1

Organizatori:
Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju,
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci;
Katedra za drutvene i humanistike znanosti u medicini,
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Organizacijski odbor:
Tomislav Rukavina
Amir Muzur
Vanja Vasiljev Marchesi
Iva Rini
Struno-znanstveni odbor:
Tomislav Rukavina, predsjednik
Vanja Vasiljev Marchesi
Milena Kabalin
Lovorka Bilajac
Henrietta Benevi Striehl
Morana Tomljenovi
Izdava:
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju
Katedra za drutvene i humanistike znanosti u medicini
Uredili:
Vanja Vasiljev Marchesi
Tomislav Rukavina
Grafiko oblikovanje i tisak:
Tiskara ulji
Rjeenje naslovne stranice:
Petra ulji
Nada Pirizovi
Izdava i urednici nisu odgovorni za eventualne propuste u sadraju ili jezinom
izrazu u tekstu saetaka objavljenih u ovoj knjiici.
ISBN
978-953-7957-03-2
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice Rijeka
pod brojem 130201090

UVODNA RIJE
Zato Zdravlje za sve?!?
"Zdravlje za sve" je krilatica iji je idejni zaetnik Dr. Andrija tampar.
Prije vie od 60 godina na prvoj skuptini Svjetske zdravstvene organizacije Dr. tampar se zalagao da cilj Svjetske zdravstvene organizacije bude
upravo zdravlje koje je jednakopravno dostupno SVIMA. Zalagao se i vjerovao vizionarski, pomalo i utopistiki u mogunost da zdravlje treba i moe
biti dostupno svima, a i Svjetska zdravstvena organizacija je na tom tragu
osnovala pokret pod nazivom Zdravlje za sve.
Danas, s vremenskim odmakom od est desetljea, opravdano si moemo postaviti pitanje koliko smo blizu ostvarenja ove i ovakve tamparove ideje? Suvremeni svijet je s jedne strane obiljeen izrazitim gospodarskim i tehnolokim razvojem, te socijalnim blagostanjem, dok s druge
strane veliki dio svjetskog stanovnitva ivi na granici egzistencije. Takva
se drutvena polarizacija na globalnoj razini preslikava u jednakoj mjeri
i na sva pitanja zdravlja. Suvremena medicinska struka i znanost dale su
odgovore na brojna pitanja, ali ne i na mogunost zadovoljenja elementarnih zdravstvenih potreba svima. Stoga si s pravom moemo postaviti
retoriko pitanje; je li danas zdravlje na jednak nain dostupno svima kroz
sve segmente drutva?
Krajnji cilj ovog Simpozija je ukazati na neka od otvorenih pitanja
s kojima se suvremeno javno zdravstvo suoava u 21. stoljeu u smislu
ostvarenja ciljeva pokreta Zdravlje za sve, te potaknuti na razmiljanje i
raspravu o njima, kako sudionike, tako i iru drutvenu zajednicu.
Uvjeren sam da emo uz Vae sudjelovanje, doi barem korak blie odgovorima na niz otvorenih pitanja koja se nalaze na putu ostvarenja zdravlja koje treba biti dostupno svima.
U organizaciji ovog skupa sudjeluju dvije Katedre Medicinskog fakulteta
Sveuilita u Rijeci: Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, te Katedra za drutvene i humanistike znanosti u medicini
S potovanjem,

Tomislav Rukavina
proelnik Katedre za socijalnu
medicinu i epidemiologiju
3

PROGRAM
Subota 18. svibanj 2013.
7,30

Postavljanje postera

8,00-9,00

Registracija sudionika

9,15-9,30

Otvaranje skupa i pozdravne rijei

Sekcija 1: Mentalno zdravlje

Predsjedava: Elizabeta Dadi Hero i Morana Tomljenovi
POZVANA PREDAVANJA
9,30 - 10,45

S1 MZ1

Inge Vlai-Cicvari: Kronina bolest u djetinjstvu shvaamo li rizik za mentalno zdravlje?

S1 MZ2

Ika Ronevi-Greta: Depresija i anksiozni poremeaji

u Republici Hrvatskoj

USMENE PREZENTACIJE
S1 MZ3

Sanja Tatalovi Vorkapi: Osnaivanje uloge buduih

odgajatelja u ouvanju mentalnog zdravlja predkolske
djece: Promjene studijskog programa

S1 MZ4

Jasminka Jureti: Rizini imbenici psiholokog funkcioniranja studenata

Diskusija

10,45 - 11,00 Pauza za kavu

Sekcija 2: Nejednakosti u zdravlju

11,00-12,15
Predsjedava: Lovorka Bilajac i Helena Gliboti Kresina
POZVANA PREDAVANJA
S2 NUZ1

Miroslav Mastilica: Socijalne determinante zdravlja,

zdravstvene nejednakosti i zdravstvena pravednost

S2 NUZ2

Iva Rini: Dravna skrb za zdravlje pojedinaca - to se

skriva iza krilatice zdravlje za sve?

USMENE PREZENTACIJE
S2 NUZ3

Stjepka Popovi : Zdravlje za sve , ali za otoane ne?!

Zdravstvena zatita na otoku Lastovu"

S2 NUZ4

Orhan Jai, eljko Kaluerovi: Razumijevanje izvantjelesne oplodnje iz perspektive muslimanskih teologa
Diskusija

Sekcija 3: Unaprjeenje zdravlja i prevencija ovisnosti

12,15 - 13,45

Predsjedava: Henrietta Benevi Striehl i Darko Rovi

POZVANA PREDAVANJA
S3 UZPO1

Ranko Stevanovi: Farmakoekonomika i ekonomika

zdravstva-dva primjera: smanjenje unosa soli,
malnutricija

S3 UZPO2

Iva Pejnovi Franeli: Promicanje zdravlja u zajednici primjeri dobre prakse

USMENE PREZENTACIJE
S3 UZPO3

Mirela Srdo: Struni resursi medicinskih sestara/

tehniara u palijativnoj skrbi Istarske upanije

S3 UZPO4

Iris Jeruni: Utjecaj zdravstvene i socijalne skrbi za

starije osobe Splitsko-dalmatinske upanije; uloga
lokalne zajednice u ouvanju kvalitete ivota starijih
osoba
Diskusija

13,45 - 14,30 Pauza za ruak

14,30 - 15,00 Razgledavanje postera
Sekcija 4: Organizacija i upravljanje zdravstvenim sustavima

15,00 - 16,15

Predsjedava: Tomislav Rukavina i Milena Kabalin

S4 OUZS1

Stjepan Orekovi: Zdrav zdravstveni sustav: koji su

kriteriji?

S4 OUZS2

Luka Vonina: Zdravstvo i EU fondovi

USMENE PREZENTACIJE
S4 OUZS3

Ljilja Balorda: Promjene u organizaciji i koritenju

primarne zdravstvene zatite ena u ginekolokim
ordinacijama u Zadarskoj upaniji od 1997-2011.
godine"

S4 OUZS4

Darije Rupi, Ivica Kelam: Otuenje i medikalizacija

boli

Diskusija
Sekcija 5: Mediji i zdravlje
16,15 - 17,00

Predsjedava: Vanja Vasiljev Marchesi i

Suzana Jankovi

POZVANA PREDAVANJA

S5 MIZ1
S5 MIZ2

Mario Harapin: Utjecaj medija u medicini i zdravstvu

Ira Gjenero Margan: Uloga medija u interventnoj
epidemiologiji
Diskusija

17,00 Zakljuci skupa i zatvaranje

POZVANA PREDAVANJA
S1 MZ1

KRONINA BOLEST U DJETINJSTVU - SHVAAMO LI

RIZIKE ZA MENTALNO ZDRAVLJE?
Vlai Cicvari I
Centar za kliniku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju,
Kliniki bolniki centar Rijeka
Poetkom 21. stoljea strunjaci upozoravaju da je prevalencija kroninih bolesti u djetinjstvu u posljednjim desetljeima, sa smanjenjem
mortaliteta zbog ekspanzije znanja i tehnikih mogunosti u medicini, u
dramatinom porastu. Procjenjuje se da danas i do 20% djece boluje od
kroninih bolesti ili stanja. Kronina bolest i njeno lijeenje u djetinjstvu
interferira s normalnim razvojnim potrebama djeteta i ima negativni potencijal ometajueg djelovanja na psihosocijalni razvoj, obiteljske interakcije i kvalitetu ivota djeteta i svakog lana njegove obitelji.
Opi je konsenzus da su djeca oboljela od kroninih tjelesnih bolesti u dvostruko veem riziku, a djeca s bolestima koje ukljuuju CNS i u
peterostrukom riziku za poremeaje mentalnog zdravlja i razvoj psiholokih, ponaajnih i obrazovnih potekoa u usporedbi s njihovim zdravim
vrnjacima. Najei problemi koji nuno zahtijevaju psiholoku pomo su
internalizirani poremeaji kao anksioznost i depresivnost, eksternalizirani
poremeaji kao agresivnost, nesuradljivost u lijeenju, somatske tegobe
u vidu boli i oteenja funkcija, narueno samopoimanje, stigmatizacija,
socijalne i obrazovne tekoe...
Holistiki pristup u lijeenju u zapadnim zemljama ve je desetljeima
standard koji postavlja imperativ skrbi za kronino bolesno dijete interdisciplinarnim pristupom paralelno usmjerenim na medicinske, psiholoke, emocionalne i socijalne potrebe u preventivi, dijagnostici, lijeenju i
rehabilitaciji. Gdje smo mi? Holistiki pristup lijeenju kronino bolesnog
djeteta nije sustavno implementiran iako je prisutan u primjerima dobre
prakse. Prema naim godinjim pokazateljima broja pruenih usluga psiholokim savjetovanjem uspije se obuhvatiti oko 10 % od aproksimativ8

nog broja kronino bolesne djece u naoj upaniji. Iako znamo rizike, tek
smo koraknuli prema cilju da psiholoku pomo i podrku kao nezaobilazni
dio lijeenja omoguimo svakom djetetu i obitelji, a u svrhu prevencije
poremeaja mentalnog zdravlja kronino bolesnog djeteta.

S1 MZ2

DEPRESIJA I ANKSIOZNI POREMEAJI U REPUBLICI

HRVATSKOJ
Ronevi Greta I
Klinika za psihijatriju Klinikog bolnikog centra Rijeka, Voditelj odsjeka
za krizna stanja, Katedra za psihijatriju i psiholoku medicinu
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Kronine nezarazne bolesti vodei su uzrok smrtnosti, pobola i dizabiliteta u svijetu, Europi kao i u Hrvatskoj. Prema pokazateljima smrtnosti i
pobola u Hrvatskoj duevni poremeaji zauzimaju etvrto mjesto dok projekcije za 2020. godinu meu vodeim uzrocima dizabiliteta u razvijenim
zemljama svijeta predviaju depresiju i to na treem mjestu.
U okviru
sveukupnog pobola, udio oboljelih od mentalnih poremeaja je znaajan.
Podaci za 2011.g. za Europu biljee udio od 6,9% za depresiju, to u apsolutnim brojkama iznosi preko 30 milijuna oboljelih, dok je udio oboljelih
od anksioznih poremeaja dvostruko vei. U RH mentalni poremeaji ine
6-7% ukupnog bolnikog pobola tj. svaki 4. ili 5. dan bolnikog lijeenja
dok u polikliniko konzilijarnoj slubi 7-8% pregleda otpada na duevne
bolesti. Najvei broj hospitaliziranih zbog mentalnih poremeaja ini radno aktivna populacija, 20-59 godina ivota. Smatra se da oko 20% ena i
10% mukaraca doivi barem jednu depresivnu epizodu tijekom ivota.
Broj hospitalizacija zbog depresije u RH raste zadnjih godina. Depresija
esto dolazi u komorbiditetu naroito s kroninim tjelesnim bolestima
(14%-56%). Depresija moe biti i uzrok mortaliteta, mislei pritom na izvrene suicide. Izvreni suicidi su na drugom mjestu uzroka smrtnosti od povreda. Stopa suicida raste s godinama ivota. Anksiozni poremeaji (Opi
anksiozni poremeaj, Fobije, Panini poremeaj, Anksiozno-depresivni
poremeaj, PTSP) mogu se javljati zasebno ili u komorbiditetu s drugim
9

duevnim ili tjelesnim bolestima. Prema Registru osoba s invaliditetom

RH, 26% svih uzroka invaliditeta ine mentalni poremeaji i nalaze se na
3.mjestu uzroka invalidnosti. Trokovi lijeenja mentalnih poremeaja su
velik teret i odnose se na direktne trokove (trokovi lijeenja same bolesti) i indirektne trokove (izgubljena dobit zbog dizabiliteta oboljelih od
duevnih bolesti). Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma smatra se da e do 2030.g. trokovi lijeenja 5 vodeih kroninih nezaraznih
bolesti, meu kojima su i mentalni poremeaji, iznositi 47 bilijuna dolara
godinje. S druge strane, smatra se da se treina oboljelih od mentalnih
poremeaja ne lijei; bilo zbog nedostupnosti zdravstvene zatite, zbog
stigme ili zbog neprepoznavanja duevnog poremeaja od strane zdravstvene slube. Prevalencija mentalnih poremeaja, dizabilitet oboljelih
kao i trokovi lijeenja su golemi zbog ega je vano na vrijeme prepoznati
i adekvatno lijeiti mentalne bolesti s ciljem ouvanja i poboljanja funkcionalnosti kao i s ciljem prevencije invaliditeta.

S2 NUZ1

ODREENJE ZDRAVSTVENIH NEJEDNAKOSTI I

ZDRAVSTVENE PRAVEDNOSTI
Mastilica M
kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Medicinski fakultet Sveuilita
u Zagrebu

Shvaanje o socijalnoj determiniranosti zdravlja i bolesti ima dugu

povijesnu tradiciju jo iz 19. st., od R. Virchova, .J.P. Franka, A.Grothjana
do A. tampara kod nas. Danas u suvremenom drutvu s pojavom
kroninih degenerativnih bolesti, spoznaja o socijalnoj uvjetovanost
bolesti sve vie dobiva na znaenju. Znanstveno je dokazano u
meunarodnim istraivanjima kao i kod nas da zdravstveno stanje
moe znaajno ovisiti o neijem socijalno-ekonomskom poloaju. I u
hrvatskom drutvu istraivanjima je dokazano postojanje socijalnoekonomski determiniranih zdravstvenih nejednakosti.
One zdravstvene nejednakosti ili razlike u zdravstvenom stanju koje
10

nisu prvenstveno bioloke ve su determinirane neijim poloajem u

drutvenoj stratifikaciji imaju i svoj moralno- pravni znaaj. One se s
smatraju neprihvatljivim i nepravednim. Pravednost u zdravlju znai
da bi svaki ovjek trebao imati pravo ostvariti svoj puni zdravstveni
potencijal neovisno o svom drutveno-ekonomskom poloaju
(prihodima, obrazovanju ili drutvenoj moi)
Zdravstvena pravednost takoer podrazumjeva Pravednost u
koritenju zdravstvene zatite znai to znai pravo na jednak
pristup raspoloivoj zatiti za jednaku zdravstvenu potrebu, jednako
koritenje zdravstvene zatite za jednaku zdravstvenu potrebu te
jednaku kvalitetu zatite za sve.
S2 NUZ2

DRAVNA SKRB ZA ZDRAVLJE POJEDINACA

TO SE SKRIVA IZA KRILATICE ZDRAVLJE ZA SVE?
Rini I1, Muzur A1
Katedra za drutvene i humanistike znanosti u medicini, Medicinski
fakultet Sveuilita u Rijeci

Moderno je doba uslijed napretka prirodnih znanosti, dovelo do modela zdravlja, kao ekstrinzine, objektivne kategorije, postajui istovremeno prostor uspostave institucionalne dravne skrbi za zdravlje pojedinaca. Taj je povijesni proces oduvijek bio praen razvojem etike svijesti i
refleksije, poetno odnosa lijenik pacijent, prodirui kasnije u cjelovito
podruje biomedicine. Suvremeni proboj javnog zdravstva na mjesto prioriteta modernih drava, posljednjih je desetljea ujedno aktualizirao pitanje o etikim pristupima prikladnim upravo ovom, javnozdravstvenom,
podruju.
Da bi analizirali sadraj dravne skrbi za zdravlje pojedinca u odgovarajuim etikim okvirima, autori su posegnuli za povijesnim pregledom
zdravlja. Druga razina analize osvre se na suvremeni pojam zdravlja - u
relaciji s dravom i njenim interesima, te u kontekstu zdravlja pojedinaca
i razvoja bioetikog naela autonomije. Posljednja razina analize usmjeri11

la se na aktualna pitanja i naela javnog zdravstva (zakljuno s krilaticom

Zdravlje za sve), problematizirajui nedostatnost tradicionalne medicinske etike, ali i bioetike, te zagovarajui javno-zdravstvenu etiku (public health ethics).
Iako drava nastoji skrbiti za zdravlje pojedinaca, injenica je da pitanje obaveze, odgovornosti i autonomije pojedinaca u javnom zdravstvu
sve vie plijeni panju i traga za novim rjeenjima, bez kojih ni nema unapreenja zdravlja.
Na razmei zatite vlastitih interesa, ali i uvaavanja opeprihvaenih
etikih naela i pravnih standarda, pronalaenje i afirmacija prihvatljivog
modela javno-zdravstvene etike postaje ne samo potreba, nego i nunost.

S3 UZPO1

FARMAKOEKONOMIKA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA 2

PRIMJERA: SMANJENJE UNOSA SOLI, MALNUTRICIJA
Stevanovi R
zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Vana karika koja nedostaje u donoenju odluka o javnozdravstvenim
prioritetima, o vanosti i teini zdravstvenih problema, o mogunostima
i potrebama za sustavim javnozdravstvenim pristupima jest farmakoekonomika i ekonomika zdravstva. Za svaku ozbiljniju javnozdravstvenu akciju
ili projekt treba uloiti odreena sredstva, fiksni budet (Izmeu genijalne ideje i realizirane ideje razlika je samo u fiksnom budetu) i upravo
zbog toga i preventiva i sve one genijalne ideje i genijalni pristupi i proizvodi su ili propali ili ih je napravio i naplatio neki drugi. Za svaki ozbiljni
javnozdravstveni projekt ili ideju potrebno je izraditi farmakoekonomsku
i zdravstveno ekonomsku projekciju koja je objektivna, utemeljena na dokazima i koja je izraena po definiranim i dokazano tonim izraunima.
Intuitivne odluke ili odluke koje se zasnivaju samo na SWOT analizama
rijetko daju oekivane rezultate. U ovom radu kroz dva primjera ukazuje
se na navedene injenice:
Hipertenzija i smanjenje unosa soli Ukupni troak pretjeranog unosa
soli u Hrvatskoj:
12

Smanjenje unosa soli od 6 g dnevno s posljedinim smanjenjem sistolikog tlaka od 2 mm Hg (vrlo konzervativna procjena) u Norvekoj rezultira zdravstvenim utedama od 4.7 milijuna US$ godinje. Uz poveanje
ivotnog vijeka za 1,8 mjesec kod mukaraca za 1,4 mjesec u ena, smanjenje unosa soli tedi trokove za pojedince i drutvo ukupno za 85 milijuna
. U Velikoj Britaniji po ovoj metodologiji, smatra se da bi utede mogle
dosei iznos vii od 1 milijarde (1,000.000.000 ). Smanjenjem unosa
soli godinje se u cijelom svijetu moe sprijeiti vie od 21 milijun godina ivota s invaliditetom. Umjereno smanjenje unosa soli moe se postii
dobrovoljnim smanjenjem soljenja hrane i suradnjom s proizvoaima, te
stalnom massmedia kampanjom iji je cilj potaknuti prehrambene promjene unutar kuanstava i zajednica. Smanjenje unosa soli financijski je
vie ili barem jednako isplativo kao i nadzor nad duhanom u smanjenju
KVB kao vodeeg uzroka smrti i invalidnosti u svijetu.
Troak bolesti povezanih s pothranjenosti u Hrvatskoj malnutricija:
Pothranjenost povezana s boleu (DRM) visoko je prevladavajua
u nekim skupinama bolesnika. Poveava morbiditet i smrtnost, smanjuje
kvalitetu ivota, poveava se broj hospitalizacija i posljedini trokovi u
zdravstvu, a ekonomske i ljudske tete pothranjenosti mogu se izbjei. Bolnika prevalencija iznosi 20% -50%. Koriteni su lokalni podaci i napravljen
hrvatski model izrauna: izravni i neizravni trokovi izraunati su na prevalenciju, odabrane su dijagnoze: upalna bolest crijeva Crohnova bolest,
ulcerozni kolitis; kronini pankreatitis; ciroza jetre; tumorska kaheksija
(rak eluca, grkljana, plua, debelog crijeva i rektuma); kronina bubrena bolest i KOPB. Izraunat je DRM troak u odabranim dijagnozama od
613.5 milijuna kuna godinje. Od toga, 40% odlazi na hospitalizacije, 39%
na lijekove i naprave, 9% na kunu njega. Enteralna prehrana ini samo
1%, a parenteralna 7% od ukupnog troka. Troak ima tendenciju rasta sa
starenjem stanovnitva (starije osobe imaju poveani DRM rizik). Zasad u
Hrvatskoj nema pozornosti usmjerene na ekonomski teret povezan s DRM
u Hrvatskoj, nema fokusa na mogue utede koje proizlaze iz poboljanog
otkrivanja i lijeenja DRM rizinih osoba. Probir na pothranjenost kao i
bolja hranljiva terapija, u smislu boljeg pridravanja smjernica, ne samo da
smanjuje smrtnost i morbiditet, ve ujedno tedi znaajna sredstva.
Oba javnozdravstvena projekta dala bi velik i brz povrat investicija i
dravi se isplati investirati u njih.
13

S3 UZPO2

PROMICANJE ZDRAVLJA U ZAJEDNICI PRIMJERI DOBRE PRAKSE

kola koja promie zdravlje
Pejnovi Franeli I
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Od svih ivotnih razdoblja najuoljiviji i moda najsnaniji sveukupni
fiziki, psihomotorni, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj ovjek
doivljava upravo u kolskom razdoblju. kolsko razdoblje predstavlja razdoblje intenzivnog tjelesnog i mentalnog rasta i razvoja zbog ega postoji
posebna osjetljivost djeteta na poremeaje zdravlja u najirem smislu. Ako
je okruenje koje utjee na razvoj djeteta neodgovarajue, a pozitivan poticaj doe iz okoline prekasno, pitanje je hoe li ikada taj organizam dosei
onu razinu zdravog rasta i razvoja, te ostvariti maksimum svojih potencijala koji su mu bili uistinu mogui.
Zdravlje kolske djece zahtijeva posebnu pozornost svih djelatnika koji
su na posredan ili neposredan nain povezani sa kolskom djecom, ali i
panju itave zajednice.
Prema podatcima Istraivanja o ponaanju u vezi sa zdravljem u djece
kolske dobi (HBSC 2009/2010) djevojke se ee ponaaju zdravije pravilnije se hrane, manje piju slatka pia, ali su nezadovoljnije svojim tijelom
i izgledom i ee su na redukcijskim dijetama ili neto drugo rade kako bi
promijenile svoju teinu. Djeaci su tjelesno aktivniji od djevojica, ali se
u drugim podrujima ponaaju rizinije: vie pue i vie piju od djevojica, ee eksperimentiraju s marihuanom, ee su ukljueni u vrnjako
zlostavljanje. Za djevojice je vjerojatnije da e iskazivati pozitivniji odnos
prema kolskom okruenju, vee zadovoljstvo i bolji akademski uspjeh, ali
i vie optereenja kolskim zadaama. Hrvatski su uenici po indikatoru
vole li kolu na posljednjem mjestu na ljestvici zemalja koje su sudjelovale
u istraivanju.
Poetkom 90-tih godina prolog stoljea osnovana je Europska mrea kola koje promiu zdravlje, na poticaj Europske komisije, Vijea Europe i Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. Razlog je to se
14

ulaganjem u zdravlje djece i mladei stvaraju preduvjeti za zdravi razvitak

Europe. Pitanja koja su se postavljala bila su: Kako kolsko okruje moe
postati vodee mjesto u razvoju zdravog naina ivota?, Kako kola moe
doprinijeti stvaranju i promicanju zdravlja uenika, uitelja, roditelja i lokalne zajednice?, Koja kolska okruja i kolski programi zahtijevaju nune
promjene, u cilju stvaranja zdravijeg socijalnog i fizikog okruenja?
Zdrava kola je imbenik motivacije za zdraviji ivot, za promjenu
naina rada u nastavi i unoenje novih sadraja o zdravlju u cijeli odgojnoobrazovni proces.
Cilj je stvoriti ozraje i okruje u kojem se svi sudionici, pogotovo uenici, osjeaju dobro i ostvaruju maksimum svojih potencijala, razviti komunikaciju uenik-roditelj-zdravstvo-zajednica, razviti nove metode rada
u nastavnom procesu, integrirati zdravstveni odgoj u redovnu nastavu,
razviti nove izvannastavne aktivnosti, osigurati zdrav okoli, osigurati zdravu prehranu u kolskoj kuhinji kola koja promie zdravlje moe imati
pozitivan utjecaj na ishode relevantne za zdravlje i obrazovanje. kola koja
promie zdravlje je potencijal koji treba ostvariti.

S4 OUZS1

ZDRAV ZDRAVSTVENI SUSTAV: KOJI SU KRITERIJI?

Orekovi S
Katedra za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva, kola narodnog
zdravlja Andrija tampar, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
George Orwell je u svom poznatom romanu 1984 napisao kako vladini odjeli imaju imena upravo obrnuta od njihove stvarne svrhe i upotrebe. U veini zemalja, fokus ministarstva zdravstva je upravljanje sustavima (health system management), bolestima (disease management), a ne
ostvarivanje zdravlja (health gains) ili zdravlje za sve.
Komparativna istraivanja zdravstvenih sustava i njihovih rezultata temelje se na dvije osnovne metodologije: Makrosustavna analiza koja se
fokusira na usporedbe funkcioniranja struktura, procesa te ishoda (health outcomes), te uinkovitosti (effectiveness), djelotvornosti (efficiency) i
jednakosti (equity) dijelova sustava ili sustavnih procedura i postupaka, te
15

tehnologija. Uz radove znanstvenika koji se bave komparativnim istraivanjima zdravstvenih sustava poznate su i metode kompozitnih indeksa koje
koristi WHO i OECD.
Mnogi od imbenika koji utjeu na cjelokupno zdravlje nisu u tradicionalnoj domeni zdravstvene zatite. U stvarnosti, dva su najvea smanjenja
izravna posljedica zdravstvenih intervencija: smanjenje smrtnih sluajeva
raka grlia maternice u ena, uglavnom zbog sustavnog pregleda i smanjenje smrtnosti od raka plua u mukaraca, uglavnom zbog smanjenja puenja. Na temelju tih parametara dolazimo do ljestvice najboljih zdravstvenih sustava u svijetu. Kada pokuavamo definirati koliko je dobar, dakle
zdrav zdravstveni sustav, mi govorimo o kvaliteti, o osiguranju kvalitete
quality assurance. Gdje se nalazi zdravstveni sustav Hrvatske u odnosu
na razine realizacije I mjerenja kvalitete u svijetu?
Praktino je pitanje rezultata koje ostvaruje zdravstveni sustav u Hrvatskoj? Konceptualno je pitanje: da li modeli zdravstvenih sustava odgovaraju potrebama stanovnitva i globalnim demografskim i epidemiolokim trendovima?

S4 OUZS2

ZDRAVSTVO I EU FONDOVI
Vonina L
Ministarstvo zdravlja, pomonik ministra
Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju (EU) odrazit e se na sve
segmente ekonomije i drutva pa tako i na zdravstveni sustav. Zdravlje i
sustav zdravstva su prepoznati kao vane odrednice blagostanja i konkurentnosti te se nastoje ostvariti odrivi naini financiranja. U okviru europske kohezijske politike postoje regionalni fondovi za zdravstveni sustav koji
imaju za cilj osigurati sredstva za smanjivanje regionalnih nejednakosti.
Postavljeni su i prioriteti koji obuhvaaju su ulaganja u zdravstvo (izravno ili neizravno ), te ulaganja izvan zdravstvenog sektora koji je povezan
sa zdravstvom. Putem tih fondova omogueno je ulaganje u zdravstvenu
infrastrukturu, medicinsku opremu, e-zdravstvo, omoguavanje pristupa zdravstvenoj zatiti najranjivijim skupinama, hitnu medicinu, zdravlje
16

i sigurnost na radnom mjestu, promociju zdravlja i prevenciju bolesti te

u obrazovanje i usavravanje zdravstvenih djelatnika. Ostala ulaganja odnose se na ulaganja u informacijsku tehnologiju, prekograninu suradnju
i slino. Takvim nainima financiranja nastoji se istaknuti zdravstvo kao
prioritetno podruje za ulaganja te poticanje jednakost i prevencije meu
graanima EU-a.

S5 MIZ1

UTJECAJ MEDIJA U MEDICINI I ZDRAVSTVU

Harapin M
v. d. urednika Informativnog programa Hrvatskog radija
U dananjem drutvu sve vrvi informacijama. Informacije se stvaraju,
mijenjaju, prenose, kupuju i prodaju. Moglo bi se rei da bi ovjek bez informacija, bez spoznaja o novim znanjima i tehnologijama teko preivio.
Jedino su mediji sposobni pruiti brzo i potpuno izvjee o onom to se
oko nas dogaa. Njihova je uloga dobiti informaciju, proistiti je i protumaiti, pa pustiti u optjecaj.
Osjetljivost realizacije prava na informiranje, kada je u pitanju prezentiranje medicinskog sadraja, esto suprotstavlja meusobno dva jednako
vrijedna ljudska prava: pravo na informiranje, i pravo na privatnost. Uz to,
ni medicina ni mediji nisu regulirani samo pravom, iako danas govorimo i o
pravu medija i o medicinskom pravu kao samostalnim granama prava. Uz
aspekt heteronomnog reguliranja pravnom normom, i medicina i mediji u
velikoj su mjeri regulirani autonomnim pravilima profesionalne etike.
Kakva je uloga zdravstvenih i medicinskih medija, kakvo je stanje u hrvatskim, a kakvo je stanje u EU medijima vezano za izvjetavanje o zdravstvu i medicini? Zato prevladava senzacionalizam i mogu li mediji i izdavai preuzeti novu paradigmu i ulogu u drutvu?

17

S5MIZ2

ULOGA MEDIJA U INTERVENTNOJ EPIDEMIOLOGIJI

Gjenero-Margan I
Sluba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Katedra
za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveuilita u
Rijeci
Interventna epidemiologija s obzirom na potrebe hitnog djelovanja u
sluaju pojave opasnih bolesti, grupiranja bolesti i epidemija, nuno raspolae epidemiolokim informacijskim sustavima (domaim i meunarodnim). Rutinski sustavi informiranja epidemiologa, poput obvezne prijave zaraznih bolesti od strane lijenika iz itavog zdravstvenog sustava
Hrvatske, pojaani su i sustavom ranog uzbunjivanja i 24/7 pripravnou
epidemiologa, kao i stalnom komunikacijom s meunarodnim sustavima
ranog uzbunjivanja. Tako epidemioloka sluba rano doznaje za sumnju
ili pojavu bolesti koje mogu ugroziti zdravlje stanovnitva, to omoguuje promptnu intervenciju kroz 24 sata svih 7 dana u tjednu. Rutinski sustavi se nadopunjuju i neformalnim sustavima informiranja, u engleskom
govornom podruju poznatim kao epidemic intelligence. Tu su mediji
meu najvanijim sustavima ranog informiranja o pojavi sumnje ili bolesti,
epidemije ili nekog drugog hitnog stanja, koje moe ugroziti zdravlje populacije, a informacija jo rutinskim sustavima nije stigla do epidemiologa.
Epidemioloka sluba kontinuirano prati sadraje svih medija, ali ve dugi
niz godina surauje s novinarima na nain da oni, ukoliko iz svojih izvora
saznaju za takve dogaaje, o tome obavijeste epidemiologa. To je dragocjen izvor informacija, koji nakon provjere informacije moe osigurati vrlo
brzu protuepidemijsku intervenciju, kao i povratnu brzu provjerenu informaciju novinaru. Bez medija bila bi nemogua komunikacija s javnou u
epidemijskim i pandemijskim dogaajima, a koja je nuna protuepidemijska mjera. To je posebno vano u situacijama kada je zbog rizika od zaraze
ili drugog zdravstvenog rizika potrebno zabraniti uporabu vode, neke hrane, provesti masovne mjere osobne zatite, masovno protuepidemijsko
cijepljenje ili druge protuepidemijske mjere. Iznimno je vana komunikacija putem javnih medija u situacijama kada je nuno smiriti paniku kod

18

tekih prijetnji zdravlju, te sprijeiti aktivnosti tetne po zdravlje, povezane

s panikom i dezinformacijama.
Uloga medija u zdravstveno odgojnim i edukacijskim aktivnostima iz
podruja spreavanja i suzbijanja bolesti je iznimno znaajna, provodi se
kampanjski i ne kroz dogovorenu trajnu suradnju s medijima ili barem dravnim medijima, a to bi valjalo dogovoriti u interesu zdravlja populacije.
Sluba za epidemiologiju je 24 sata kroz svih 7 dana u tjednu na raspolaganju novinarima iz svih medija, za razgovor, savjet, pruanje strunih informacija ili komentara. Interventni epidemiolozi na nacionalnoj razini imaju
30-40 takvih upita mjeseno u epidemioloki mirnim situacijama, dok
se u sluaju pojave epidemije ili nekih posebno medijskih interesantnih
situacija, u samo jednom danu dosegne mjeseni i vei broj komunikacija
s novinarima.
Ova razina komunikacije i meusobne suradnje izmeu novinara i
epidemiologa dobra je podloga za uspostavu suradnje i dogovor oko najvanijih edukativnih zdravstvenih poruka i kontinuirane suradnje epidemiologa i medija (ukljuivi i urednike i vlasnike medija) na najvanijim
temama sigurnosti i zdravlja populacije. U posljednje vrijeme u medijima
dominiraju netone i iznimno opasne poruke, kao na primjer o tetnosti
cijepljenja. Ovo moe dovesti do opasnih poremeaja u zatiti populacije
od zaraznih bolesti i povratka tekih bolesti, kojih sada u Hrvatskoj nema,
a koje mogu ugroziti zdravlje i ivote velikog broja ljudi i dovesti u pitanje
sigurnost zemlje.

19

USMENE PREZENTACIJE
S1 MZ3

OSNAIVANJE ULOGE BUDUIH ODGAJATELJA U

OUVANJU MENTALNOG ZDRAVLJA PREDKOLSKE
DJECE: PROMJENE STUDIJSKOG PROGRAMA
Tatalovi Vorkapi S1, Vlah N1,Vujii L1.
Uiteljski fakultet, Sveuilite u Rijeci

Uvod. S obzirom da odgajatelji u predkolskim ustanovama predstavljaju jedne od prvih znaajnih (nakon obitelji) imbenika u prevenciji rizinih ponaanja djece i mladih, od iznimne je vanosti osigurati im tijekom
studija stjecanje kompetencija u podruju ouvanja mentalnog zdravlja
predkolske djece. Ove kompetencije stjeu po prvi puta od 2010. godine
kroz izborni kolegij Razvojna psihopatologija, te je cilj ovog istraivanja bio
ispitati stavove buduih odgajatelja o njihovoj ulozi u ouvanje mentalnog
zdravlja djece, te o svrsishodnosti odsluanog kolegija u tom kontekstu.
Metoda. U istraivanju su sudjelovala 32 studenta (2 mukog i 30 enskog spola) prosjene dobi od 22 godine. Primijenjena je anketa od 15 pitanja zatvorenog tipa na koje je bilo potrebno odgovoriti biranjem jednog
od ponuenih odgovora. Anketa je bila dobrovoljna, anonimna, a popunjavanje je trajalo 5 minuta.
Rezultati. Rezultati ankete su potvrdili hipotezu o korisnosti i adekvatnosti novog kolegija pri oblikovanju kompetencija koje su buduim odgajateljima potrebne za ouvanje mentalnog zdravlja predkolske djece.
Openito, sve su procjene visoke i vrlo visoke, to ukazuje na slijedee: a)
da su budui odgajatelji visoko senzibilizirani na svoju preventivnu ulogu
po pitanju ranog uoavanja i prepoznavanja rizinih ponaanja kod djece
predkolske dobi; b) da smatraju da su njihove kompetencije pri ouvanju
mentalnog zdravlja djece osnaene; c) te da im je u tome znaajno pomogao upravo kolegij Razvojne psihopatologije.
Zakljuak. Rezultati su pored potvrde korisnosti novog kolegija, ukazali i na znaaj kontinuiranog oslukivanja suvremenih promjena koje tre20

ba uzeti u obzir pri kreiranju studijskih programa za stjecanje adekvatnih

kompetencija odgajatelja.

S1 MZ4

RIZINI I ZATITNI IMBENICI PSIHOLOKOG

FUNKCIONIRANJA STUDENATA
ivi-Beirevi I1., Smojver-Ai S1, Martinac Dori T1, Jureti J1,
Jakovi I1
1

Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci

Uvod: Psihiko zdravlje studenata sve je ea tema brojnih istraivanja na razliitim sveuilitima u svijetu. Rezultati upozoravaju na porast
ozbiljnijih simptoma stresa i anksioznosti, te osobito depresivnosti, uz
trostruko poveanje incidencije suicidalnih pokuaja. Cilj longitudinalnog
istraivanja bio je utvrditi zastupljenost razliitih psihikih simptoma na
poetku studija te tijekom 3 godine praenja, te provjeriti spolne razlike u
izraenosti simptoma.
Metode: Reprezentativnim uzorkom obuhvaena su 492 studenta
prve godine studija razliitih fakulteta Sveuilita u Rijeci, od ega 60%
djevojaka. Primijenjeni su: Skala depresivnosti (BDI-II), Skala anksioznosti
(BAI), Skala agresivnosti (subskala YASR), Skala problema zbog konzumacije sredstava ovisnosti (subskala CAS), Upitnik uestalosti konzumacije
sredstava ovisnosti i Ljestvica subjektivnih zdravstvenih tegoba (SHC).
Rezultati: Rezultati upuuju da na poetku studija 52% studenata ima
povien rezultat na skali anksioznosti, 23% studenata ima znaajno poviene depresivne simptome, dok 7% njih navodi suicidalna razmiljanja.
Psihosomatski simptomi i agresivna ponaanja nisu posebno izraeni. Vrlo
mali broj studenata konzumira ilegalna sredstva ovisnosti, osim marihuane koju povremeno konzumira 16 % studenata. 43% studenata pui cigarete, a oko 40% njih esto konzumira alkoholna pia.
Ponovljenim ispitivanjem iste grupe studenata utvreno je da na 2.
godini studija dolazi u prosjeku do znaajnog poveanja psihosomatskih
simptoma. Uoava se i trend poveanja anksioznih, dok se izraenost depresivnih simptoma ne mijenja. Na 3. godini studija znaajno se smanjuje
21

izraenost anksioznih simptoma i agresivnih ponaanja, dok se poveavaju

problemi zbog konzumacije sredstava ovisnosti.
Zakljuak: Dobiveni podaci upuuju na potrebu ranog prepoznavanja
studenata s psihikim problemima te razvijanje programa s ciljem poveanja spremnosti za traenje psiholoke pomoi.

S2 NUZ3

ZDRAVLJE ZA SVE, ALI ZA OTOANE NE?! ZDRAVSTVENA

ZATITA NA OTOKU LASTOVU
Popovi S1
1

Fakultet politikih znanosti, Sveuilite u Zagrebu

Uvod: Specifina obiljeja otonosti, poput prostorne udaljenosti i izolacije od kopnenih medicinskih centara, malog broja i nepovoljne dobne
strukture korisnika te ljetne navale turista, oteavaju pruanje kvalitetne i
kontinuirane zdravstvene skrbi na otocima ime je ugroeno pravo otoana na opu i jednaku zdravstvenu skrb. Otok Lastovo, najjuniji naseljeni
otok u Hrvatskoj, izvrstan je primjer neodrivosti koncepta jednake zdravstvene skrbi za stanovnitvo kopneno udaljenijih otoka to predstavlja
konicu i otonom odrivom razvoju.
Metode: Koritene su metode demografske analize, naracija kazivaa
i intervju.
Rezultati: Obiljeja otonosti Lastova pridonijela su nepovoljnijem poloaju pacijenata. Suvremeni modernizacijski procesi doveli su do depopulacije to je utjecalo na planiranje zdravstvenih kadrova, dok je izrazito duboka starost, kao tip ostarjelosti stanovnitva, poveala potrebe lokalnog
stanovnitva za zdravstvenom skrbi koja je kvalitativno nepovoljnija zahvaljujui izolaciji otoka. Nepostojanje specijalistiko-konzilijarne zdravstvene
zatite podrazumijeva jednodnevna ili viednevna putovanja otoana te
putne trokove zbog ega pacijenti nerado odlaze na preglede i pretrage.
Zbrinjavanje hitnih stanja ugroeno je manjkavostima u timu pripravnosti,
nedostupnou helikoptera i vremenskim neprilikama. Nedovoljna opskrba ljekarne lijekovima, nedostatak nune medicinske opreme i agregata za
22

proizvodnju elektrine energije onemoguuju nesmetan razvitak primjene

telemedicine.
Zakljuak: Nuno je unaprijediti fiziku dostupnost i vremensku pristupanost zdravstvenih usluga, osigurati stimulativne mjere za dolazak
iskusnih lijenika, razvijati hitnu medicinsku pomo, omoguiti redovite
dolaske specijalista na otok, bri prijevoz otoana i povrat svih putnih trokova, nunu medicinsku opremu, kontinuiranu opskrbu lijekovima, razviti
preduvjete za kvalitetan razvoj telemedicine te prebaciti naglasak s kurativne na preventivnu zdravstvenu zatitu. Dotad prirodni resursi otoka
ostaju najbolji zatitni faktor stope zdravlja otoana.

S2 NUZ4

RAZUMIJEVANJE IZVANTJELESNE OPLODNJE IZ

PERSPEKTIVE MUSLIMANSKIH TEOLOGA
Jai O1, Kaluerovi 2
Albina i Franje Herljevia 10/59, 75 000 Tuzla, Bosna i Hercegovina,
e-mail: orhanjasic@yahoo.com
2
Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, dr Zorana inia 2,
21000 Novi Sad, Srbija, email: zeljko.kaludjerovic@gmail.com
1

Izvantjelesna oplodnja danas predstavlja rutinski medicinski zahvat,

koja se ini zbog nemogunosti zaea djeteta in vivo. O navedenom problemu su pisali uz mnogobrojne svjetovne i religijske autore, i muslimanski teolozi. U prvom dijelu rada se govori o religioznim izvoritima islama:
Kuranu i sunnetu; na temelju kojih bi se muslimani trebali odnositi prema kvaliteti ivota, to jest zdravlju roenih, ali i neroenih ljudskih bia.
Posebno mjesto u ovom dijelu rada zauzima i teoloki pojam idtihada,
tj. intelektualni napor tijekom tumaenja Svetih spisa. U drugom dijelu
rada je posebna pozornost skrenuta na fetve (religiozno-pravna miljenja)
o izvantjelesnoj oplodnji potekle iz pera bosansko-hercegovakih muslimanskih teologa. Uzeti su u razmatranje tekstovi publicirani unutar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1979. do 2012. Posebna panja je
ukazana pojmu odgovornosti, i vanost istog u filozofiji, ali i u islamskoj
teologiji tijekom bioetikog diskursa o navedenom problemu. Sakupljeni
23

tekstovi su tumaeni iz motrita filozofije morala, ali i moralne teologije, u

pluriperpektivnom i integrativno bioetikom diskursu.

S3 UZPO3

STRUNI RESURSI MEDICINSKIH SESTARA/TEHNIARA U

PALIJATIVNOJ SKRBI ISTARSKE UPANIJE
Srdo M
Istarski Dom zdravlja, ispostava Pazin
Uvod: Cilj ovog rada bio je ispitati spremnost/sposobnost medicinskih
sestara/tehniara da svojim znanjem, strunou i sestrinskim kompetencijama zadovolje potrebe palijativnog bolesnika.
Ispitanici i metode: Istraivanjem su obuhvaene medicinske sestre/
tehniari, zaposleni u stacionarima Istarskih domova zdravlja (stacionari
Labin, Pazin i Umag). Broj ispitanika je iznosio 27. Metoda istraivanja bila
je anketa koja je ispitanicima distribuirana na njihovim radnim mjestima.
Rezultati: Rezultati istraivanja pokazali su da ispitanici poznaju osnove
i naela palijativne skrbi te da imaju dovoljno strunog znanja za provoenje zdravstvene njege palijativnog bolesnika. Prepoznali su da palijativna
skrb ukljuuje individualnu skrb za bolesnika, s naglaskom komunikacije i
rada s bolesnikovom obitelji, te da se u prvi plan stavlja razmatranje dobrobiti i tereta provedbe dijagnostikih i terapijskih postupaka. Istraivanje je pokazalo da ispitanici poznaju sve potrebne strune i temeljne
odrednice provoenja postupaka u zdravstvenoj njezi prema terminalno
oboljelima. Poznavanje vanosti i naina terapijskih postupaka i mnoge
druge bitne smjernice koje svakodnevno u radu koriste, potvrdili su se kao
vaan standard u palijativnoj skrbi. Rezultati istraivanja su ujedno dali potvrdu da su ispitanici struni i pouzdani suradnici oboljelima, ali i lanovima njihovih obitelji. Istraivanje je takoer ukazalo na potrebu i elju za
dodatnim educiranjem ispitanika, ime je potvrena njihova visoka svijest
o profesiji kojoj pripadaju, kao nunom prostoru strunog i individualnog
usavravanja za dobrobit oboljelih o kojima se skrbe.
Zakljuak: Medicinske sestre/tehniari ukljueni u pruanje palijativne
skrbi osim opih znanja, posjeduju i konkretne osnove, te usvojena naela
24

i pravila palijativne skrbi svoje profesije, ime omoguuju bolju i kvalitetniju provedbu sestrinskih postupka prema oboljelom i njegovoj obitelji.

S3 UZPO4

UTJECAJ ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE SKRBI ZA STARIJE

OSOBE SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE; ULOGA
LOKALNE ZAJEDNICE U OUVANJU KVALITETE IVOTA
STARIJIH OSOBA
Jeroni I1, Muli R1
1

Katedra za javno zdravstvo Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu

Uvod: Starenje populacije jedan je od najveih izazova s kojim se svijet

suoava, poloaj starih ljudi u drutvu, kvaliteta njihova ivota i trendovi u
politici skrbi predmet su interesa razvijenih zemalja. U 2010. godini Splitsko-dalmatinska upanija imala je pozitivno prirodno kretanje zajedno s
jo etiri upanije. Ostale upanije biljeile su prirodni pad, na 100 umrlih
je 82 ivoroenih (u 2009. godini 85). Ve 2011. godine pozitivno prirodno
kretanje izostaje u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Sve ostale upanije biljee prirodni pad, na 100 umrlih je 80,7 ivoroenih (u 2010. godini 82,3).
Metode: Upotrijebljeni su podaci objavljeni u Hrvatskom zdravstvenostatistikom ljetopisu za 2010. i 2011. godinu i Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar.
Rezultati: Prosjena starost stanovnitva Splitsko-dalmatinske upanije je 38,04 godina. U priobalnom pojasu ivi priblino 66,53%, u zaobalju 25,94%, te na otocima 7,53% stanovnitva upanije. Broj stanovnika
zaobalja i dalje se smanjuje dok puanstvo otoka u upaniji nije u desetogodinjem razdoblju doivjelo znaajnije brojane promjene izuzevi
Vis. Specifinost upanije su otoci i zalee, rijetko naseljena, prometno
izolirana podruja s visokim udjelom starih koje ive u samakim domainstvima. Postojei problemi su: nedovoljni postojei kapaciteti (financijska sredstva, osoblje, smjetajni kapaciteti, nedostatak izvaninstitucijske
skrbi, nepostojanje inicijativa civilnog sektora), nedostupnost zdravstvene
skrbi na podruju otoka i zalea, neinformiranost starijih osoba o njihovim
25

pravima, utjecaj drutvenih promjena na tradicionalnu obitelj kao i nedovoljno ukljuivanje volontera.
Zakljuak: Prije donoenja planova za promicanje skrbi potrebno je
istraiti posebne potrebe starog stanovnitva, poticati susjedsku pomo
senzibiliziranjem javnosti putem medija i stimulirati inicijative civilnog
nevladinog sektora za organiziranje udruga, ukljuivanje volontera, poticati udomiteljske obitelji kao i osnivanje obiteljskih domova.
Sva ulaganja u postizanje navedenog manja su od ulaganja u lijeenje,
njegu i rehabilitaciju starih osoba.

S4 OUZS3

PROMJENE U ORGANIZACIJI I KORITENJU PRIMARNE

ZDRAVSTVENE ZATITE ENA U GINEKOLOKIM
ORDINACIJAMA U ZADARSKOJ UPANIJI OD 1997. DO
2011. GODINE
Balorda Lj
Sluba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo, Zavod za javno
zdravstvo Zadar
Uvod: U promatranom petnaestogodinjem razdoblju primarna zdravstvena zatita ena u Zadarskoj upaniji doivjela je promjene u smislu poveanja broja posjeta i pregleda ostvarenih u ginekolokim ordinacijama
bez ugovora s HZZO-om (isti privatnici, bez ugovora s HZZO-om) u odnosu na ordinacije koje su u ugovoru s HZZO -om (ginekoloke ordinacije
u koncesiji kao i one koje su u sklopu domova zdravlja) gdje se broj posjeta
zadrao na istom nivou, ali se broj pregleda se smanjio za 50%.
Metode: U radu su koriteni dostupni zbirni podaci HZJZ sainjeni prema izvjeima iz ordinacija primarne zdravstvene zatite ena, objavljeni
u Zdravstveno-statistikim ljetopisima za razdoblje od 1997. do 2011. godine. Podaci su prikazani kao apsolutni brojevi, postotni udijeli i stope na
1.000 ena u dobi starijoj od 15 godina.
Rezultati: Broj ena u Zadarskoj upaniji u promatranom razdoblju se
poveao te je po Popisu 2001. godine iznosio 82.404 ene, od ega je u
dobi od 15 i vie godina starosti bilo 82% (67.894) ena, a prema Popisu
26

2011. godine od ukupno 86.513 ena, starijih od 15 godina je njih 86%

(73.414).
Odabranog ginekologa koji je u ugovoru sa HZZO-om u 1997. godini
imalo je 82% ena (55.638) (izraun prema Popisu 2001.), a u 2011. godini
68 % (50.153) (izraun prema Popisu 2011.). Broj ena koje su koristile
zdravstvenu zatitu u ugovornim ordinacijama u 1997. iznosio je 32.344,
da bi se u 2011, smanjio za 41% i iznosio je 18.560 ena. U ordinacijama
bez ugovora broj ena koje su koristile zdravstvenu zatitu u 1997. godini
iznosio je 3.154 dok se u 2011. poveao za 164% i iznosio je 8.342.
U 1997. godini u ugovornim ordinacijama radilo je devet ginekolokih
timova i ostvaren je broj od 50.240 posjeta i 47.295 pregleda, a u 2011.
godini radilo je deset ginekolokih timova, te je ostvaren gotovo isti broj
posjeta 50.250, dok se broj pregleda smanjio za 50% i iznosio je 23.463
pregleda. U istom promatranom razdoblju u ginekolokim ordinacijama
bez ugovora (dva ginekoloka tima) broj posjeta se poveao za 1.774% te
je u 1997. godini zabiljeeno 722 posjeta, a u 2011. godini 13.527 posjeta,
pri emu se broj pregleda poveao za 171% s 4.630 pregleda u 1997. godini na 12.564 u 2011. godini (pet ginekolokih timova).
Ukupan broj pregleda u obje skupine ordinacija u promatranom razdoblju se smanjio za 31% s 51.925 pregleda u 1997. (sa stopom od 765/1.000
ena starijih od 15 godina) na 36.027 pregleda u 2011. godini (sa stopom
od 491/1.000 ena starijih od 15 godina).
Zakljuak: U promatranom razdoblju broj ena starijih od 15 godina
se poveao za 8%, dok je broj ena upisanih u ginekoloke ordinacije s
ugovorom s HZZO-om smanjen za 10%. Ukupan broj posjeta u obje vrste
ordinacija se poveao za 25%, a broj pregleda smanjio za 31%. Dio ena
koje zdravstvenu zatitu koriste u ordinacijama bez ugovora moraju ostvariti jo jedan posjet za isti zdravstveni problem i kod lijenika kod kojeg su
upisane, ukoliko su joj potrebni lijekovi koji idu na recept, uputnice za laboratorij ili za bolniko lijeenje. Primarna zdravstvena zatita ena vaan
je segment zdravstvenog sustava, osobito za ene u fertilnoj dobi. Pravo
na kvalitetan puni opseg zdravstvene skrbi iz tog segmenta ne bi smio ovisiti o platenoj sposobnosti ene. Svakako da bi trebalo iznai drugaiji
model ostvarivanja nekih vidova zdravstvene zatite ena, ali nipoto ne
bismo smjeli prihvatiti opciju da za isti opseg prava ena plaa dva puta, a
27

da, ako raunamo da je i utroeno vrijeme novac, izgleda da su pojedine

ene platile to svoje pravo i tri puta.

S4 OUZS4

OTUENJE I MEDIKALIZACIJA BOLI

Kelam I1, Rupi D2
1
2

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Filozofski fakultet u Osijeku, Sveuilite J. J. Strossmayera

Uvod: Sredinja je teza rada da slubena medicina predstavlja glavnu

prijetnju zdravlju, paralizira osobno iskustvo boli i bolesti, a medikalizacija zahvaa sve pore ivota. Ljudi tako gube sposobnost samoizlijeenja
te se tako podriva ovjekovo zdravlje, autonomija u proivljavanju i ovladavanju svojom boli i bolesti.
Metode: Integrativni bioetiki i pluriperspektivistiki pristup obradi
teme s vie aspekata i perspektiva, koje ukljuuju znanstvene i neznanstvene perspektive kao to je filozofski pristup obradi teme, radi cjelovitijeg uvida u samu problematiku i sluanja i onih drugih i drugaijih
glasova.
Rezultati: Mogunosti ireg uvida i promjene stava, promjena biomedicinske paradigme i lijenikog establishmenta prema boli i patnji, te demedikalizacija boli.
Zakljuak: Apel za povratak sadraju zdravlja, povratak sadraja u raspravu o zdravlju. Naglasak na prirodno mjesto boli i bolesti koje je prirodno mjesto ivota. Povratak kunoj medicini, kao pomo prirodi bez nasilja
i povratak medicine koja eka i promatra.

28

POSTERI
E UILO PRIMJER KOMERCIJALIZACIJE KAPACITETA
SVEUILITA U RIJECI
Dorii R1, Otri A1, Golob B1, Blaevi Marelja J1
Znanstveno-tehnologijski park Sveuilita u Rijeci

Uvod: Znanstveno-tehnologijski park Sveuilita u Rijeci, pokrenuo je

pilot projekt Inovativnou do konkuretnosti ije su aktivnosti ukljuivale identifikaciju zainteresiranih znanstvenika koji raspolau vrijednom
analitikom opremom te pomo u pronalaenju partnera u gospodarstvu
koji imaju potrebu za koritenjem znanja i istraivako analitikih kapaciteta Sveuilita. Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci, raspolae visoko
sofisticiranom opremom koja je nuan preduvjet realizacije brojnih znanstveno-istraivakih projekata. Meutim, ova je kapitalna oprema nedovoljno dostupna iroj akademskoj zajednici kao i potencijalnim korisnicima
iz podruja poduzetnitva. Prepoznavi potencijal spomenutog projekta,
Medicinski fakultet ukljuio se u njegovu provedbu.
Metode: Nakon provedene edukacije o marketinkoprodajnim aktivnostima, dvoje pripravnika-magistara organizacije, planiranja i upravljanja
u zdravstvu mapirali su postojeu analitiku opremu i strune usluge kojim
raspolau Katedre i Zavodi Medicinskog fakulteta. Nakon toga se pristupilo
izradi poslovnog modela i pripremi marketinkih aktivnosti za kapitalnu
opremu Zavoda za patologiju i patoloku anatomiju koja ima komercijalni
kapacitet skenera za digitalizaciju mikroskopskih preparata.
Rezultati: Osmiljeni poslovni model eUilo digitalizirani mikroskopski preparat omoguuje suvremeni pristup u poduavanju kolegija koji
ukljuuju mikroskopiranje. U sklopu marketinkih aktivnosti pripremljen
je promotivni letak te su detektirani potencijalni korisnici usluge. Detektirana su visoka uilita biomedicinskih i srodnih podruja u Hrvatskoj (21) i
u regiji, u Crnoj Gori (4), Srbiji (32) te Bosni i Hercegovini (46), a koji predstavljaju potencijalne korisnike osmiljenog poslovnog modela.
Zakljuak: Poslovni model eUilo nastao je kao posljedica interesa
znanstveno-obrazovne ustanove za pruanje usluga na tritu. Iskustva
29

steena prilikom njegove realizacije itekako mogu dati smjernice na koji

nain komercijalno koristiti istraivako-analitiki kapacitet Sveuilita.

IZRADA JAVNOZDRAVSTVENOG PROGRAMA

PROMOCIJE ZDRAVLJA ANTI-STRES PROGRAM ZA
UITELJE
Bakari S1, ori I1, Domijan R1, Draga Zubalj N1, Jurkovi N1,
Krni D1, Njegovan M1, Petelin K1, Rizner T1, Tomljanovi N1
Polaznice poslijediplomskog specijalistikog studija Promocija zdravlja i
prevencija ovisnosti, Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Uvod: Stres na radnom mjestu danas predstavlja globalni javnozdravstveni problem te je jedan od najveih uzroka profesionalnih bolesti i bolovanja kako u Europi tako i u svijetu. Istraivanja pokazuju da u kategoriju
izrazito stresne profesije spada i zanimanje uitelj. Cilj naeg istraivanja
bio je utvrditi razinu stresa kod uitelja Primorsko-goranske upanije te na
osnovu dobivenih rezultata osmisliti javnozdravstveni program za uitelje.
Metode: Ispitali smo 157 ispitanika iz 6 osnovnih kola PG podijelivi
ih prema dobi, spolu, mjestu stanovanja i radnom mjestu. Primijenili smo
upitnik koji se sastoji od demografskih podataka i skalu stresa PERCEIVED
STRESS SCALE (PSS), autora Sheldona Cohena.
Rezultati: Uitelji PG smatraju najveim izvorom stresa posao. Uitelji
predmetne nastave su vie izloeni stresu od uitelja razredne nastave.
Zakljuak: Kako se vidi iz rezultata istraivanja, i uitelji osnovnih kola
PG doivljavaju visoku razinu stresa na poslu te smo, s ciljem njegovog
smanjenja, osmislili javnozdravstveni program Anti-stres program za uitelje koji e se provoditi u osnovnim kolama PG.

30

PREVENCIJA PADOVA I PRIJELOMA KOD OSOBA STARIJIH

OD 65 GODINA
Filipovi S1, Kali M1, Logar A1, Mataija Redovi A1, Mravinac S1,
Mukovi M1, Peri Kosovi D1, Petrovi Ljubotina K1, Serdarevi I1,
Udovicich Corelli D1
Polaznici poslijediplomskog specijalistikog studija Promocija zdravlja i
prevencija ovisnosti, Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Demografski podaci grada Rijeke pokazuju nastavak trenda porasta

starenja populacije (19,7% starijih od 65 godina), udio samakih domainstava je takoer sve vei (22%). Ozljede kod stanovnika starijih od 65
godina najee su vezane uz prijelome (2.508), dislokacije, uganua i nategnua (397), ime se smanjuje kvaliteta ivota stanovnitva i poveavaju
javni zdravstveni trokovi.
Ciljana populacija su sve osobe starije od 65 godina u gradu Rijeci,
samostalno pokretni koji ive u privatnim kuanstvima.
Kroz program se eli postii da vei broj osoba vjeba u svom domu, da
se ukljuuje u aktivnosti klubova umirovljenika, da prakticira zatitna ponaanja (reorganizira dom i delegira poslove), poveanje fizike spremnosti kod ciljane populacije, bolja koncentracija, sigurnije ivotno okruenje
te manji broj padova i lomova, bolja kvaliteta ivota kao i manji trokovi
zdravstvenog sustava.
Opravdanost ovog projekta pronalazi se i u podacima dobivenim kroz
provedbe fokus grupa koje su pokazale da vei broj umirovljenika ne posjeuje klubove, nemaju informacije o prevenciji padova, manji broj umirovljenika koristi organizirano vjebanje, ele biti informirani o prevenciji
padova i da su aktivni lanovi spremni doi do onih neaktivnih kako bi ih
informirali.
Aktivnosti kroz koje elimo ostvariti nae ciljeve su predavanja za ciljanu populaciju o opasnostima od padova s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, te o vanosti i mogunostima vjebanja u kui, emitiranje tematskih emisija na televiziji i radiju, distribucija plakata u centre primarne
zdravstvene zatite, ljekarne, mjesne odbore i autobusne stanice, te letaka
o sigurnosnim ponaanjima u domu i izvan njega, kao i plakata s preporukama osoba i obrta za sitne radove u kui.
31

Evaluacija provedenog dijela aktivnosti pilot predavanja pokazuje da

je mogue promijeniti stav i poveati svjesnost o vanosti samozatitnih
ponaanja.

SENZIBILIZACIJA ZAJEDNICE I DRUTVA NA INTEGRACIJU

OSOBA OBOLJELIH OD MIINE DISTROFIJE
Nadarevi T1, Peut Z1, Petrovi M1, Piuljan A1, Saboli S1, Saka
T1, Stani M1, Stoji P1, Svrtan S1, atali L1, peranda M1, pes M1,
Vasiljev Marchesi V2
Studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Medicina,
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
2
Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet
Sveuilita u Rijeci
1

Uvod: Miina distrofija je progresivna bolest uzrokovana genetskim

defektima koja pogaa miie, te oni propadaju i slabe. Odreeni oblici
bolesti pogaaju samo muku populaciju. Miine distrofije skupina su
rijetkih bolesti. Incidencija najee Duchenneove miine distrofije je
1:3.500 stanovnika.
Ispitanici i metode: Kao metodu ispitivanja upotrijebili smo fokus grupu koja je kvalitativni oblik istraivanja i ukljuuje grupnu diskusiju o nekoj
zadanoj temi. Osnovni je cilj fokus grupe potaknuti diskusiju kojom e se
istraiti stavovi ispitanika prema nekom problemu. U projektu su sudjelovala 4 lana Udruge oboljelih od miine distrofije Primorsko-goranske
upanije koja broji 98 lanova (68 u invalidskim kolicima).
Rezultati: Osnovni problem vezan je uz brigu i skrb o oboljelima, nedovoljnu senzibilizaciju i edukaciju pojedinaca i ire zajednice, medicinskog
i ostalog osoblja, nepristupanost lijenikih ordinacija te manjak kunih
posjeta. Smanjenju progresije bolesti doprinijelo bi poveanje broja rehabilitacijskih centara. Kao jedan od vodeih problema je nedostatak prijevoznih vozila prilagoenih oboljelima. Na mnogim javnim mjestima nedostaje sanitarnih vorova prilagoenih osobama sa invaliditetom.
Zakljuak: Realizacijom ovog projekta oekuje se senzibilizacija zajednice i drutva za probleme oboljelih od miine distrofije, destigma32

tiziranje bolesnika, podizanje razine informiranosti studenata medicinskih struka i graana grada Rijeke o ovoj bolesti. Isto tako oekuje se da
studenti medicine i slinih medicinskih grana dou u kontakt s osobama
s invaliditetom prije poetka svog rada, pri emu naglasak stavljamo na
osvjetavanje buduih lijenika o vanosti kunih posjeta. Apelirati e se
na jednostavniju dostupnost neophodnih medicinskih usluga i pomagala.
Budui narataji studenata medicine e kroz zanimljivi interaktivni elektivni kolegij kontinuirano educirati javnost o problemima s kojima se susreu
osobe s miinom distrofijom, te pokretati nove projekte i rjeavati aktualna pitanja. Na taj nain bi se osigurala odrivost projekta.

FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI ZA HRVATSKU

PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH
RAUNA (SYSTEM OF HEALTH ACCOUNTS)
Ivievi Uhernik A1, Mii T1, Kasumovi L1
Odjel za zdravstvenu ekonomiku, Sluba za javno zdravstvo, Hrvatski
zavod za javno zdravstvo

Uvod: Sustav zdravstvenih rauna meunarodno je prihvaena metodologija koja obuhvaa niz detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu, ijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajuih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potronje.
Metode: Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je prikupljanje podataka o izdacima za zdravstvo prema metodologiji Sustava zdravstvenih
rauna niza institucija u 2011. godini: Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje, Ministarstva zdravlja, Ministarstva pravosua, Ministarstva
obrane, Ministarstva financija (za zbirne podatke o izdacima opina i gradova), upanija i Grada Zagreba, privatnih zdravstvenih osiguranja te Dravnog zavoda za statistiku (za podatke iz Ankete o potronji kuanstava).
Rezultati: Ukupni izdaci za zdravstvo u Hrvatskoj u 2011. godini iznosili
su 23.892.011.021 kn. Od toga, 79% odnosilo se na dravnu potronju, a
21% na privatnu koja prema ovoj metodologiji ukljuuje i izdatke dopunskog osiguranja HZZO-a. U dravnoj potronji 94% ine izdaci osnovnog
osiguranja HZZO-a, a ostatak izdaci ministarstava te upanijskih i lokalnih
33

uprava. U privatnoj potronji 61% su direktna out-of-pocket plaanja

kuanstava, 35% dopunsko osiguranje HZZO-a, a 4% privatna zdravstvena osiguranja. Za usluge lijeenja izdvojeno je 50% ukupnih izdataka za
zdravstvo, za lijekove i druge medicinske proizvode i pomagala 30%, za
pomone zdravstvene usluge (laboratorijske i radioloke pretrage, hitna
pomo i sanitetski prijevoz) 8%, za medicinsku rehabilitaciju 3%, za investicije u objekte i opremu 3%, za preventivu i javnozdravstvene usluge 2%,
za zdravstvenu administraciju 2%, a za dugotrajnu zdravstvenu njegu 1%.
Zakljuak: Podaci o izdacima za zdravstvo prema metodologiji Sustava
zdravstvenih rauna omoguuju transparentan uvid u strukturu zdravstvene potronje u Hrvatskoj.

GDJE JE MOJ STUDENTSKI LIJENIK?

Dijan K1, Dumi D1, Ekinja E1, Filipovi M1, Gajski D1, Golub A1,
Gospi M1, Gorjan V1, Harmicar D1, Hranilovi A1, Ili K1, Iskra I1,
Ivani I1
studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Medicine,
Medicinski fakultet, Sveuilite u Rijeci

Uvod: Zdravstvena zatita studentske populacije regulirana je kroz

brojne zakone. No, studenti koji studiraju izvan mjesta prebivalita se
esto susreu sa specifinim problemima pri ostvarivanju svog prava na
zdravstvenu zatitu. Ti se problemi veinom odnose na lou informiranost
navedene populacije, te na nedostupnost adekvatne zdravstvene zatite u
mjestu studiranja.
Metode: Projekt bi se provodio na svim fakultetima u sastavu rijekog
Sveuilita u trajanju od 2 godine, tj. od lipnja 2013. godine do lipnja 2015.
godine. Plan aktivnosti projekta predvia informiranje studenata koji studiraju izvan mjesta prebivalita o pravima vezanim uz zdravstvenu zatitu
koja su definirana postojeim zakonima i ustroju zdravstvene zatite za
studente u Rijeci, te osnivanje Ureda za zdravlje studenata pri Sveuilitu
u Rijeci koji bi se dugorono bavio poboljanjem zdravstvene zatite studenata u Rijeci
34

Rezultati: Oekivani rezultati su: uspostavljanje registra studenata

koji studiraju izvan mjesta prebivalita, poveanje broja studenata koji su
upoznati s ovom problematikom na 85%, poveanje broja studenata koji
studiraju izvan mjesta prebivalita i imaju svog lijenika u Rijeci na 70%, te
kontinuirano poboljanje rezultata koje emo dobiti provoenjem periodinih anketa svakih est mjeseci.
Zakljuak: Poveanjem informiranosti studenata Sveuilita u Rijeci
o nainu ustroja zdravstvene zatite za studente na podruju Rijeke, te
o zakonskim odredbama koje se odnose na ovu problematiku potaknut
emo pozitivne pomake u vidu jaeg ukljuivanja studenata u rjeavanje
ovog problema. Stvaranjem liste lijenika primarne zdravstvene zatite
dostupnih studentima stvoriti e se temelji za daljnje unaprjeenje sustava zdravstvene zatite, te za buduu veinsku ukljuenost studenata Sveuilita u sustav zdravstvene zatite u Rijeci.

OCJENA ZADOVOLJSTVA KORISINIKA PRIMARNOM

ZDRAVSTVENOM ZATITOM U PG
Janekovi L1, Javor D1, Jelaa M1, Joli A1, Juri D1, Jurilj Z1, Kalina
L1, Karamati I1, Kneevi D1, Kocman M1, Kolega I1, Krul D1, Kresi
A1, Kulundi S1, Levak A1, Luki D1, Mravii M1, Bilajac L2
studenti Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Medicine,
Medicinski fakultet, Sveuilite u Rijeci
2
Katedra za socijalnu medicine i epidemiologiju , Medicinski fakultet
Sveuilite u Rijeci
1

Uvod: Stupanj zadovoljstva korisnika zdravstvenom zatitom slui kao

jedan od pokazatelja subjektivne ocjene kvalitete zdravstvene skrbi.
Metode: Postavljanje informativnih letaka i plakata u ekaonice primarnih, sekundarnih i tercijarnih ustanova. Promoviranje projekta u informativnim promidbenim programima na nacionalnim i lokalnim televizijama i posjeenijim internetskim portalima. Takoer bi se odravale
jednom godinje radionice u gradovima PG, motivirali bi se lijenici na
elektroniko obavjetavanje pacijenata o preventivnim pregledima i programima. Postojala bi i mogunost dostupnosti informacija vezanih za ovaj
35

projekt i njegove ciljeve i naine njihovog ostvarivanja putem besplatne

telefonske linije.
Rezultati: Provedeno je 65 anketa o zadovoljstvu radnog stanovnitva
(18-65) primarnom zdravstvenom zatitom. Najloije ocijenjen odgovor u
anketi dobiven je na pitanje Mojeg lijenika mogu kontaktirati i kada ne
radi (subota, nedjelja, blagdani) s prosjenom ocjenom od 2,52. Najbolje ocjenjena pitanja u anketi imali su prosjenu ocjenu viu od 4,00 i to
redom: 4.26, 4.17, 4.17 i 4.14. Pitanje s najviom ocjenom je bilo Moj
lijenik uva u povjerenju moje osobne podatke.
Zakljuak: Boljom informiranosti graana o vanosti zdravlja i brizi za
zdravlje, kao i boljom informiranosti o preventivnim pregledima kojima se
moe sprijeiti razvoj odreene bolesti ili se pravovremeno poeti lijeiti,
dugorono bi se doprinijelo produenoj kvaliteti njihova ivota ime bi se
doprinijelo i unaprjeenju kvalitete zdravstvene zatite i poveanju zadovoljstva pacijenata uslugama primarne zdravstvene zatite.

RAZVODI BRAKA I BROJ DJECE U SKRBI TAKVIH

JEDNORODITELJSKIH OBITELJI U ZADARSKOJ UPANIJI
OD 1997. DO 2011. GODINE
Balorda Lj
Sluba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo
Zadar
Uvod: Prije petnaest godina u Zadarskoj upaniji (Z) se razvodio svaki
deveti brak, a u 2011. svaki peti. U Republici Hrvatskoj (RH) se prije petnaest godina razvodio svaki esti brak, a danas svaki etvrti. Broj sklopljenih
brakova u Zadarskoj upaniji je u padu kao i u Republici Hrvatskoj. Broj
razvedenih brakova je u porastu u RH za ak 45%, a u Zadarskoj upaniji
za 94%, no broj razvedeni brakova na 1.000 sklopljenih je jo uvijek nii u
Zadarskoj upaniji u odnosu na RH.
Metode: U radu su koriteni zbirni podatci DZS RH objavljeni u godinjim publikacijama Prirodno kretanje stanovnitva RH objavljene za razdoblje od 1997. do 2011. godine. Podatci su prikazani kao apsolutni brojevi,
36

postotni udjeli, stope nupcijaliteta i divorcijaliteta, te stope razvedenih

brakova na 1.000 sklopljenih.
Rezultati: U Z u razdoblju od 1997. godine do 2011. godine broj sklopljenih brakova je u padu za 7% (s 901 u 1997., na 836 u 2011. godini), a
broj razvedenih brakova se poveao za 94% (s 95 u 1997., na 184 u 2011.
godini). Broj sklopljenih brakova u RH u istom promatranom razdoblju je
smanjen za 18% (s 24.517 u 1997., na 20.211 u 2011. godini). U isto vrijeme je broj razvedeni brakova u RH povean za 45% (s 3.899 u 1997., na
5.662 u 2011 godini). Broj razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih se u Z
poveao sa 105,4 u 1997. na 221,7 u 2011. godini, dok je u RH iznosio 159
u 1997., a u 2011. godini 237,5 razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih.
Stope nupcijaliteta u Z biljee pad s 5,6 u 1997. na 4,9 u 2011. godini,
slino kao i u RH s 5,5 na 4,7, dok stope divorcijaliteta u Z biljee trend
poveanja s 0,6 na 1,1 a u RH s 0,9 na 1,3.
Kumulativno je u Z u promatranom petnaestogodinjem razdoblju razvedeno 1.916 brakova. Od toga je 36% (681) razvedenih brakova bilo bez
uzdravane djece, 34% (656) ih je s jednim uzdravanim djetetom, 25%
(451) s dvoje uzdravane djece i 6% (108) s troje i vie uzdravane djece.
Iz tih razvedenih brakova u petnaestogodinjem razdoblju je na daljnju
skrb dodijeljeno 1.922 djece (ili 69 razreda djece). Broj razvedenih brakova
je u svim podgrupama u konstantnom porastu. Tako je u promatranom
razdoblju broj razvoda brakova bez uzdravane djece povean za 100% (s
33 u 1997., na 66 u 2011. godini). Broj razvedenih brakova s jednim uzdravanim djetetom za 160% (s 25 u 1997., na 65 u 2011. godini), broj
razvedenih brakova s dvoje uzdravane djece za 34% (s 32 u 1997., na 43
u 2011. godini, dok je broj razvedenih brakova s 3 i vie djece najmanji
(dijelom to je i broj takvih brakova manji), ali se i on poveao s 5 na 10.
Najee su djeca dodijeljena majci u 87,4% sluajeva, a potom ocu u
8,3% sluajeva, ocu i majci u 3,9% sluajeva, a najmanji broj ih je smjeten
u institucije ili dan na skrb drugim osobama u 0,5% sluajeva.
Zakljuak: Broj razvedenih brakova je u Z u znaajnom porastu kao i
broj djece dodijeljene na daljnju skrb, najee majkama. ene su ee
nezaposlene i ee imaju slabija primanja u odnosu na mukarce. Njihove
socioekonomske potrebe (i ena i djece), moda i zdravstvene potrebe,
nisu dovoljno praene i prepoznate od strane institucija. Nadamo se da
su prikladnu i potrebnu potporu dobili u irem obiteljskom krugu i soci37

jalnoj mrei u zajednici u kojoj ive. Iako tu djecu ne treba stigmatizirati,

s obzirom na sve vei broj djece u jednoroditeljskim obiteljima trebalo
bi ih prepoznati kao vulnerabilnu skupinu i posvetiti im potrebnu panju,
na vrijeme procijeniti potrebe i prepoznati eventualne probleme, ako ih
ima. Nizak socioekonomski start u djetinjstvu stvara veu ansu za nizak
postignuti stupanj obrazovanja kasnije u ivotu. Loija primanja u jednoroditeljskim obiteljima mogu dovesti u kasnijem ivotu do poveanja itavog
niza rizika za nastanak bolesti i skraenja ivotnog vijeka.

38

PODUPIRATELJI SKUPA

Ministarstvo zdravlja

Rijeka, 2013.
39

40