GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI

SVEUILINI DIPLOMSKI STUDIJ

Kolegij:
GOSPODARENJE OTPADOM
Godina studija 1., semestar 2., ak.god. 2014./2015.

Seminarski rad:

EKO KAMPUS

Studenti:

Vedran Blaevi
Nikola Cvjetkovi
Helena Duevi
Mirna Klobuar
Nika Krajnovi
Marko Mlaen
Matija Rudan
Dino Stani
Asistent:
Rino Nemarnik

Rijeka, 5. 6. 2015.

SADRAJ
SAETAK .................................................................................................................................................. 2
1. UVOD ................................................................................................................................................... 3
2. PROIZVODNJA OTPADA ....................................................................................................................... 5
3. STUDENSKA PREHRANA MOGUNOST KOMPOSTIRANJA ORGANSKOG OTPADA .......................... 8
4. SHEMA KAMPUSA ............................................................................................................................. 13
4.1. PREGLED OBJEKATA I. FAZE ........................................................................................................ 14
4.1.1. POSTOJEI OBJEKTI: ............................................................................................................ 14
4.1.2. BUDUI OBJEKTI: ................................................................................................................. 15
4.2. PREGLED OBJEKATA ZA II. FAZU ................................................................................................. 17
4.3. PODJELA KAMPUSA PO NASTAJANJU OTPADA S OBZIROM NA GRANU ZNANOSTI .................. 18
6. EKO ZONE .......................................................................................................................................... 22
7. DUGORONI PLAN REDUKCIJE OTPADA............................................................................................ 25
8. MOGUNOST SMANJENJA TROKOVA I ZARADE (GRIJANJE, PLIN, KOMPOST, ULJE) ...................... 29
Jean Pain metoda .......................................................................................................................... 29
Uloga kompostiranja na kampusu................................................................................................. 29
Ulje iz friteza kao gorivo ................................................................................................................ 30
9. OGLAAVANJE PROJEKTA EKO KAMPUS ........................................................................................... 32
10. CILJ I ZAKLJUAK.............................................................................................................................. 34
LITERATURA ........................................................................................................................................... 35

SAETAK
Eko Kampus projekt je kojem je glavni cilj pretvaranje Kampusa u zelenije podruje, te poticanje
ekoloke svijesti korisnika tog podruja, sve u svrhu smanjenja koliine otpada.
Uz osnovni pregled smjetaja Kampusa, njegovih faza, te trenutnih i planiranih objekata, radom je
opisana ideja gospodarenja otpadom na tom podruju, trenutno stanje ekoloke osvjetenosti,
trenutne mogunosti sortiranja otpada, kao i mogunosti za dugoronom redukcijom otpada
poevi sa zelenim zonama u prostorima fakulteta, sve do izgradnje kompostane i koritenja ulja
friteze za dodatnu zaradu.

Kljune rijei: Eko Kampus, recikliranje, gospodarenje otpadom, zelene zone

1. UVOD
Neadekvatno postupanje s otpadom predstavlja jedan od najveih ekolokih problema, kako na
teritoriju Republike Hrvatske, tako i na samom Kampusu. Problem upravljanja otpadom nije novijeg
datuma te se moe vezati za periode poveane urbanizacije i industrijalizacije, koju nije pratila
odgovarajua politika zatite ivotne sredine. Kao posljedica prethodnih injenica, namee se potreba
za uvoenjem nekakvog dugoronog plana koji bi u sebi implementirao odgovore na pitanja tipa
naina na koji se postupa s otpadom (hijerarhija moguih opcija postupanja s otpadom), kako zatititi
ivotnu okolinu te ujedno i unaprijediti njenu kvalitetu te usvajanje principa odrivog razvoja. Jedan
od kljunih preduvjeta za prethodno navedeno je svakako razvijanje javne svijesti vezano za
problematiku odrivog upravljanja otpadom. Sam termin odrivi razvoj se odnosi na razvoj koji se
odvija na nain da, u zadovoljenju sadanjih potreba, nema kompromisa sa mogunou da budue
generacije zadovolje svoje potrebe. Odrivo upravljanje otpadom znai efikasniju uporabu resursa,
smanjenje koliine proizvedenog otpada, i, kada je otpad ve proizveden, postupanje sa njim na
takav nain da to doprinese ciljevima odrivog razvoja.
Hijerarhija upravljanja otpadom predstavlja redoslijed prioriteta u praksi upravljanja otpadom:

Prevencija stvaranja otpada i redukcija minimalizacija uporabe resursa i smanjenje koliina

otpada

Ponovna upotreba - ponovno koritenje proizvoda za istu ili drugu namjenu

Reciklaa - ponovni tretman otpada radi uporabe kao sirovine u proizvodnji istog ili razliitog
proizvoda

Upotreba otpada kroz kompostiranje, proizvodnju/povrat energije i druge tehnologije

Odlaganje otpada - ukoliko ne postoji drugo odgovarajue rjeenje, odlaganje otpada

deponiranjem ili pak spaljivanjem bez povrata energije

Koncept hijerarhije upravljanja otpadom ukazuje da je najefektivnije rjeenje za ivotnu sredinu

upravo smanjenje stvaranja otpada. Za razliku od drugih opcija u hijerarhiji upravljanja otpadom,
redukcija otpada nije opcija koja se moe odabrati u nedostatku drugih. Naprotiv, o redukciji se mora
razmiljati svaki put kada se donosi odluka o uporabi resursa. To treba imati na umu obzirom da osim
biootpada/ostataka hrane, te mijeanog otpada tipa papir i karton, postoje znatne koliine staklene i
PET ambalae koje ine prevladavajue stavke cjelokupnog otpada nastalog na podruju Kampusa.

Slika 1.1. Hijerarhija gospodarenja otpadom

2. PROIZVODNJA OTPADA
Trenutno se na prostoru kampusa na Trsatu nalaze sljedei fakulteti: Graevinski fakultet, Filozofski
fakultet, Uiteljski fakultet, Akademija primjenjenih umjetosti i Sveuilini odjeli za informatiku,
matematiku, fiziku i biotehnologiju. Ukupan broj studenata koji pohaaju navedene fakultet iznosi
4147 studenata[1]. U II. fazi izgradnje kampusa predvien je premjetaj Ekonomskog i Pomorskog
fakulteta s njihovih trenutnih lokacija na kampus, ime bi se broj studenata gotovo udvostruio te bi
iznosio 8168 studenata[1]. Prema procjenama, prosjeni student godinje proizvede 355 lb na godinu.
Uzimajui da je 1lb = 453.59g dolazimo do brojke od 161 kg otpada godinje tj. ako podijelimo s
365.25 dobijemo da prosjeni student proizvede 442 grama otpada po danu[2]. Uzimajui trenutni
broj studenata na kampusu i prosjenu proizvodnju otpada studenata dobivamo sljedee rezultate:
4147*0,442=1833kg/po danu tj. 1833*365,25 = 669 503 kg na godinu. Ova brojka se ne moe uzeti
kao mjerodavna jer se proizvedena koliina otpada po studentu dnevno odnosi na 24 h dok student u
prosjeku na kampusu provede izmeu 4-7 sati dnevno. Stoga bi se realniji podaci trebali dobiti
koristei informaciju da je prosjean student odgovoran za 0.35 lb tj. 0.35*453,59 = 158,76g po
obroku. Uzimajui u obzir da se u restaurantu Kampus dnevno pripravi 4500 obroka i da od 300
dana koliko traje nastava, 2/7 su vikendi, dobivamo podatak da se godinje u Kampusu proizvede:
156,76*4500 = 705,4 kg dnevno tj. 705,4*300*5/7 = 151 157,1 kg godinje[ 1,3]. U tom podatku se
krije mogunost kompostiranja nastalog otpada. Uzevi u obzir da bi se u I. fazi izgradnje trebalo
sagraditi 598 smjetajnih jedinica i u II. fazi jo 2400, te bi broj studenata narastao na 8168, dolazimo
do sljedeih podataka : za 2998 studenata koji e imati smjetaj na kampusu uzimamo gore dobivene
podatke te raunamo 2998*161 = 482 678 kg godinje ili 482 678/365,25 = 1321,5 kg po danu.
Preostaje nam broj studenata 8168-2998 = 5170 koji ne ive unutar kampusa. Prema podatku da
4147 studenata objeduje 4500 obroka dnevno tj. 4500/4147 = 1,085 obroka po studentu, raunamo
proizvodnju otpada za tih 5170 studenata na sljedei nain : 5170*1,085 = 5609,45 obroka dnevno iz
ega slijedi 5609,45*156,76 = 879,34 kg po danu ili 879,34*300*5/7 = 188 430 kg na godinu. Zbrojivi
ta dva podatka dobivamo oekivanu koliinu otpada prilikom zavretka II. faze izgradnje kampusa tj.
482 678kg+188 430kg = 671 108 kg na godinu to jo vie naglaava potrebu za rjeenjem odlaganja
otpada s kampusa. Odnos sadanjeg broja studenata i onog pretpostavljenog nakon premjetanja
Ekonomskog i Pravnog fakulteta s njihovih sadanjih pozicija na kampus , te koliina otpada
proizvedena od tih istih studenata prikazana je u sljedeim grafikim prikazima.

9000
8000
7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
Trenutni broj studenata/ica

Broj studenata/ica nakon II. Faze izgradnje

Grafiki prikaz 2.1. Broj studenata na kampusu

800000
700000
600000
500000
400000
300000
200000
100000
0
Trenutna koliina proizvedenog otpada godinje
[kg]

Predviena koliina otpada nakon II. Faze [kg]

Grafiki prikaz 2.2. Koliina proizvedenog otpada od strane studenata na kampusu

U Europi je poetkom 21. stoljea pokrenuto nekoliko programa ouvanja prirode i odgovornog
zbrinjavanja otpada te je tako 2003. godine u Ruskom gradu Irkutsku na Pedagokom fakultetu
pokrenuta prva tzv. Eko-kola, a 5 godina poslije u Portugalu se pokreu prvi Eko-kampus programi.
Poetkom 2012. godine u Californiji je sagraen prvi samoodrivi Eko-kampus na svijetu.

U sklopu ovog rada napravljena je anketa s ciljem uoavanja miljenja i navika studenata
Sveuilita u Rijeci u vezi odgovornog zbrinjavanja otpada i projekta Eko-kampus. Na temelju 88
ispitanika dobiveni su sljedei podaci: 75% ispitanika pridodaje veliku vanost odgovornom
zbrinjavanju otpada dok njih 25% ne vidi veliku vanost istoga. Na pitanje koje mjere poduzimaju
kako bi pripomogli odgovornom zbrinjavanju otpada njih 32% nosi povratnu ambalau, 16% djeluje
preventivno te pokuava smanjiti nastali otpad, 38% prilikom odlaganja otpada odvaja otpad u ekozonama, dok njih 14% ne poduzima nikakve mjere. Od tih 14% ispitanika njih 35% ne smatraju
prioritetom odgovorno odlagati otpad,31% nije upueno u tematiku, 19% nema vremena, i 15% njih
bi voljeli pridonijeti ali nemaju mogunosti (nedostatak eko zona u okolici, nedostatak mjesta za
prihvat plastine ambalae i sl.). Na pitanje da li podravaju projekt Eko-kampus ak 98% ispitanika je
odgovorilo da u potpunosti podravaju pojekt, dok samo 2 % djelomino podravaju projekt Ekokampus. Na pitanje o najboljem nainu informiranja ljudi 55% ispitanika smatra da je to preko
medija, 25% bi izabralo informiranje preko plakata, letaka i sl. 16% smatra da su predavanja o
zbrinjavanju otpada put kojim treba ii dok samo 2 % misli da pravi nain nije niti jedan od gore
navedenih. 45% smatra da prozvodi malu koliinu otpada, 50% smatra da je to srednja koliina
otpada, dok njih 4 % misli da proizvode velike koliine otpada. Na pitanje da li koriste viestruko
upotrebljive proizvode poput plastinih aa, platnenih vreica i ubrusa i sl. ak 70% ispitanika je
odgovorilo da se trudi im vie koristite te proizvode, njih 25% ih ne koristi i samo 4% ih esto koristi.
Postavljeno je pitanje o uestalosti koritenja Studentskog restauranta Kampus na koje su dobiveni
sljedei rezultati: 20% ispitanika koristi restaurant barem jednom dnevno, 32% koristi 2 do 3 puta
tjedno, 12% koristi jednom tjedno dok ak 36% ne koristi studentski restaurant. Na zadnje pitanje u
kojem su upitani da li su ikada prenamijenili neki proizvod u svrhu ponovnog koritenja istoga, 14% je
odgovorilo da nije nijednom, 66% je to uinilo nekoliko puta, dok njih 20% to ini redovito. Prema
dobivenim podacima vidljivo je da gotovo svi studenti podravaju projekt Eko-kampus i da su svijesni
da je potrebno odgovorno zbrinjavati otpad, ali da je potrebno vie informirati ljude i postaviti vie
Eko-zona kako bi se olakalo odvajanje otpada.

3. STUDENSKA PREHRANA MOGUNOST KOMPOSTIRANJA ORGANSKOG

OTPADA
Studenski centar u Rijeci u sklopu Kampusa trenutno ima 5 ugostiteljskih objekata koji su redom:
1. Restoran ''Kampus ''
Restoran '' Kampus '' (slika 3.1.) prua svoje usluge u novoizraenom objektu u Studentskom
kampusu. U dnevnoj je ponudi vie vrsta meni obroka, gotovih jela, pizza, te marendi za
vani.Usluge organizacije poslovnih rukova i cateringa pruaju na upit.

Slika 3.1. Restoran '' Kampus''

2. Caffe Bar '' Andrea ''

Od 27.11.2012. u prizemlju graevinskog fakulteta otvoren je caffe bar '' Andrea '' (slika 3.).
Ponuda caffe bara sadrava tople i hladne napitke, sendvie i kolae po pogodnim cijenama,
ali bez subvencije.

Slika 3.2. Caffe bar '' Andrea ''

3. Caffe bar '' Formula ''

Od 16.04.2013. godine u prizemlju Sveuiinih odjela otvoren je caffe bar '' Formula '' (slika
3.3.). U ponudi su topli i hladni napici,sendvii i kolai po pogodnim cijenama. Studenti uz
predoenje x-ice ostvaruju mogunost plaanja po studenskim cijenama, ali bez subvencije.

Slika 3.3. Caffe bar '' Formula ''

4. Caffe bar '' Kampus ''

Caffe bar '' Kampus '' nalazi se u sklopu restorana '' Kampus '' (u dijelu objekta ''Akvarij ''). U
ponudi su topli i hladni napici,sendvii i kolai po pogodnim cijenama.

5. Caffe bar '' Reful ''

Od 21.11.2012. godine u prizemlju filozofskog fakulteta otvoren je caffe bar '' Reful '' (slika
3.4.). Ponuda caffe bara sadrava tople i hladne napitke, sendvie i kolae po pogodnim
cijenama, ali bez subvencije.

Slika 3.4. Caffe bar ''Reful''

Otpad se u svim objektima Studenskog centra na Kampusu adekvatno zbrinjava, dok se i dio
otpada reciklira (plastine boce,papir,tetrapak). Velike koliine organskog otpada koji nastaje u
restoranu '' Kampus '' (prosjeno se spremi oko 4500 obroka dnevno, a ta brojka je u stalnom
9

porastu), se obrauju u ureaju za usitnjavanje i dehidraciju biolokog otpada (slika 3.5.) koja se
potom sprema u posebne spremnike i odvozi, dok se voda isputa u kanalizacijski odvod.

Slika 3.4. Ureaj za dehidraciju biolokog otpada

U sklopu ovog seminarskog rada jedna od ideja je bila da se organski otpad koji nastaje u restoranu
kompostira te da se na taj nain osigura jo efikasnije zbrinjavanje otpada a uz to bi se taj isti
kompost koristio za gnjojenje zelenih povrina na podruju Kampusa.
Kompostiranje je bioloka razgradnja biootpada u prisustvu zraka, pri emu nastaju ugljikov
dioksid, voda, toplina i kao konani proizvod kompost humus ( lat. compostium - gnojivo od biljnog
otpada i zemlje). To je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan jo u antiko
doba. Kompostiraje je najstariji i najprirodniji nain recikliranja otpada. Kompostirati se moe u
vlastitom vrtu ili dvoritu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedniko
kompostiranje) i na velikim kompostanama(centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno
prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane (slika 3.6.). Komposite
treba biti smjeteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni (ispod nekog drveta pri emu e kronja
tititi kompost od prevelikog isuivanja u vrijeme vruina, i prevelikog vlaenja u kinom razdoblju.
Ako se nema takvog mjesta u vrtu moe se kompostna hrpa prekriti tkaninom koja je propusna za
zrak, a nepropusna za vodu. Na mjestu odabranom za kompostite ne smije se skupljati voda, treba
biti nagnuti teren.
Kompostirati se moe :

kuhinjski otpad (ostaci i kora voa i povra, ljuske jaja, talog kave i aja, ostaci kruha, peciva,
listovi salate, kelja, blitve i sl.)

vrtini ili zeleni otpad

10

ostali biootpad(kora drveta, kosa, dlaka, piljevina, slama, iverje, papirnate maramice,manje
koliine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)

Kompostirat se ne moe :

tekui ostaci hrane

meso, riba, koa, kosti

mlijeni proizvodi, ulja i masti

pepeo, ambalaa, guma, opasni otpad

obojeni i lakirani drveni otpad

papirnati i stakleni otpad

odjea, cigarete

Slika 3.5. Vrste kompostera

Nakon odabira lokacije kompostera zapoinje odvajanje i prikupljanje adekvatne organske

materije kojom e se puniti komposter. Ta materija bi se trebala usitniti radi bre razgradnje,trebalo
bi se voditi rauna o odnosu vlane i suhe materije iji bi omjer trebao biti 50:50.Prilikom cijelog
procesa kompostiranja trebalo bi voditi rauna o vlazi komposta.To se provjerava na nain da se
kompost stisne u ruci i ako se kompost rasipa onda je suh i treba ga navlaiti (dodati vode) ili dodati
svjee vlanog materijala i ponovo formirati hrpu; ako je kompost pljesniv ili ako se voda cijedi pri
stiskanju mase tada ima previe vode, treba dodati suhe materije i izmijeati. Kada je komposter pun
potrebno je izvaditi sadraj kompostera, promijeati, formirati hrpu i pokriti je, nakon tri tjedna hrpu
ponovo promijeati i ponoviti taj postupak nekoliko puta. Prilikom mijeanja provjeravati vlanost
11

komposta i prema potrebi poduzeti odgovarajue mjere. Tako pripremljeni kompost je zreo nakon 6
10 mjeseci i spreman je za upotrebu.

Slika 3.6. Kruni tok biootpada

12

4. SHEMA KAMPUSA
Generalnim urbanistikim planom grada Rijeke 2000. 2020. podruje bive vojarne Trsat,
povrine oko 37 hektara, predvieno je za razvoj Kampusa rijekog sveuilita i proirenje Klinikog
bolnikog centra Rijeka. Naime, kako se radi o velikom i izuzetno sloenom programu, planirana je
njegova realizacija u nekoliko faza. Izgradnja kampusa predviena je u tri faze koje su sagledane kroz
prostorne potrebe i dimenzinirane su u skladu s projekcijom razvoja.

Temljem Detaljnog plana ureenja prostora te Prostornog programa Kampusa pristupilo se izradi
projekata za objekte za sveuilinu namjenu. U okviru I. faze predviena je adaptacija dviju zgrada i
izgradnja osam novih objekta. Ukupna bruto povrina svih objekata I. faze iznosi oko 94 000 m2.
U I. fazi izgradnje Kampusa zanajno e se unaprijeditit studentski standard i cjelokupan drutveni,
kulturni i sportski ivot studenta. Izgradit e se tri objekta za smjetaj ( 735 leajeva ) u kojima e biti i
24 apartmana za gostujue nastavnike i znastvenike. Izgradit e se i restorani kapaciteta vie tisua
obroka i prostor za drutvene aktivnosti. Izgradnja Drutvenog kulturnog centra unaprijedit e
drutveni, umjetniki i kulturni ivot zajednice. U kulturnom centru nalazit e se brojne dvorane
kapaciteta od 80 do 500 mjesta, desetak prostorija za radionice, zabavni centri i uslune djelatnosti.

13

U II. fazi izgradnje kampusa prvo e se izgradit Sveuilini odjeli za kemiju i biologiju i Pomorski
fakultet jer postojei objekti ne zadovoljavaju razvojne potrebe ustanova. Takoer u II. fazi potrebno
je i bitno poboljati smjetane kapacitete za studente izgradnjom dvije tisue leajeva, to e
osigurati prihvatljive europske standarde u smjetaju studenata. U II. fazi Izgradit e se sportski
objekti ( sportska dvorana i plivalite ) , odnosno tereni za male i velike sportove na otvorenom.

4.1. PREGLED OBJEKATA I. FAZE

4.1.1. POSTOJEI OBJEKTI:

Akademija primjenjenih umjetnosti

Bruto korisna povrina 8,140 m2
Radionice ( stolarija, kamen, ljevaonica,
mozaik, keramika ... )
35 predavaonica i 33 kabineta
274 studenta
45 zaposlenih

Filozofski i Uiteljski fakultet

Ukupno 21,050 m2
138 kabineta, 20 uionica, 18
seminarskih dvorana..
Uiteljski fakultet: 466 studenta
61 zaposlenih
Filozofski fakultet : 1638 studenata
216 zaposlenih

Sveuilini odjeli za matematiku, fiziku,

informatiku i biotehnologiju

Ukupno 16,350 m2
15 labarotorija, 15 uionica,
92 kabineta, 17 praktikuma,
10 seminarskih dvorana
4 predavonice
873 studenta
94 zaposlenih

14

Graevinski fakultet

Ukupno: 14,252 m2
83 kabineta, 15 praktikuma, 9 laboratorija, 8
predavaonica
654 studenta
86 zaposlenih

Studentski restoran

Ukupno 7,240 m2
4 500 obroka na dan
Slastiarnica,kavana,restoran,
blagovaonica, centralna kuhinja

Znastveno tehnologijski park

Ukupno: 3,600 m2
8 laboratorija, 18 kabineta, 4 uionice, 3
multimedijalne dvorane, izlobeni prostor

4.1.2. BUDUI OBJEKTI:

Objekti studentskog smjetaja Paviljoni 1,2 i 4

Ukupno 13,800 m2
598 kreveta
Tehniki pogon, praonica,
studentski centar

15

Toplana / energana i plinska mjerno redukcijska stanica

Sveuilina knjinica

Ukupno 9,550 m2

Knjinini sklop, trgovina raunalne opreme, caffebar, restoran, izlobeni prostor,multifukcionalna dvorana

Drutveno kulturni centar

Ukupno 4,452 m2
Prostor za kulturne i drutvene sadraje, organizacija
simpozija i kongresa, knjiara, lokal..

Otvoreni sportski tereni

Ukupno 2,530 m2

Rukometno igralite

Koarkako igralite

Tribine

Sportski centar s trodijelnom sportskom

dvoranom i ostalim prateim sadrajima

Plivaki bazen
Ugostitljski i usluni sadraji
Trgovine, poslovni prostori

16

4.2. PREGLED OBJEKATA ZA II. FAZU

Pomorski i Ekonomski (ili drugi) fakultet

Objekti studentskog smjetaja 2. Faza

Ukupno 60,000 m2
8 novih objekata
2 400 leajeva

Temeljne medicinske znanosti

Ukupno 6,200 m2
Laboratoriji
Istraivaki centri
Temeljne medicinske zanosti

17

4.3. PODJELA KAMPUSA PO NASTAJANJU OTPADA S OBZIROM NA GRANU

ZNANOSTI
Akademija primljenjenih umjetnosti
Otpad koji nastaje: boje, papir, tinta, platna, kamen,
staklo, plastika, potroeni likovni pribor, ambalani
otpad, EE otpad, biootpad..
Nain skupljanja i mjere za smanjivanje koliine
otpada:
formiranje eko zona unutar fakulteta,
odvajanje otpada koji se moe reciklirati, smanjiti
potronju papira ( printanje vie slajdova na jednoj
stranici, obostrano.. ).. koritenje materijala i pribora
koji se moe reciklirati...
Marketing: Edukacija, financijska stimulacija ( za svaku
kg otpada donira se 1 kn za humanitarnu pomo ) ,
radionice za izradu recikliranog papira, sadnja zelenog
otoka ( ne bacaj umu u smee), natjeaj za izradu
najboljeg umjetnikog djela napravljenog od otpada (
slika, skluptura , vaza.)

Tehnike znanosti
Otpad koji nastaje: biootpad, papir ( nacrti, elaborati
) , boja, tinta, graevni otpad ( pijesak, ljunak,
kamen, cement, beton..), plastika, ambalani otpad,
EE otpad, stari dijelovi prostrojenja,cijevi koji se
pokazuju u svrhu nastave..
Nain skupljanja i mjere za smanjivanje koliine
otpada: formiranje posuda za skupljanje odreene
vrste otpada, eko zona, zeleniji uredi, ureivanje
unutranjosti fakulteta zelenilom, ureenje uionica s
materijalom koji ima mogunost recikliranja...
Marketing: edukacija, radionice za izradu tehnikih
rjeenja od otpada ( mostovi od papira, brodovi od
plastike.. ),studentske
radionice za istraivanje
potencijala, vrstoe,propusnosti otpada u svrhu
promoviranja otpad nije smee, otpad kao energent ,
radionice za izradu praktinih stvari s kojima e se
opremiti fakultet ( stolice od istroenog namjetaja)

18

Prirodne znanosti
Otpad koji nastaje: papir, boja, tintna,razliiti
kemijske tekuine i spojevi, labaratorijski
oprema za kemijska, bioloka i fizika
ispitivanja i istraivanja, materijali koji se
koriste u ispitivanjima (lie, granje,razliiti
organizmi...), EE otpad, ambalani otpad..
Nain skupljanja i mjere za smanjivanje
koliine otpada: unutar labaratorija formirati
prostor za odlaganje opasnog i neopasnog
otpada, upotreba recikliranog materijala i
pribora ( papira ), zeleni uredi...
Marketing: edukacija, studentski seminari na
temu vanost zbrinjava otpada, nagrade za
najbolji marketnig na temu zatite prirode,
sadnja drvea, studentske radionice za
istraivanje kemijskih, biolokih procesa u
svrhu unapreivanja znanja

Sportski centar
Otpad koji nastaje: papir, plastika,
guma,staklene boce, ambalani otpad,
biootpad, baterije..
Nain skupljanja i mjere za smanjivanje
koliine otpada:
formiranje eko zona,
postavljanje koara za otpad svakih 20-30
metara..
Marketing:
postavljanje
plakata,
organiziranje sportskih turnira ( svaka
momad umjesto novane kaucije donjeti
odreenu masu papira, plastike, EE otpada ),
organizirana sadnja i ureenje igralita
nakon svakog napunjenog eko otoka..

19

Studentski smjetaj
Otpad koji nastaje: EE otpad, papir, plastika,
staklo, biootpad, ljepilo, boje, tinte, tekstil,
koa, stari namjetaj, ambalani otpad..
Nain skupljanja i mjere za smanjivanje koliine
otpada: formiranje eko zona, zelenije sobe (
ureivanje sobe s biljkama ) , namjetaj od
recikliranog materijala, potaknuti
kupnju
recikliranog materijala
Marketing: Edukacija, igre znanja, skupljanje
teksita ( odjee, obue ) za humanitarne
organizacije,
organizirana sadnja drvea,
radionice za izradu namjetaja ( police,
vjealice, posude za olovke, ladice ) od starog
drvenog i ostalog otpada skupljenog u domu,
izrada razliitih ukrasa koji bi se poklanjali
starijim osobama il prodavali a novac bi se
uplaivao u humanitarne organizacije, dvorina
aukcija...

Administracija i odravanje:

Otpad koji nastaje: papir, plastika,boja, tinta,

biootpad, EE otpad, ambalani otpad...
Nain skupljanja i mjere za smanjivanje koliine
otpada: formiranje eko zona, printanja vie
slajdova na jednu stranice, obostrano printanje,
koritenje recikliranog papira, reciklirani uredski
materijal, reciklirani namjetaj
Marketing: Edukacija, radionice za izradu
uredskog namjetaja i pribora od recikliranog
otpada, motivacija zaposlenika za odvajanje
otpada ( svaki napunjeni eko otok dodjeluje se
dva slobodna sata, nakon skupljenih 5 tona
otpada slobodan dan, odlazak na veeru, izlet )

20

5. ODVAJANJE OTPADA
Trenutno, na podruju Kampusa, postoji pet zelenih otoka (Slika 5.1.). Zeleni otoci su mjesta na
javnoj povrini na kojoj su smjeteni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.

Slika 5.1: Zone odlaganja otpada na podruju Kampusa

Na zelenom otoku postavljene su kontejneri za komunalni otpad, te odvojeni kontejner za plastiku,
metal i tetra ambalau, te kontejner za staklo i papir. Veina otpada se ne reciklira, ve su
najkoriteniji kontejneri za komunalni otpad, to je vidljivo na slici 5.2. Kapacitet za pohranu
komunalnog otpada nije dovoljan, iako do toga ne bi dolazilo da se otpad sortira.

Slika 5.2: Zeleni otok u blizini Graevinskog fakulteta Rijeka

U zgradama fakulteta nalaze se obini koevi za smee, te je omogueno odvajanje papira u
tipiziranim kartonskim kutijama za odlaganje papira na odreenim katovima i uz fotokopirnice (slika
5.3).

21

Slika 5.3: Tipizirana kutija za odlaganje papira za recikliranje

Ostalih mogunosti za razvrstavanjem otpada nema u zgradama fakulteta, te se sav otpad, bez obzira
na njegovu reciklanu vrijednost, odlae kao komunalni.

6. EKO ZONE
U srpnju 2013. godine stupio je na snagu Zakon o odrivom gospodarenju otpadom, te su u
posljednjih godinu dana sve zone prikupljanja otpada na podruju Kampusa pretvorene su u zelene
otoke koji omoguuju sortiranje otpada i time pripremu za recikliranje. To je omoguilo pravilno
odlaganje otpada, no te mogunosti trenutno nisu iskoritene. Poto se otpad na fakultetima i
ostalim ustanovama Kampusa ne sortira, jo uvijek se veliki postotak otpada odlae kao komunalni
otpad. Vjerujemo da e se, uz mogunost sortiranja i recikliranja, te informiranje studenata i
korisnika Kampusa, potreba za mjestom za odlaganje komunalnog otpada smanjiti, a time i broj
kontejnera na zelenim otocima.
Na zelenim otocima potrebno je staviti i spremnik za odlaganje tonera, baterija, arulja i ostalog EE
otpada koji se proizvodi u veim koliinama.

Slika 6.4: Zeleni otok

22

Osim prilagodbe zelenih otoka na vanjskim povrinama Kampusa, potrebno je urediti zelene zone
unutar svakog fakulteta i zgrade Kampusa.
Prijedlog je postavljanje zelene zone na svaki kat, a po potrebi i ee. Zelena zona ukljuuje
spremnike s posebnim odjeljcima za otpad koji se u najveoj koliini svakodnevno proizvodi od strane
studenata i zaposlenika, a to su spremnici za: plastiku i tetra ambalau, papir, biootpad, te ostali
otpad.
Ukidanjem standardnih koeva za smee i postavljanjem prepoznatljivih zelenih zona, pretpostavlja
se bitno poveanje reciklirajueg, te ujedno bitno smanjenje ostalog otpada.
Zelene zone trebaju biti postavljene na vidljiva mjesta, na sredinjem dijelu prolaska najveeg broja
studenata, u blizini stepenica, te na svakom katu zgrade.
U zgradi svakog fakulteta trebao bi se nalaziti i spremnik za odlaganje baterija, u prizemlju ili na lako
dostupnom i vidljivom dijelu, kao i spremnik za odlaganje tonera, fluorescentnih arulja i ostalog EE
otpada (Slika 6.6).

Slika 6.5: Mogui izgled zelenih zona u unutranjim prostorima zgrada prostora Kampusa

23

Slika 6.6: Odlaganje baterija i arulja

Papir, tetra ambalaa, plastika i EE otpad treba se odlagati u zelene otoke na podruju Kampusa.
Otpad sa zelenih otoka otprema istoa.
Toneri, baterije, arulje i ostali EE otpad odnosi se u reciklano dvorite istoe na Pehlinu.
Biootpad se treba svakodnevno prikupljati iz zelenih zona i odlagati u kompost. Kompost je mogue
iskoristiti za pomo ozelenjavanja podruja Kampusa, kao i besplatni nadomjestak povru i vou u
studentkom permakulturnom vrtu.

Slika 6.7: S.VRT Studentski permakulturni vrt u sklopu Kampusa

24

7. DUGORONI PLAN REDUKCIJE OTPADA

Izbjegavanje nastajanja otpada je hijerarhijski najvanija mjera za rjeavanje problema otpada, te s
drugim mjerama za smanjivanje nastajanja otpada je vana karika u procesu gospodarenja otpadom.
Provoenje mjera izbjegavanja i smanjivanja otpada izravno je povezano i ovisno o stalnoj i sustavnoj
edukaciji i komunikaciji s javnou. Nemogue je u potpunosti uspjeno djelovati sa mjerama
smanjenja otpada na mikrolokaciji ukoliko ne djelujemo i podiemo svijest o vanosti mjera cijele
zajednice. Primjer Kampusa predstavlja sloen i zahtjevan projekt, koji zahtjeva financijsku, te stalnu i
sustavnu edukacijsku podlogu.
Edukacija i komunikacija s javnou, kao i mjere izbjegavanja i smanjivanja, tek sustavnim i
dugoronim djelovanjem omoguuju postizanje ciljeva. Izbjegavanje i smanjenje otpada u praksi se
vrlo teko postie, ali treba tome teiti. Dio mjera za izbjegavanje i smanjenje otpada treba se
regulirati zakonskim propisima.
Prevencija nastajanja otpada i mjere za smanjivanje nastajanja otpada se odnose na procese ili
mjesta nastajanja otpada u svim podrujima djelovanja, a podrazumijevaju odgovarajue postupke,
odnosno promjene u proizvodnim ili uporabnim procesima u svrhu smanjivanja otpada po koliini,
obujmu i tetnim sastojcima.
Smanjenje koliina otpada i opasnih svojstava otpada moe se postii na sljedee naine:

sprjeavanje nastajanja pojedinih vrsta i koliina otpada

sprjeavanje koritenje proizvoda koji zahtijevaju posebno ili oteano zbrinjavanje nakon
uporabe

sprjeavanje mijeanja raznih vrsta otpada

recikliranje ili koritenje otpada

Prioritet svakog sustava gospodarenja otpadom, pa tako i ovog vezanog uz Kampus treba biti
sprjeavanje nastanka otpada. Sutina izbjegavanja nastanka otpada sadrana je u izreci: "Najbolji
otpad je onaj, koji uope ne nastane". Pod tim se podrazumijeva injenica da otpad koji se izbjegne
ne oteuje ovjekovo zdravlje i okoli i ne troe se sredstva za njegovu obradu i/ili zbrinjavanje.
Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada programa s mjerama za
izbjegavanje nastanka otpada te naina njegovog provoenja.
Osnovne mjere za izbjegavanje nastajanja otpada u zoni Kampus mogu se svesti na:
Izbjegavanje otpada unutar zgrade fakulteta
Green office program trebao bi biti temelj izbjegavanja nastajanja otpada unutar zgrade fakulteta.
Da bi postali Zeleni ured, moramo razmiljati o ivotnim ciklusima proizvoda koje kupujemo i smanjiti

25

njihovu upotrebu zbog koritenja resursa, nastajanja oneienja tijekom svih procesa u njihovoj
proizvodnji, te nastajanja troka zbrinjavanja nakon njihovog koritenja. Zelenu nabavu moemo
definirati kao kupnju proizvoda i usluga koje imaju manji utjecaj na okoli i ljudsko zdravlje u
usporedbi s konkurentnim proizvodima ili uslugama koje slue za istu svrhu. U najjednostavnijem
obliku, zelena nabava znai osigurati da primjerice uvijek kupujete reciklirani papir. U najpotpunijem
obliku, znai da su ekoloki kriteriji sustavno integrirani u sve aktivnosti vezane uz nabavu: od
definiranja pravih potreba, preko odreivanja odgovarajuih tehnikih specifikacija i postupaka
vrednovanja do praenja izvedbe i rezultata.
To znai uzeti u obzir niz karakteristika proizvoda ili usluga koje se nabavljaju, npr.:

Upotreba neotrovnih tvari i recikliranih materijala

Potronja energenata i vode tijekom koritenja

Odlaganje, ponovna upotreba i mogunost recikliranja na kraju korisnog vijeka

Samo uzimanjem u obzir punog raspona trokova i utjecaja na okoli tijekom ivotnog ciklusa mogue
je osigurati dobru nabavu. Oigledno je da bi zelena nabava i kvalitetna nabava trebale biti
istoznane.
Izbjegavanje otpada unutar restorana Kampus i ostalih ugostiteljskih objekata
Otpad u svim objektima Studenskog centra na Kampusu potrebno je adekvatno zbrinjavati, te u to
veem postotku reciklirati. Nadalje, restoran Kampus je veliki proizvoa organskog otpada
(prosjeno 4500 obroka dnevno), taj se otpad obrauju u ureaju za usitnjavanje i dehidraciju
biolokog otpada, koja se potom sprema u posebne spremnike i odvozi, dok se voda isputa u
kanalizacijski odvod. Na je prijedlog selektiranje takvog otpada u posebne spremnike, te koritenje
istog za izradu komposta. Vano je napomenuti, da se protivimo bacanju vika obroka, miljenja smo
da bi , eventualni prekomjerni obroci trebali biti dostavljeni socijalno osjetljivim osobama u sklopu
puke kuhinje u Rijeci, dok bi se samo organski otpaci koristili za izradu komposta. Takoer, dolazi do
izraaja mogunost zelene nabave, odnosno izbjegavati oblikovane proizvode s pretjeranom
koliinom i tetnim otpadom. Koristiti

proizvode u najnunijoj ambalai. Nadalje, vano je

napomenuti da bi unutar kuhinje restorana bilo potrebno zamijeniti tetna i nagrizajua kemijska
sredstva onim prirodno prihvatljivim.
Izbjegavanje otpada unutar kompleksa studentskih paviljona
Izbjegavanje otpada unutar kompleksa studentskih paviljona slino je izbjegavanju otpada unutar
stambene jedinice i najvie ovisi o svijesti i edukaciji korisnika. Korisnicima je potrebno ponuditi

26

mjesta za pravilan nain odlaganja otpada, kao i njegovo selektiranje, te upoznati i educirati ih
sustavom gospodarenja otpada u zoni Kampus.
Ponaanje korisnika Kampusa
Kao to smo ve napomenuli, potrebno je sustavno i dugorono vriti edukaciju o vanosti pravilnog
zbrinjavanja otpada. Korisnike Kampusa potrebno je pravilno educirati i informirati kroz seminare,
radionice, nastavu, letke Ovaj je korak o izuzetne vanosti jer upravo on odluuje u kojoj mjeri e
gospodarenje otpadom na mikrolokaciji Kampusa biti uspjeno.
Kao dugorone mjere smanjenja otpada u zoni Kampusa predlaemo sljedee:
Reciklani otoci
Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na odreenim lokacijama na javnim povrinama.
Tako postavljene posude/kontejneri za sakupljanje otpadnog papira, ambalanog stakla, plastine,
metalne i ostale ambalae na jednoj lokaciji ine "reciklani otok".
Lokacije reciklanih otoka trebaju udovoljavati kriterijima:

maksimalna udaljenost od objekta do otoka (cca. 200m)

broj korisnika koji gravitiraju na jedan reciklani otok

Iznimka za postavljanje pojedinanih kontejnera mogua je ukoliko na odreenom prostoru postoji

neki vei proizvoa odreene vrste otpada (restorani, kafii, uredske prostorije s veim brojem
zaposlenih i sl.).
Osim postavljanja zelenih otoka na vanjskim povrinama Kampusa, predlaemo postavljanje zelene
zone na svaki kat u zgradi fakulteta. Zelena zona sastoji se od spremnika s posebnim odjeljcima za
otpad koji se u najveoj koliini svakodnevno proizvodi od strane studenata i djelatnika fakulteta, a to
su spremnici za: plastiku i tetra ambalau, papir, biootpad, te ostali otpad.
Postavljanjem prepoznatljivih zelenih zona razviti emo kulturu recikliranja, te ujedno smanjiti
proizvodnju otpada. Zelene zone trebaju biti postavljenje na vidljiva, posebno predviena mjesta tik
uz frekventan pravac kretanja korisnika kako bi dola do izraaja njihova funkcija i kako bi to vei
broj korisnika mogao odlagati otpad na takva mjesta.
U zgradama fakulteta potrebno je predvidjeti mjesto za odlaganje baterija, kao i spremnik za
odlaganje tonera, fluorescentnih arulja i ostalog EE otpada.
Kompostana i studentski permakulturni vrt
Naa ideja je da se organski otpad koji nastaje u restoranu i drugim ugostiteljskim objektima
kompostira te da se na taj nain osigura jo efikasnije zbrinjavanje otpada a uz to bi se taj isti
27

kompost koristio za gnojenje zelenih povrina na podruju Kampusa, te kao prirodni nadomjestak
povru i vou u studentkom permakulturnom vrtu.
Edukacija ire javnosti i poticanje korisnika na primjenjivanje mjera smanjena otpada
Cilj je seminarima, radionicama, javnim raspravama, itd. ukljuiti iru javnost i to vei broj korisnika
Kampusa. Poeljno je kontinuirano pratiti razvoj i prilagodbu korisnika na mjere smanjena otpada, te
objavljivati postignute rezultate na mjesenoj bazi kroz neki od medija. Po potrebi nagraditi
najzelenije fakultete i tako dodatno motivirati korisnike.

28

8. MOGUNOST SMANJENJA TROKOVA I ZARADE (GRIJANJE, PLIN,

KOMPOST, ULJE)
Kako ima vie vrsta optada tako ima i vie naina zarade od tog istog otpada. Jedan od zanimljivijih
po naem miljenju je iskoritavanje nastale biomase na kampusu i okolici.
Pod iskoritavanjem misli se na Jean Pain metodu koritenja biootpada u svrhu grijanja objekta i
zagrijavanja vode, dobivanje plina te u konanici kompost.

Jean Pain metoda

Jean Pain je Francuski izumitelj i inovator koji je izumio dobivanje energije iz biomase. On je tim
nainom zadovoljio 100% potrebe energije za svoj svakodnevni ivot. Zagrijavao je vodu na 60C
brzinom 4 litre po minuti koju je koristio za grijanje i sanitarne potrebe. Takoer je koristio i metan
nastao prilikom razgradnje da pogoni elektrini generator,tednjak i svoje osobno vozilo. Takav nain
stvaranja upotrebljive energije kompostiranjem materijala poznat je pod nazivom Jean Pain
kompostiranje ili Jean Pain metoda.

Slika 8.1. Princip zagrijavanja vode i zadravanja plina

to je kompostiranje je ve objanjeno u ovom radu, ali ukratko to je razgradnja biootpada uz pomo

ivih organizama pri emu nastaju ugljikov dioksid,voda,toplina i kompost. To je najstariji i
najprirodniji nain recikliranja otpada. Biootpad koji se moe kompostirati ukljuuje kuhinjski otpad
(ostatke od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad.

Uloga kompostiranja na kampusu

Poto je cijena energenata u stalnom rastu, a kompleksi kao to je na kampus troe ogromne
koliine energije za zagrijavanje i restoran plina za pripremu hrane ovo je jedan nain da se utedi
novac i iskoristi ve prisutan biootpad.
29

Ovakav nain grijanja ve postoji u svijetu u obiteljskim kuama,hotelima i ak fakultetima i

kampusima. Prvi fakultet koji je u potpunosti grijan pomou kompostiranja je fakultet u
Washingtonu,te takoer taj primjer su pratili fakulteti u New-Hampshireu i Vermontu.
Princip rada je da se biootpad slae u slojevima te se postavlja cijevi po povrsini i zalijeva vodom i
tako po etapama. Prilikom razgradnje nastaje toplina koja zagrijava cijevi te se pumpama odvodi na
radijatore i bojler. Temperatura koja se postie je oko 60C. Prilikom razgradnje nastaje i plin koji se
sakuplja u spemnike te se koristi na tednjacima u restoranu.

Slika 8.2. Princip kruenja vode

Materijal koji bi se koristio kao biootpad bio bi djelomino iz restorana na kampusu, a dio bi
dopremala firma KD istoa. Na taj nain bi svi bili u dobitku poto 1/3 svega otpada koji se odlae na
odlagalite je biootpad.
Nakon zavrene razgradnje dobivamo isti kompost koji se moe koristiti na kampusu, a dio se moe
prodati okolnom stanovnitvu.

Ulje iz friteza kao gorivo

Jo jedan nain smanjenja zagaenja okoline i potencijalne zarade je iskoriteno ulje iz friteza koje
nastaje u restoranu.
Nekoliko milijuna litara koritenog jestivog ulja u RH svake godine zavri u kanalizaciji, umjesto da se
pravilno sakuplja i da se od njega pravi biodizel. Kada bismo te koliine pretvorili u biogorivo, to bi
bilo mnogo korisnije i sa ekonomskog i sa ekolokog aspekta. Ako predpostavimo da u RH ivi oko 4.5
milijuna stanovnika, to znai da je godinja potronja jestivih ulja oko 45 milijuna litara te najmanje
10% od tog iznosa zavri u kanalizaciji to je tehniki i ekoloki problem.

30

Poto unutar kampusa imamo restoran koji koristi vee koliine jestivog ulja, to ulje bi se moglo
privremeno deponirati u posebne spremnike te prodati tvrtkama koje prerauju jestivo ulje u
biodizel.

Slika 8.3. Biodiesel

31

9. OGLAAVANJE PROJEKTA EKO KAMPUS

Poznato je da koliko god odreeni proizvod bio kvalitetan, bez kljune komunikacije s
tritem, odnosno potroaima, on ne moe realizirati svoj potencijal. Za ovaj projekt je to jo
dodatno bitno iz razloga to upravo potroai ine suuesnike, odnosno sama ideja projekta Eko
Kampus temelji se na suradnji i inicijativi studenata koji polaze fakultet na Sveuilinom Kampusu u
Rijeci. Za realizaciju projekta bitna je svijest studenata o gospodarenju otpada i vanosti primjene 3R
koncepta (Reduce, Reuse, Recycle) za odrivi razvoj i ekoloku budunost.
Klasian nain marketinga i oglaavanja odreene ideje, proizvoda ili usluga je reklamama i
informativnim materijalima kao to su letci, plakati i slino. Smatramo da takve naine ne treba
potpuno odbaciti, no da dananji prosjean student biva preoptereen raznim slinim materijalima,
te je za efikasniju komunikaciju potreban drukiji pristup. U duhu edukacije i irenja znanja, za to
Sveuilini Kampus i postoji, smatramo da bi efektivniji nain oglaavanja projekta bio kroz razna
predavanja i radionice.
Predavanja bi mogla biti organizirana u nekim zgradama fakulteta na Sveuilinom Kampusu, po
odreenom rasporedu, s atraktivnim, zanimljivim i suvremenim temama ekologije i odrivog razvoja
koja bi bila temelj projekta sluei irenju svijesti studenata o ekolokom pristupu. Studenti, i ostali
zainteresirani pristupnici, informirali bi se i osvjeivali o ekolokom stanju na globalnoj i lokalnoj
razini, vanosti odrivog razvoja, moguim mjerama koje mogu sami poduzimati te na kojima se radi
na gradskoj, dravnoj ili svjetskoj razini, te naravno o obuhvatu projekata Eko Kampus i ulozi
studenata unutar projekta.
Da ne bi ostalo sve samo na teoriji, organizirala bi se i razna dogaanja kao to su radionice, druenja,
zelene akcije, pa ak i sajmovi ili umjetniko-kulturni dogaaji. Razne radionice na temu ekologije
mogle bi kroz direktan i interaktivan nain studente educirati o procesima tijekom gospodarenja
otpadom, nainima kako smanjiti koliinu proizvedenog otpada, kreativnim idejama kako
prenamjeniti razne predmete i slino, koje bi uesnicima dodatno pribliile ideju Eko Kampusa. Jo
jedna ideja kako poticati komponentu Reuse u 3R konceptu bila bi organizacija buvljaka na koji
studenti donose sve to im je nepotrebno, a ima potencijala za ponovnu upotrebu, to bi se na
tandovima prodavalo po simbolikim naknadama, a sve bi bilo popraeno druenjem i glazbom u
svrhu vee integracije studenata. Kako cijela ideja zelenijeg kampusa asocira i na zelene povrine,
sadnju, hortikulturno ureenje i sl., projekt Eko Kampus mogao bi se spojiti s projektom studentske
inicijative odravanja permakulturnog vrta na povrini kampusa te bi se projekti mogli oglaavati i
promovirati zajednikom suradnjom, a na lokaciji vrta bi se mogla odravati razna dogaanja
studenata za studente na kojima bi se govorilo i o projektu Eko Kampus.

32

Slika 9.1. Primjer promoviranja projekta na drutvenoj mrei

Sama predavanja, kao i ostali sadraj, mogao bi se oglaavati lecima, plakatima i obavezno
internetski. Bilo bi poeljno izraditi stranicu projekta Eko Kampus, na obinoj stranici ili na drutvenoj
mrei (slika 9.1.), koja bi dostupno i jednostavno svakoj zainteresiranoj osobi ukratko predstavila
ciljeve i poduhvate projekta, kao i aurirano informiranje o tekuim aktivnostima, radilo se o
predavanjima, radionicama, akcijama i sl. Takoer bi se, osim plakatima, pa tako i vizualno uoljivim
natpisima mogao promovirati cijeli projekt efektnim i promiljenim sloganima kao to su Make a
move (pokreni se) ili Mislimo globalno, djelujmo lokalno koji bi bili postavljeni na kljunim i esto
posjeenim mjestima po Sveuilinom Kampusu.(slika 9.2.).

Slika 9.2. Primjer inspirativnog natpisa za letak ili plakat za promociju projekta

33

10. CILJ I ZAKLJUAK

Primarni cilj ovog rada je s odreenim brojem smjernica zaokruiti dugoroni plan postupanja s
otpadom, dodatno naglasiti vanost zatite okolia, te usvojiti princip odrivog razvoja. Jedna od
bitnijih komponenti je svakako i marketing odnosno promoviranje svega prethodno navedenog jer
bez razvijanja javne svijesti vezane za ovu problematiku, upitna je svrha kao i sama efikasnost
pojedinih mjera unaprijeenja. Kao posljedica toga odrivi razvoj gubi svoj smisao tj. nema ga
uope, a to u konanici dovodi u pitanje kvalitetu ivota buduih generacija.
Na moto za dugoroni plan je Mislimo globalno, djelujmo lokalno. Svijesni smo da je realizacija
zelenijeg i prirodnijeg Kampusa dugotrajni proces, no smatramo da promjene poinju od pojedinca i
da svatko moe pridonijeti promjeni, bilo to okopavanjem studentskog permakulturnog vrta,
tednjom vode i energije ili odlaganjem plastine ambalae u za to predvien spremnik.
Mogunost razvstavanja otpada ve u prostorima fakulteta pridonijelo bi zelenoj viziji Kampusa, a uz
veu financijsku podrku, izgradnja komposta i koritenje biootpada za dobivanje energije pretvorilo
bi prostor Kampusa u ekoloku zonu koja bi sluila kao primjer ostalima.

34

LITERATURA
1. http://www.uvm.edu/sustain/news-events/news/uvm-campus-diverts-40-of-its-waste-fromlandfill
2. http://www.recyclingworksma.com/food-waste-estimation-guide/
3. http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm
4. http://recikliraj.hr/
5. www.uniri.hr
6. http://www.cistoca.hr/
7. http://www.cistoca-ri.hr/
8. http://www.enu.fzoeu.hr/hio/zeleni-ured/savjeti-za-zeleni-ured

35