IZRADA ORIJENTACIJSKOG PLANA | PROGRAMA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada se tijekom rada dopunjuje, mijenja i prilagodava potrebama djece u skupini, pa se sve rubrike plana mogu smatrati radnim prostorom. ODREDIVANJE RAZVOJNIH ZADACA Razvojne zada¢e su temel] orjentacijskog plana za rad s djecom za vee vremensko razdoblje. Tijekom djetetova boravka u viticu stalno se ostvaruju svi uvieti za 2drav i cjelovitrazvoj,t- ostvarulu se sve zadace skrbi za dijete i poticanja njegova razvoja. U orijentacijskom planu detaljnije se planiraju za svako podrucje razvoja one zada¢e koje ce se u planiranom razdoblu intenzivnije ostvarivat. Zadaée se mogu planirati za cijelu skupinu, za neku djecu, za pojedino dijete. Zbog preglednosti zadace se planiraju po razvojnim podrugjima’ TJELESNI | PSIHOMOTORNI RAZVOJ * razvoj pokrettivostiitielesnog dréanja u svim osnovnim i prirodnim oblicima kretanja (sjedenje, puzarie, stajanje, hodanje, tréanie...) ‘= razvo) hvatanja i baratanja’s predmetima (senzomotorniazvoj, okulomotorna koordinacij...) "= razvoj posebnih motoritkih viestina (igre, sportovi...) SOCIO-EMOCIONALNI | RAZVOJ LICNOSTI = socijalni razvoj (socijalne interakci, socjalne vjestine i sl.) + emocionalni razvoj (temperament, iskazivanie, reguliranje emocija) += razvoj pojma o sebi (samostalnost, samopouzdanje, samovrednovanie) ‘= moralni razvo) (prosocijaini razvoj, stvaranje vrijednosnog sustava) SSPOZNAJNI RAZVOJ ‘= razvoj osjeta i percepeije ‘> stvaranje pojmova i uotavanje veza i odnosa medu predmetima i pojavama 1s razvoj misijenia i rjeSavanje problema += razvoj painje, koncentracije i paméenia GOVOR, KOMUNIKACWA, IZRAZAVANJE I STVARALASTVO "= govorni razvoj(artikulacja, reénik, jezik) += razvoj Komunikacijskog sustava (neverbalni, verbaini, simbolicki) = razvoj razliitih oblika izrazavanja — govornog, scenskog, likovnog, lazbenog, tjelesnog.. be razvoj stvaralasiva u raziittim podruéjima izrazavania (narotito u specijaliziranim programima) Razvojne zadaée se planiraju na temelju poznavanja: uw osobina i psiholoskin uvjeta razvoja djeteta predskolske dobi 1 obilleZja skupine (dob, razvojni status, sastav skupine, obiteljski status, riziénost uvjeta razvoja idr) 1 aktualnih potreba djece (razdoblje prilagodbe, spojene skupine, krizni dogadalii dr.) i programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predskolske djece i vrste programa ia viastitih znanja, vjeStina i sklonosti odgojiteja Orijentacijski plan izraduje se za odabrano razdoblje. Npr.: u__ razdoblie prilagodbe (rujan, listopad) i tromjeseéno, dvornjesetno ili mjeseéno razdobije (studeni— sijeéanj, veljaéa—travani, svibanj —lipani, srpanj — kolovoz, rujan) ww razdoblie posebnin zbivanja (zimovanje, ljetovanie, rad u posebnim situacijama) Razvojne zadaée se ostvaruju cjelovito putem planiranih i osmisienih u organizacijskin i materijainih uvjeta w_sklopova aktivnost, tema, projekata m_ suradnje sa sustrugnjacima, roditeljima i drugimaORGANIZACIJSKI | MATERIJALNI UVJETI ZA OSTVARIVANJE ZADACA ri planiranju organizacijskin i materijainin uvjeta opisuje se vrsta, karakteristke | koligina planiranih didakti¢kih i drugih sredstava i pomagala, igraéaka, nestrukturiranih materijala, namjestaja, AV i drugih tehnikih pomagala, navode se specifiéna sredstva (npr. za posebne potrebe), raznovrsni predmeti ir. Organizacijsko-materjaini uvjeti planiraju se prema pitanjima: STO, KAKO, KOLIKO, KADA, GDUE ex promjene u organizacij prostora (npr. oprermiti kuti¢ raspolozenja, kratko opisati, npr. ormarom ‘diet “kutié osame” od prostora za gradenje, ILI: pribliziti étafelaj sanitamom évoru, ILI: ormar s lezalikama premjestiti u garderobu) = kad se planira novost u prostoru ili organizaciji dnevnih aktivnosti— opisati detalinje (npr. novi kutié opisati organizaciski i materijalno, IL: za vrjeme teéaja plivanja dorucak od __sati, tuéak u __ sati, pripremiti veci broj spuzvi za odmaranje, ILI: sve je vise nespavata — mjesto za igru, mjesto za odmor, formirati kuti¢ za iskazivanje djeéjeg raspolozenja...) «= nadopuna prostora novim sredstvima i materijalima (kutici, soba, garderoba, terasa, sanitatie...) ss gdje ¢e se ponuditi veda kolicina novog nestrukturiranog materijala (otpadnog, prirodnog, aznih predmeta i sl.) tako da se vidi planski | postupni natin nudenja, dopune, variranja u planiranom razdoblju ‘= priprema sredstava, pomagala i materijala za ostvarivanie planiranih aktivnosti i sadrzaja— ‘ono &t0 je vaino unapried osigurati (nor. kazete, matenijal za katiranje, scenske lutke, tkanine...) '= neste drugo AKTIVNOSTIZA OSTVARIVANJE RAZVOJNIH ZADACA (sklopovi aktivnosti, teme, projekt) Planiraju se sklopovi aktivnosti Koji omogucuju ostvarivanje svih razvojnih zadaca, a posebno onih koje ée se u planiranom razdoblju intenzivnije ostvarivati.. ‘Aktivnost se planiraju u skladu s potrebama iinteresima djece, a pritom se vodi raéuna 0 dogadajima Siroj okolini djeteta. Uplaniranju sklopova aktivnosti poirebno je postivati osnovne principe djetetova stjecanja iskustva, éenja, izraZavanja i stvaranja odnosno omoquciti djetetu dozlviaj, proradu do2ivijaja, obogadivanje dozivijaja umjetniékim i drugim sadrzajima, istrazivanje, izrazavanje, stvaranje, igranje i ucenje. ‘Ako su planirane posebne zadaée za malu grupu djece ili pojedino dijete tada se planiraju i posebni sklopovi aktivnosti za tu djecu. SURADNJA SA SUSTRUCNJACIMA, RODITELJIMA | DRUGIMA U interakciji i suradnji sa sudionicima odgojno-obrazovnog procesa valja se pridrZavati pravila, “Giste” komunikacije. ‘Suradnja se planira prema pitanjima: S KIM, STO, KADA, KAKO. Sa sustruénjacima u vrti¢u: = odgolitelji medusobno - raspodjela konkretnih zadataka, npr. Mirjana razgovara s Markovom mamom, Sranka s Neninim tatom, Mirjana — nabaviti kuti, Branka— pripremiti diplomu za plivanje = odgojitelji sa strucnim timom — npr. sa psihologom — priprema za solu; s pedagogom roditeliski sastanak; s visom med. sestrom — pranje zuba; s ravnateljem — dopis za tekstilny tvornicu.. t= adgojitelji s ostalim djelatnicima u vrtiu — domar, sprematica S roditeljima (pojedinaéno, s manjom grupom roditelja, sa svim roditeljima): © © djeci— npr: s Markovors mamom dogovarali o uskladivanju odvikavanja od pelena, ILI: s Majinim roditejima razgovarati o Majinom interesu za slusanje klasiéne glazbe, ILI: pet roditelja diece koja idu u &kolu dogovoriti provedbu grafomotornin vjeZbi, ILI: organizirati roditeliski sastanak na temu *Citajmo djeci za laku noe" se za rad s djecom — npr. Liiljanina mama — dogovoriti posjet frizeru i njezin posjet vrticu, ILI: Neninim tatom dogovoriti donosenje otpadnih krpica iz tekstiIne tvornice, ILI: zajedni¢k’ izlet djece i roditelia Sa suradnicima izvan vrtica — npr. dogovorti posjet kniiznici, post iieéniku...DNEVNIK RADA, POTICAJI ZA AKTIVNOST Planiaju Se poticli za one aktivnost iz tjednog plana koje se toga dana namjeravaju ostvarit. Potcaj se planirau za cli dan (jutam i poslepadnevni rad) u metodiékom i vemenskom sljedu. Poticai se planiraju onim redosljedom koji omoqucava djetetov uobitajent | stabiniritam zadovolivania Gnevnih potreba — np. potica za koj se oCekuje da Ge biti dovojno atraktvan da zaokup! djetetovs pozornost planirat Ge se ponut u vrjeme kada je to za djte najpogocni (ne u vrjeme juiarnjog sakuplianja,rucka, Palaska iz igralsta, odlaska iz tia...) Prtom se poticali vezani za djetetove uobicajene racnje inavike ne avods, ako se ne radi o posebnoj potrebi, posebno|situaciji, posebnom cfu (uvjezbavanje, uten}e), Nor. ako planiramo uvjeZbavanje semostalnog mazanja namaza onda kao potcajplaniramo - zdjelice s namazima, nazevi, nenamazane kriske kruha... Poticaj za dje¢|u aktivnost moze biti: promjena u organizaci i oblikovanu prostora (ograden prostor za formiranje novog Kutiéa, osloboden prostor za kretane...) nova sredstva, novi materjal iii na nov nagin ponuden ves poznati material ili sredstvo, odgojteljei verbaln’ | neverbaint iskazi i znakov, sudjelovanie Grugih odrasiin na unaprijed dogovoren i poticajan nacin. Planiraju se potica za cielu skupinu, za manju skupinu djece, za pojedino dijete, za vige skupina, ‘Osobito vala vod rauna o posebnim interesima, potrebama i navikama djace u odredenim situaciama Np: Moze se planiratina jedan stolostavi bo | panr kao poseban potica| za Marka koji vo sik ako se con ne bude elo ukijuit u aktivnost s ostalom Gjecom. Poticaj za tie aktivnost plairaju se | pripremaju za djecu koja u vrijeme popednevnog odmora nece biti pospana. Dobro iskoristene planirane poticaje odgojtel| moge na kraju dana oznaditi posebnom oznakom (npr. +), & potcaje ko su planiani al risu izazval djetetov interes mode se takoder cznaét (npr nil) te u brick Papazanja .. naznaéil sto se dogodio umjosto o¢ekivane djetetove reakcie ill uobicajenog dietctova Sonasanja Potical koi su pianiran, al nisu‘doSlna red” takoder se mogu oznatit(npr.m). 2a oznatavane Stupnja iskoristenostipoticaja mogu se koristiti znakovi, boje i dr. Iskoristeni situacijski poticaji navode se nakon provedenog dana ito selektivno —samo oni poticaikojisu djecu motvirali na aktivnost. ZAPAZANJA 0 AKTIVNOSTIMA | PONASANJU DJECE Zapazanja o aktivnostima i ponaéanju djece u odnosu na postavijene zadaée vode se za djecu odgojne ‘kupine, aii za djecu drugih skupina Koja sudjeluju u dnevnim aktivnastima pojedinog odgoitlj Il ‘se ulijuéuju u aktivnosti edgojne skupine. 0 spontanim aktivnostima djece vazno je zabillezti koje dite je neSto posebno utinilo i Sto je to (npr. neuobiéajeno dugo se igralo, prvi put, bez pomoc, cdgoitalaprikjuelo se grup djece u altnost, samo nesto posebno napravilo, sagradio, organizrao.. ff hoje c0 diate nametnuio kao voda (kakav?), a Kolko i koja su ga djeca sljedla samo izvavajue! zadalke koje postavlja voda, a koja su ga slijedia obogacujuci aktivnost., c= alimnost koju su djeca spontano ostvarla, Konkretno je opisatl te navestiznacajne Konstrukcie reGenica, ave isl. (npr. resi sami nek SuKOD, uspjeSno komunicirals nekim, poduzel zajedni¢ki meso.) Sponiane aktvnostttebatakoderprocienjvat prema zadacama raca postavienim za rezdoblje u kojom se rad odvia. Kod procjene planirane aktivnosti vazno je: {= progjenit je i do koje miere doprinjela ostvarivanju postavienih zadaéa — kod sve djace, grupioe jece ii pojedinog djeteta ex havesti Konkretno &to je Kod dlece uoéeno, to dale treba radi, Sto treba mijenjat, treba li aktivnost ponavijati sl U dhovnik rada unose se i zapazanja 0 specifiénim djetetovim ponasanjima (konstruktivna ponasarja, roativnost, samostalnost, spretnost, Komunikativnost, postavjanfe pitanja, agresivnost, povucenost..) te Zapazarjao skupnom ozratu i raspolazenjma pojedinag deteta (npr. danas je Marko ukutcu raspolozena izabrao znak Ljutko) SURADNJA SA SUSTRUCNJACIMA, RODITELJIMA | DRUGIMA Navode se imena osoba s kojima se taj dan planira suradnja, biljezi se naéin njhova sucjelovania u procesu te evidentra kako je suradnia protekla (npr. kuhasica Dunja ispeti Ge kruh koji su dleca umisila, to nam pomoéi u sveéanom postavianju stola), Takoder se navode planirani razgovori s pojedinim roditeima (npr. u 17 sati na individualni razgovor dolaze roditoli L. Ml se bijeze roditeliskeizjave i njinovi upit (takoder s konkretrim podacima). Biljozi se potetak il kraj primjene odredenih instrumenata (protokola,skala procjena, anketa, mierenjai sl ZZABILJESKE NA KRAJU TJEDNA koje su vane za daljnje planiranie bijeze se u pravily peti dan (petkom).‘TJEDNI PLAN I PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Tiedni plan najéeSée se odnosi na razdoblje od jednog tjedna, no u razligitim prigodama on se moze izradivati za dule ili kraCe razdoblje (npr. dvotjedhi plan aktivnosti u vrijeme uéenja klizanja, ili ako planirane aktivnosti posebno zaokupliaju djecu i pridonose realizacij postavijenih zadataka, ili plan aktivnost' u danima pre ili nakon blagdana). Planirani sklopovi aktivnostiiz orjentaciskog plana razradulu se, prema Programskom usmjerenju, kroz: zivotno praktiéne i radne aktivnosti, raznovrsne igre, drugenja | drustveno-zabavne aktivnosti, umjetni¢ke sadrZaje, istradivanje i stvaranje, istrazivacko-spoznajne aktivnosti, specifiéne aktivnosti s kretanjem, specificne aktivnosti za provedbu specifiénih zadaca. Takvo planiranje omogucuju ostvarivanje Sto veceg broja zadataka kroz jedan sadrdaj ili aktivnost. Tiedni plan odgovara na pitanja: SKIM = STO = GDJE = CIME = KAKO S KIM > planiraju se aktivnosti za cijelu skupinu, malu grupu i pojedino dijete STO = navode se ishodigne aktivnosti i one koje im prethode i iz njh proiziaze, a tiekom tjedna dodaju se i one koje proiziaze iz aktualnih potreba i interesa djece. (Npr. dodaju se aktivnosti koje proiziaze iz djedjih ideja, problemskin situacija, umotvorina... Npr. djetje gradevine nastambi za zivotinje postaju poticaj za dodavanie u tjedni plan nove aktivnosti - dogradnja novin potrebnih gradevina za simboli¢ku igru U seoskom dvori8tu. Bille2i se, npr. da se djetji pokret kretanja neke Zivotinje moze ugraditiu plesnu koreografiju uz instrumentalnu glazbu. Na prijediog djeteta koje ima kucnog Ijubimca dodaje se aktivnost susreta i druzenia s djetetovim Ijubimoem...) GDJE © navade se specifiénosti u organizaciji za uobiéajene prostore (soba dnevnog boravka, terasa, dvorana...) i novi prostori (muzej, tr2nica, knjiznioa is). Npr. — U sobi dnevnog boravka formirati prostor za plakate i individualne kuti. CIME ® navode se sredstva, materijai, pomagala... KAKO © za odredeni tjedan planiraju se i detaljnije razraduju aktivnosti iz sklopa aktivnosti postavijenog u orijentaciskom planu imajucina umu metodiéki sled aktivnosti primjeren aktualnim potrebama i interesima djece. Nor. Dozivjaj (posjeta), zatim prorada dozivijaja kroz Sto razlititije djelatnosti (razgovor, didakticke igre, istrazivanje, rjeSavanje problema...), obogacivanje primarnog dozivijaja umjetnickim sadrzajima (pre, glazba, umjetnicka dela...) izrazavanje i stvaranje (crtanje, modeliranje, scensko izrazavanj, motoriéko izrazavarie...), igranje (imitativne igre, simbolicke igre, igre gradenja...) ‘Ovisno 0 postavijenim zadaéama, prirodi aktivnosti i interesima i potrebama djece, aktivnosti navedene u tjednom planu provode se vige puta u cijelosti., ili se izvode neki njeni dijelovi sa ‘svom djecom, grupicom djece, pojedinim djetetom ... Akiivnast je to bolja Sto je djeca vi8e Zele provoditi, a pogotovo ako ih motivira na samostalno preinagavanje, obogaéivanie, progirivanie. Planira se suradnja s roditeljima i drugim osobama (struéni suradnik, kuharica, roditeljikonkretnog djeteta, frizer, domar,...). Pritom se.navodi zbog éega se suradnja planira. edn plan i program izraduju zajedno, osim odgojitelia jedne skupine i odgojitelji crugih skupina. Planiraju se aktivnosti i zbivanja na razini duiju Ili vise skupina Ili cijelog objekta uz konkretna zaduzenja pojedinog odgojitelja. Ovaj dio tjednog plana i programa takoder se temelji na orijentacijskim planovima i tjednim zabiljeskama o ponaganju i potrebama djece u skupinama.VREDNOVANJE OSTVARIVANJA PLANA I PROGRAMA VREDNOVANJE OSTVARIVANJA UVJETA ZA PROVEDBU ZADACA m Komentira se ukratko brojno stanje skupine: ispisi, upisi, izostanci djece i razlozi (samo ako su billizvan uobi¢ajenih i ako su utjecali na djacu). Navodi se tko je radio s djacom u proteklom razdoblju (samo ako je bilo znaéainih promjena — dul izostanci odgojiteja, zamjene i dr.). Komentira se ako se na djeci znaéajnije odrazilo spajanje skupina, medusmjene, zamjene ir. 1m Navodi se pozitivne i negativne posljedice promjena u materijalnim, organizacijskim i drugim uvjetima (npr. Sto su djeca uz te promjene spontano nautila, uvjezbala, kreirala... ILI: 8t0 je bilo ometajuce za razvo)...) 1m Osvrée se na one ostvarene aktivnosti i sadrZaje koji su za djecu bili (u odnosu na razvojne zadace) posebno vrijedni i atraktivn i po éemu (npr.: druzenje djece, boravak u drugoj skupini pruzio je Maji vise glazbenih dozivijaja, ILI: aktivnosti opustanja odliéne su u popodnevnim satima kod “nespavaca’; ILI: majstorski Kutié bitno je usmjerio agresivnu djecu na viastite aktivnosti; LI: kutié 8kole izazvao je interes i spontane aktivnosti kod gotovo sve djece i potrebno ga je obogatit..) m_ Navode se pozitivni i negativni rezutati planiranih aktivnosti, crugih zbivanja u skupini i oblika suradnje s roditeljima (npr. Markova majka redovito izvjestava 0 napretku u odvikavanju od pelena; ILI: nakon razgovora 0 agresivnosti vidimo da Matijini roditeli ée8ée primjeniuju pohvaljivanjo; ILI s roditeljima povusene djevojéice slozili smo se o tome da je ona poboliSala sliku 0 sebi, ona bira i birana je...) 1m Procjenjuje se ukiiucivanje roditelja i drugih u obogasivanje materialnih i drugih uvjeta (npr. dobili smo kao donaciju od Matildinog oca — drvene bojice; ILI: priupili smo mnbgo razlicitih kutijai starih €asopisa — oko 60% roditalja se ukijuti..) iu vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa (npr. na anketu je odgovorilo oko 70% roditelja, a od toga se 60% slaze s nasim planom posjeta za ovu godinu, dvoje roditelja dalo je znacaine inicijative za nove aktivnosti u arupi...) 1m Navode se osivarene obveze u struénom usavréavanju u vrtiéu i izvan vrtiéa. Kako je sve to pomogio odgojiteliu osobno i u radu s djecom i roditeljima? VREDNOVANJE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH ZADACA m Procjenjuju se postignuéa djece (za svu djecu, djecu s posebnim potrebama — razvojnim, trajnim, ukliuéujuci i potencijalno darovitu djecu) posebno za svaku grupu razvojnih zadaéa: fjelesni i psinomotorni razvoj; socio-emocionalni i razvoj liénosti; spoznajni razvoj; govor, komunikacija, izrazavanje, stvaralastvo, Pri tome se procjeniuje u koje djece se vidi line vidi napredak u odnosu na planirane zadace (npr. sva djeca osim Vesne i Petre, samo Marko i Jelena, samo osmero djeoe i sl.) ‘m_ U svakoj skupini zadaca komentira se 2a cijelu skupinu ili za pojedino dijete: spontanost, inicijativnost i stvaralastvo. Za objektivnije vrednovanje pomaze prelistati i sintetizrat = podatke iz dnevnih zapazanja i anegdotske billeske 0 djeci «= podatke iz pradenja dobivene objektivnijim tehnikarma — protokoli, skale procjena, iniijalni Upitnici pri upisu, testov’ i dr. — koje primjenjuju odgojiteli ili struéni suradnici u vrtiéu i izvan njega Iz vrednovanja proizlaze glavne zadaée za sijedeée razdoblie i zato se naznaduje na emu treba posebno dalje raditi jer: #10 os neide, atrebalo bi uyjezbaval,sprobavat, sWvarat sivacje zarjesavanje problema, ss to Ge djeca modi i treba im omogucit == to djeca vole i za njih je korisno... = Prooijenite = svoj osobni doprinos u ostvarivanju plana i programa = pomoé sustruénjaka u vrticu| izvan njega (odgojitalja, struénih suracika, ravnatelja, drugih djelatnika i struénjaka) uz komentar Procjeniivati doprinos mozete rjecima, brojkama, znakovima.... = Ostalo...VRSTE DJELATNOSTI - AKTIVNOSTI. U JASLICAMA | VRTICU 4. ZIVOTNO - PRAKTICNE | RADNE (vezane uz bioloske potrebe i njegu djeteta): hranjenje obavijanje fizioloskih potreba + svlaéenje i oblaéenje + odrzavanje osobye higijene samoposlugivanje (u svim Zivotnim situacijama - sve Sto dijete moze uCiniti samo - NEKA UCINI SAMO! kuéni posiovi (spremanie igraaka, odrzavanje predmeta i prostora u kojem borave, koriStenje jednostavnih alata i pribora - metlica, kantica, Skarice, Gekié..) njega biljaka i Zivotinja (koje su stalno ili povremeno u vrtiéu) izrada predmeta i igraéaka (za igre u sobi ina zraku) AZNOVRSNE IGRE funkcionalne - za razvoj funkcija pojedinin dijelova tijela: igre rukama, igre nogama, hodanja, tréanja, puzanja, proviaéenja, penjanja, skakanja, bacanja, hvatanja. simboliéke - igre KAO DA :oponasanje - imitative, prikazivanje radnji odrasiih, igre odgojitelia pred djecom is njima, stvaralacke igre, igre uloga, zamislianja | uzivijavanja igre gradenja i konstruiranja: sastavijanje - rastavijanje, gradenje - rusenje, umetanja - vadenja / izvlaéenja, punjenja - praznjenia igre s pravilima: didaktiéke, pokretne, drustvene, jeziéne, matematicke ostale igre: istrazivalaéke, lazbene, likovne, dramsko - scenske, igre s kretanjem - plesom... 3. DRUSTVENE | DRUSTVENO ZABAVNE druzenja vise djece i odrasiin (socijalne igre) zabave svecanosti priredbe / predstave Setnje 4. UMJETNICKE promatranje, sluSanje - interpretacija umjetniékih tvorevina za djecu = slikovnica (imenovanie, opisivanje, pripovijedanje, prepriéavanje) - likovnih djela - glazbenih gjela (vokalna i instrumentaina glazba) - knjizevnih djela (poezija i proza: brojalice, pitalice, zagonetke-pjesmice, price) - filmskih i scenskih djela5. RAZNOVRSNOG IZRAZAVANJA I STVARANJA DJETETA + plevanje: osluskivanje, oponasanje i igre glasovima, Sumovima i zvukovima, plevanje brojalica, pjesmica i ritmiziranih rijeéi) + sviranje - svime Sto proizvodi zvukove i moze oznaéavati ritam: rukama, nogama, zveékama, udarljkama, papirima, Seéljem, raznim instrumentima.. + crtanje - teme vezane uz dozivjaje, po cjelinama + slikanje : 1. Priroda i okolina (bike, Zivotinje, predmeti, prostori, + modeliranje Ijudi) * kolaz 2. llustracije (svetanosti, predstave, vizualni dozivijaji) * plastiéno oblikovanje 3. Nevizualni sadrzaji (priée, pjesme, glazba) gradenje i konstruiranje * govorno i scensko izrazavanje - prepriéavanje, dramatizaci priée, pjesme, dijalozi..., govome i dramske igre * izrazavanie cjelokupnom motorikom - mimika, geste, pantomima + plesanje - kretanje uz glazbu, igre uz glazbu, igre uz pjevanje, ritmicke igre improvizacije 6. ISTRAZIVACKO - SPOZNAJNE * istrazivaéko manipuliranje predmetima: = vuci - bacati - sastaviti, rastaviti - puniti, prazniti - slagati, nizati - iskustvo 0 osobinama predmeta i raznog materijala: boja, oblik, velidina, tezina * promatranja: jednostavnih poslova odgojitelja i drugih odraslih, prirode - biljaka, Zivotinja, prirodnih i dru8tvenih pojava, prometnih sredstava i situacija, oruda i alata za rad ljudi, drustvenih zbibvanja u uzoj i siroj okolini * upoznavanje nekoga ili necega: igracaka, predmeta, materijala, prostora, pojava, materijalnih i duhovnih dobara koje su ljudi stvorili, djelatnosti / zanimanja osoba s kojima se djeca susrecu, prirode - biljnog i Zivotinjskog svijeta * posjete ie + susreti s ijudima razliéitih zanimanja* istrazivacke aktivnosti u uzem smislu: otkrivania i jednostavnog eksperimentirania: = predmetima = materijalima ~ Svojstva, funkcije i odnosi - koliéinski, prostorni, vremenski - pojavama (npr. aktivnosti s vedom, papirom, igre magnetima, brojevima (skupovima , nizovima, odnosima) raktiénog i samo verbalnog rjeSavania problema ~ Samostalno uoéavanje problema (u Zivotnim i igrovnim situacijama) i pronalagenje "jeSenja: pronaci, dohvatiti, posluziti se negim, naginiti neéto, iprobati, provjeriti Pe arco Ueenia | viezbania postupaka, ponaganja, pravila i dr. (redoslijed radnj Prloblaceniu, svia¢enju, hranjenju, pranju..., ponaganje u raznim situacijama) T.SPECIFIENE AKTIVNOSTIS KRETANJEM LSPECIFICNE AKTIVNOSTI S KRETANJEM * Helesno viedbanje - prirodni oblici kretanja, vjezbe za razvoj djecjeg organizma, pokretne igre * plivanje * voinja biciklom * koturaljkanje * tenis + sanjkanje * skijanje * klizanje...