog rada ....................................................................................................... 4

4.

Prijava zavrnog rada....................................................................................................................... 6

5.

Prijava diplomskog rada .................................................................................................................. 7

6. Elaboriranje elemenata zavrnog i diplomskog rada i posebne odrednice vezane uz njihovu

izradu ....................................................................................................................................................... 8
6.1.

Naslov ...................................................................................................................................... 8

6.2.

Saetak/Summary i Kljune rijei/Keywords ........................................................................... 8

6.3.

Sadraj ..................................................................................................................................... 8

6.4.

Uvod ........................................................................................................................................ 9

6.5.

Izlaganje tematike.................................................................................................................... 9

6.5.1.

Obiljeavanje dijelova i poddijelova ................................................................................ 9

6.5.2.

Oznake izvora podataka ................................................................................................ 10

6.5.3.

Tablice, grafikoni i slike ................................................................................................. 11

6.5.4.

Kratice i strane rijei ...................................................................................................... 11

6.6.

Zakljuak ................................................................................................................................ 11

6.7.

Literatura ............................................................................................................................... 12

7.

Tehnike upute za izradu zavrnog i diplomskog rada .................................................................. 13

8.

Obrana zavrnog i diplomskog rada .............................................................................................. 15

9.

PRILOZI........................................................................................................................................... 16
Prilog 1. Dijagram toka procesa prijave i obrane zavrnog rada .............................................. 16
Prilog 3. Obrazac - Zamolba za pristupanje izradbi zavrnog rada ............................................ 21
Prilog 4. Dijagram toka procesa prijave i obrane diplomskog rada ...................................... 23
Prilog 6. Obrazac Prilog prijavi diplomskog rada ................................................................... 27
Prilog 7. Obrazac - Zadatak diplomskog rada ............................................................................ 28
Prilog 8. Saetak/summary kljune rijei/keywords ................................................................ 29

Prilog 9. Sadraj zavrnog ili diplomskog rada.............................................................................. 30

Prilog 10. Obrazac Primjer uvoda zavrnog ili diplomskog rada ............................................ 31
Prilog 11. Primjeri za obiljeavanje dijelova i poddijelova te poziva na biljeke uporabom
uglatih zagrada .......................................................................................................................... 32
Prilog 12. Primjer za povezivanje sa izvorima uporabom pozivnih biljeki................................... 33
Prilog 13. Primjer ilustracije - tablica ........................................................................................ 34
Prilog 14. Primjer ilustracije grafikon ..................................................................................... 35
Prilog 15. Primjer ilustracije - slika ............................................................................................ 36
Prilog 16. Primjer popisa kratica ............................................................................................... 37
Prilog 17. Primjer zakljuka zavrnog i l i diplomskog rada .................................................. 38
Prilog 18. Primjer popisa koritene literature ........................................................................... 39
Prilog 19. Obrazac Izvjee o napretku izradbe zavrnog rada .............................................. 41
Prilog 20. Obrazac Potvrda o izraenom zavrnom radu ....................................................... 42
Prilog 21. Obrazac Potvrda o izraenom diplomskom radu .................................................. 43
Prilog 22. Izgled korica zavrnog rada ....................................................................................... 44
Prilog 23. Izgled korica diplomskog rada ................................................................................... 45
Prilog 24. Izgled potkorice zavrnog rada.................................................................................. 46
Prilog 25. Izgled potkorice diplomskog rada ............................................................................. 47
Prilog 26. Obrazac za metapodatke - vezani uz objavu rada u repozitoriju zavrnih i diplomskih
radova ........................................................................................................................................ 48
Prilog 27. Izjava o akademskoj estitosti i suglasnosti .............................................................. 49

1. Uvod
Upute za prijavu, izradbu i obranu zavrnog i diplomskog rada (u daljnjem tekstu
Upute) izdaju se s namjerom da studentima pomognu pri izradi rada. Upute se odnose
na sve faze, od prijave do obrane zavrnog i diplomskog rada i vrijede za studente upisane
na preddiplomski i diplomski studij Fakulteta prometnih znanosti od akademske godine
2014./2015.
U izradi ovog prirunika koritena su iskustva autora steena izradom znanstvenih i
strunih radova za razne asopise i konferencije te voenjem zavrnih i diplomskih
radova. Takoer su koriteni interni prirunici s drugih fakulteta te knjiga "Metodologija i
tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela" Ratka Zelenike.

2. Znaajke zavrnog rada

Zavrni rad je samostalno, struno, pisano djelo studenta, u kojemu obrauje
odreenu aktualnu strunu temu pod voditeljstvom mentora. Tema se moe odnositi na
teorijsku ili praktinu ili teorijsko - praktinu problematiku.
Zavrni rad je struni rad kojim student dokazuje sposobnost povezivanja steenog
znanja tijekom studija s konkretnim zadatkom koji mu se postavlja, kao i samostalnost u
rjeavanju problema iz struke.

2.1.

Svrha i ciljevi izrade zavrnog rada

Nakon to student izvri sve svoje obveze tijekom studija (izradi i obrani seminarske
radove, poloi sve ispite i odradi strunu praksu) treba dokazati sposobnost i samostalnost u
rjeavanju odreenog problema.
U izradi zavrnog rada student mora dokazati:
sposobnost uoavanja relevantnih prometnih veliina i analiziranja
prometnih podataka,
sposobnost primjene teorijskog i praktinog znanja steenog tijekom
studija,
sposobnost sluenja aktualnom domaom i stranom literaturom, tj.
koritenja relevantnih tuih spoznaja, stavova i znanstvenih injenica koje su
objavljene u koritenoj literaturi, pri pisanoj obradi teme,
sposobnost pravilne obrade ilustracija (tablica, grafikona, fotografija i crtea),
vjetinu pisanja strunih radova.
Zavrni rad ne mora imati svojstvo originalnog rada, ali mora biti samostalno izraen
od strane studenta.

2.2.

Elementi zavrnog rada

Zavrni rad mora imati sljedee elemente, sloene redosljedom prikazanim na slici 1:
1) Korice (tvrdi uvez)
2) Zadatak zavrnog rada
3) Potkorice s podacima
naslov na hrvatskom i engleskom jeziku
ime i prezime mentora
ime i prezime kandidata
datum obrane (mjesec i godina)
4) Saetak/Summary i Kljune rijei/Keywords
5) Sadraj
6) Uvod
7) Izlaganje tematike (najee sadri pet do sedam analitiki strukturiranih

dijelova bez uvoda i zakljuka)

8) Zakljuak
9) Popis literature
10) Popis ilustracija
11) Popis priloga (ukoliko postoje)
12) Metapodaci
13) Izjava o akademskoj estitosti i suglasnosti.
NASLOVNICA

OBRAZAC
ZADATAK
ZAVRNOG
RADA
PODKORICA

SAETAK I
KLJUNE
RIJEI
SUMMARY I
KEYWORDS
SADRAJ

UVOD
IZLAGANJE
TEMATIKE
ZAKLJUAK

POPIS
LITERATURE
POPIS
ILUSTRACIJA
PRILOZI

METAPODACI

IZJAVA O
AKADEMSKOJ
ESTITOSTI I
SUGLASNOT

Slika 1. Elementi zavrnog rada

Upute za pojedine dijelove zavrnog rada date su u toci 6 ovih Uputa

3. Znaajke diplomskog rada

Diplomski rad je samostalni struni rad studenta u kojemu pod vodstvom mentora
obrauje izabranu temu. Student koji je izvrio sve obveze predviene nastavnim planom i
programom studija, izradom diplomskoga rada dokazuje sposobnost povezivanja steenog
znanja tijekom studija s konkretnim zadatkom koji mu se postavlja, kao i samostalnost u
rjeavanju sloenih problema iz struke.

3.1.

Svrha i ciljevi izrade diplomskog rada

Nakon to student izvri sve svoje obveze tijekom studija treba dokazati sposobnost i
samostalnost u rjeavanja kompleksnih problema iz struke, a da pri tome rjeenja ne moraju
imati karakter originalnosti.
U izradi diplomskog rada student mora dokazati:
sposobnost primjene teorijskog i praktinog znanja steenog tijekom studija,
sposobnost samostalnog sluenja aktualnom domaom i stranom
literaturom tj. koritenja relevantnih tuih spoznaja, stavova i znanstvenih
injenica koje su objavljene u koritenoj literaturi, pri pisanoj obradi teme,
sposobnost primjene znanstvenih metoda, tehnika i alata u obradi aktualne
teme,
sposobnost pravilne obrade ilustracija (tablica, grafikona, fotografija i
crtea)
vjetinu pisanja strunih radova.
Diplomski rad ne mora imati svojstvo izvornog znanstvenog rada, ali mora biti
samostalno izraen od strane studenta.

3.2.

Elementi diplomskog rada

Diplomski rad mora sadravati sljedee elemente, sloene redosljedom prikazanim

na slici 2:
1) Korice (tvrdi uvez)
2) Zadatak diplomskog rada
3) Potkorice s podacima
naslov na hrv. i engl.
ime i prezime mentora
ime i prezime kandidata
datum obrane (mjesec i godina)
4) Saetak/Summary i Kljune rijei/Keywords
5) Sadraj
6) Uvod
7) Izlaganje tematike (najee sadri pet do sedam analitiki strukturiranih
dijelova bez uvoda i zakljuka)
8) Zakljuak

9) Popis literature
10) Popis ilustracija
11) Popis priloga (ukoliko postoje)
12) Metapodaci
13) Izjava o akademskoj estitosti i suglasnosti.
NASLOVNICA

OBRAZAC
ZADATAK
DIPLOMSKOG
RADA
PODKORICA

SAETAK I
KLJUNE
RIJEI
SUMMARY I
KEYWORDS
SADRAJ

UVOD
IZLAGANJE
TEMATIKE
ZAKLJUAK

POPIS
LITERATURE
POPIS
ILUSTRACIJA
PRILOZI

METAPODACI

IZJAVA O
AKADEMSKOJ
ESTITOSTI I
SUGLASNOT

Slika 2. Elementi diplomskog rada

Upute za pojedine dijelove diplomskog rada date su u toci 6 ovih Uputa.

4. Prijava zavrnog rada

Na Fakultetu prometnih znanosti studenti upisani u treu godinu preddiplomskog
studija, te s upisanim zavrnim radom prijavljuju, izrauju i nakon svih izvrenih obveza
studija brane zavrni rad.
Faze u procesu od prijave do obrane zavrnog rada predoene su u dijagramu toka
(vidjeti Prilog 1).
Fakultet definira popis tema po smjerovima studija i po mentorima. Teme i
pripadajui mentor dostupe su studentima putem ISVU-a. Studenti mogu temu i mentora
odabirati samo u za to predvienom periodu, koji se objavljuje na e-studentu za svaku
akademsku godinu. Detaljne upute za koritenje opcije Izbor teme na ISVU-u takoer se
objavljuju na e-studentu i nalaze se u prilogu ovih Uputa (Prilog 2). Student ima mogunost
predloiti vlastiti naziv teme zavrnog rada, a detaljne upute kako to uiniti nalaze se
takoer u prilogu 2.
Zavrni rad se prijavljuje na obrascu Zamolba za pristupanje izradi zavrnog rada
(vidjeti Prilog 3).
Mentor i student zajedniki izrauju teze zavrnog rada te oblikuju toan naziv rada
(objavljeni naslov na ISVU-u moe predstavljati i radni naslov). Temu i teze prijavljenog rada
odobrava zavod nadlean za odreeni smjer studenta a nakon toga prijavljenu temu i teze
rada mora odobriti i Odbor za zavrne i diplomske radove.
Nakon to Odbor za zavrne i diplomske radove odobri temu i naslov rada, konani
rezultati se objavljuju na mrenim stranicama Fakulteta (www.fpz.unizg.hr).
Po objavi konanih rezultata, nadzorni nastavnik sastavlja Zadatak zavrnog rada tj.
unosi tekst zadatka u ISVU. Obrazac Zadatak zavrnog rada student preuzima u studentskoj
slubi u za to definiranom terminu koji se objavljuje na e-studentu. Student obrazac Zadatak
zavrnog rada uvezuje kao prvu stranicu zavrnog rada ispred potkorice.

5. Prijava diplomskog rada

Na Fakultetu prometnih znanosti studenti upisani u drugu godinu diplomskog studija
te s upisanim diplomskim radom prijavljuju, izrauju i nakon svih izvrenih obveza studija
brane diplomski rad.
Faze u procesu od prijave do obrane diplomskog rada predoene su u dijagramu toka
(vidjeti Prilog 4).
U prijedlogu teme, naslova i sadraja rada student navodi i poznatu mu literaturu te
druge izvore podataka koje namjerava koristiti pri obradi teme i izradbi rada.
Diplomski rad se prijavljuje na obrascu Zamolba za pristupanje izradbi diplomskog
rada (vidjeti Prilog 5) i obrascu Prilog prijavi diplomskog rada (vidjeti Prilog 6).
Mentor i student zajedniki izrauju teze zavrnog rada te oblikuju toan naziv rada.
Temu i teze te tekst koji se nalazi u prilogu prijavi diplomskog rada odobrava zavod nadlean
za odreeni smjer studenta a nakon toga prijavljenu temu i teze rada mora odobriti i Odbor
za zavrne i diplomske radove.
Nakon to Odbor za zavrne i diplomske radove odobri temu i naslov rada, konani
rezultati se objavljuju na mrenim stranicama Fakulteta (www.fpz.unizg.hr).
Po objavi konanih rezultata, nadzorni nastavnik sastavlja Zadatak diplomskog rada
(vidjeti Prilog 7), te ga u roku od tjedan dana predaje studentu. Obrazac Zadatak
diplomskog rada student uvezuje kao prvu stranicu diplomskog rada ispred potkorice, a
njegovu presliku zajedno s ostalim potrebnim dokumentima predaje u Referadu najmanje
14 dana prije datuma obrane rada.

6. Elaboriranje elemenata zavrnog i diplomskog rada

i posebne odrednice vezane uz njihovu izradu
6.1.

Naslov

Naslov rada mora biti specifian i informativan, da to bolje odreuje sadraj rada.
Treba biti to krai, ali takav da u sebi sadri sve vanije kljune rijei. Primjerice, nije
dozvoljeno staviti za naslov: "ISDN", "Internet", ''Prometni tok'' ili ''Prometna signalizacija''.
Potrebno je preciznije odrediti podruje istraivanja, npr. ''Prometna analiza raskrija
. u gradu s prijedlozima rjeenja'', "Analiza parametra kvalitete prijenosa govora
putem Interneta", ''Dimenzioniranje sustava za odravanje zrakoplova primjenom
modela teorije redova ekanja'', "Komparativna analiza operatora mobilnih mrea u
Hrvatskoj" ili Analiza obrta vunog vozila u eljeznikom prometu. U naslovu rada treba
izbjegavati kratice. Naslov treba biti napisan na hrvatskom i engleskom ili drugom stranom
jeziku. Treba izbjegavati vie od 10 rijei i strane izraze ako postoje hrvatski.
6.2.

Saetak/Summary i Kljune rijei/Keywords

Saetak je jezgrovit prikaz cijelog rada. Treba ukratko prenijeti itatelju informacije o
svrsi i cilju istraivanja, nainu obrade materije, primjenjenoj metodologiji, postignutim
rezultatima i zakljucima. Saetak sadri do 150 rijei i nema formula ni bibliografije (vidjeti
prilog 8).
Kljune rijei moraju na prvi pogled omoguiti itatelju da prepozna svrhu i predmet
istraivanja. Izdvaja se nekoliko (3-5) kljunih rijei koje se najee ponavljaju u tekstu rada i
neposredno su vezane uz glavnu temu rada. Odvajaju se znakom toka-zarez (;).
Napomena: kljune rijei su rijei i pojmovi koji se mogu sastojati od vie rijei (npr.
radio-frekvencijska identifikacija i sl.), a nisu reenice (vidjeti prilog 8).

6.3. Sadraj
Sadraj je obavezan. Za itatelja rada (zavrnog ili diplomskog) saetak predstavlja
temeljni putokaz pomou kojega moe vrlo brzo pronai sve informacije i spoznaje koje su
mu potrebne. Sadraj zapravo predstavlja brojano-tekstualni pregled dijelova i poddijelova
zavrnog i diplomskog rada pomou kojega se tako pronalaze stranice na kojima su ti dijelovi
i poddijelovi napisani. Naslov SADRAJ pie se velikim slovima na vrhu stranice u lijevom
kutu. Stranice sadraja zavrnog i diplomskog rada se ne numeriraju (Prilog 9).

6.4. Uvod
Uvod je obavezan. To je poetni i pristupni dio zavrnog i diplomskog rada. Uvod
treba itatelja uvesti u podruje tretirane tematike, upoznati ga s problemom i predmetom
istraivanja, svrhom i ciljevima istraivanja te strukturom dotinog rada. Ne pie se iz
prvog lica (jednine ili mnoine) ve se korist tree lice ili pasiv, npr. smatra se, istraivanja
su pokazala, uoeno je itd. Za uvod se ne koristi budue vrijeme. U uvodu je potrebno
naznaiti izvore podataka i naine prikupljanja i obrade istih (npr. u izradi rada koriteni su
podaci o prometu prikupljeni na dionici autoceste A1 od x do y kilometra tijekom
listopada 2014. godine, itd.). Uvod je prvi dio teksta, tako da je prva stranica uvoda ujedno i
prva stranica rada, tj. stranica kojom zapoinje numeriranje (za numeraciju primijeniti
arapske brojeve). Uvod nema p o t p o g l a v l j a , i preporuka je da se pie nakon zavretka
pisanja teksta zavrnog rada, ali to ne znai da se u njemu iznose zakljuci. Primjer uvoda
vidjeti u prilogu 10.

6.5. Izlaganje tematike

Primjereno je da se cjelokupna tematika zavrnog i diplomskog rada sustavno
rasporedi, obradi i prezentira u najmanje najmanje pet meusobno povezanih dijelova
(bez uvoda i zakljuka).
6.5.1. Obiljeavanje dijelova i poddijelova
U obiljeavanju dijelova i poddijelova treba dosljedno koristiti decimalni sustav, ali
najvie do etiri decimalne jedinice arapskih brojeva (Prilog 11). U nastavku se navodi
primjer najee upotrebljavanog sustava oznaavanja za pojedine dijelove i poddijelove te
primjer kako se to ne moe uiniti (najea pogreka koja se pojavljuje pri oznaavanju).
Ispravno
1.
2.

Neispravno
1.
2.

2.1.
2.2.
2.2.1.
2.2.2.
3.

2.1.
2.2.
2.2.1.
2.2.2.
3.

3.1.
3.2.
3.2.1.
3.2.2.
3.2.2.1.
3.2.2.2.

3.1.
Svaka cjelina, ako se dijeli
u podcjeline, mora imati
3.1.1.
barem dvije podcjeline
3.1.2.
3.1.2 .1.
3.1.2.2.
4.

4.

.........

.........

Prva znamenka svakog poddijela (npr. potpoglavlja) mora se podudarati s brojem

dijela (npr. poglavlja) kojem pripada, a druga znamenka oznaava redni broj navedenog
poglavlja, itd.
Osim toga, potrebno je voditi rauna i o tome da veliina slova u naslovima i
podnaslovima odraava njihovu vanost odnosno kojoj razini dio pripada.
Sve decimalne jedinice s pripadajuim naslovima upisuju se u sadraj zavrnog i
diplomskog rada (poeljno je koristiti automatsku izradu sadraja koju nudi Word).
6.5.2. Oznake izvora podataka
Student kod pisanja zavrnog i diplomskog rada obvezno i na uobiajen nain citira
tue spoznaje i formulacije, odnosno navodi koritenu literaturu (izvor) i to moe initi na
dva naina:
pozivnim biljekama - fusnotama (u podnoju stranice) ili
u uglatoj zagradi (na kraju pasusa, u tekstu ili uz sliku/graf/tablicu). U zagradi
se oznaava redni broj koritenog rada iz popisa literature (npr. [5]).
Navoenje izvora se koristi:
za svako cjelovito navoenje tuih rijei u tekstu (citiranje), uz uporabu
pravopisnih znakova navoenja;
u sluaju kada se dui tekst saima i oblikuje svojim rijeima;
za navoenje svake injenice ili podatka koji openito nije poznat, ali je
poznato tko je autor.
Dakle, za svaki iznesen dio tueg teksta, kao i za interpretaciju neijeg rada, mora se
navesti izvor. Necitiranje dijelova tuih radova smatra se nezakonitim prisvajanjem
(kraom) tueg rada. Fusnote je potrebno voditi kronoloki, a pri pisanju rada na raunalu
u programu postoje posebne naredbe za automatsko ureenje fusnota. Spomenute naine
citiranja vidjeti u prilozima 11 i 12.
Tekst je dobro potkrijepiti s originalnim (vlastitim) grafikim prilozima i tablicama, a u
krajnjem sluaju koristiti itljive reprodukcije (fotokopirane ili skenirane) paljivo odabranih
originala. Kada se koriste tue karte, dijagrami, tablice i dr. obavezno je i nadasve potrebno
navesti izvor.
Osim to pozivne biljeke-fusnote mogu biti dokumentarne (upuuju na koritenu
literaturu), mogu biti i eksplikativne (dopunjuju i objanjavaju pojedine dijelove glavnog
teksta). Primjer za poziv na biljeke uporabom fusnota vidjeti u prilogu 12.
Napomena: u istom radu se pozivne biljeke-fusnote ne mogu koristiti u obje svrhe.

10

6.5.3. Tablice, grafikoni i slike

Autori zavrnog i diplomskog rada moraju koristiti brojne grafike ilustracije, sheme i
prikaze koje se upotrebljavaju radi ilustriranja teksta nekog dijela kako bi se opirne
deskripcije i brojne sloene pojave zornije predoile itatelju. U zavrnom i diplomskom
radu vrlo se esto upotrebljavaju sljedee ilustracije:
tablice (prilog 13)
grafikoni(prilog 14)
slike (prilog 15).
Numeriranje slika i tablica moe se izvesti na dva naina: poevi od broja 1 pa do n
(ako je u radu do 20 slika), ili ako je vei broj ilustracija u radu, tako da prvi broj ilustracije
oznaava cjelinu (poglavlje) kojoj ta ilustracija pripada, a drugi broj, redni broj ilustracije u
toj cjelini (poglavlju).
Naslov slike i grafikona pie se ispod slike, a naslov tablice iznad.
Vano je napomenuti da tablice, grafikoni i slike ne predstavljaju samo dodatak
tekstu, nego su oni vaan dio rada i obvezno se u tekstu mora pozivati na uvedene
ilustracije. Sve navedeno u ovom potpoglavlju moe se vidjeti u prilozima 13, 14 i 15.
6.5.4. Kratice i strane rijei
S obzirom na specifinost problematike radova koji se izrauju na nekim
smjerovima studija, autori zavrnih i diplomskih radova e esto koristiti kratice koje su
najee izvedene iz engleskih naziva. Kada se prvi put u tekstu uvodi neka kratica,
potrebno ju je objasniti na domaem jeziku i ispisati puni naziv. U nastavku se navodi
primjer kako bi to trebalo initi:
........... kod permanentne virtualne veze (Permanent Virtual Circuit - PVC) nema...........
Dalje u tekstu moe se koristiti samo kratica. Popis svih koritenih kratica moe se
dodati na kraju zavrnog rada iza zakljuka bez numeriranja naslova (npr. POPIS KRATICA).
Primjer popisa kratica nalazi se u prilogu 16.
Nerijetko e autor zavrnog i diplomskog rada koristiti i strane rijei za koje ne postoji
adekvatan domai izraz ili su se uvrijeile u hrvatskom jeziku kao domae rijei. Takve rijei
potrebno je u tekstu napisati kosim slovima (italic). U nastavku je dan primjer kako bi to
trebalo izgledati:
........... ugovor. Roaming se meu operatorima...........

6.6. Zakljuak
Zavrni dio rada je zakljuak. To je zapravo na sustavan, koncizan i jezgrovit nain
izloena sinteza svih relevantnih spoznaja, informacija, stavova, znanstvenih injenica,
teorija i zakona koji su opirnije elaborirani u analitikom dijelu zavrnog rada. U zakljuku

11

se ne navode tui citati, ne poziva se na koritene izvore i ne piu se fusnote. Dijelovi

odnosno odlomci zakljuka ne oznaavaju se brojevima nego se formuliraju kronoloki
prema strukturi zavrnog ili diplomskog rada. Zakljuak ne bi trebao biti ni prekratak, a ni
preopiran. U zakljuku se ne smiju iznositi injenice ili generalizacije kojih nema u
poglavljima zavrnog ili diplomskog rada.
Primjer jednog zakljuka dan je u prilogu 17.

6.7.

Literatura

Obavezan je cjelovit popis koritene literature bez dodataka bibliografskih jedinica

koje niste koristili (kako bi popis bio vei i znanstveno "tei").
Trebaju biti navedene sve bibliografske jedinice koje su referirane u tekstu i
obrnuto u tekstu trebaju biti referirane one jedinice koje se nalaze i u
popisu literature.
Literatura se citira po tono odreenom i jedinstvenom kriteriju najee
po harvardskom stilu ili stilu Chicago Manual ili Vancouver stilu (ili njihovim
inaicama).
Kada se navodi literatura potrebno je navesti sljedee, ovisno o vrsti djela koje se
koristi (knjige, lanci, referati, studije i rasprave, Web izvori na Internetu):
prezime i ime (inicijal imena) autora lanka ili knjige,
godinu izdanja u zagradama,
naslov lanka ili naslov knjige,
naslov asopisa (ili zbornika, ili enciklopedije) u kojem je lanak objavljen,
broj asopisa (ili druge periodine ili viesveane publikacije),
izdava(i) knjige
mjesto izdanja te
stranice lanka itd.
Redosljed izvora u popisu koritenih izvora (Literetura) se navdi redom kako se
spominju u tekstu.
Primjer pravilanog naina navoenja literature u zavrnom ili diplomskom radu vidjeti u
prilogu 18.

12

7. Tehnike upute za izradu zavrnog i diplomskog rada

Uredno i pregledno pripremljen rad olakava itanje i daje uvid u sustavnost
izlaganja. Stoga je tehnikom oblikovanju rada potrebno posvetiti veliku pozornost. Zavrni i
diplomski rad piu se na raunalu. Uz zadovoljavajui vanjski izgled, rad mora biti korektan
u gramatikom pravopisnom i stilskom smislu, to znai da treba koristiti znanstveni stil, a u
njemu nema intimnosti, individualnosti, osjeajnosti, nema cinizma i ironije. Stil je u pravilu
strog, suh i namijenjen specijalistima.
Student je duan savjesno kontrolirati i ispraviti tekst jer za tonost odgovara
iskljuivo autor. Kratki pregled pravopisnih pravila moe se nai na sljedeoj stranici:
(https://www.fsb.unizg.hr/atlantis/upload/newsboard/04_02_2013__18303_jezicni_savjetnik_20
13.pdf)
Kako bi rad bio pregledan i sustavno oblikovan, preporuuje se:
odabrati veliinu slova 12 i prored 1,5
za fusnote odabrati veliinu slova 10
koristiti standardne margine (gore, dolje, lijevo, desno po 2,54 cm)
pisati u odlomcima (najee se koristi uvueni prvi red novog odlomka)
svako poglavlje poinje na novoj stranici (ne odnosi se na potpoglavlja).
Tijekom izradbe zavrnog i diplomskog rada student je duan kontinuirano
izvjetavati nastavnika-mentora o napretku izradbe rada. Faze u procesu izradbe rada
evidentira nastavnik mentor u Izvjeu o napretku izradbe zavrnog rada (Prilog 19).
Kada je rad gotov, potrebno ga je dostaviti nastavniku-mentoru na pregled
prije uvezivanja (tiskanu verziju ili elektonikom potom ovisno o dogovoru s nastavnikom).
Nakon to nastavnik-mentor pregleda i ispravi rad, student je duan unijeti
ispravke mentora. Po zavretku rada nadzorni nastavnik izdaje Potvrdu o izraenom
zavrnom ili diplomskom radu (prilozi 20 i 21) kojom potvruje da je rad pregledan,
dovren te izraen po pravilima struke i moe se tiskati i uvezivati.
Pri tome postoje zahtjevi vezani uz boju korica (obvezno tamnoplava), boju slova
na koricama (zlatna ili srebrna) izgled korica (prilozi 22 i 23) i izgled potkorice (prilozi 24 i 25).
Od akademske godine 2014./2015. student na kraju rada uvezuje i popunjene
obrasce Metapodaci i Izjava o akademskoj estitosti i suglasnosti (prilozi 26 i 27), koji su
dostupni na internetskoj stranici Fakulteta.
Po zavretku izrade zavrnog/diplomskog rada, najmanje 14 dana prije datuma
obrane rada, student predaje u Referadu:
dva primjerka tvrdo uvezanoga zavrnog/diplomskog rada

13

elektroniku verziju zavrnog/diplomskog rada na CD/DVD mediju

presliku obrasca zadatka diplomskog rada (obrazac uvezen na prvu
stranicu diplomskog rada ispred potkorice)
potvrdu o izraenom zavrnom/diplomskom radu
indeks (potvrda igom iz knjinice da su knjige vraene, ukoliko su
posuivane).

Vrijeme obrane rada naknadno se objavljuje na mrenim stranicama Fakulteta.

14

8. Obrana zavrnog i diplomskog rada

U postupku obrane zavrnog i diplomskog rada sudjeluje povjerenstvo za obranu
zavrnog/diplomskog rada koje se sastoji od tri lana (predsjednika povjerenstva, mentora i
lana). Postupak obrane obuhvaa ove faze:
1) Predsjednik povjerenstva otvara postupak.
2) Student izlae osnovnu problematiku rada kao i najvanije rezultate i zakljuke do
kojih je doao. Izlaganje traje od 10 do 15 minuta. Student za izlaganje rada
obavezno treba pripremiti PowerPoint prezentaciju.
3) lanovi povjerenstva postavljaju usmena pitanja studentu.
4) Nakon to student odgovori na sva postavljena pitanja, naputa povjerenstvo.
Ono zatim donosi konanu odluku o ocjeni zavrnog ispita koja u sebi ukljuuje:
pisani rad studenta, usmenu prezentaciju, odgovore na postavljena mu pitanja.
5) Povjerenstvo zatim ponovno poziva kandidata da mu priopi svoje zakljuke.

15

9. PRILOZI
Prilog 1. Dijagram toka procesa prijave i obrane zavrnog rada
STUDENT

ODABIR TEME PUTEM

ISVU SUSTAVA

MENTOR

ZAVOD

PRIPREMA TEMA
ZAVRNIH RADOVA

ANALIZA SVIH PREDLOENIH TEMA

ZAVRNOG RADA ZA
ODREENI SMJER

OBJAVA TEMA PUTEM

ISVU SUSTAVA

ODBOR

REFERADA

[tema prihvaena]

[tema nije prihvaena]

POTVRIVANJE/ODBIJANJE

EKANJE NA POTVRDU
NASTAVNIKA

[tema
potvrena]

PRIPREMA
TEZA RADA

[niti jedna od odabranih tema

nije potvrena
i proteko vie od 3 dana]

POSLATI UPIT NASTAVNICIMA/

DOI NA KONZULTACIJE/
ODABRATI NOVE TEME
IZ SKUPA PONUENIH

ODNOENJE OBRASCA
U REFERADU

DEFINIRANJE TONOG
NASLOVA I TEZA I
POPUNJAVANJE
OBRASCA
Zamolba za pristupanje
izradbi zavrnog rada

UNOS TONOG NASLOVA

RADA NA
HRVATSKOM I ENGLESKOM
U ISVU I
IZRADA TEKSTA ZADATKA
ZAVRNOG RADA

EVIDENCIJA PRIJAVLJENIH TEMA

PRIPREMA LISTE PRIJAVLJENIH

TEMA ZA SASTANAK ZAVODA

ODOBRAVANJE TEMA I TEZA RADA

LISTA
PRIJAVLJENIH
TEMA

16

MENTOR

STUDENT

ZAVOD
[prihvaeno]

ODBOR

REFERADA

POTPISIVANJE
SUGLASNOSTI

[odbijeno ili dorada]

NAVOENJE RAZLOGA
ODBIJANJA ILI DORADE

PRIPREMA LISTE ZA
SASTANAK ODBORA

SLANJE OBRAZACA I
ZAPISNIKA U REFERADU

ANALIZA PRIJAVLJENIH TEMA

LISTA SVIH ODOBRNIH
I ODBIJENIH TEMA S
NAVEDENIM RAZLOGOM

IZRADA RADA I
OBAVJEIVANJE
MENTORA O NAPRETKU
POTVRIVANJE KORAKA
U IZRADI RADA

[odbijeno ili dorada]

[prihvaeno ili prihvaeno uz

izmjene povjerenstva ili naslova]

PREGLEDAVANJE ZAVRNE
VERZIJE RADA

DORADA PREMA
ZAHTJEVIMA
MENTORA

OBAVJEIVANJE
STUDENTA I MENTORA

Student se javlja mentoru

(NOVOM
ILI PREDLOENOM)
i postupak se ponavlja
od aktivnosti zajednike
izrade teme i teza rada.

OBJAVA KONANE LISTE

PRIHVAENIH I ODBIJENIH TEMA

[rad vraen na doradu]

TISKANJE ZADATKA ZAVRNOG

RADA I URUENJA STUDENTU

[rad prihvaen i izdana potvrda o zavrenosti]

PREDAVANJE UVEZANOG
RADA U REFERADU

OBJAVA RASPOREDA
OBRANA RADOVA

RASPORED
KANDIATA
ZA OBRANU

OBRANA

[uspjeno]

OCJENA

[neuspjeno]

Ovisno o zahtjevima
povjerenstva
student dorauje rad ili
samo ponavlja obranu.

17

Prilog 2. Upute za koritenje opcije Izbor teme na ISVU

Prilog se odnosi na akademsku godinu 2014./2015.

Upute za studente za prijavu zavrnog rada

1. Izbor teme zavrnog rada za studente koji su u akademskoj godini 2014./2015. prvi puta upisali
zavrni rad
Opcija Izbor teme slui studentima pri odabiru teme za zavrni rad, to mogu initi samo u
periodu provoenja ankete na Studomatu (od 27. veljae do 20. oujka 2015.). Fakultet je
definirao popis tema po smjerovima studija, te broj tema koji e student imati mogunost
odabrati kao moguu temu svog rada.
Student ima mogunost odabira tri teme. Treba naglasiti da je bitan redoslijed odabira,
odnosno, tema koju je student odabrao kao drugi izbor, ne moe biti potvrena, dok se ne rijei
status prve odabrane teme.
Koraci u procesu odabira teme:
1. Nakon odabira opcije Zavretak studija Izbor teme, student mora oznaiti opciju Odaberi da bi
mogao odabrati temu.
2. Nakon to student oznai opciju Odaberi, prikazuje se popis tema izmeu kojih student moe
birati i koje su ponuene na smjeru studija koji je student upisao. Svakoj temi pridruen je
nastavnik kod kojega e student izraivati svoj zavrni rad ako odabere odreenu temu.
3. Ako student odabere opciju Opis, ne prikazuje mu se opis zadatka odabrane teme, jer e on biti
definiran naknadno nakon to mentor i student definiraju teze rada.
4. Nakon to student pronae eljenu temu, potrebno je oznaiti opciju Odaberi, te odabrati tu
temu sa liste.
5. U sluaju da student eli promijeniti odabir, a jo uvijek traje anketa na Studomatu, i odabir mu
nije potvren od strane nastavnika, moe odabrati opciju Poniti, ime ponitava prethodan odabir
i moe ponovo odabrati temu.
6. Nakon to je zavrio period provoenja ankete na Studomatu (20. oujka 2015.), vie nije
mogue raditi nikakve izmjene.
7. Student koji nije odabrao temu, a prolo je vrijeme anketiranja, nee moi nita odabrati. Novi
odabir tema za takve studente bit e ponuen u sljedeoj akademskoj godini.
8. Nakon to je predmetni nastavnik potvrdio studentov odabir teme, na Studomatu vie nije
mogue vriti bilo kakve izmjene.
2. Definiranje teme zavrnog rada po prijedlogu studenta za studente koji su u
akademskoj godini 2014./2015. prvi puta upisali zavrni rad
Studenti mogu predloiti mentoru i svoju temu. U tom sluaju se student treba javiti
potencijalnom mentoru kako bi zajedno odradili postupak prijave rada. Vano je napomenuti da to
mogu initi samo u periodu provoenja ankete na Studomatu (od 27. veljae do 20. oujka 2015.)

18

3. Prijava teme i teza zavrnog rada

Nakon to je nastavnik potvrdio odabir eljene teme (pod 1, 2 ili 3), student se treba javiti
nastavniku mentoru na konzultacije da zajedno definiraju teze rada i ispune obrazac Zamolba za
pristupanje izradbi zavrnog rada koji se nalazi na stranici Fakulteta pod izbornikom
preddiplomski opcija zavrni rad. Preporua se studentima da prethodno (prije nego se jave
nastavniku na konzultacije) istrae dostupne materijale vezano uz predloeni naslov i pokuaju
sami predloiti teze rada.
S obzirom da se vie studenata moe prijaviti na istu temu nastavnik pridruuje temu
studentu, tako da se tema odabrana pod rednim brojem 3 moe pojaviti kao odobrena samo ako
su studentu odbijene prijave pod rednim brojevima 1 i 2.
Rok za prijavu teme i teza rada tj. dostavljanje obrasca Zamolba za pristupanje izradbi
zavrnog rada (potpisanog od strane mentora), u studentsku slubu je 25. oujka 2015. Zamolba
za pristupanje izradbi zavrnog rada predane nakon toga roka nee biti razmatrane na sjednici
Odbora za zavrne i diplomske radove u ovoj akademskoj godini.
4. Izbor teme zavrnog rada za studente koji su u akademskoj godini 2014./2015. ponovno upisali
zavrni rad
Studentima koji su ponovno upisali zavrni rad nije dostupna opcija Izbor teme putem
studomata jer je ova aplikacija nainjena na nain da su objavljene teme dostupne samo onim
studentima koji u tekuoj ak. godini prvi puta upisuju zavrni rad.
Studenti:
koji su odabrali temu i mentora u proloj akademskoj godini i nee obraniti svoj zavrni rad
do roka obrana u svibnju 2015. (http://www.fpz.unizg.hr/index.asp?izbID=32),
koji nisu odabrali temu i mentora u proloj akademskoj godini i
koji mijenjaju mentora u ovoj akademskoj godini, trebaju se javiti svojim mentorima
(postojeim ili novim) u periodu predvienom za prijavu rada tj. do 20. oujka 2015. (do
kada je otvorena anketa za izbor teme putem studomata). Mentor i student e proi
zajedno postupak prijave, tj. popuniti obrazac Zamolba za pristupanje izradbi zavrnog rada
koju student odnosi u studentsku slubu.
5. Obaveze studenta/pristupnika nakon prijave zavrnog rada
Student je duan kontinuirano izvjetavati o napretku izradbe zavrnog rada i to minimalno
2 puta prije predavanja konane verzije (ne ukljuujui dogovor oko naslova i teza zavrnog rada).
Student je duan kod izradbe zavrnog rada koristiti upute za izradbu zavrnog rada
(upute).
6. Obaveze nastavnika mentora nakon prijave zavrnog rada
Nastavnik moe prihvatiti maksimalno 10 studenata u akademskoj godini koje e voditi
kroz proces izradbe zavrnog rada.
19

Nastavnik treba u procesu izradbe zahtijevati od studenta kontinuirano izvjetavanje o

napretku izradbe zavrnog rada. Nastavnik moe definirati i rokove izvjetavanja o napretku rada.
Nastavnikmentor je duan evidentirati faze u procesu izradbe zavrnog rada na obrascu,
koji student uvijek donosi sa sobom, a nastavnik mu potpisuje odreeni korak u napretku.

20

Prilog 3. Obrazac - Zamolba za pristupanje izradbi zavrnog rada

Sveuilite u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Vukelieva 4, 10000 Zagreb
Preddiplomski studij
Pristupnik:
JMBAG:
Studij:
Smjer:
Adresa:
Grad:
Telefon:
E-mail:

ODBOR ZA ZAVRNE I DIPLOMSKE RADOVE

Predmet: Zamolba za pristupanje izradbi zavrnog rada
Molim dozvolu za pristupanje izradbi zavrnog rada. Izjavljujem da sam
upisao(la)
Zavrni rad u akademskoj godini:

Predlaem za nadzornog nastavnika (mentora):

(ime i prezime mentora)

Molbi prilaem:
1. Prijedlog naslova teme, predmeta i radnih teza rada
2. Indeks
Zagreb, __________________
Pristupnik:

(potpis)

NAPOMENA: Pristupnici podnose tiskanu verziju prijave potpisanu od strane mentora u studentsku slubu.

21

PRIJEDLOG NASLOVA ZAVRNOG RADA:

PRIJEDLOG NASLOVA ZAVRNOG RADA NA ENGLESKOM JEZIKU:

NAZIV PREDMETA:

Suglasan nadzorni nastavnik:

(potpis nadzornog nastavnika)

Prijedlog lanova Povjerenstva:

1.
2.
3.
SUGLASAN PREDSTOJNIK ZAVODA

(predsjednik)
(lan)
(zamjena)
DA

NE

(potpis Predstojnika Zavoda)

Datum:
Razlog ne prihvaanja teme:

22

Prilog 4. Dijagram toka procesa prijave i obrane diplomskog rada

STUDENT

MENTOR

ZAVOD

ODBOR

REFERADA

RAZRADA IDEJE

PRIPREMA
TEZA RADA

ODNOENJE OBRASCA
U REFERADU

DEFINIRANJE TONOG
NASLOVA I TEZA I
POPUNJAVANJE
OBRAZACA
Zamolba za pristupanje
izradbi zavrnog rada i
Prilog diplomskom radu

SLANJE PRIJAVE ELEKTORNIKIM

PUTEM U REFERADU
(diplomski@fpz.hr)

IZRADA TEKSTA
DIPLOMSKOG ZADATKA

EVIDENCIJA PRIJAVLJENIH TEMA

PRIPREMA LISTE PRIJAVLJENIH

TEMA ZA SASTANAK ZAVODA

ODOBRAVANJE TEMA I TEZA RADA

LISTA
PRIJAVLJENIH
TEMA

23

MENTOR

STUDENT

ZAVOD
[prihvaeno]

ODBOR

REFERADA

POTPISIVANJE
SUGLASNOSTI

[odbijeno ili dorada]

NAVOENJE RAZLOGA
ODBIJANJA ILI DORADE

PRIPREMA LISTE ZA
SASTANAK ODBORA

SLANJE OBRAZACA I
ZAPISNIKA U REFERADU
TISKANJE ZADATKA
DIPLOMSKOG
RADA I URUENJA
STUDENTU

IZRADA RADA I
OBAVJEIVANJE
MENTORA O NAPRETKU

POTVRIVANJE KORAKA
U IZRADI RADA

ANALIZA PRIJAVLJENIH TEMA

LISTA SVIH ODOBRNIH
I ODBIJENIH TEMA S
NAVEDENIM RAZLOGOM

[odbijeno ili dorada]

[prihvaeno ili prihvaeno uz

izmjene povjerenstva ili naslova]

PREGLEDAVANJE ZAVRENE
VERZIJE RADA

DORADA PREMA
ZAHTJEVIMA
MENTORA

OBAVJEIVANJE
STUDENTA I MENTORA

Student se javlja mentoru

(NOVOM
ILI PREDLOENOM)
i postupak se ponavlja
od aktivnosti zajednike
izrade teme i teza rada.

OBJAVA KONANE LISTE

PRIHVAENIH I ODBIJENIH TEMA

[rad vraen na doradu]

[rad prihvaen i izdana potvrda o zavrenosti]

PREDAVANJE UVEZANOG
RADA U REFERADU

OBJAVA RASPOREDA
OBRANA RADOVA

RASPORED
KANDIATA
ZA OBRANU

OBRANA

[uspjeno]

OCJENA

[neuspjeno]

Ovisno o zahtjevima
povjerenstva
student dorauje rad ili
samo ponavlja obranu.

24

Prilog 5. Obrazac - Zamolba za pristupanje izradbi diplomskog rada

Sveuilite u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Vukelieva 4, 10000 Zagreb
Diplomski studij
Pristupnik:
JMBAG:
Studij:
Smjer:
Adresa:
Grad:
Telefon:
E-mail:

ODBOR ZA ZAVRNE I DIPLOMSKE RADOVE

Predmet: Zamolba za pristupanje izradbi diplomskog rada
Molim dozvolu za pristupanje izradbi diplomskog rada. Izjavljujem da sam upisao(la)
Diplomski rad u akademskoj godini:

Predlaem za nadzornog nastavnika (mentora):

(ime i prezime mentora)

Molbi prilaem:
1. Prijedlog naslova teme, predmeta i radnih teza rada
2. Indeks
Zagreb, 26. svibanj 2015.
Pristupnik:

(potpis)

NAPOMENA: Pristupnici podnose tiskanu verziju prijave potpisanu od strane mentora u studentsku slubu.
Mentor je duan elektroniku verziju prijave poslati na e-mail: diplomski@fpz.hr

25

PRIJEDLOG NASLOVA DIPLOMSKOG RADA:

PRIJEDLOG NASLOVA DIPLOMSKOG RADA NA ENGLESKOM JEZIKU:

NAZIV PREDMETA:

Suglasan nadzorni nastavnik:

(potpis nadzornog nastavnika)

Prijedlog lanova Povjerenstva:

1.
2.
3.

SUGLASAN PREDSTOJNIK ZAVODA

(predsjednik)
(lan)
(zamjena)

DA

NE

(potpis Predstojnika Zavoda)

Datum:
Razlog ne prihvaanja teme:

26

Prilog 6. Obrazac Prilog prijavi diplomskog rada

Sveuilite u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Vukelieva 4, 10000 Zagreb
DIPLOMSKI STUDIJ
Pristupnik:
Akademski matini
broj (JMBAG):
Studij (zaokruiti):

Promet

ITS i logistika

Aeronautika

Smjer:

Prilog prijavi teme diplomskog rada

1. Radni naslov teme

2. Obrazloenje teme
3. Svrha i ciljevi istraivanja
4. Osvrt na dosadanja istraivanja (analiza dosadanjeg stanja)
5. Oekivani rezultati istraivanja (prijedlozi rjeenja)

27

Prilog 7. Obrazac - Zadatak diplomskog rada

Sveuilite u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Vukelieva 4, 10000 Zagreb
DIPLOMSKI STUDIJ
Diplomski studij:
Katedra:
Predmet:

ZADATAK DIPLOMSKOG RADA

Pristupnik:
Matini broj:
Smjer:

Zadatak:
Engleski naziv zadatka:___________________________________
______________________________________________________
Opis zadatka:

Nadzorni nastavnik:

Predsjednik povjerenstva za zavrni ispit

Djelovoa:

28

Prilog 8. Saetak/summary kljune rijei/keywords

MODEL RASPODJELE TROKA PRIJEVOZA I SUBVENCIJA U JAVNOM GRADSKOM I PRIGRADSKOM
PRIJEVOZU PUTNIKA
SAETAK
Subvencije u javnom prijevozu osiguravaju mogunost pronalaenja optimalne kombinaciju razine usluge
koja se nudi putnicima i vozarine. U regiji s vie jedinica lokalne samouprave (JLS) na podruju kojih jedan
operator usluga javnog prijevoza na vie linija obavlja prijevoz, postaje teko jednoznano povezati
stvarni troak linije, a time i ponuenu razinu usluge, s odreenom JLS. To dovodi do moguih
disproporcija u ukupnoj raspodjeli subvencija koja moe biti nepravedna prema nekim jedinicama
lokalne samouprave, poglavito onim koje su slabo naseljene ili geografski izolirane. Za rijeenje ovog
problem istraena je mogunost primjene odgovarajue razine subvencioniranja javnog prijevoza.
Analizirane su vrijednosti u subvencija u europskim gradovima i usporeene s trenutno primjenjivanim
subvencijama u Hrvatskoj. Primjenom razvijenih modela utvren je iznos subvencija za pojedine linije u
analiziranoj regiji.
KLJUNE RIJEI: javni prijevoz putnika; trokovi prijevoza; subvencije; raspodjela trokova

SUMMARY
Prijevod teksta saetka na engleski jezik.
KEYWORDS: public transport; transportation costs; subsidy; cost allocation model

29

Prilog 9. Sadraj zavrnog ili diplomskog rada

Sadraj

30

Prilog 10. Obrazac Primjer uvoda zavrnog ili diplomskog rada

1. UVOD
Prijenos zvuka strujanjem bitno se razlikuje od ostalih naina prijenosa zbog prijenosa zvuka
u stvarnom vremenu. Prijenos u stvarnom vremenu uvjetuje bolje performanse kvalitete usluge koja
mora biti ostvarena. Dodatna prepreka u ostvarenju bolje kvalitete prijenosa je prijenos zvuka
Internetom koji ne podrava prioritetni promet. Ipak praenjem prometa i dodatnim mehanizmima
mogue je ostvariti odreena poboljanja u prijenosu.
Kvaliteta usluge se ne moe postaviti na idealnu razinu, pa se pokuava postaviti na
optimalnu razinu koja je dovoljna promatrajui sa strane korisnika usluge. Kako bi se definirala
optimalna razina kvalitete usluge uvedene su metode subjektivne i objektivne procjene kvalitete
usluge te se njima ispituju razine kvalitete usluge koje zadovoljavaju korisnike. Svrha diplomskog rada
je prikazati i analizirati razvijene metode procjene kvalitete usluge prijenosa zvuka stujanjem. Cilj
diplomskog rada je temeljem primjenjenih metoda procjenjivati razinu kvalitete usluge prijenaosa
zvuka strujanjem. Naslov diplomskog rada je: Metode procjene kvalitete usluge prijenosa zvuka
strujanjem. Rad je podijeljen u sedam cjelina:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Uvod
Kvaliteta usluge
Metode subjektivne procjene kvalitete usluge prijenosa zvuka strujanjem
Metode objektivne procjene kvalitete usluge prijenosa zvuka strujanjem
Modeliranje algoritama za procjenu kvalitete usluge prijenosa zvuka strujanjem
Ispitivanje i analiza degradacije parametara kvalitete usluge za usluge prijenosa zvuka
strujanjem
7. Zakljuak.
U drugom poglavlju je opisana kvaliteta usluge te osnovni parametri prema kojima se mjeri
kvaliteta i degradacija usluge.
Subjektivne metode procjene kvalitete usluge utemeljene su na ljudskoj percepciji zvuka.
Tree poglavlje obuhvaa imbenike koji utjeu na percepciju zvuka tijekom procesa ispitivanja i
odluivanja o razini kvalitete usluge. Prikazane su znaajke dviju metoda opisanih u preporukama
Meunarodne telekomunikacijske unije: MUSHRA i Double blind triple stimulus with hidden
references.
etvrto poglavlje obuhvaa objektivne metode procjene kvalitete usluge. Opisane su dvije
metode objektivne procjene PEAQ i PEASQ. Prva metoda opisana je u preporuci Meunarodne
telekomunikacijske unije, a druga metoda je testirana na Institutu za digitalne komunikacije u
Pekingu.
U petom poglavlju prikazani su UML dijagramima modeli subjektivne metode za procjenu
kvalitete usluge. Dijagramima su opisati procesi provoenja subjektivnih metoda koji zapoinje
procesom pripreme ispitnog materijala, a zavrava procesom analize podataka.
U estom poglavlju prikazana je analiza rezultata ispitivanja kvalitete usluge prijenosa zvuka
strujanjem subjektivnim metodama. Ispitivanje je provedeno na 20 ispitanika, uz 12 razliitih
kombinacija degradacije zvuka, ukljuujui mrene parametre kvalitete kanjenje i gubitka paketa.

31

Prilog 11. Primjeri za obiljeavanje dijelova i poddijelova te poziva na biljeke uporabom

uglatih zagrada

2. DEFINIRANJE KLJUNIH POJMOVA

2.1. Modalna razdioba putovanja
Modalna razdioba putovanja (Modal Split) predstavlja udio razliitih modova prijevoza
(pjeaenje, bicikl, automobil, javni gradski prijevoz - JGP, i ostali) u jednom putovanju od izvorita
do odredita. Modalnu razdiobu treba razlikovati od brojanja prometnih entiteta (automobila,
bicikla, pjeaka), jer se time dobiva samo prometni volumen na nekom podruju, [1], [3].
Istraivanja putovanja obuhvaaju prikupljanje podataka o broju putovanja, duljini
putovanja, trajanju putovanja, lokacijama izvorita i odredita, definiranje svrhe putovanja, itd.
Svrhe putovanja se takoer mogu razliito tumaiti. Najee se svrhe putovanja dijele se kako je
prikazano u [4] i [5]:
Prema [9] Grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, te je podijeljen na ukupno 17 gradskih
etvrti. U tablici 3 prikazani su podaci o broju stanovnika po gradskim etvrtima i dobnim
skupinama, prema popisu stanovnitva iz 2001. godine.
Iako bi izraunata veliina uzorka od 384 popunjena anketna upitnika u potpunosti
zadovoljavala unaprijed postavljane kriterije (pouzdanost rezultata i prihvatljiva pogreka),
planirano je bilo prikupljanje 500 anketnih upitnika. Nova vrijednost pogreke prema [8] tada
iznosi:..

32

Prilog 12. Primjer za povezivanje sa izvorima uporabom pozivnih biljeki

..hidrodinamike analogije znaajno je istai i njenu primjenu kroz analizu
zakonitosti ponaanja

ok-vala u specifinim sluajevima odnosa izmeu brzine i gustoe toka.

Tako se mogu formulirati obrasci za proraun brzine ok-vala u karakteristinim sluajevima1.

Fluidne aproksimacije nale su primjenu i u modeliranju teleprometa2.
4.2.1. Princip konzervacije toka za telekomunikacijski promet
Za svaki sustav gdje su prisutni redovi, broj jedinica u sustavu, dolazni i odlazni procesi kao
funkcije vremena su stohastiki procesi s diskontinuiranim skokovima. Fluidna aproksimacija kao
polaznu osnovu koristi sljedei intuitivno jasan zakljuak. Kada se sustav nalazi u stanju velikog
optereenja (tj. kada je veliina reda velika u usporedbi s veliinom jedne jedinice u tom redu i
kada su vremena ekanja u redu velika u usporedbi s prosjenim vremenom posluivanja), tada
je razumno zamijeniti diskontinuirane veliine sa glatkom kontinuiranom vremenski ovisnom
funkcijom. Korisnost te aproksimacije je u tome to su veliine originalnih diskontinuiteta relativno
male s obzirom na srednju vrijednost funkcija. Zbog svega toga prelazi se na promatranje
kontinuiranoga stohastikoga fluidnog toka umjesto originalnoga diskretnog3.

Kuzovi, Lj.: Teorija saobraajnog toka, Saobraajni fakultet Beograd, Beograd, 1980., str.20
Filipiak, J.: Modelling and Control of Dynamic Flows in Communication Network, Springer-Verlag, BerlinHeidelberg, 1988., p.14-17
3
Browning, D.W.: Flow Control in High-Speed Communication Networks, IEEE trans.on com.,Vol. 42. No.7. July
1994., p.25
2

33

Prilog 13. Primjer ilustracije - tablica

Prometni tok varira tijekom vremena, postoje varijacije u godini, mjesecu, tjednu, danu,
satu i unutar sata (tablica 2.2). Vano je za prometnu analizu uoiti i razumjeti te
pravilnosti/nepravilnosti ponaanja prometnog toka unutar vremenskog uzorka, da bi se
procijenile veliine prometnog toka za odabrano razdoblje, iako procjene veliine prometnog toka
za neki interval vremena nisu egzaktne jer i pojedinane rute mogu imati jedinstvene vremenske
uzorke.
Tablica 2.2. Problem neravnomjernosti prometa u razliitom vremenskom razdoblju (godine,
mjeseci, minute sekunde), s usporednim aktivnostima upravljanja prometnim tokovima
utelekomunikacijskoj mrei
Vremenski horizont
godine
mjeseci
tjedni
dani
sati
minute
sekunde

Varijabilnost prometa

Aktivnosti

godinji trendovi

strategija razvoja prometne mree

sezonske varijacije

prilagodbe kapaciteta

varijacije po danima

tarifno modeliranje

dnevne varijacije
vrna optereenja stohastike
promjene trenutana
preoptereenja

rutiranje
adaptivno usmjeravanje prometa
zatita od nestabilnosti

Izvor: [6]

Razliite vremenske varijacije veliine prometnog toka tijekom godine mogu se uoiti: na
urbanim i ruralnim podrujima, zatim u podrujima za odmor i rekreaciju i onima koja to nisu te u
podrujima s razliitim klimatskim uvjetima. to se tie varijacija po danima u tjednu, razlikuju se
primarno varijacije izmeu urbanih i ruralnih podruja, odnosno podruja za rekreaciju i odmor i
podruja gdje ljudi odlaze na posao. Veliina prometnog toka varira i tijekom dana. Interesantna
za analizu su vrna optereenja (uglavnom se koristi jednosatni period), koja takoer variraju
tijekom tjedna, a mogu se uoiti varijacije i po smjerovima. Variranje veliine prometnog toka
moe se promatrati i u jedinicama manjim od jednog sata.
Napomena: Izvor: [6] oznaava da je autor sam nainio tablicu ali u skladu s izvorom 6

34

Prilog 14. Primjer ilustracije grafikon

Grafikon 4.3. Zapis kretanja vozila autocestom - trenutne pozicije vozila u razmacima od 10 sekundi

Iz grafikona 4.3 vidljivo je kako ne postoje podruja u kojima satelitski sustav nije
dostupan, odnosno u kojima nisu ispunjeni osnovni uvjeti za odreivanje pozicije GPS
sustavom. Prikaz je nastao integracijom zapisa kretanja vozila u oba smjera, a vidljivo je kako su
pogreke odreivanja pozicije bile izraene tek u malom broju sluajeva (vidljivo kao dvije
vrlo bliske tokice). Razlii razmaci izmeu susjedno snimljenih pozicija..

35

Prilog 15. Primjer ilustracije - slika

3.2. Primjer izrauna modalne razdiobe putovanja

Primjer izrauna modalne razdiobe bit e napravljen za razliite scenarije unutar putovanja kako
je to prikazano na slici 6. Pod pjeaenjem se smatra udaljenost vea od 100 metara prijeena
hodajui. Rezultati modalne razdiobe za scenarij SC1 i scenarij SC5, te ukupna modalna razdioba
za sve scenarije prikazane na slici 6 nalaze se u tablici 1.

Slika 6. Mogui scenarija unutar jednog putovanja

Napomena: Autor se ne poziva na izvor jer slika nije preuzeta, niti napravljena u skladu s nekim izvorom
(autor je sam nainio ovu sliku)
.

.
Rezultati modalne razdiobe putovanja nalaze se na slikama 8, 9, 10, 11 i 12, te su grupirani na
nain da prikazuju zastupljenost transportnih modova:
u putovanjima koja su ostvarena jednim transportnim modom (slika 8)
u multimodalnim putovanjima (slika 9)
u svim putovanjima (slika 10)
u svim putovanjima po skupinama (slika 11)
po dobnim skupinama (slika 12).

Slika 8. Modalna razdioba unimodalnim putovanjima

Izvor:[15]
Napomena: Autor se poziva na izvor 15, to znai da je graf izradio sam ali je podatke za njega pronaao u
izvoru 15. Ako autor u potpunosti preuzima neiju ilustraciju onda bi zapis bio sljedei:
Slika 8. Modalna razdioba u unimodalnim putovanjima, [15]

36

Prilog 16. Primjer popisa kratica

POPIS KRATICA
A/D
ADSL
AMPS
AN
ANSI
ARS
ASCII
ATM
BRI
BTS
BSC

(Analog to Digital Conversion) analogno-digitalna pretvorba

(Asymetric Digital Subscriber Line) asimetrina digitalna pretplatnika linija
(American Mobile Phone System) standard analogne elijske mree razvijen u Sjevernoj
Americi
(Access Node) pristupni vor
(American National Standards Institute) Ameriki nacionalni institut za standarde
(Adaptive Rate System) sustav prilagodne brzine modema
(American Standard Code for Information Interchang) Ameriki standardni kod za
razmjenu informacija
(Asynchronous Transfer Mode) asinkroni mod prijenosa
(Basic Rate Interface) suelje osnovnog pristupa u ISDN-u
(Base Transceiver Station) bazna (primopredajna) postaja
(Base Station Controller) kontroler baznih stanica elijskog sustava

37

Prilog 17. Primjer zakljuka zavrnog i l i diplomskog rada

6. ZAKLJUAK
Modalna razdioba putovanja jedan je od vanijih indikatora stanja prometnog sustava na
nekom podruju. U znanstvenoj i strunoj zajednici nije razraen jedinstven pristup, odnosno
metodologija izraunavanja modalne razdiobe putovanja. Problemi koji proizlaze iz te injenice
vezani su uz nemoguost usporeivanja podataka izmeu pojedinih podruja (zemalja), te
ponekad i nemoguost usporedbe podataka koji su dobiveni na istom podruju, ali u razliitim
vremenskim periodima (primjerice danas u odnosu na prije 5, 10 ili vie godina).
Analizom rezultata istraivanja vidljivo je da veina multimodalnih putovanja ukljuuje neki
od modova JGP-a i pjeaenja. Meutim, gotovo da nisu zabiljeena multimodalna putovanja u
kojima se koristi transportni mod automobil (voza ili putnik). Ovaj pokazatelj moe se objasniti
injenicom da u Gradu Zagrebu ne postoje razraeni Park & Ride sustavi, koji bi zasigurno utjecali
na izbora korisnika, te na taj nain doprinijeli razvoju odrivog prometnog sustava Grada Zagreba
potiui koritenje ekoloki prihvatljivijih transportnih modova. Iz analize ukupne modalne
razdiobe u svim ostvarenim putovanjima moe se zakljuiti da znaajan dio putovanja ostvare
commuters-i i to modom automobil.

38

Prilog 18. Primjer popisa koritene literature

U nastavku su navedena pravila navoenja literature stilom Vancouver.
http://www.fpz.unizg.hr/traffic/index.php/PROMTT/about/submissions#authorGuidelines

Primjeri najee koritenih oblika:

Tiskani lanak u asopisu
[1] Haas AN, de Castro GD, Moreno T, Susin C, Albandar JM, Oppermann RV, et al. Azithromycin as a adjunctive
treatment of aggressive periodontitis: 12-months randomized clinical trial. J Clin Periodontol. 2008 Aug;
35(8):696-704.
lanak iz asopisa na Internetu
[2] Tasdemir T, Yesilyurt C, Ceyhanli KT, Celik D, Er K. Evaluation of apical filling after root canal filling by 2
different techniques. J Can Dent Assoc [Internet]. 2009 Apr [cited 2009 Jun 14];75(3):[about 5pp.]. Available
from: http://www.cda-adc.ca/jcda/vol-75/issue-3/201.html
lanak iz asopisa na Internetu s DOI brojem
[3] Fletcher D, Wagstaff CRD. Organisational psychology in elite sport: its emergence, application and future.
Psychol Sport Exerc. 2009;10(4):427-34. doi:10.1016/j.psychsport. 2009.03.009
Objavljen lanak s konferencije
[4] Kimura J. Shibasaki H, editors. Recent advances in clinical neurophysiology. Proceedings of the 10th
International Congress of EMG and Clinical Neurophysiology; 1995 Oct 15-19; Kyoto, Japan. Amsterdam:
Elsevier; 1996.
Neobjavljen lanak s konferencije
[5] Bowden FJ, Fairley CK. Endemic STDs in the Northern Territory: estimations of effective rates of partner
exchange. Paper presented at: The Scientific Meeting of the Royal Australian College of Physicians; 1996 June
24-25; Darwin, Australia.
Knjiga jednog autora ili urednika
[6] Mason J. Concepts in dental public health. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins; 2005.
[7] Ireland R, editor. Clinical textbook of dental hygiene and therapy. Oxford: Blackwell Munksgaard; 2006.
Vie autora/urednika
[8] Miles DA, Van Dis ML, Williamson GF, Jensen CW. Radiographic imaging for the dental team. 4th ed. St.
Louis: Saunders Elsevier; 2009.
[9] Dionne RA, Phero JC, Becker DE, editors. Management of pain and anxiety in the dental office. Philadelphia:
WB Saunders; 2002.
Poglavlje u knjizi
[10] Alexander RG. Considerations in creating a beautiful smile. In: Romano R, editor. The art of the smile.
London: Quintessence Publishing, 2005; p. 187-210.

39

E-knjiga
[11] Irfan A. Protocols for predictable aesthetic dental restorations [Internet]. Oxford: Blackwell Munksgaard;
2006
[cited
2009
May
21].
Available
from
Netlibrary:
http://cclsw2.vcc.ca:2048/login?url=http://www.netLibrary.com/urlapi.asp?action=summary&v=1&bookid=18
1691
Doktorska disertacija
[12] Kay JG. Intracellular cytokine trafficking and phagocytosis in macrophages [PhD thesis]. St Lucia, Qld:
University of Queensland; 2007.
Doktorska disertacija u bazi podataka/Internetu
[13] Pahl KM. Preventing anxiety and promoting social and emotional strength in early childhood: an
investigation of aetiological risk factors [PhD thesis]. St Lucia, Qld: University of Queensland; 2009 [cited 2010
Mar 24]. Available from: University of Queensland Library E-Reserve
Organizacija kao autor
[14] Canadian Dental Hygienists Association. Dental hygiene: definition and scope. Ottawa: Canadian Dental
Hygienists Association; 1995.
Dokumentacija vlade
[15] Canada. Environmental Health Directorate. Radiation protection in dentistry: recommended safety
procedures for the use of dental x-ray equipment. Safety Code 30. Ottawa: Ministry of Health; 2000.
Slika na Internetu
[16] McCourtie SD, World Bank. SDM-LK-179 [image on the Internet]. 2009 Apr 29 [cited 2009 Jun 14]. Available
from: http://www.flickr.com/photos/worldbank/3486672699/
Rjenik, enciklopedija ili slina referentna knjiga
Nepotpisan-a
[17] Mosbys dental dictionary. 2nd ed. St. Louis: Mosby Elsevier; 2008. Frenotomy; p. 273.
Potpisan-a (i online)
[18] Murchison DF. Dental emergencies. In: Merck Manual of Diagnosis and Therapy [Internet]. 18th ed.
Whitehouse Station (NJ): Merck; 2009 [last modified 2009 Mar; cited 2009 Jun 23]. Available from:
http://www.merck.com/mmpe/sec08/ch096/ch096a.html?qt=dental&alt=sh3 paragraphs].
Referenca koja nije na engleskom jeziku
[19] Matii A, Grani R. Distribution costs of transportation of passengers in urban and suburban traffic [in
Croatian]. Ekonomika prometa. 2012; 25(4):296-302.

40

Prilog 19. Obrazac Izvjee o napretku izradbe zavrnog rada

Sveuilite u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH
ZNANOSTI Vukelieva 4,
10000 Zagreb
PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Izvjee o napretku izradbe zavrnog rada

Ime i prezime studenta (pristupnika):
Datum prijave rada:
Ime i prezime mentora:
Smjer :
R. br.
izvjea

Popis aktivnosti odraenih u procesu

izrade zavrnog rada do datuma
konzultacija s mentorom
(kratki popis aktivnosti u natuknicamapopunjava student)

Datum konzultacija s
mentorom

Potpis mentora

1.

2.

3.

4.

5.

6.

41

Prilog 20. Obrazac Potvrda o izraenom zavrnom radu

Sveuilite u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Vukelieva 4, 10000 Zagreb
Preddiplomski studij

POTVRDA
kojom se potvruje da je student

izradio zavrni rad pod naslovom

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________

u skladu sa zadanim zadatkom, tezama i pravilima struke, te moe pristupiti tiskanju rada.

Nadzorni nastavnik:

Zagreb,

42

Prilog 21. Obrazac Potvrda o izraenom diplomskom radu

Sveuilite u Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Vukelieva 4, 10000 Zagreb
Diplomski studij

POTVRDA
kojom se potvruje da je student

izradio diplomski rad pod naslovom

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________

u skladu sa zadanim zadatkom, tezama i pravilima struke, te moe pristupiti tiskanju rada.

Nadzorni nastavnik:

Zagreb,

43

Prilog 22. Izgled korica zavrnog rada

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Ivo Ivi

USPOREDNA ANALIZA MRENIH OPERATORA MOBILNIH

KOMUNIKACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA
PROMETNIM ZNAAJKAMA

ZAVRNI RAD

Zagreb, 2015.

44

Prilog 23. Izgled korica diplomskog rada

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Ivo Ivi

PROCES INOVIRANJA POTANSKIH USLUGA U SKLADU S

TEHNOLOGIJSKIM MARKETINGOM

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2015.

45

Prilog 24. Izgled potkorice zavrnog rada

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti

ZAVRNI RAD

USPOREDNA ANALIZA MRENIH OPERATORA MOBILNIH

KOMUNIKACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA
PROMETNIM ZNAAJKAMA

Mentor: Prof. dr. sc. Marko Mari

Student: Ivo Ivi, 0135000000

Zagreb, 2015.

46

Prilog 25. Izgled potkorice diplomskog rada

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti

DIPLOMSKI RAD

PROCES INOVIRANJA POTANSKIH USLUGA U SKLADU S

TEHNOLOGIJSKIM MARKETINGOM

Mentor: Prof. dr. sc. Marko Mari

Student: Ivo Ivi, 0135000000

Zagreb, 2015

47

Prilog 26. Obrazac za metapodatke - vezani uz objavu rada u repozitoriju zavrnih i

diplomskih radova

METAPODACI

Naslov rada: _______________________________________________

Autor: ____________________________________________________
Mentor: ___________________________________________________

Naslov na drugom jeziku (engleski):

__________________________________________________________

Povjerenstvo za obranu:
_________________________________ predsjednik
_________________________________ mentor
_________________________________ lan
_________________________________ zamjena

Ustanova koja je dodjelila akademski stupanj: Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu
Zavod: ____________________________
Vrsta studija: Predipplomski ili diplomski
Naziv studijskog programa: _________________________________________(npr. Promet, ITS i
logistika, Aeronautika)
Stupanj:___________________________
Akademski naziv: __________________
Datum obrane zavrnog rada:_______________________________________

48

Prilog 27. Izjava o akademskoj estitosti i suglasnosti

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
Vukelieva 4, 10000 Zagreb

IZJAVA O AKADEMSKOJ ESTITOSTI I SUGLASNOST

Izjavljujem i svojim potpisom potvrujem da je ____________________________________

(vrsta rada)

iskljuivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim istraivanjima i oslanja se na
objavljenu literaturu, a to pokazuju koritene biljeke i bibliografija. Izjavljujem da nijedan
dio rada nije napisan na nedozvoljen nain, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da
nijedan dio rada ne kri bilo ija autorska prava. Izjavljujem, takoer, da nijedan dio rada nije
iskoriten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokokolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj
ustanovi.
Svojim potpisom potvrujem i dajem suglasnost za javnu objavu zavrnog/diplomskog rada
pod naslovom ______________________________________________, na internetskim
stranicama i repozitoriju Fakulteta prometnih znanosti, Digitalnom akademskom repozitoriju
(DAR) pri Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu.
Student/ica:
U Zagrebu,____________

______________________
(potpis)

49