PowerWorldSimulator 7.0 PDF

1
UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
PRIMJENA PROGRAMSKOG PAKETA "Power World 7.0"

NA SIMULACIJU RADA ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA
TUZLA 2004
2
SADRAJ
1. UVOD
2. JEDNOLINIJSKI DIJAGRAM
2.1. Meni File
2.2. Meni Default Drawing Values
2.3. Meni Oneline Display Options
13
2.3.1. Meni Display Options
13
2.3.2. Meni Pie Chart Options
15
2.3.3. Meni Animated Flow Options
17
2.3.4. Meni Thumbnail View
19
2.3.5. Meni Grid
20
3. KREIRANJE JEDNOPOLNE EME
22
3.1. Sabirnica
22
3.2. Generator
26
3.2.1. Regulacija snage i napona
28
3.2.2. Troak generatora
32
3.3. Potroa
3.3.1. Modeliranje potroaa
34
36
3.4. Invertirajui shunt
37
3.5. Prijenosni vod
40
3.6. Transformator
43
3.6.1. Modeliranje transformatora
44
3.6.2. Automatsko upravljanje naponom transformatora
47
3.6.3. Upravljanje reaktivnom snagom
48
3.6.4. Upravljanje transformatorima za kosu regulaciju napona
50
4. MENI POWER WORLD SIMULATOR OPTIONS
52
5. KONTROLNA GREKA PODRUJA
59
6. MENI AREA INFORMATION DIALOG
60
7. IZVOENJE SIMULACIJE
67
7.1. Pokretanje simulacije
67
7.2. Vraanje simulacije na poetak
67
7.3. Pauza simulacije
68
3
7.4. Vraanje sistema na prethodno rjeenje ili prethodno stanje
68
7.5. Jednoznano rjeenje tokova snaga
68
7.6. Postavljanje sistema na jedininu vrijednost
68
8. DIJAGRAM PROMJENE OPTEREENJA
69
8.1. Modeliranje dijagrama promjene optereenja
70
8.2. Grafiki prikaz dijagrama promjene optereenja
71
9. RAZMJENA ENERGIJE IZMEU PODRUJA
72
9.1. Dogovorena razmjena
72
9.2. Osnovna razmjena
74
10. PRORAUN KRATKOG SPOJA
75
11. FAKTORI DISTRIBUCIJE
77
11.1. Power Transfer Distribution Factors (PTDFs)
77
11.2. Line Outage Distribution Factors (LODFs)
77
12. MENI LIMIT MONITORING SETTINGS
78
13. ANALIZA NEPREDVIENIH DOGAAJA
79
14. ANALIZA RASPOLOIVE RAZMJENE ENERGIJE
83
15. ANALIZA STABILNOSTI NAPONA
88
15.1. Injekcijske grupe
88
15.2. Odreivanje podruja koja elimo promatrati
89
15.3. Ovisnost napona u sistemu o aktivnoj snazi
90
15.4. Ovisnost napona sabirnice o reaktivnoj snazi
97
16. SIMULACIJA SISTEMA NA KONKRETNOM PRIMJERU

16.1. Kreiranje jednopolne eme
98
98
101
16.3. Razmjena energije izmeu podruja
106
16.4. Proraun kratkog spoja
108
4
1. UVOD
Programski paket "Power World 7.0" je skup programa koji se koriste za analizu rada
elektroenergetskih sistema. U osnovi paketa se nalazi program "Power Flow Solution" koji je
sposoban rijeiti sistem veliine do 60.000 sabirnica. Nadalje, programski paket se sastoji od
programa za analizu nepredvienih dogaaja (Contingency Analysis), programa za analizu
raspoloive razmjene energije (Available Transfer Capacity), programa za analizu stabilnosti
napona (Voltage Adequacy and Stability Tool) i programa za analizu kratkog spoja (Fault
Analysis).
Prva stvar koju treba uoiti prije koritenja programskog paketa je da postoje dva naina
rada: Edit Mode i Run Mode.
Edit Mode slui za stvaranje novog simulacijskog primjera ili vrenje izmjena u postojeem.
Run Mode slui za simuliranje primjera napravljenog u Edit Mode nainu rada.
Svaki od ova dva naina rada ima svoj set opcija koje e biti prikazane kroz primjer.
Posebna pogodnost programskog paketa je grafiki prikaz elektroenergetskog sistema i
tokova snaga u njemu. Elektroenergetski sistem je prikazan jednolinijskim dijagramom. Naziv
"jednolinijski" dolazi zbog toga to su trofazni sistemi prikazani jednom linijom, odnosno jednim
vodom. To je mogue zbog toga to se pretpostavlja da se radi o simetrinom trofaznom sistemu, tj.
da je vrijednost napona i struje u sva tri voda jednaka.
Jednolinijski dijagrami omoguavaju odlinu preglednost tokova snaga u mrei, i uvelike
doprinose razumijevanju principa rada i dogaanja u elektroenergetskom sistemu.
Osim kreiranja jednopolne eme koje je krajnje jednostavno, jednolinijski dijagrami omoguavaju
mijenjanje same jednopolne eme (dodavanje ili skidanje generatora, vodova i sl.) i mijenjanje
parametara i konfiguracije mree za vrijeme izvoenja simulacije (otvaranje ili zatvaranje vodova,
poveanje ili smanjenje izlazne snage generatora itd.).
Osnovu jednolinijskih dijagrama ine sabirnice. To su take odnosno vorovi u kojima je
spojeno vie elemenata mree. Npr. na jednu sabirnicu je spojen generator, kao izvor elektrine
energije, potroa i vodovi kojima je ta sabirnica povezana sa drugim sabirnicama. Veliina sistema
je odreena brojem sabirnica. Zbog ogranienja univerzitetske verzije programa, u nastavku e biti
prikazan primjer sa sedam sabirnica.
5
Pored svakog elementa eme mogue je prikazati niz parametara (npr. trenutnu vrijednost
aktivne i reaktivne snage, trenutnu vrijednost napona u kV ili per unit itd.). Osim toga svaki element
eme je mogue prikazati u drugoj boji to dodatno poboljava preglednost sistema.
Nakon kreiranja jednopolne eme koje se obavlja u Edit Mode nainu rada prelazimo na
Run Mode nain rada, odnosno na simulaciju rada elektroenergetskog sistema.
Ova simulacija moe biti ili jednoznano rjeenje tokova snaga ili pokretanje simulacije koja
traje odreeni vremenski period.
Nama je naravno puno interesantnija simulacija rada sistema u toku vremena.
Nakon pokretanja simulacije pratimo dogaanja u sistemu i po potrebi aktivno sudjelujemo
u upravljanju sistema.
Na ovaj nain postiemo bolje razumijevanje principa rada i dogaanja u
elektroenergetskom sistemu, te konkretne radnje koje je potrebno uiniti u odreenim situacijama
da bi sistem odrali u pogonu.
Nakon ovih osnovnih pojmova prelazimo na pregled menia i stvaranje konkretnog
elektroenergetskog sistema.
6
2. JEDNOLINIJSKI DIJAGRAM
Nakon pokretanja programa Power World 7.0 na ekranu se pojavljuje slika:
Sl. 2.1. Izgled ekrana nakon pokretanja programa

Kako na ekranu i pie, mogue je otvoriti postojei sluaj ili stvoriti novi.
Pritiskom lijeve tipke mia otvaramo meni FILE i ponovno pritiskom na lijevu tipku mia
odabiremo NEW CASE, dakle otvaramo novi sluaj.
Kada smo otvorili novi sluaj dio ekrana koji pokriva jednolinijski dijagram postaje bijel i svi
izbornici postaju dostupni.
Treba primjetiti da je program naem sluaju dodijelio ime "NEWONE1" to moemo
promijeniti kada budemo spremali sluaj na disk.
Takoer treba primjetiti da se program nalazi u Edit Mode nainu rada.
Prije kreiranja dijagrama upoznat emo se sa nekim izbornicima kojima konfiguriramo
dijagram.
7
2.1. Meni File
Odabiranjem menia FILE na ekranu se pojavljuje prozor:
Sl. 2.2. Izgled menia FILE

New Case
Otvaranje novog sluaja.
Open Case
Otvaranje ve postojeeg sluaja.
Save Case
Spremanje sluaja.
Save Case As
Spremanje sluaja pod drugim imenom.
8
New Oneline
Otvaranje novog jednolinijskog dijagrama.
Open Oneline
Otvaranje ve postojeeg jednolinijskog dijagrama.
Save Oneline
Spremanje jednolinijskog dijagrama.
Save Oneline As
Spremanje jednolinijskog dijagrama pod drugim imenom.
Export Oneline
Spremanje jednolinijskog dijagrama u jednom od tri formata: JPEG, BITMAP ili METAFILE.
Close Oneline
Zatvaranje jednolinijskog dijagrama.
Print Oneline
tampanje jednolinijskog dijagrama.
Kao to se vidi u meniu FILE, mogue je otvoriti zasebno sluaj, a zasebno jednolinijski
dijagram.
Obino kada otvorimo neki sluaj, automatski se otvara i njemu pripadajui jednolinijski
dijagram. Ali za postojei sluaj, mi moemo otvoriti i druge jednolinijske dijagrame. Broj
dijagrama koje elimo otvoriti nije ogranien, ak moemo otvoriti i vie kopija istog jednolinijskog
dijagrama.
Novi jednolinijski dijagrami se mogu otvoriti koristei proceduru:
-
iz menia FILE izaberemo Open Oneline ili kliknemo na ikonu

Open Oneline na FILE paleti
izaberemo vrstu datoteke (Oneline Display File ili PTI Draw File)
sa liste jednolinijskih dijagrama izaberemo jedan i kliknemo OK.
9
2.2. Meni Default Drawing Values
Ovaj meni se koristi za odreivanje veliine novih objekata na jednolinijskom dijagramu i
drugih opcija vezanih za prikaz objekata.
Iz menia OPTION/TOOLS izaberemo DEFAULT DRAWING VALUES. Na
zaslonu se pojavljuje prozor:
Sl. 2.3. Izgled menia Default Drawing Values

U ovom meniu se nalaze objekti koji se mogu prikazati na jednolinijskom dijagramu. Oni su
poredani u kolone. Svakom od ovih objekata je pridruena tabela u kojoj se nalaze opcije vezane za
taj objekat.
Nom kV
Nazivni napon objekta koji je izabran. U ovisnosti o ovom naponu biti e odreeni svi ostali
parametri vezani za taj objekt.
Npr za sabirnice:
10
Sl. 2.4. Primjer parametara postavljenih za sabirnice

Sabirnice iji je nazivni napon vei od 10 kV biti e crne boje i veliine 5.
Sabirnice iji je nazivni napon vei od 35 kV biti e plave boje i veliine 7.
Sabirnice iji je nazivni napon vei od 110 kV biti e naranaste boje i veliine 10.
Sabirnice iji je nazivni napon vei od 400 kV biti e crvene boje i veliine 20.
Sabirnice iji je nazivni napon izmeu 0 i 10 kV biti e takoer prikazani u crnoj boji i veliine 5.
Za otvaranje novog reda u tablici, kliknemo na postojei red desnom tipkom mia i
izaberemo Insert. Ako elimo obrisati postojei red, u tom redu kliknemo desnom tipkom mia i
biramo Delete.
Promjena vrijednosti varijabli
Veina vrijednosti se moe promijeniti pritiskanjem lijeve tipke mia na polju koje elimo
promijeniti, te upisivanjem eljene vrijednosti. Ostale vrijednosti se mijenjaju dvostrukim
pritiskanjem lijeve tipke mia na polju koje elimo promijeniti.
Mijenjanje boja
Da bi promijenili boju objekta, dvaput kliknemo lijevom tipkom mia na polje gdje se nalaze boje, i
zatim izaberemo eljenu boju.
CB Size
Prilikom postavljanja novog prijenosnog voda ili transformatora, program e im automatski
dodijeliti prekidae ija veliina je odreena s CB Size. Ako ne elimo prekidae na odreenim
naponskim nivoima, onda upiemo "none" ili negativan broj u polje CB Size. Umjesto "none"
moemo upisati i "nula" ili bilo koju drugu rije koja poinje sa "n" ili samo slovo "n", efekat e biti
isti.
11
Pie Size
Prilikom postavljanja novog prijenosnog voda ili transformatora, program e im automatski
dodijeliti krune dijagrame ija veliina je odreena s Pie Size. Ako ne elimo krune dijagrame na
odreenim naponskim nivoima, onda upiemo "none" ili negativan broj u polje Pie Size. Umjesto
"none" moemo upisati i "nula" ili bilo koju drugu rije koja poinje sa "n" ili samo slovo "n",
efekat e biti isti.
Set Default Font
Ako elimo promijeniti font koji e se koristiti na jednolinijskom dijagramu, kliknemo ovdje i
izaberemo drugi font.
Only Cut/Copy Display Objects, Not Power System Records
Potvrivanjem ove naredbe, prilikom brisanja ili kopiranja nekog elementa jednolinijskog
dijagrama, program e obrisati ili kopirati samo simbol tog elementa, a ne i podatke vezane za taj
element.
Show Field Positions
Programski paket "Power World 7.0" nam omoguuje da pored svakog elementa jednopolne eme
stavimo niz podataka (npr. ime i broj sabirnice, aktivnu snagu generatora u MW, reaktivnu snagu
generatora u MVAr itd.).
U ovom meniu odreujemo koliko podataka i na kojem mjestu u odnosu na element eme
elimo da bude prikazano na jednolinijskom dijagramu.
Prije nego to otvorimo ovaj meni, izaberemo element za koji elimo odrediti podatke.
Za primjer emo uzeti sabirnicu:
Sl. 2.5. Izgled menia Positions for Adding New Fields
12
Na slikama su prikazani svi poloaji u kojima se sabirnica moe nalaziti i pozicije na kojima
se mogu nalaziti podaci. Dakle, sabirnica se moe nalaziti u dva mogua poloaja: vodoravnom i
okomitom, i za nju moemo prikazati osam razliitih vrsta podataka.
Vidimo da se na polju broj 6 nalazi ime sabirnice. Ako elimo npr. na polju broj 2 prikazati
napon sabirnice kliknemo na Pos2 i otvara se prozor Bus Field Options:
Sl. 2.6. Izgled menia Bus Field Options

Ovdje izaberemo Bus Voltage i kliknemo na OK. Ako elimo promijeniti ovo polje
postupak je isti, a ako elimo da polje opet bude prazno u prozoru Bus Field Options kliknemo na
Remove Field.
Na ovaj nain odredimo koliko podataka elimo da bude prikazano za svaki novi objekt na
jednolinijskom dijagramu.
13
2.3. Meni Oneline Display Options
Ovaj meni nam omoguava da prilagodimo izgled ekrana jednolinijskog dijagrama.
Do ovog menia moemo doi preko menia Option/Tools, Oneline Display ili jednostavnije
pritiskom desne tipke mia bilo gdje na praznom dijelu jednolinijskog dijagrama i biranjem Oneline
Display Options iz lokalnog menija.
Ovaj meni se sastoji od pet dijelova: Display Options, Pie Chart Options, Animated Flow
Options, Thumbnail View i Grid.
2.3.1. Meni Display Options
Sl. 2.7. Izgled menia Display Options

Display Detail
Ovdje odreujemo koliko podataka e biti prikazano na jednolinijskom dijagramu. Postoje tri
mognosti:
Minimal prikazuje pozadinu, snagu generatora u MW i snagu potroaa MW/MVR
14
Moderate prikazuje minimalnu konfiguraciju plus napon
sabirnice i krune dijagrame na vodovima
Complete prikazuje sve informacije
Voltage Options
Naponi se mogu prikazati u jedinicama vrijednosti (kV) ili u postotcima od nazivnog napona (perunit).
Background Color
Ako elimo promijeniti boju pozadine jednolinijskog dijagrama kliknemo na Change Background
Color i izaberemo drugu boju. Ako elimo da ova boja bude vaea za sve jednolinijske dijagrame
kliknemo na Set As Default Background Color.
Use Absolute Values for MW Line Flows
Ako potvrdimo ovu naredbu, vrijednost snage na vodovima e biti prikazana kao apsolutna
vrijednost. Kada ne bi potvrdili ovu naredbu snaga bi bila pozitivna na kraju voda blie izvoru, a
negativna na kraju voda blie troilu.
Use Absolute Values for MW Interface Flows
Ako potvrdimo ovu naredbu, vrijednost snage na interfaceima e biti prikazana kao apsolutna
vrijednost. Kada ne bi potvrdili ovu naredbu snaga bi bila pozitivna na kraju interfacea blie izvoru,
a negativna na kraju interfacea blie troilu.
Show Outaged Components With Dashed Lines
Ako potvrdimo ovu naredbu program e precrtati elemente na jednolinijskom dijagramu koji nisu u
pogonu.
Draw an 'X' Trough Off-line Generators
Kada je ova naredba potvrena program crta veliki "X" preko generatora koji nisu u pogonu.
Enable Mouse Wheel Zooming
Potvrivanjem ove naredbe omogueno je zumiranje pomou mia.
15
Change in Generator Angle Per Refresh (degrees)
Simbol generatora je prikazan sa rotorom u obliku kosti. Ugao ovog rotora u odnosu na
horizontalu moe predstavljati ugao napona generatorskog terminala ako upiemo vrijednost
razliitu od nule.
2.3.2. Meni Pie Chart Options
Sl. 2.8. Izgled menia Pie Chart Options

Style
Ovdje odreujemo tip snage koja e biti uzeta u obzir pri crtanju krunog dijagrama.
Always Use Limiting Flow
Snaga na poetku i na kraju voda se, zbog gubitaka u vodu, neto razlikuje. Potvrivanjem ove
naredbe program e uzeti u obzir najveu vrijednost snage u MVA na vodu pri crtanju krunog
dijagrama.
16
Maximum Size
Kada zumiramo vodove, veliina krunih dijagrama se poveava. Ovdje odreujemo veliinu do
koje se kruni dijagrami mogu poveati.
Show Value Percent
Kada optereenje voda prijee vrijednost koja je postavljena u ovom polju, postotak optereenja e
biti tekstualno prikazan unutar krunog dijagrama.
Normal Size Scalar
Osnovna veliina krunog dijagrama.
Normal Color
Osnovna boja krunog dijagrama.
Warning Percent, Warning Size Scalar, Warning Color
Ako optereenje voda prijee vrijednost koja se nalazi u opciji Warning Percent, kruni dijagram
automatski mijenja trenutnu boju u boju koja se nalazi u opciji Warning Color i mijenja trenutnu
veliinu u veliinu koja se nalazi u opciji Warning Size Scalar. Ovo vrijedi ako je optereenje
voda vee od vrijednosti u opciji Warning Percent, ali manje od vrijednosti u opciji Limit
Percent.
Limit Percent, Limit Size Scalar, Limit Color
Ako optereenje voda prijee vrijednost koja se nalazi u opciji Limit Percent, kruni dijagram
automatski mijenja trenutnu boju u boju koja se nalazi u opciji Limit Color, i mijenja trenutnu
veliinu u veliinu koja se nalazi u opciji Limit Size Scalar.
Only Apply to Monitored Elements
Ako izaberemo ovu opciju, gore navedene postavke e vrijediti samo za krune dijagrame koji se
nalaze na podruju za koje je ukljuena opcija Report Limit Violations.
Set color to be same as the line
Ako potvrdimo ovu naredbu, kruni dijagrami e poprimiti istu boju koju imaju vodovi na koje su
dijagrami postavljeni.
17
2.3.3. Meni Animated Flow Options
Sl. 2.9. Izgled menia Animated Flow Options

Show Animated Flows
U ovoj opciji biramo da li e tokovi snaga biti prikazani grafiki na jednolinijskom dijagramu. Ako
oznaimo ovo polje tokovi snaga e biti prikazani grafiki.
Density
Relativna gustoa simbola tokova snaga. Ako poveamo ovu vrijednost gustoa se poveava i
obratno.
Size
Odreuje relativnu veliinu simbola kojima se prikazuju tokovi snaga. Poveanjem ovog broja
poveava se simbol i obratno.
18
Animation Symbols
Ovdje odreujemo oblik simbola: strelica, krui ili kvadrati.
Animation Parameter
Ovdje odreujemo da li e veliina i brzina simbola predstavljati stvarni tok snage ili postotak
optereenja. Ova opcija vrijedi samo za prijenosne vodove i transformatore.
Animate Flow
Izostavljanjem ove naredbe onemoguujemo animaciju tokova snaga.
Animate Size
Ako potvrdimo ovu naredbu, veliina simbola e ovisiti o stvarnom toku snage ili postotku
optereenja, ovisno o tome ta smo izabrali u opciji Animation Parameter.
Max. Zoom Level to Resize
Kada zumiramo neki dio jednolinijskog dijagrama, dolazi do poveanja simbola tokova snaga.
Ovdje odreujemo maksimalnu veliinu do koje se ti simboli mogu poveati.
Reference Values for Sizing
Referentna vrijednost za odreivanje veliine simbola tokova snaga. to su ove vrijednosti manje,
simboli na dijagramu e biti vei.
Flow Visualization
Ovdje odreujemo tip snage koji e biti animiran.
Use Fill Color
Ako je potvrena ova naredba, simboli e biti obojani bojom koja se nalazi u jednoj od tri opcije:
Actual MW Fill Color, Actual MVAr Fill Color ili PTDF Fill Color, ovisno o tome koji tip
snage animiramo.
Fault Visualization
Ovdje odreujemo vrstu kratkog spoja kojeg elimo animirati i boju simbola.
19
Animation Rate
U ovoj opciji odreujemo brzinu animacije koja ovisi o brzini raunara na kojem se program izvodi.
2.3.4. Meni Thumbnail View
Sl. 2.10. Izgled menia Thumbnail View

Thumbnail View je prikaz jednolinijskog dijagrama u manjem prozoru na odabranom dijelu
jednolinijskog dijagrama.
Show Thumbnail View
Ako potvrdimo ovu naredbu, Thumbnail pogled e biti vidljiv u odabranom uglu jednolinijskog
dijagrama.
20
Size of Thumbnail View
Veliina prozora u kojem e biti prikazan Thumbnail pogled. Ova veliina se odreuje postotkom
veliine jednolinijskog dijagrama.
Zoom Out Multiplier
Vrijednost kojom se mnoi nivo zumiranja jednolinijskog dijagrama za Thumbnail prikaz. to je ta
vrijednost vea, biti e prikazan vei dio dijagrama u Thumbnail pogledu.
Location
Mjesto na jednolinijskom dijagramu na kojem e biti prikazan Thumbnail pogled.
Border Width
Debljina okvira Thumbnail pogleda u pixelima.
Use One-line Background Color
Ako potvrdimo ovu naredbu boja pozadine Thumbnail pogleda e biti ista kao boja pozadine
jednolinijskog dijagrama.
Use Custom Background Color
Ako prethodna naredba nije potvrena, ovdje moemo odrediti boju pozadine Thumbnail pogleda.
2.3.5. Meni Grid
Sl 2.11. Izgled menia Grid
21
Drawing Grid je nevidljiva mrea koja nam pomae da poredamo razliite objekte na
jednolinijskom dijagramu.
Snap to Grid
Potvrivanjem ove opcije mrea postaje aktivna.
X Grid Spacing
Broj vodoravnih linija u mrei.
Y Grid Spacing
Broj okomitih linija u mrei.
Display Grid Lines on Oneline
Potvrivanjem ove naredbe mrea postaje vidljiva.
Horizontal Show Every
Ovdje odreujemo broj vodoravnih linija koje e biti vidljive.
Vertical Show Every
Ovdje odreujemo broj okomitih linija koje e biti vidljive.
Gridline Color
Boja kojom e biti prikazana mrea.
Temporarily Disable Anchors
Program omoguava odreenim objektima da budu vezani za druge objekte, npr. generator na
sabirnicu. Kada pomiemo tu sabirnicu zajedno sa njom se pomie i generator koji je spojen na nju.
Ako elimo privremeno onesposobiti ovu mogunost potvrdimo ovu naredbu.
22
3. KREIRANJE JEDNOPOLNE EME
Nakon konfiguriranja jednolinijskog dijagrama, moemo poeti sa crtanjem jednopolne
eme. Osnovni element svakog elektroenergetskog sistema u programskom paketu "Power World
7.0" je sabirnica. To je element na kojeg se veu svi ostali elementi, pa emo prvo postaviti
sabirnicu, a zatim ostale elemente koji joj pripadaju. Taj postupak emo ponoviti za svaku sabirnicu
i na kraju povezati sabirnice prijenosnim vodovima.
3.1. Sabirnica
Da bi postavili sabirnicu u meniu INSERT biramo Bus ili jednostavnije kliknemo na ikonu
Bus na INSERT paleti u donjem dijelu ekrana. Tada kursor koji je poprimio oblik kriia stavimo
na mjesto na jednolinijskom dijagramu na kojem elimo da se nalazi sabirnica i pritisnemo lijevu
tipku mia. Na ekranu se pojavljuje prozor:
Sl. 3.1. Izgled menia Bus Options
23
Bus Number
Broj sabirnice (svaka sabirnica mora imati broj).
Bus Name
Ime sabirnice (ne smije biti due od osam znakova).
Find by Number
Ako elimo pronai sabirnicu, upiemo njen broj u Bus Number i kliknemo ovdje.
Find by Name
Ako elimo pronai sabirnicu, upiemo njeno ime u Bus Name i kliknemo ovdje.
Shape
Oblik sabirnice, moe biti vodoravna, okomita, ovalna ili u obliku kvadra.
Pixell Thickness
Debljina sabirnice u pikselima.
Display Size
Duljina sabirnice.
Area Number
Podruje kojem pripada sabirnica, svaka sabirnica mora pripadati nekom podruju, a ako upiemo
broj podruja koje ne postoji, program automatski stvara to podruje.
Area Name
Ime podruja (ne mora se odrediti). Ako podruje ve postoji dovoljno je samo upisati njegov broj.
Zone Number
Broj zone (broj mora biti izmeu 1 i 999). Svaka sabirnica mora pripadati nekoj zoni. Ako upiemo
broj zone koja ne postoji, program automatski stvara tu zonu. Sabirnice mogu pripadati zonama
neovisno o svojoj pripadnosti podrujima. Tako jedno podruje moe imati vie zona, ali i jedna
zona moe obuhvaati vie podruja.
24
Zone Name
Ime zone (ne mora se odrediti). Ako zona ve postoji dovoljno je samo upisati njen broj.
Nominal Voltage
Nazivni napon sabirnice u kV.
Voltage (pu), Angle (degrees)
Trenutna vrijednost napona i njegov fazni pomak. Ove vrijednosti ne treba mijenjati ako ubacujemo
novu sabirnicu u ve postojei sistem.
System Slack Bus
Ako oznaimo ovo polje, sabirnicu smo izabrali kao referentnu. Svaki sistem mora imati referentnu
sabirnicu. Referentna sabirnica predstavlja mjesto na kojem je sistem spojen na fiksnu mreu.
Pritiskom lijeve tipke mia na Atached Devices otvara se drugi prozor:
Sl. 3.2. Izgled menia Bus Options
25
Load Summary Information
Ovdje je prikazano optereenje koje se nalazi na sabirnici. Ove vrijednosti se ne mogu mijenjati u
ovom meniu.
Shunt Admitance
Ovdje se nalazi vrijednost admitancije shunta koji je prikljuen na sabirnicu.
Kada upiemo eljene vrijednosti kliknemo na OK i na jednolinijskom dijagramu se
pojavljuje sabirnica:
Sl. 3.3. Izgled jednolinijskog dijagrama nakon umetanja sabirnice

Pored sabirnice se nalaze dva podatka. Gornji podatak je napon sabirnice (per-unit), a donji
podatak je broj sabirnice. Ako elimo dodati jo neke podatke vezane za sabirnicu trebamo kliknuti
na sabirnicu desnom tipkom mia i izabrati Add New Fields around Bus. Tada treba izabrati
podatke prema postupku koji je opisan na str. 8.
Ako elimo promijeniti duljinu, debljinu ili boju sabirnice, oznaimo sabirnicu pritiskom na
lijevu tipku mia i tada odlazimo u meni Format/Display Apearance te postavimo eljene
vrijednosti.
Sabirnicu vrlo jednostavno moemo pomicati po jednolinijskom dijagramu na taj nain da
kliknemo na nju lijevom tipkom mia i tipku drimo pritisnutom. Zajedno sa sabirnicom se pomiu
i svi objekti koji su na nju vezani. U ovom sluaju to su samo tekstualni podaci (vrijednost napona i
broj sabirnice). Tekstualne podatke moemo takoer pomicati po dijagramu i to neovisno o
sabirnici. Tekstualnim podacima moemo promijeniti font, veliinu i boju tako da kliknemo na njih
lijevom tipkom mia i biramo meni Format/Display Apearance.
26
Ako elimo promijeniti vrijednosti koje smo odredili za sabirnicu, kliknemo desnom tipkom
mia na sabirnicu i biramo Bus Informatio Dialog.
Treba napomenuti da svaki sistem mora imati referentnu sabirnicu, pa moemo odmah ovu
prvu sabirnicu oznaiti kao referentnu.
Nakon to smo postavili sabirnicu, na nju emo spojiti generator, potroa i ostale
elemente. Taj postupak emo ponoviti za sve sabirnice i na kraju ih povezati prijenosnim
vodovima.
3.2. Generator
Za postavljanje generatora u meniu INSERT biramo Generator ili jednostavnije kliknemo
na ikonu Generator na INSERT paleti u donjem dijelu ekrana. Kursor postavljamo na ili u blizini
sabirnice na koju ga elimo postaviti i pritisnemo lijevu tipku mia. Na ekranu se pojavljuje prozor
Generator Options:
Sl. 3.4. Izgled menia Generator Options/Display Information
27
Bus Number
Broj sabirnice na koju je prikljuen generator.
Bus Name
Ime sabirnice na koju je prikljuen generator.
ID
Identifikacijski broj generatora. Taj broj nam slui da moemo razlikovati generatore jedan od
drugoga u sluaju da je na istu sabirnicu prikljueno vie generatora.
Find by Number
Ako elimo pronai generator pomou broja sabirnice na kojoj se nalazi i pomou njegovog
identifikacijskog broja, upiemo te podatke i kliknemo na ovo polje.
Find by Name
Ako elimo pronai generator pomou imena sabirnice na kojoj se nalazi i pomou njegovog
identifikacijskog broja, upiemo te podatke i kliknemo na ovo polje.
Status
Ovo polje pokazuje status generatora. On moe biti spojen na sabirnicu (Closed) ili otpojen (Open).
Display Size
Veliina generatora.
Display Width
irina generatora.
Pixel Thickness
Debljina linije kojom je nacrtan generator u pikselima.
Orientation
Ovdje biramo da li e generator biti okrenut gore, dolje, lijevo ili desno.
28
Scale Width with Size
Ako potvrdimo ovu naredbu, program e automatski odrediti irinu generatora u ovisnosti o
njegovoj veliini.
Anchored
Ako potvrdimo ovu naredbu generator e biti povezan sa sabirnicom. U tom sluaju e se pomicati
zajedno sa sabirnicom, kada budemo pomicali sabirnicu.
Link to New Generator
Ova naredba prebacuje objekt na drugi generator.
3.2.1. Regulacija snage i napona
Sl. 3.5. Izgled menia Generator Options/MW and Voltage Control
29
Regulacija snage
MW Output
Trenutna stvarna izlazna snaga generatora.
Minimum MW Output
Minimalna izlazna snaga koju generator mora proizvesti.
Maximum MW Output
Maksimalna izlazna snaga koju generator moe proizvesti.
Enforce MW Limits
Ako potvrdimo ovu naredbu program e uzeti u obzir ogranienja minimalne i maksimalne izlazne
snage. Drugim rijeima program nee dozvoliti da izlazna snaga generatora padne ispod vrijednosti
koju unesemo u opciju Minimum MW Output, odnosno da naraste iznad vrijednosti koju unesemo
u opciju Maximum MW Output. Ako ne potvrdimo ovu opciju program nee uzeti u obzir ova
ogranienja. Jo je potrebno napomenuti da ako elimo uzeti u obzir ova ogranienja, moramo
provjeriti da li je potvrena naredba Enforce Generator MW Limits u meniu
Option/Solution/Limits.
Available for AGC
AGC je skraenica od Automatic Generator Control, to u prijevodu znai automatsko upravljanje
generatorom. Dakle, ako potvrdimo ovu naredbu generator e biti prebaen na automatsko
upravljanje. Ova opcija bi trebala uvijek biti ukljuena osim u nekim specijalnim sluajevima kada
moramo runo upravljati generatorom. Generator se automatski prebacuje na runo upravljanje
svaki put kada runo promijenimo izlaznu snagu generatora (u Run Mode-u). Tada je potrebno
ponovo ui u ovaj meni i vratiti generator na automatsko upravljanje.
MW Ramp Limit
Izlazna snaga generatora se u stvarnosti ne moe promijeniti trenutno. Ako bi se izlazna snaga
mijenjala prebrzo dolo bi do oteenja generatora zbog mehanikih i termikih naprezanja. Da bi
se ograniila brzina kojom generator mijenja izlaznu snagu uvode se termini gornja strmina rasta i
donja strmina pada.
30
U programskom paketu "Power World 7.0" uvodi se ista vrijednost za obje strmine, a oznaena je s
MW Ramp Limit. To je vrijednost koja nam govori koliko se brzo smije mijenjati izlazna snaga
generatora, a da ne doe do njegovog oteenja. Ova vrijednost je izraena u MW/min. Ako elimo
zanemariti ova ogranienja, moemo iskljuiti ovu opciju u meniu Option/Solution/Limits
brisanjem potvrde s naredbe Enforce Generator Ramp Limits. Takoer ako elimo da se ova
ogranienja uzmu u obzir moramo provjeriti da li je ova naredba potvrena.
Participation Factor
Ovaj podatak odreuje kako e se mijenjati stvarna izlazna snaga generatora u ovisnosti u potranji,
ako je generator postavljen na AGC i ako je za podruje izabrano "participation factor control".
Regulacija napona
Available for AVR
AVR je skraenica od "automatic voltage regulation", to znai automatska regulacija napona.
Dakle ako potvrdimo ovu naredbu generator e automatski mijenjati reaktivnu snagu da bi odrao
napon regulirane sabirnice u eljenim granicama.
Regulated Bus Number
Generator moe regulirati napon bilo koje sabirnice u sistemu, dakle to ne mora biti sabirnica na
koju je generator prikljuen. Ovdje odreujemo kojoj sabirnici e generator regulirati napon.
SetPoint Voltage
Ovdje odreujemo eljenu vrijednost napona sabirnice koju regulira generator.
Remote Reg %
Ova opcija se koristi samo u sluaju da vie generatora regulira napon jedne sabirnice. Tada ova
vrijednost predstavlja postotak ukupne reaktivne snage koju treba proizvesti ovaj generator da bi se
odrao eljeni napon regulirane sabirnice.
Mvar Output
Trenutna izlazna reaktivna snaga generatora. Ovu snagu moemo runo mijenjati samo u sluaju
kada generator nije podeen na automatsku regulaciju napona.
31
Min i Max Mvar
Minimalana i maksimalna vrijednost izlazne reaktivne snage koju generator moe proizvesti. Ako
generator dostigne maksimim reaktivne snage koju moe proizvesti, tada vie nee moi drati
napon regulirane sabirnice u eljenim granicama.
Use Capability Curve
Ako potvrdimo ovu naredbu, tada e minimalna i maksimalna vrijednost izlazne reaktivne snage
generatora biti odreene koristei krivu reaktivne snage koja odreuje ovisnost granica te snage o
stvarnoj izlaznoj snazi generatora. Ova kriva je prikazana u obliku tablice u koju treba unijeti
vrijednosti stvarne izlazne snage i granica reaktivne snage koju generator moe proizvesti. Ako ne
izaberemo ovu opciju program e koristiti granice koje smo odredili u opcijama Min i Max Mvar,
bez obzira na trenutnu vrijednost stvarne izlazne snage generatora.
Ako se odluimo koristiti krivu reaktivne snage, tada treba popuniti tabelu koja se nalazi u
donjem dijelu prozora na nain koji e biti ovdje objanjen.
Prvo provjerimo da li smo izabrali naredbu Use Capability Curve.
Tabela se sastoji od najvie deset polja, odnosno toaka na krivulji. Za svaku toku unesemo
vrijednost stvarne izlazne snage generatora i minimalnu i maksimalnu vrijednost reaktivne snage na
taj nain da se vrijednost izlazne snage u MW konstantno poveava. Drugim rijeima u prvo polje
treba upisati minimalnu izlaznu snagu generatora, a u zadnje maksimalnu izlaznu snagu.
Ako elimo ubaciti novu toku, kliknemo na eljeni stupac lijevom tipkom mia, i zatim kliknemo
na desnu tipka mia i izaberemo Insert Point.
Ako elimo obrisati postojeu toku, ponovimo isti postupak, ali sada izaberemo Delete Point.
Kada smo popunili tabelu kliknemo na Save.
Ovu krivu moemo prikazati grafiki, ali samo kada se nalazimo u Run Mode-u. Tada
kliknemo na generator desnom tipkom mia i izaberemo Reactive Capability Curve.
32
3.2.2. Troak generatora
Sl. 3.6. Izgled menia Generator Options/ Input/Output Curve

Troak generatora ovisi o izlaznoj snazi generatora pri emu vrijedi da vie energije iz
generatora vie kota. U programskom paketu se koriste dva modela troka generatora. Prvi je
kubini model troka generatora u kojem se kriva troka generatora rauna pomou formule
Ci = (a i + bi Pgi + ci Pgi2 + d i Pgi3 ) * (cijena goriva)
[$/sat]
(3-1)
Pgi je izlazna snaga generatora na i-toj sabirnici u MW. Ci(Pgi) je troak voenja generatora
pri snazi Pgi za jedan sat. Koeficijenti ai, bi, ci i di se koriste za modeliranje ulazno-izlazne (I/O)
krive generatora. Ulazno-izlazna kriva predstavlja odnos izmeu energije uloene u generator i
izlazne snage generatora u MW. Cijena goriva ovisi o gorivu koje se koristi za pogon generatora.
Tipine vrijednosti su 1.25 $/MBtu za ugljen ili 2 $/MBtu za prirodni plin.
Drugi je linearni model troka generatora. On se sastoji od parova koje ine izlazna snaga
generatora u MW i inkrementalni troak u $/sat, zajedno sa fiksnim trokom.
33
Cost Model
Ovdje biramo izmeu dva modela troka generatora: kubini ili linearni model.
Cubic Cost Coefficients A,B,C,D
Koeficijenti a,b,c,d po kojima se rauna kriva troka generatora po kubinom modelu. Formula
po kojoj se rauna je:
Ci = (a+ b Pgi + c Pgi2 + d Pgi3 ) * (cijena goriva)
(3-2)
Fuel Cost
Cijena goriva u $/MWh.
Convert to Linear Cost
Ova opcija pretvara kubini model troka u linearni. Program aproksimira kubini model na osnovu
koeficijenata i cijene goriva. Potrebno je unijeti broj toaka aproksimacije (to je vei broj toaka
aproksimacija je bolja).
Fixed Cost
Fiksni troak u $/sat. Ovaj troak je neovisan o izlaznoj snazi generatora i dodaje se linearnom
troku da bi se dobio ukupni troak generatora u $/sat.
Piecewise Linear Table
Ako izaberemo linearni model troka generatora, tada trebamo popuniti pripadajuu tabelu. U
tabelu unosimo parove: izlazna snaga generatora i njoj pripadajui troak. Ako elimo ubaciti novi
par, odnosno novu toku na krivulji kliknemo desnom tipkom mia na tabelu i biramo Insert New
Point. Ako elimo obrisati postojeu toku kliknemo na nju desnom tipkom mia i biramo Delete
Point.
Fault Parameters
Ovaj meni koristimo samo onda kada elimo izvriti proraun kratkog spoja. Tada je potrebno
unijeti baznu snagu, direktnu, inverznu i nultu komponentu impedancije generatora.
Kada smo postavili sve eljene vrijednosti kliknemo na OK i na dijagramu se pojavljuje
simbol generatora.
34
3.3. Potroa
Za postavljanje potroaa u meniu INSERT biramo Load ili jednostavnije kliknemo na
ikonu Load na INSERT paleti u donjem dijelu ekrana. Kursor postavljamo na ili u blizini sabirnice
na koju ga elimo postaviti i pritisnemo lijevu tipku mia. Na ekranu se pojavljuje prozor Load
Options:
Sl. 3.7. Izgled menia Load Options

Bus Number
Broj sabirnice na koju je prikljueno potroa.
Bus Name
Ime sabirnice na koju je prikljueno potroa.
ID
Identifikacijski broj potroaa. Taj broj nam slui da moemo razlikovati potroaa jedno od
drugoga u sluaju da je na istu sabirnicu prikljueno vie potroaa.
35
Find by Number
Ako elimo pronai potroa pomou broja sabirnice na kojoj se nalazi i pomou
njegovog identifikacijskog broja, upiemo te podatke i kliknemo na ovo polje.
Find by Name
Ako elimo pronai potroa pomou imena sabirnice na kojoj se nalazi i pomou
njegovog identifikacijskog broja, upiemo te podatke i kliknemo na ovo polje.
Status
Ovo polje pokazuje status potroaa. Ono moe biti spojeno na sabirnicu (Closed) ili otpojeno
(Open).
Display Size
Veliina
potroaa.
Display Width
irina potroaa.
Pixel Thickness
Debljina linije kojom je nacrtano potroa u pikselima.
Orientation
Ovdje biramo da li e potroa biti okrenuto gore, dolje, lijevo ili desno.
Ako potvrdimo ovu naredbu, program e automatski odrediti irinu potroaa u ovisnosti o
njegovoj veliini.
Anchored
Ako potvrdimo ovu naredbu potroa e biti povezano sa sabirnicom.
U tom sluaju e se pomicati zajedno sa sabirnicom, kada budemo pomicali sabirnicu.
Link to New Load
Ova naredba prebacuje objekt na drugo potroa.
36
Constant Power, Constant Current, Constant Impedance
U ova polja upisujemo vrijednost aktivnog i reaktivnog optereenja na sabirnici. Potroa se obino
modelira kao "constant power", to znai da njegova vrijednost ne ovisi o veliini napona sabirnice.
Potroa se moe modelirati i kao "constant current", gdje se njegova vrijednost mijenja
proporcionalno sa naponom sabirnice, te kao "constant impedance", gdje se njegova vrijednost
mijenja proporcinalno sa kvadratom napona sabirnice. Prilikom upisa ovih vrijednosti program
pretpostavlja da one vrijede za vrijednost napona od 1.0 per unit.Vrijednosti u svih est polja se
mogu promijeniti.
3.3.1. Modeliranje potroaa
Svako potroa se moe modelirati tako da bude ovisno o naponu i/ili vremenu. Ovisnost o
naponu se modelira koristei prethodnu tabelu (sl. 3.7.), a vremenska ovisnost se modelira koristei
"Area load variation shedule" i "Zone load variation shedule" opcije. Tada se aktivna i reaktivna
vrijednost svakog potroaa odreuje koristei slijedee formule:
MW
LoadMultiplier(t) * (SMW + IMW*W + ZMW * V *V)
(3-3)
Mvar
LoadMultiplier(t) * (SMvar + IMvar * V + ZMvar * V * V)
(3-4)
gdje je:
MW
trenutno aktivno optereenje u MW.
Mvar
trenutno reaktivno optereenje u Mvar.
SMW
vrijednost upisana u tabelu (sl.3.7.) pod "constant power" u MW.
Smvar
vrijednost upisana u tabelu (sl.3.7.) pod "constant power" u Mvar.
IMW
vrijednost upisana u tabelu (sl.3.7.) pod "constant current" u MW.
Imvar
vrijednost upisana u tabelu (sl.3.7.) pod "constant current" u Mvar.
ZMW
vrijednost upisana u tabelu (sl.3.7.) pod "constant impedance" u MW.
Zmvar
vrijednost upisana u tabelu (sl.3.7.) pod "constant impedance" u Mvar.
vrijednost napona sabirnice (per unit).
LoadMultiplier
vremenski promjenjiva veliina.
Nakon to smo postavili sve vrijednosti kliknemo na OK i na dijagramu se pojavljuje simbol

potro
aa.
37
3.4. Invertirajui shunt
Za postavljanje invertirajueg shunta u meniu INSERT biramo Switched Shunt ili
jednostavnije kliknemo na ikonu Switched Shunt na INSERT paleti u donjem dijelu ekrana.
Kursor postavljamo na ili u blizini sabirnice na koju ga elimo postaviti i pritisnemo lijevu tipku
mia. Na ekranu se pojavljuje prozor Switched Shunt Options:
Sl. 3.8. Izgled menia Switched Shunt Options

Invertirajui shunt se obino sastoji od kondenzatora koji daju reaktivnu snagu u mreu, i od
prigunice koji apsorbira reaktivnu snagu iz mree. Shunt se sastoji od blokova admitancije iji se
broj moe diskretno poveavati i smanjivati u koracima. Ako je barem jedan blok ukljuen tada je
shunt aktivan.
Bus Number
Broj sabirnice na koju je prikljuen shunt.
38
Bus Name
Ime sabirnice na koju je prikljuen shunt.
Find By Number
Ako elimo pronai shunt pomou broja sabirnice na kojoj se nalazi, upiemo taj broj i kliknemo na
ovo polje.
Find By Name
Ako elimo pronai shunt pomou imena sabirnice na kojoj se nalazi, upiemo ime sabirnice i
kliknemo na ovo polje.
Status
Ovo polje pokazuje status shunta. On moe biti spojen na sabirnicu (Closed) ili otpojen (Open).
Display Size
Veliina shunta.
Pixel Thickness
Debljina shunta u pikselima.
Display Width
irina shunta.
Ako potvrdimo ovu naredbu, program e automatski odrediti irinu shunta u ovisnosti o njegovoj
veliini.
Orientation
Ovdje biramo da li e shunt biti okrenut gore, dolje, lijevo ili desno.
Anchored
Ako potvrdimo ovu naredbu shunt e biti povezan sa sabirnicom. U tom sluaju e se pomicati
zajedno sa sabirnicom, kada budemo pomicali sabirnicu.
39
Link to New Shunt
Ova naredba prebacuje objekt na drugi shunt.
Nominal Mvar
Poetna vrijednost reaktivne snage shunta u Mvar ako je njegov napon 1.0 per unit.
Control Mode
Ovdje odreujemo da li e shunt imati fiksnu ili promjenjivu vrijednost. Ako elimo da ima fiksnu
vrijednost izaberemo Fixed. Ako elimo da se mijenja u diskretnim koracima biramo Discrete, a
ako elimo da se njegova vrijednost mijenja kontinuirano izaberemo Continuous. Ako shunt ima
promjenjivu vrijednost, tada e se njegova vrijednost mijenjati tako da napon bude u granicama
koje se odrede u polju Voltage Regulation.
Napomena: da bi shunt bio podeen na automatsku kontrolu moramo paziti na tri stvari:
1) shunt mora imati promjenjivu vrijednost (Discrete ili Continuous)
2) Auto Shunt polje pripadajueg podruja mora biti oznaeno
3) Disable Switched Shunt Control u meniu Options/Power Flow Solution ne smije biti
oznaeno.
Voltage Regulation
Kada je shunt na automatskoj kontroli, njegova reaktivna snaga se mijenja diskretno ili kontinuirano
tako da odri napon regulirane sabirnice u granicama koje su odreene vrijednostima Low Value i
High Value. Ove vrijednosti napona su per unit. Napomena: High Value vrijednost mora biti vea
od Low Value vrijednosti. Broj sabirnice kojoj elimo regulirati napon upiemo u polje Reg. Bus #.
Switched Shunt Blocks
U ovoj tablici odreujemo koliinu reaktivne snage shunta. Kolone predstavljaju blokove
admitancije. Prvi red predstavlja broj koraka u svakom bloku, a drugi iznos za koji e se promijeniti
reaktivna snaga u svakom koraku u Mvar-ima (pretpostavlja se napon 1.0 per unit).
Na ovaj nain moemo modelirati kondenzatore i prigunice pri emu prigunice trebaju biti
definirane prve. Konvencija je da su kondenzatori pozitivni, a prigunice negativne. Blokovi su
poredani s lijeva na desno.
40
3.5. Prijenosni vod
Za postavljanje prijenosnog voda u meniu INSERT biramo Transmission Line ili
jednostavnije kliknemo na ikonu Transmission Line na INSERT paleti u donjem dijelu ekrana.
Kursor postavimo na ili u blizini prve sabirnice i kliknemo na lijevu tipku mia. Tada pomicanjem
mia prijenosni vod dovedemo na ili u blizinu druge sabirnice i dvaput uzastopno kliknemo na
lijevu tipku mia. Ovo je sluaj kada se prijenosni vod sastoji od samo jedne linije. Obino emo
vod crtati tako da se sastoji od vie linija, odnosno prijelomnih toaka. Tada postavimo kursor na
prvu sabirnicu i kliknemo na lijevu tipku mia, zatim pomicanjem mia dovedemo vod do prve
prijelomne take i opet pritisnemo lijevu tipku mia, pomicanjem mia dovedemo vod do druge
prijelomne take i pritisnemo lijevu tipku mia itd. Kada smo doveli vod do druge sabirnice dvaput
uzastopno pritisnemo lijevu tipku mia i na ekranu se pojavljuje prozor:
Sl. 3.9. Izgled menia Transmission Line/Transformer Options

From Bus Number, Name
Ime i broj poetne sabirnice koju spajamo prijenosnim vodom.
To Bus Number, Name
Ime i broj krajnje sabirnice koju spajamo prijenosnim vodom.
41
Circuit
Broj strujnog kruga. Ovaj podatak je bitan kada vie vodova povezuju dvije iste sabirnice. Tada
numeriramo svaki vod da bi ih mogli razlikovati.
Find By Numbers
Ako elimo pronai prijenosni vod pomou brojeva sabirnica koje povezuje i pomou njegovog
broja strujnog kruga, upiemo te podatke i kliknemo na ovo polje.
Find By Names
Ako elimo pronai prijenosni vod pomou imena sabirnica koje povezuje i pomou njegovog broja
strujnog kruga, upiemo te podatke i kliknemo na ovo polje.
From End Metered
Ovaj podatak se koristi samo za prijenosne vodove koji povezuju dva podruja. Ako je ovo polje
oznaeno tada je poetna sabirnica oznaena kao "metered end", ako polje nije oznaeno tada je
krajnja sabirnica oznaena kao "metered end". Ovo je vano zbog toga to se na osnovi ovog
podatka prilikom razmjene energije izmeu dva podruja odreuje koja strana treba snositi trokove
zbog gubitaka u prijenosu energije.
Resistance, Reactance, Charging (B)
Otpor, reaktancija i susceptancija (koja iznosi B, a ne B/2) voda (per unit).
Limit A, Limit B, Limit C
Prijenosna mo voda u MVA.
Status
Status prijenosnog voda. Moe biti spojen na sabirnicu (Closed) ili otpojen (Open).
Pixel Thickness
Debljina prijenosnog voda u pikselima.
Anchored
Ako potvrdimo ovu naredbu prijenosni vod e biti povezan sa sabirnicom. U tom sluaju e se
pomicati zajedno sa sabirnicom, kada budemo pomicali sabirnicu.
42
Link to New Line
Kada kliknemo na ovo polje postiemo isti uinak kao da smo kliknuli na Save. Dakle snimili smo
prijenosni vod u na sluaj, ali prijenosni vod se ne pojavljuje na jednolinijskom dijagramu.
Prijenosni vod moemo poslije dodati na jednolinijski dijagram na uobiajeni nain ( Insert,
Transmission Line).
Line Shunts
Ovi shuntovi su u modelu predstavljeni kao vrijednosti uzemljene admitancije na poetku ili na
kraju voda. Oni mogu predstavljati uzemljene kapacitete, prigunice itd. Njegove vrijednosti se
unose per unit s tim da se pozitivna susceptancija (B) odnosi na kondenzatore, a negativna
susceptancija na prigunice. Matematiki, ovi shuntovi su uzeti u obzir u algoritmu u istom smislu
kao to je linijski kapacitet uzet u obzir u PI shemi.
Series Capacitors
Serijski kondenzator e biti uzet u obzir ako je vrijednost serijskog kapaciteta u ovom prozoru vea
od nule. Modeliranje serijskog kondenzatora je gotovo isto kao modeliranje prijenosnog voda.
Pored uobiajenih statusa voda (Open ili Closed) serijski kondenzator ima i trei status koji se
naziva Bypassed. To je sluaj kada je serijski kondenzator premoten vodiem nulte impedancije.
Time je postignuto da grana nije prekinuta, a djelovanje serijskog kapaciteta je poniteno.
Kada je strujni krug zatvoren (vod ima status Closed), a serijski kondenzator u funkciji (In
Service), reaktancija voda (x) e biti vrijednost koju unesemo u polje Capacitor (x) kao vrijednost
negativne reaktancije per unit, dok e vrijednosti otpora i kapaciteta koje smo unijeli za vod biti
zanemareni. Kada je strujni krug zatvoren, a serijski kondenzator premoten (Bypassed), tada je
vrijednost reaktancije koju smo unijeli u polje Capacitor (x) zanemarena. Ako je status voda
(Open), tada se cijela grana promatra kao otvoreni strujni krug.
Fault Parameters
Vrijednosti u ovom prozoru predstavljaju nultu vrijednost impedancije voda i nulte vrijednosti
admitancija shunta koje se koriste u proraunu kratkog spoja. Direktna i inverzna impedancija voda
su jednake impedanciji faze.
43
3.6. Transformator
Za postavljanje transformatora u meniu INSERT biramo Transformer ili jednostavnije
kliknemo na ikonu Transformer na INSERT paleti u donjem dijelu ekrana. Daljnji postupak je isti
kao da postavljamo prijenosni vod. Na ekranu se pojavljuje:

Vrijednosti koje treba unijeti za prijenosni vod su prethodno opisane, pa e ovdje biti
opisane samo vrijednosti koje se odnose iskljuivo na transformator.
Transformer Size
Veliina transformatora.
Transformer Symbol Segment
Ovdje odreujemo na kojem dijelu prijenosnog voda e se nalaziti transformator. Ovo vai u
sluaju da se prijenosni vod sastoji iz vie dijelova, odnosno da ima jednu ili vie prijelomnih
toaka.
44
3.6.1. Modeliranje transformatora
Transformatori se koriste za prijenos energije izmeu razliitih naponskih nivoa. Veina
transformatora je opremljena regulacijskim preklopkama kojima odreujemo prijenosni omjer.
Takvi transformatori se nazivaju LTC ("load-tap-changing") ili TCUL ("tap-changing-under-load")
transformatori.
Drugi tip transformatora je transformator za kosu regulaciju napona (zakreta faze). Ovi
transformatori mogu mijenjati fazni pomak napona i na taj nain kontrolirati protok aktivne snage
kroz transformator za ega se inae i koriste u praksi.

Off-nominal Turns Ratio
Ovo polje predstavlja izvan nominalni prijenosni omjer koji odreuje dodatnu transformaciju u
odnosu na nominalnu transformaciju. Ova vrijednost se u pravilu kree od 0.9 do 1.1 (nominalna
transformacija ima vrijednost 1.0).
45
Phase Shift Degrees
Fazni pomak napona. Za zakretae faze ova vrijednost se mijenja od -40 do 40. Za LTC i fiksne
transformatore ova vrijednost moe biti razliita od nule ako se transformator nalazi u grupi spoja
trougao-zvijezda ili zvijezda-trougao. Tada je njihova vrijednost obino od -30 do 30.
No Automatic Control
Ako izaberemo ovu opciju transformator e raditi sa zadanim izvan nominalnim prijenosnim
omjerom i faznim pomakom cijelo vrijeme osim ako ove vrijednosti ne promijenimo runo.
AVR (Automatic Voltage Regulation)
Automatska regulacija napona. Kada izaberemo ovu opciju, regulacijska preklopka transformatora
e se automatski pomicati da bi se napon regulirane sabirnice odrao izmeu minimalne i
maksimalne vrijednosti (per unit). Ove vrijednosti se mogu vidjeti ako kliknemo na Automatic
Control Options. Treba primjetiti da je automatsko upravljanje transformatorom mogue samo
onda kada je odreeno kojoj sabirnici e regulirati napon.
Poloaj regulacijske preklopke za LTC transformatore je na jednolinijskom dijagramu prikazana
brojem koraka u odnosu na nominalni poloaj. Ako je izvan nominalni prijenosni omjer vei od 1.0
tada je regulacijska preklopka u povienom poloaju pa se slovo "R" skraenica od "raise"
pojavljuje nakon broja. Kada je izvan nominalni prijenosni omjer manji od 1.0 tada je regulacijska
preklopka u niem poloaju pa se slovo "L" skraenica od "lower" pojavljuje nakon broja.
Npr. ako je veliina koraka 0.00625, a izvan nominalni prijenosni omjer 1.05, regulacijska
preklopka e biti u poloaju 8R.
Runo mijenjanje poloaja regulacijske preklopke je mogue samo kada transformator nije na
automatskoj regulaciji napona. U tom sluaju, kada elimo povisiti poloaj preklopke za jedan
korak kliknemo lijevom tipkom mia na broj pozicije preklopke. Kada elimo sniziti poloaj
preklopke za jedan korak kliknemo desnom tipkom mia.
Reactive Power Control
Kada izaberemo ovu opciju, regulacijska preklopka transformatora e se automatski pomicati da
odri tok reaktivne snage kroz transformator u granicama koje odredimo u Automatic Control
Options.
46
Phase Shift Control
Kada izaberemo ovu opciju, fazni pomak napona transformatora e se automatski mijenjati tako da
odri tok aktivne snage kroz transformator (snaga se mjeri na reguliranoj sabirnici) izmeu
minimalne i maksimalne vrijednosti (ova vrijednost se izraava u MW, a tok snage koja ulazi u
transformator se smatra pozitivnom). Granice u kojima se moe mijenjati fazni pomak napona se
mogu vidjeti u Automatic Control Options. Fazni pomak napona (ugao napona) se mijenja u
diskretnim koracima, a veliina koraka (u stupnjevima) je odreena u opciji Step Size.
Automatic Control Active
Ako elimo postaviti transformator na automatsko upravljanje ovo polje mora biti oznaeno.
Osim ovog polja podruje u kojem se nalazi transformator mora biti postavljeno na automatsko
upravljanje transformatorom. Do ovoga dolazimo preko Area Information Dialog/Options i ovdje
oznaimo polje Automatic Control Options/Transformers.
Pored svega ovoga jo moramo provjeriti da li je omogueno automatsko upravljanje
transformatorima za cijeli sluaj. Do ovoga dolazimo preko Options/Solution/Power Flow
Solution/Automatic Control Options i ako elimo automatsko upravljanje moramo Disable LTC
Transformer Control polje ostaviti neoznaeno.
Tabela korekcije impedancija
Tabela korekcije impedancija se koristi za modeliranje promjene impedancije transformatora u
ovisnosti o promjeni izvan nominalnog prijenosnog omjera ili faznog pomaka napona.
U polje Table upiemo redni broj tablice (broj mora biti izmeu 1 i 64).
U tablici ispod, u prvi red upisujemo izvan nominalni prijenosni omjer ili fazni pomak napona.
U drugi red upisujemo faktore pomou kojih e se raunati impedancija transformatora.
Do ove tablice dolazimo preko Automatic Control Options/Insert Transformer Correction
Table. Treba primjetiti da meni Automatic Control Options nije dostupan u sluaju ako smo
izabrali No Automatic Control.
47
3.6.2. Automatsko upravljanje naponom transformatora
Sl. 3.12. Izgled menia Transformer AVR Information

Broj sabirnice iji napon e regulirati ovaj transformator.
Current Regulated Bus Voltage
Trenutni napon regulirane sabirnice.
Voltage Error
Ako napon regulirane sabirnice izae iz okvira regulacije (odreenih u poljima Minimum Voltage i
Maximum Voltage), ovo polje e pokazivati koliko napon sabirnice odstupa od tih okvira.
Minimum Voltage
Najmanji prihvatljivi napon regulirane sabirnice.
Maximum Voltage
Najvei prihvatljivi napon regulirane sabirnice.
48
Current Tap Ratio
Trenutni izvan nominalni prijenosni omjer.
Minimum Tap Ratio, Maximum Tap Ratio
Minimalni i maksimalni dozvoljeni izvan nominalni prijenosni odnosi za LTC transformator.
Uobiajene vrijednosti su 0.9 i 1.1.
Tap Step Size
Veliina koraka izvan nominalnog prijenosnog omjera.
Voltage to Tap Sensitivity
Ovo polje pokazuje osjetljivost napona regulirane sabirnice na promjenu prijenosnog omjera
transformatora. Ako je regulacija dobra, tada e ova vrijednost biti blizu 1.0, a ako je loa blizu 0.
Impedance Correction Table
Broj pripadajue tablice korekcije impedancija.
3.6.3. Upravljanje reaktivnom snagom
Sl. 3.13. Izgled menia Transformer Mvar Control Information
49
Mvar Flow at From Bus
Trenutni tok reaktivne snage. Ovo je veliina koju transformator nastoji kontrolirati.
Mvar Error
Ako tok reaktivne snage izlazi iz okvira odreenih u Minimum Mvar Flow i Maximum Mvar
Flow, tada ovo polje pokazuje koliko je to odstupanje.
Minimum Mvar Flow, Maximum Mvar Flow
Najmanja i najvea dozvoljena vrijednost reaktivne snage.
Current Tap Ratio
Trenutni izvan nominalni prijenosni omjer transformatora.
Minimum Tap Ratio, Maximum Tap Ratio
Minimalni i maksimalni dozvoljeni izvan nominalni prijenosni omjeri za LTC transformator.
Uobiajene vrijednosti su 0.9 i 1.1.
Tap Step Size
Veliina koraka izvan nominalnog prijenosnog omjera.
Mvar to Tap Sensitivity
Koliina reaktivne snage u MVAr-ima koja e biti dodana (oduzeta) ako se regulacijska preklopka
transformatora pomjeri za jedan korak. Ova veliina pokazuje sposobnost transformatora da
kontrolira tok reaktivne snage.
Broj pripadajue tablice korekcije impedancija. Ako je ovaj broj jednak nuli, tada transformatoru
nije pridruena tabela korekcije impedancija. U tom sluaju njegova impedancija e biti konstantna
bez obzira na poloaj regulacijske preklopke transformatora.
50
3.6.4. Upravljanje transformatorima za kosu regulaciju napona
Sl. 3.14. Izgled menia Transformer Phase Shifter Information

Broj sabirnice koju e regulirati transformator.
Current MW Flow
Trenutni tok aktivne snage kroz transformator mjeren na reguliranoj sabirnici.
MW Error
Ako tok aktivne snage izlazi iz okvira odreenih u Minimum MW Flow i Maximum MW Flow,
tada ovo polje pokazuje koliko je to odstupanje.
Minimum MW Flow, Maximum MW Flow
Najmanja i najvea dozvoljena vrijednost aktivne snage.
Current Phase Angle (Degrees)
Trenutni fazni pomak napona transformatora.
51
Minimum Phase Angle, Maximum Phase Angle
Minimalni i maksimalni dozvoljeni fazni pomak napona transformatora.
Step Size (Degrees)
Veliina koraka (u stupnjevima) za koji e se promijeniti fazni pomak napona transformatora.
MW Flow to Phase Sensitivity
Osjetljivost toka aktivne snage na promjenu faznog pomaka napona transformatora. Ova veliina
pokazuje sposobnost transformatora da regulira tok aktivne snage.
Broj pripadajue tablice korekcije impedancija. Ako je ovaj broj jednak nuli, tada transformatoru
nije pridruena tabela korekcije impedancija. U tom sluaju njegova impedancija e biti konstantna
bez obzira na njegov fazni pomak napona.
Fault Parameters
Parametri kratkog spoja. Objanjeni su za vodove. Jedina razlika u ovom meniu je ta to
moramo odrediti grupu spoja transformatora.
Kada smo unijeli sve podatke kliknemo na OK i na dijagramu se pojavljuje simbol

transformatora.
Nakon to smo unijeli sve elemente eme prelazimo na simulaciju, odnosno na Run Mode
nain rada.
52
4. MENI POWER WORLD SIMULATOR OPTIONS
Da bi preli na Run Mode nain rada jednostavno kliknemo na ikonu Run Mode. Isto tako
se moemo opet vratiti na Edit Mode nain rada pritiskom na tipku Edit Mode. Prije poetka
simulacije potrebno je postaviti neke parametre u meniu Options/Tools/Solution/Environment.
Sl. 4.1. Izgled menia PowerWorld Simulator Options

Simulation Start, Simulatio End
Vrijeme poetka i zavretka simulacije.
Current Time
Trenutno vrijeme izvoenja simulacije. Ovu opciju moemo iskoristiti da "premotamo" simulaciju
unaprijed ili unazad.
53
Simulation Speed-Up
Ova opcija predstavlja ubrzanje simulacije u odnosu na stvarno vrijeme. Npr. ako unesemo broj 60
simulacija e se odvijati 60 puta bre, to znai da e jedna minuta stvarnog vremena protei za
jednu sekundu.
Fixed Time Step
Ako oznaimo ovu opciju simulacija e se ubrzati na taj nain da e se vrijeme simulacije poveati
nakon svakog rjeenja tokova snaga.
Fixed Time Step (seconds)
Vrijeme izraeno u sekundama za koje e se ubrzati simulacija. Npr. ako upiemo 60 sekundi,
vrijeme simulacije e narasti za jednu minutu nakon svakog rjeenja tokova snaga.
Default Area Number
Broj podruja koje e se uzimati u obzir prilikom crtanja dijagrama (ACE Chart, Area Losses
Chart,...).
MW Blocks for Transactions
Koliina MW prilikom razmjene energije izmeu podruja. Kada odreujemo novu razmjenu
energije poetna vrijednost u MW e biti jednaka vrijednosti koju ovdje unesemo.
Transaction Ramp Time (seconds)
Vrijeme koje je potrebno da se obavi razmjena energije. Kada odreujemo novu razmjenu energije,
ovaj podatak e se uzeti kao poetna vrijednost koju po volji moemo promijeniti.
Scheduled System Frequency
Frekvencija sistema u Hz.
Cost of Unserved Energy
Troak koji mora platiti podruje koje nije isporuilo ugovorenu koliinu enregije.
Case Load Multiplier
Vrijednost kojom e se mnoiti sve vrijednosti aktivnog i reaktivnog optereenja (potroaa).
54
Transformer Tap Delay (seconds)
Vrijeme u sekundama koje je potrebno regulacijskom transformatoru da prebaci regulacijsku
preklopku iz jednog poloaja u drugi. Ova vrijednost e imati uinka samo ako je oznaeno polje
Use Transformer Tap Delays.
Unexpected Events
Neoekivani dogaaji kao to su udar groma ili tornado. Moemo birati izmeu tri opcije, da nema
neoekivanih dogaaja (Never), da se pojavljuju povremeno (Occasionaly), ili da se pojavljuju
esto (Often).
Prilikom udara groma u prijenosni vod ili udara tornada, njegov prekida se automatski otvara da bi
sprijeio njegovo daljnje oteenje. Kod udara groma mogue je odmah zatvaranjem prekidaa
staviti prijenosni vod u fukciju. Kod naleta tornada prijenosni vod e ostati otvoren do zavretka
simulacije jer se pretpostavlja da su potrebni mjeseci da se poprave oteenja na vodu koje je
prouzrokovao tornado.
Kada doe do neoekivanih dogaaja program nas o tome obavijesti pomou prozora u kojem pie
o kakvom dogaaju je rije i koji prijenosni vod je zahvaen.
Auto Start
Ako oznaimo ovo polje, simulacija e biti automatski pokrenuta im otvorimo neki sluaj.
Auto Solve on Load
Ako izaberemo ovu opciju, sluaj e automatski biti rijeen im ga otvorimo, u protivnom sluaj
nije rijeen dok ne pokrenemo simulaciju.
U meniu Power Flow Solution/General izmeu ostalog potrebno je odrediti metodu

rjeavanja tokova snaga i broj iteracija potrebnih za svako rjeenje. Od metoda na raspolaganju su
Full Newton Power Flow i OPF (Optimal Power Flow).
55

Disable Checking Gen MVAR Limits
Ako oznaimo ovo polje, limiti reaktivne snage koju moe proizvesti neki generator e biti
zanemareni za sve generatore u sluaju. Po definiciji ovo polje je neoznaeno.
Check Immediately
Ako oznaimo ovo polje, odstupanja reaktivne snage za svaki generator e biti provjerena prije
nego to se pokrene proraun tokova snaga. Po definiciji ovo polje je neoznaeno.
Disable Switched Shunt Control
Ako je oznaeno, automatsko upravljanje invertirajuim shuntovima je onemogueno u svim
podrujima. Po definiciji ovo polje je neoznaeno.
Disable LTC Transformer Control
Ako je oznaeno, automatsko upravljanje LTC transformatorima je onemogueno u svim
podrujima. Po definiciji ovo polje je neoznaeno.
56
Minimum Sensitivity for LTC Control
Svaki LTC transformator ima podatak koji govori koliko e se promijeniti napon na reguliranoj
sabirnici ako se regulacijska preklopka pomjeri za jedan poloaj. Taj podatak se u Power World-u
naziva "voltage-to-tap sensitivity". U ovom polju odreujemo minimalnu promjenu napona
prilikom pomjeranja regulacijske preklopke za jedan korak. Ako je stvarna promjena napona nekog
LTC transformatora manja od vrijednosti uneene ovdje, tada nee doi do pomjeranja regulacijske
preklopke jer je uinak na promjenu napona premali.
Disable Phase Shifter Control
Ako je oznaeno, automatsko upravljanje transformatorima za kosu regulaciju napona je
onemogueno za sva podruja. Po definiciji ovo polje je neoznaeno.
Model Phase Shifters as Discrete Control
Ako je oznaeno, regulacijska preklopka transformatora za kosu regulaciju napona e se pomicati
diskretno, ovisno o veliini koraka (tap step size). U protivnom, regulacijska preklopka e se
pomicati kontinuirano.
Enforce Generator MW Limits
Ako je oznaeno, minimalna i maksimalna vrijednost aktivne snage generatora e biti uzete u obzir.
Prevent Controller Oscillations
Ponekad se dogodi da tok snaga ne moe konvergirati rjeenju. To se moe dogoditi zbog toga to
odreena automatska upravljanja kao to su forsiranje granica reaktivne snage generatora ili
promjena poloaja regulacijske preklopke transformatora ponu oscilirati izmeu svojih granica
upravljanja. Ove oscilacije su esto posljedica netonog modeliranja automatskog upravljanja.
Ako oznaimo ovu opciju, program e automatski ispraviti podatke koji dovode do oscilacija.
U meniu Environment izmeu ostalog biramo izmeu sistema jedinica English ili
Metric.
57

Disable Area Interchange Control
Ako je oznaeno, dogovorena razmjena energije izmeu podruja e biti onemoguena.
Include Loss Penalty Factors in ED
Ako je oznaeno, prilikom prorauna ekonomine raspodjele optereenja u sistemu biti e uzeti u
obzir gubici.
Enforce Convex Cost Curves in ED
Algoritam za proraun ekonomine raspodjele optereenja pokuava podesiti izlazne snage svih
generatora koji se nalaze na automatskom upravljanju tako da trokovi budu minimalni. Algoritam
e pronai jednoznano rjeenje samo onda ako su krivulje troka svih generatora konveksne. Ako
oznaimo ovu opciju, program e automatski iskljuiti automatsko upravljanje onim generatorima
ija se radna taka nalazi izvan konveksnog dijela krivulje troka generatora.
58

Enforce Generator MW Limits
Ako je oznaeno, minimalna i maksimalna vrijednost aktivne snage generatora e biti uzete u obzir.
Enforce Generator Ramp Limits
Ako je oznaeno, program e uzeti u obzir strminu rasta odnosno pada generatora.
Automatically Open Overheated Lines During Simulation
Ako je oznaeno, pregrijani vodovi e se automatski otvoriti tijekom simulacije.
Highlight Analogs of Objects with Limit Violations
Ako je oznaeno, podaci na jednolinijskom dijagramu koji predstavljaju iznos napona, iznos aktivne
snage, itd. e biti prikazani drugom bojom ako njihova vrijednost prijee zadane granice. Npr. ako
napon sabirnice padne ispod 0.9 p.u. podatak o iznosu napona e biti prikazan plavom bojom, a ako
napon sabirnice prijee 1.1 p.u. podatak o iznosu napona e biti prikazan crvenom bojom.
59
5. KONTROLNA GREKA PODRUJA
Jedna od kljunih stvari prilikom voenja meusobno povezanih elektroenergetskih sistema
je uvjet da svako operativno podruje mijenja svoju proizvodnju tako da se ona poklapa sa
promjenom vlastite potronje, plus gubici, plus razmjena snage sa drugim podrujima. Ovo se
postie pomou automatskog upravljanja generatorima (AGC). Svrha AGC-a je da trenutna izlazna
snaga podruja bude jednaka planiranoj. AGC ovo postie tako to prvo rauna kontrolnu greku
podruja (Area Control Error, ili skraeno ACE) koja je odreena formulom:
ACE = Pstvarno - Pplanirano + (lan ovisan o frekvenciji sistema)
(5-1)
Pstvarno - stvarni iznos snage u MW koja izlazi iz podruja. Ako snaga ulazi u podruje Pstvarno e biti
negativan.
Pplanirano - planirani iznos snage koja izlazi iz podruja u MW. Ova vrijednost je jednaka ukupnoj
prodaji energije podruja minus ukupnoj kupnji energije podruja.
Posljednji lan ovisi o odstupanju trenutne frekvencije sistema od dogovorene frekvencije
sistema. Ako je za sistem izabrana konstantna frekvencija ovaj izraz e biti nula. Ako je izabrana
jednolina frekvencija, tada se ovaj lan rauna kao -10 B f. Izraz B predstavlja specifini
koeficijent nagiba (MW/0.1 Hz) i uvijek je negativan, a f je odstupanje frekvencije sistema od
dogovorene.
Pplanirano se sastoji od dvije komponente, dogovorene razmjene i osnovne razmjene.
Dogovorena razmjena ima vrijeme poetka razmjene, vrijeme zavretka razmjene, koliinu energije
koja se razmjenjuje u MW i cijenu energije. Meutim, u mnogim sluajevima nas ne zanima cijena
energije, ve samo tokovi snaga izmeu podruja. Tada je nepotrebno odrediti poetak i kraj
razmjene i cijenu energije. Takva razmjena se naziva osnovna razmjena.
Kada je ACE vee od nule, to znai da podruje proizvodi previe energije, pa mora ili
smanjiti proizvodnju, ili prodati viak energije.
Kada je ACE manje od nule, to znai da podruje ne proizvodi dovoljno energije, pa mora
poveati proizvodnju, ili kupiti manjak energije.
AGC nastoji drati vrijednost ACE oko nule.
60
6. MENI AREA INFORMATION DIALOG
Do ovog menia dolazimo tako da na praznom dijelu jednolinijskog dijagrama kliknemo
desnom tipkom mia i biramo Area Information Dialog. Na ekranu se pojavljuje:
Sl. 6.1. Izgled menia Area Information Dialog

Number
Broj podruja.
Name
Ime podruja.
Find by Number/ Find by Name
Ako elimo pronai podruje pomou njegovog imena ili broja upiemo podatak i kliknemo ovdje.
61
Super Area
Ako elimo pridruiti podruje nekom super podruju, izaberemo postojee super podruje sa liste
ili upiemo ime novog super podruja.
Set Factors
Pritiskom na ovo polje dolazimo do prozora u kojem moemo odrediti faktore participacije za
pojedine generatore. Ako ne odredimo faktore participacije na ovaj nain, program e ih odrediti
proporcionalno maksimalnoj snazi koju moe proizvesti pojedini generator.
Area Control Options
U programu "Power World 7.0" postoji pet naina primjene automatskog upravljanja generatorima:
No Area Control
Izlazna snaga generatora ne mijenja se automatski, drugim rijeima generatori u ovom podruju su
namjeteni na runo upravljanje.
Participation Factor Control
Izlazna snaga svih generatora u podruju koji su podeeni na AGC se automatski mijenja tako da
ACE bude nula. Izlazna snaga svakog generatora se mijenja proporcionalno njegovom faktoru
participacije.
Economic Dispatch Control
Izlazna snaga svih generatora u podruju koji su podeeni na AGC se automatski mijenja tako da
ACE bude nula. Izlazna snaga svakog generatora se mijenja tako da se sistem vodi ekonomino,
odnosno da trokovi budu minimalni. Economic Dispatch (ED) uoava da neki generatori proizvode
energiju jeftinije od drugih pa nastoji iskoristiti najjeftinije generatore to je mogue vie.
Da bi mogli izvriti ekonominu raspodjelu optereenja moramo znati koliko bi kotao jo jedan
proizvedeni MW za pojedini generator. Ovaj podatak je poznat kao inkrementalni troak:
i = ICi(Pgi) = [bi + 2ci Pgi + 3di(Pgi)2] cijena goriva
[$/MWh]
Dijagram ICi(Pgi) kao funkcija Pgi je poznat kao kriva graninog troka.
(6-1)
62
Ekonomina raspodjela se postie kada se izjednae inkrementalni trokovi (i) svih generatora.
Tada se ova vrijednost naziva lambda sistema. Ona govori koliko e kotati proizvodnja jo jednog
MW za jedan sat. Lambda sistema je vaan kada treba odrediti da li e podruje kupiti ili prodati
energiju.
Optimal Power Flow (OPF)
OPF je vrlo slian ED po tome to nastoji smanjiti trokove proizvodnje na minimum. Razlika je u
tome to OPF pri tome uvaava ogranienja koja su postavljena za prijenosne vodove i
transformatore.
Area Slack Bus Control
Samo se izlazna snaga referentne sabirnice automatski mijenja da odri ACE na nuli. Ovdje treba
jo jednom napomenuti da referentna sabirnica predstavlja toku u kojoj je sistem spojen na fiksnu
mreu.
Load, Generation, Shunts, Losses, Interchange
Vrijednosti u ovim poljima predstavljaju ukupno aktivno i reaktivno optereenje, proizvodnju,
kompenzaciju shunta, gubitke i razmjenu snage podruja. Ove vrijednosti se ne mogu mijenjati.
Base Interchange
Osnovna razmjena izmeu ovog podruja i svih drugih podruja u MW, pri emu je energija koja
izlazi iz ovog podruja pozitivna.
Base Interchange by Area (tabela)
Pomou ove tablice moemo odrediti osnovnu razmjenu snage izmeu ovog i svih drugih podruja.
Ako elimo odrediti razmjenu izmeu ovog i postojeeg podruja, jednostavno upiemo koliinu
MW koju elimo predati drugom podruju u stupac MW Export koji pripada tom podruju. Ako
elimo uzeti energiju iz nekog podruja, upiemo nagativnu vrijednost MW.
Scheduled Interchange (MW)
Trenutna dogovorena razmjena snage izmeu ovog i svih ostalih podruja u MW, pri emu je
energija koja izlazi iz ovog podruja pozitivna.
63
ACE
Trenutna vrijednost kontrolne greke podruja u MW.
MW Tolerance
Ako je apsolutna vrijednost kontrolne greke podruja manja od ove vrijednosti, program e
smatrati da je uvjet za razmjenu snage zadovoljen.

Report Limit Violations
Ako je oznaeno, prekoraenja dozvoljenih granica (limit violations) e biti prijavljena u Limit
Violations listi.
Load Schedule
Ovdje biramo dnevni dijagram optereenja koji smo prethodno napravili, a koji e se koristiti za
ovo podruje.
64
Generation AGC Values
U prvom polju se nalazi maksimalna vrijednost snage u MW koju generatori u ovom podruju jo
imaju na raspolaganju. U drugom polju se nalazi maksimalan iznos snage u MW za koji moemo
smanjiti proizvodnju generatora u ovom podruju. Ovo se odnosi na generatore koji su podeeni na
AGC i iji faktor participacije je vei od nule. Drugim rijeima ova polja predstavljaju rotirajuu
rezervu ovog podruja.
Automatic Control Options
Ovdje odreujemo da li e biti omogueno automatsko upravljanje invertirajuim shuntovima i
transformatorima u podruju.
Area Slack Bus Number
Ovdje odreujemo koja sabirnica e biti referentna za ovo podruje.
Generator MW Limits
Ovdje odreujemo da li e se uzeti u obzir ogranienja koja smo odredili za generatore.
Include Loss Penalty Factors in ED
Ako je oznaeno, program e uzimati u obzir gubitke prilikom prorauna ako je za podruje
izabrana ekonomina raspodjela optereenja. U protivnom smatra se da je podruje bez gubitaka.
Economic Dispatch Lambda
Vrijednost lambde sistema kada je za podruje izabrana ekonomina raspodjela optereenja.
Wheeling Charge
Cijena koju naplauje podruje kada posreduje u prijenosu energije prilikom razmjene koju su
dogovorila druga dva podruja.
Tie Lines
U ovom meniu nalazi se tabela u kojoj su sadrani podaci za sve prijenosne vodove koji ovo
podruje povezuju sa drugim podrujima (takvi vodovi se nazivaju "tie lines"). U tablici se nalaze
ime podruja, broj sabirnice i ime sabirnice za oba kraja voda, s tim to su prvo prikazani podaci za
kraj voda koji se nalazi na podruju za kojeg odreujemo podatke.
65

Total Area Cost
Ukupni troak podruja u $ od poetka simulacije do trenutnog vremena.
Hourly Cost
Trenutna prosjena vrijednost troka podruja u $/sat. Pritiskom na Graph prikazuje se dijagram.
Lambda
Trenutni granini troak podruja u $/MWh. Ovo polje je vaee samo ako je podruje namjeteno
na AGC.
Load
Trenutna vrijednost potronje podruja u MW. Pritiskom na Graph prikazuje se dijagram na kojem
su prikazani proizvodnja i potronja podruja.
66
Generation
Trenutna proizvodnja snage podruja u MW. Pritiskom na Graph prikazuje se prethodni dijagram.
Losses
Trenutni gubici aktivne snage podruja u MW. Pritiskom na Graph prikazuje se dijagram.
Scheduled Interchange
Trenutna vrijednost snage dogovorene razmjene izmeu ovog i svih ostalih podruja u MW.
Pritiskom na Graph prikazuje se dijagram.
Area Control Error
Trenutna vrijednost kontrolne greke podruja (ACE) u MW. Pritiskom na Graph prikazuje se
dijagram.
Inadvertent
Ovo polje predstavlja viak energije koje je proizvelo podruje u MWh. Ova vrijednost se poveava
kada je ACE pozitivan, a smanjuje kada je ACE negativan.
Unserved Load
Trenutna vrijednost nepokrivenog optereenja podruja u MW. Prosjeni troak podruja na sat se
poveava to je ovaj iznos vei.
Base Interchange
Vrijednost osnovne razmjene podruja sa svim drugim podrujima u MW, s tim to je snaga koja
izlazi iz podruja pozitivna.
Scheduled MW Transactions
U ovom meniu se nalaze podaci o svim dogovorenim razmjenama snage izmeu ovog i svih
drugih podruja.
Dynamically Update Display
Ako je potvreno, podaci u ovom meniu e se konstantno mijenjati prilikom izvoenja
simulacije.
67
7. IZVOENJE SIMULACIJE
Prilikom prelaska na Run Mode nain rada, program vri provjeru naeg primjera kojeg smo
prethodno napravili. Ako u naem primjeru nema greaka moemo poeti sa izvoenjem simulacije.
Ako program ipak pronae neke greke, vraa nas u Edit Mode da ispravimo te greke. Podatke o
cijelom primjeru i eventualnim grekama moemo vidjeti u prozoru koji se naziva Message Log:
Sl. 7.1. Izgled prozora Message Log

Ovdje je prikazan primjer kada je program pronaao greku (sistem nema referentnu
sabirnicu).Ovaj prozor po volji moemo ukljuiti i iskljuiti pritiskom na tipku Message Log.
Naredbe vezane uz izvoenje simulacije moemo pronai u meniu Simulation ili na Run
Mode paleti u gornjem dijelu ekrana ukoliko je ta paleta ukljuena.
Da bi pokrenuli vremensku simulaciju biramo Play iz menia Simulation, ili pritisnemo
ikonu
na Run Mode paleti. Vrijeme poetka, zavretka, te trenutno vrijeme izvoenja
simulacije e biti prikazani na ekranu.

7.2. Vraanje simulacije na poetak
Ako elimo vratiti simulaciju na poetak, tada biramo Restart naredbu iz menia
Simulation, ili pritisnemo ikonu
na Run Mode paleti.
68
7.3. Pauza simulacije
Prilikom izvoenja simulacije mogue je napraviti pauzu. To se postie biranjem naredbe
Pause iz menia Simulation, ili pritiskom na ikonu
na Run Mode paleti. Kada elimo
nastaviti sa izvoenjem simulacije ponovno kliknemo na ikonu
7.4. Vraanje sistema na prethodno rjeenje ili prethodno stanje

Ponekad se dogodi da tokovi snaga ne kovergiraju rjeenju. Kada se to dogodi, vrlo je teko
doi do rjeenja sistema. Da bi rijeili ovaj problem na raspolaganju nam stoje dvije mogunosti.
Nakon to program uspjeno rijei sistem, on pohranjuje podatke o naponima i njihovim
faznim pomacima u memoriju. Ako nakon toga napravimo neke izmjene u sistemu zbog kojih
sistem ne moe biti rijeen, moemo vratiti podatke koje smo dobili prilikom zadnjeg uspjenog
rjeenja sistema iz memorije. To postiemo tako to biramo Restore, Last Successful Solution iz
menia Simulation.
Druga mogunost je da vratimo stanje kakvo je bilo neposredno prije neuspjenog rjeenja.
To postiemo tako to biramo Restore, State Before Last Solution Attempt iz menia
Simulation.
7.5. Jednoznano rjeenje tokova snaga
Kada vremenska simulacija nije u toku moemo izvriti jednoznano rjeenje tokova snaga
u naem sistemu. To postiemo biranjem Single Solution-Full Newton iz menia Simulation, ili
pritiskom na ikonu Single Solution na Program paleti.
7.6. Postavljanje sistema na jedininu vrijednost
Ako elimo postaviti sve napone u sistemu na vrijednost 1.0 per unit, i sve fazne pomake
napona na nulu tada biramo Reset to Flat Start iz menia Simulation.
69
8. DIJAGRAM PROMJENE OPTEREENJA
Programski paket nam omoguava da napravimo dijagram promjene optereenja. Ova
promjena optereenja se odreuje za svako podruje posebno. Kada jednom napravimo dijagram,
memoriramo ga i poslije koristimo po potrebi. Do dijagrama dolazimo preko Case Information/
Areas, pa u prozoru koji se pojavi kliknemo desnom tipkom mia i biramo Show Load Schedule
Dialog. Na ekranu se pojavljuje:
Sl. 8.1. Izgled menia Load Schedule Dialog

Case Load Multiplier
Koeficijent kojim se mnoi optereenje za cijeli sistem.
70
Name
Naziv koji elimo dodijeliti dijagramu kojega emo napraviti. Ako elimo otvoriti postojei
dijagram kliknemo na strelicu i biramo meu postojeeim dijagramima.
Time Scale
Ova veliina odreuje gustou dijagrama.
Disable
Ako izaberemo postojei dijagram promjene optereenja kojeg trenutno koristi neko podruje,
potvrivanjem ove naredbe podruje vie nee koristiti taj dijagram.
Schedule Type
Prilikom modeliranja dijagrama na raspolaganju nam stoje tri mogunosti.
Prva mogunost je da napravimo dijagram promjene optereenja za jedan dan (Daily Schedule).
Ako simulacija traje dulje od jednog dana, program e koristiti ovaj dijagram za sve dane.
Druga mogunost je da napravimo dijagram optereenja za svaki dan u sedmici (Weekly
Schedule). Ako simulacija traje dulje od jednog tjedna, program e koristiti ovaj dijagram za svaki
naredni tjedan.
Trea mogunost koja nam stoji na raspolaganju je da napravimo dijagram promjene optereenja
posebno za radne dane u sedmici, a posebno za vikend (Weekday/Weekend). Ovdje se
pretpostavlja da svi radni dani u sedmici imaju isti dijagram promjene optereenja, isto tako da
subota i nedjelja imaju isti dijagram promjene optereenja. Ako imamo takav sluaj tada je pogodno
koristiti ovu soluciju, jer je potrebno unijeti podatke za samo dva dijagrama a ne za svih sedam kao
u prethodnoj opciji.
8.1. Modeliranje dijagrama promjene optereenja
Modeliranje dijagrama se vri u tablici koja se sastoji od dva kolonaa (za "daily schedule")
ili vie stupaca (za "weekly schedule" i "weekday/weekend"). U prvom kolonau se u sve tri
varijante nalazi vremenska skala, a u ostalim kolonema koeficijenti kojima se mnoi optereenje u
danom trenutku.
Ovi koeficijenti se mogu upisivati tako da namjestimo kursor na polje u koje elimo upisati
novi koeficijent i dvaput pritisnemo lijevu tipku mia.
71
Ova tabela ima i svoj lokalni meni do kojeg dolazimo kada na tablici pritisnemo desnu tipku
mia. Ovdje imamo naredbu Insert Time Point koja slui da ubacimo nove vremenske intervale,
odnosno nove prijelomne take na dijagramu. Tu je jo i naredba Delete Time Point koja slui da
obriemo postojeu taku iz dijagrama. Ako elimo promijeniti vrijednost neke take na
vremenskoj skali (npr. sa 6h na 6h 30min) tada biramo Change Time Point.
8.2. Grafiki prikaz dijagrama promjene optereenja
Kada smo unijeli sve take na dijagramu, na raspolaganju nam je jo da vidimo grafiki
prikaz dijagrama. To postiemo klikom na naredbu Show Graph. Na slici ispod prikazan je primjer
dijagrama promjene optereenja za tipian zimski radni dan:
Sl. 8.2. Primjer dnevnog dijagrama optereenja za tipian zimski radni dan
Na kraju nam preostaje da spremimo dijagram na disk pomou naredbe Save Record As, ili
da spremimo promjene u postojeem dijagramu pomou naredbe Save Record.
Napomena, ako elimo da neko podruje koristi odreeni dijagram promjene optereenja,
potrebno je u meniu Area Information Dialog/Options u polje Load Schedule unijeti taj
dijagram.
72
9. RAZMJENA ENERGIJE IZMEU PODRUJA
Kao to je prethodno objanjeno, program prepoznaje dvije vrste razmjene energije. To su
osnovna razmjena i dogovorena razmjena.
9.1. Dogovorena razmjena
Dogovorena razmjena je tip razmjene kod kojeg su poznati kupac, koliina energije, vrijeme
u kojem se odvija razmjena, te cijena energije. Ovaj tip razmjene koristimo onda kada nas zanima
ekonomska analiza razmjene energije. Da bi odredili dogovorenu razmjenu ili modificirali
postojeu, iz menia Case Information biramo MW Transactions. Na prozoru koji se pojavi
kliknemo desnom tipkom mia i biramo Insert. Na ekranu se tada pojavljuje:
Sl. 9.1. Izgled menia MW Transaction Information

Buyer Area, Seller Area
Podruje koje kupuje energiju (buyer area) i podruje koje prodaje energiju (seller area). Ako
modificiramo postojeu transakciju ne moemo mijenjati ova polja.
Transaction Amount (MW)
Snaga razmjene.
73
Ramping (Minutes)
Vrijeme koje je potrebno da snaga razmjene doe od nule na dogovorenu vrijednost.
Transaction Type
Ovdje odreujemo da li e razmjena biti opoziva (Recallable) ili neopoziva (Non-recallable). U
ovoj verziji programa ova opcija nema utjecaja na izvoenje simulacije.
Buyer's Price ($/MWh)
Cijena energije koju kupac plaa u $/MWh. Prodava dobija ovaj iznos umanjen za trokove
transporta energije preko podruja koje ne sudjeluje u razmjeni. Vrenjem izmjena u ovom polju
automatski se mijenja iznos u polju Seller's Price.
Seller's Price ($/MWh)
Cijena koju prodava dobija u $/MWh. Vrenjem izmjena u ovom polju automatski se mijenja iznos
u polju Buyer's Price.
Wiew/Modify Wheeling Areas
Biranjem ove naredbe na ekranu se pojavljuje prozor u kojem moemo odrediti podruja koja ne
sudjeluju u razmjeni, ali preko kojih se transportira dio ili cjelokupna energija razmjene. Kada to
napravimo i kliknemo OK, vraamo se na prethodni prozor u kojem se pojavljuje nova opcija pod
nazivom Wheeling Price ($/MWh). Ova opcija predstavlja cijenu koju prodava plaa podruju
preko kojeg se transportira energija u $/MWh.
Start Time, End Time
Vrijeme poetka i zavretka razmjene.
Start Day, End Day
Dan poetka i dan zavretka razmjene. Ove vrijednosti su vaee samo u sluaju da je za opciju
Day/Time Type izabrano Specified Days.
Day/Time Type
Ovdje odreujemo dane u sedmici u kojima e se odvijati razmjena energije.
Izborom Specified Days, razmjena e se odvijati danima koje smo odredili u opcijama Start Day i
End Day.
74
Ako elimo da se razmjena obavlja kroz svaki dan u sedmici u vremenu odreenom u opcijama Start
Time i End Time izaberemo Every Day.
Ako elimo da se razmjena obavlja samo radnim danima u vremenu odreenom u opcijama Start
Time i End Time izaberemo Week Days.
Ako elimo da se razmjena obavlja samo subotom i nedjeljom u vremenu odreenom u opcijama
Start Time i End Time izaberemo Weekends.
Konano ako elimo da se razmjena obavlja u bilo koje vrijeme bilo koji dan za vrijeme trajanja
simulacije izaberemo Always On.
Transaction Enabled
Ako se definirana razmjena trenutno koristi u simulaciji ovo polje e biti oznaeno.
9.2. Osnovna razmjena

Osnovna razmjena je razmjena u kojoj jedno podruje izvozi energiju u drugo podruje ili
nepoznatom kupcu. Kod ove razmjene nisu poznati vrijeme poetka niti vrijeme zavretka
razmjene. Nije poznata ni cijena energije. Ovakav tip razmjene energije nam je pogodno koristiti
kada nas ne zanima ekonomska analiza razmjene energije.
Osnovnu razmjenu odreujemo u meniu Area Information Dialog/Information/
Interchange, gdje u tabeli jednostavno unesemo koliinu energije u MW koju promatrano podruje
izvozi u podruje iji se broj nalazi u polju u koje unosimo koliinu energije. Ako energiju
prodajemo nepoznatom kupcu, tada istu koliinu energije moraju kupiti druga podruja.
75
10. PRORAUN KRATKOG SPOJA
Proraun kratkog spoja se moe vriti samo onda kada se program nalazi u Run Mode
nainu rada. Do menia u kojem vrimo proraun kratkog spoja moemo doi na etiri naina.
Prvi nain je da iz menia Options/Tools izaberemo Fault Analysis. Drugi nain je da
kliknemo na ikonu
na Run Mode paleti u gornjem dijelu ekrana. Trei nain je da kliknemo
desnom tipkom mia na sabirnicu i izaberemo Fault. etvrti nain je da kliknemo desnom tipkom
mia na prijenosni vod i izaberemo Fault. Razlika je u tome to ako izaberemo jedan od prva dva
naina, tada emo morati odrediti mjesto kratkog spoja, dok je u druga dva naina to ve odreeno.
Ako izaberemo prvi ili drugi nain na ekranu se pojavljuje:
Sl. 10.1. Izgled menia Fault Analysis

Fault Location
Mjesto napauza kratkog spoja. Na raspolaganju su nam dvije mogunosti. Prva je da je kratki spoj
nastao na sabirnici (Bus Fault), a druga da je nastao na prijenosnom vodu (In-Line Fault). Ako je
kratki spoj nastao na vodu, morat emo odrediti o kojem je vodu rije, i na kojem mjestu na vodu je
nastao kratki spoj. Mjesto kratkog spoja na vodu se odreuje postotkom duine cjelokupnog voda
mjereno od strane sabirnice od koje vod poinje (From Bus).
76
Fault Type
Programski paket omoguava proraun za etiri vrste kratkog spoja. Ovdje moramo odrediti o kojoj
vrsti kratkog spoja se radi. Na raspolaganju su:
Single Line - to - Ground
Jednopolni kratki spoj (spoj jedne faze sa zemljom).
Line - to Line
Dvopolni kratki spoj.
3 Phase Balanced
Tropolni kratki spoj (spoj sve tri faze meusobno i sa zemljom).
Double Line - to - Ground
Dvopolni kratki spoj (spoj dvije faze meusobno i sa zemljom).
Data Type Shown
Rezultati prorauna kratkog spoja e biti prikazani u tablici, ali oni se mogu vidjeti i grafiki na
jednolinijskom dijagramu ako izaberemo jednu od opcija iz ove grupe. Grafiki moemo prikazati
rezultate sve tri faze odjednom (All Phases), ili svake faze pojedinano (Phase A, Phase B, Phase
C).
Calculate
Pritiskanjem ove tipke zapoinje proraun kratkog spoja.
Clear
Pritiskanjem ove tipke briu se svi rezultati iz memorije i iz tablice.
Fautl Options
U ovom meniu odreujemo impedanciju prema zemlji na mjestu kratkog spoja.
77
11. FAKTORI DISTRIBUCIJE
11.1. Power Transfer Distribution Factors (PTDFs)

PTDF predstavlja linearnu aproksimaciju naina na koji se tok energije na prijenosnim
vodovima mijenja u ovisnosti o razmjeni snage izmeu dva podruja. Dobivene vrijednosti se mogu
prikazati grafiki na jednolinijskom dijagramu. Razmjena snage za koju se rauna PTDF se
modelira tako da se izlaz svih generatora koji su postavljeni na AGC mijenja u ovisnosti o njihovim
faktorima participacije. Generatori koji se nalaze u podruju koje prodaje energiju (source area)
poveavaju izlaznu snagu, dok generatori koji se nalaze u podruju koje kupuje energiju (sink area)
smanjuju izlaznu snagu. Vaan aspekt prilikom prorauna PTDF je nain na koji se raunaju gubici
koji nastaju prilikom razmjene snage. Program podrazumijeva da prodava poveava izlaz svojih
generatora za cjelokupan iznos koji je dogovoren razmjenom. Kupac smanjuje izlaznu snagu svojih
generatora za iznos dogovoren razmjenom umanjen za promjenu u gubicima sistema.
Da bi izraunali PTDF potrebno je slijedee:
Prijei na Run Mode nain rada.
Preko menia Options/Tools otvoriti meni Power Transfer Distribution Factors.
Popuniti meni odgovarajuim podacima, te kliknuti na Calculate PTDFs. Faktori distribucije e
biti prikazani u tablici.
11.2. Line Outage Distribution Factors (LODFs)
LODFs pokazuju kakav e utjecaj imati promjena statusa jednog voda (otvoren ili zatvoren)
na tokove snaga u drugim vodovima. Na vodu kojim prolazi elektrina energija, raunanjem LODF
dobiju se postotci vrijednosti snage koja tee vodom. Ti postotci predstavljaju snagu koja e se
dodati ostalim prijenosnim vodovima kada se vod iskljui.
Npr. pretpostavimo da je vrijednost snage na nekom vodu (nazvat emo ga VOD1) 100
MW. Ako se za LODFs dobiju:
78
VOD1
-100%
VOD2
+ 10%
VOD3
- 30%
Ovi rezultati znae da e se nakon iskljuenja VOD1, snaga na tom vodu smanjiti za 100%,
odnosno na nulu. Snaga na VOD2 e se poveati za 10 MW (to je 10% od 100 MW), a snaga na
VOD3 e se smanjiti za 30 MW (to je 30% od 100 MW).
Isto tako LODFs se mogu raunati i za vod koji je bio iskljuen, a sada se stavlja u pogon.
Da bi izraunali LODFs potrebno je:
Prijei na Run Mode nain rada.
Preko menia Options/Tools, Other Sensitivities otvoriti meni Line Outage Distribution
Factors.
Popuniti meni odgovarajuim podacima, te kliknuti na Calculate LODFs.
Ove faktore distribucije (PTDFs i LODFs) neemo koristiti zasebno, ve e oni biti koriteni
kao sastavni dio analize raspoloive razmjene energije (Available Transfer Capability).
12. MENI LIMIT MONITORING SETTINGS
Do ovog menia dolazimo preko Case Information i biramo Limit Monitoring Settings.
Ovaj meni nam omoguava koja ogranienja (limits) e program pratiti (monitor) prilikom
izvoenja simulacije ili koritenja nekih drugih alata koja nam stoje na raspolaganju (npr. Available
Transfer Capability). Da bi program pratio ogranienja koja su postavljena za sabirnice ili vodove
odnosno transformatore potrebno je zadovoljiti slijedee uvjete:
Polje Monitor za taj element mora biti postavljeno na YES.
Podruje u kojem se element nalazi mora biti postavljeno na Report Limits.
Zona u kojoj se element nalazi mora biti postavljena na Report Limits.
Sve ove vrijednosti se mogu promijeniti u meniu Limit Monitoring Settings.
79
13. ANALIZA NEPREDVIENIH DOGAAJA
Analiza nepredvienih dogaaja (Contingency Analysis) je vrlo bitan alat kojim vrimo
anlizu dogaaja u sistemu. On nam omoguava da vidimo to e se dogoditi u sistemu ako doe do
nekih nepredvienih dogaaja, tj. da li e dio sistema ili sistem u cjelini ostati u pogonu nakon tih
dogaaja. Od nepredvienih dogaaja na raspolaganju nam stoje slijedei:
iskljuivanje prijenosnih vodova i transformatora,
prestanak rada generatora i
prebacivanje optereenja sa jedne sabirnice na drugu.
Do menia Contingency Analysis dolazimo preko Options/Tools, Contingency Analysis.
Ovaj meni se sastoji od tri prozora, od kojih je samo jedan vidljiv kada prvi puta pokreemo analizu
nepredvienih dogaaja. Na ekranu se pojavljuje:
Sl. 13.1. Izgled menia Contingency Analysis

Da bi ubacili neoekivani dogaaj, na tabelu kliknemo desnom tipkom mia i biramo
Insert.
Na ekranu se pojavljuje:
80
Sl. 13.2. Izgled menia Contingency Case Dialog

Contingency Label
Ime koje emo dodijeliti nepredvienom dogaaju.
Insert New Element
Potvrivanjem ove naredbe dolazimo do menia:
Sl. 13.3. Izgled menia Contingency Element Dialog

U ovom meniu emo definirati nepredvieni dogaaj.
81
Element Type
Ovdje biramo za koji element emo definirati nepredvieni dogaaj.
Element Action
Ovdje odreujemo to e se dogoditi sa elementom kojeg smo izabrali. Svi elementi se mogu
ukljuiti ili iskljuiti, dok se samo optereenje moe prebacivati (Move) sa jedne sabirnice na
drugu.
Make-up Power Sources
Program nam omoguava da odredimo i druge generatore i/ili potroaa koji e sudjelovati u
promjeni optereenja, koje je posljedica nepredvienog dogaaja.
Amount
Ovaj podatak predstavlja koliinu MW koja e se prebaciti sa jedne sabirnice na drugu, ako smo za
potroa izabrali opciju Move.
Element Identifier(s)
Ovdje odreujemo o kojem se elementu radi.
Kada smo unijeli sve potrebne podatke kliknemo na OK i vraamo se na prethodni meni.
Sada vidimo da se na listi nalazi dogaaj koji smo upravo definirali. Ovaj postupak
ponovimo za svaki slijedei dogaaj. Ako elimo obrisati sve postojee dogaaje kliknemo na
Clear. Kada smo unijeli sve eljene nepredviene dogaaje kliknemo na OK i vraamo se na
poetni meni kojemu su sada dodana dva nova prozora. Jedan prozor je Options, a drugi
Control/Results. Meni Options nam omoguava kontrolu nad parametrima koji odreuju na koji
nain e se signalizirati prekoraenja u sistemu i na koji nain e se prikazati ta prekoraenja u
izvetaju.
82
Pritiskom na Control/Results dolazimo do:
Sl. 13.4. Izgled menia Contingency Analysis

Na ekranu je prikazan primjer kada je za sistem ve rijeen jedan nepredvieni dogaaj.
Da bi rijeili sistem sa neoekivanim dogaajima kliknemo na Start. Nakon to sistem bude
rijeen na ekranu se pojavljuje izvjetaj o vremenu poetka simulacije, uspjenosti rjeenja i
vremenu zavretka simulacije.
U donjem dijelu ekrana se nalaze podaci o broju nepredvienih dogaaja, broju
nepredvienih dogaaja koji su do sada rijeeni, broju nerijeivih dogaaja i broju prekoraenja
koja su se do sada dogodila.
Pritiskom na tipku Produce Report omoguava nam se da napravimo detaljan izvjetaj o
uinku nepredvienih dogaaja na sistem. Taj izjetaj je mogue odmah i pogledati.
83
14. ANALIZA RASPOLOIVE RAZMJENE ENERGIJE
Analizom raspoloive razmjene energije (Available Transfer Capability, skraeno ATC)
odreuje se makimalan iznos snage u MW koji se moe razmjeniti izmeu dva dijela
elektroenergetskog sistema (najee izmeu dva podruja), a da se ne prekorae postavljene
granice za pojedine elemente. Prilikom ATC analize program koristi PTDFs, LODFs, analizu
nepredvienih dogaaja i Limit Monitoring Settings. Ovi alati se ne koriste zasebno, ve ih program
koristi u pozadini prilikom pokretanja ATC analize, pa ih je potrebno poznavati da bi mogli odrediti
parametre potrebne za izvrenje analize.
Do menia dolazimo preko Options/Tools i biramo Available Transfer Capability
(ATC):
Sl. 14.1. Izgled menia Available Transfer Capability/Options

Ovaj meni nam omoguava da odredimo potrebne parametre i pogledamo rezultate
analize.
84
Seller Type, Buyer Type
Ako za metodu rjeavanja ATC izaberemo Single Linear Step (SL), tada se ATC moe raunati za
razmjenu izmeu kombinacija podruja, zona, super podruja, participacijskih grupa ili referentnih
sabirnica. Za osale metode rjeavanja ATC dozvoljena je samo razmjena izmeu podruja i super
podruja.
Seller, Buyer
Ovdje odreujemo kupca (npr. podruje1) i prodavaa (npr. podruje2).
Reverse Buyer/Seller
Potvrivanjem ove naredbe mijenjamo tok energije razmjene. Kupac postaje prodava, a prodava
kupac.
ATC Solution Metod
Na raspolaganju nam stoje tri metode rjeavanja ATC. Ovdje trebamo izabrati jednu od njih.
Linear Calculation Metod
PTDFs se mogu raunati na tri naina. Full AC metoda je najtanija, ali moe biti dugotrajna ako
se rauna za vei sistem. Lossless DC je nepreciznija od prve metode, ali je puno bra. Trea
metoda je Lossless DC with Phase Shifters koja je korisna kada u sistemu postoje transformatori
za kosu regulaciju napona. Ako ne bi izabrali ovu metodu, moglo bi se dogoditi da ATC prijavljuje
nedozvoljeno zagrijavanje vodova koji se oito nee pregrijati zbog djelovanja transformatora.
Ignore Elements with PTDFs below
Program nee prijaviti graninu razmjenu (Transfer Limitations) za elemente iji je PTDF manji od
vrijednosti upisane u ovom polju. Ova opcija je uvedena zato to je vjerodostojnost granine
razmjene za vodove koji imaju veoma mali PTDF mala. Drugim rijeima, veoma mali PTDF nekog
prijenosnog voda znai da razmjena ima mali utjecaj na vod.
Transfer Tolerance
Tolerancija koja se koristi ako smo za metodu rjeavanja izabrali Iterated Linear ili Full AC.
85
Enforce OPF Constraints
Ova opcija je dostupna samo ako smo za metodu rjeavanja izabrali Iterated Linear ili Full AC. Ako
potvrdimo ovu naredbu, nakon svakog poveanja snage razmjene program e rijeiti OPF.
Include Branch Contingencies
Ako potvrdimo ovu naredbu, nepredvieni dogaaji e se aktivirati prilikom raunanja ATC.
# of Active Branch Contingencies, Total # of Contingencies
U ovim poljima su sadrani podaci o nepredvienim dogaajima, i ne moemo ih mijenjati.
Limit Monitoring Settings
Potvrivanjem ove naredbe dolazimo do menia Limit Monitoring Settings.
Sl. 14.2. Izgled menia Available Transfer Capability/Analysis
86
Start Analysis, Abort Calculation
Pritiskom na tipku Start Analysis zapoinje analiza, pritiskom na tipku Abort Calculation
prekidamo simulaciju.
Show Log
Pritiskom na ovu tipku na ekranu se pojavljuje prozor Message Log.
Restore Initial State
Pritiskom na ovu tipku sistem se vraa na stanje u kakvom je bio prije otvaranja ovog menia.
Increase Transfer
Ako elimo runo poveavati snagu razmjene, kliknemo na ovu naredbu.
Sl. 14.3. Izgled menia Available Transfer Capability/Result
87
Trans Lim
Granina razmjena u MW.
Limiting Element
Opis elementa za kojeg se rauna granina razmjena.
Limiting CTG
Naziv nepredvienog dogaaja za kojeg se rauna granina razmjena.
% PTDF
PTDF elementa za kojeg se rauna granina razmjena. Ova vrijednost je linearna procjena postotka
snage razmjene koja e se pojaviti na elementu u sluaju nepredvienog dogaaja.
Na slici 14.3. se nalaze podaci koji su dobiveni nakon rjeenja ATC.
88
15. ANALIZA STABILNOSTI NAPONA
Za analizu stabilnosti napona u sistemu program se koristi alatom koji se naziva Voltage
Adequacy and Stability Tool, skraeno VAST. Svrha VAST-a je da omoguava uvid u parametre
sistema dok se istovremeno poveava snaga razmjene izmeu dva dijela sistema. Pri tome program
generira PV krivulje iz kojih moemo moemo vidjeti ovisnost napona o snazi, te na osnovu njih
zakljuiti o stabilnosti napona u sistemu. Uz to VAST nam omoguava generiranje QV krivulje za
odreenu sabirnicu. Da bi proveli analizu stabilnosti napona moramo prijei na Run Mode nain
rada i rijeiti sistem (Single Solution). Kako se analiza provodi na nain da se poveava snaga
razmjene izmeu dva dijela sistema, moramo odrediti koji dio sistema e uvoziti, a koji izvoziti
energiju. To emo postii tako da definiramo dvije injekcijske grupe. U prvoj grupi e se nalaziti
generatori koji e poveavati izlaznu snagu, a u drugoj grupi potroaa.
15.1. Injekcijske grupe
Za primjer emo uzeti razmjenu izmeu dva podruja. Jedna injekcijska grupa e sadravati
generatore koji e sluiti kao izvor, a druga potroaa koja e sluiti kao uvor. Postupak je
slijedei:
Iz menia Case Information biramo Area/Zone Filters.
U tablici koja se pojavi nalazi se stupac Shown. Njegova vrijednost moe biti postavljena na
Yes ili No dvostrukim pritiskom na lijevu tipku mia. Podruja koja e sluiti kao izvor
postavimo na Yes, a sva ostala podruja na No.
Iz menia Case Information biramo Injection Groups. U tablici koja se pojavi postoji
samo jedan red (None Defined). Kliknemo desnom tipkom mia na tabelu i biramo Insert.
U prozoru koji se pojavi upiemo ime injekcijske grupe (npr. IZVOR).
U mrei koja se pojavi na desnom dijelu prozora kliknemo desnom tipkom mia i biramo
Insert.
U prozoru koji se pojavi oznaimo sve generatore.
Pretpostavit emo da e generatori sudjelovati u razmjeni proporcionalno njihovim
rezervama snage na osnovu ega biramo Base on Maximum - Output.
Kliknemo na strelicu, ime smo stavili generatore i njihove nove faktore participacije na
listu.
Kliknemo na OK i zatvorimo prozor.
89
Sada moramo definirati injekcijsku grupu koja e sluiti kao uvor. Postupak je veoma slian:
Iz menia Case Information biramo Area/Zone Filters.
U tablici koja se pojavi nalazi se stupac Shown. Njegova vrijednost moe biti postavljena na
Yes ili No dvostrukim pritiskom na lijevu tipku mia. Podruja koja e sluiti kao uvor
postavimo na Yes, a sva ostala podruja na No.
Iz menia Case Information biramo Injection Groups. U tabeli koja se pojavi
kliknemo desnom tipkom mia i biramo Insert.
U prozoru koji se pojavi upiemo ime injekcijske grupe (npr. UVOR).
U mrei koja se pojavi na desnom dijelu prozora kliknemo desnom tipkom mia i biramo
Insert.
U prozoru koji se pojavi kliknemo na LOADS.
Oznaimo sva potroaa na listi.
Pretpostavit emo da e potroaa sudjelovati u razmjeni proporcionalno njihovoj veliini
na osnovu ega biramo Base on Size.
Kliknemo na strelicu, ime smo stavili potroaa i njihove nove faktore participacije na
listu. Kliknemo na OK i zatvorimo prozor.
Sada smo definirali injekcijske grupe koje e sluiti kao izvor i uvor prilikom prorauna
analize stabilnosti napona.
15.2. Odreivanje podruja koja elimo promatrati
Da bi odredili podruja koja elimo promatrati ponovno koristimo filter (Area/Zone Filters).
Program koristi ovaj filter da bi ograniio praenje i prikazivanje rezultata na one elemente koji se
nalaze u podrujima koja su postavljena na Yes, kako je ve objanjeno. Dakle, ponovno iz menia
Case Information biramo Area/Zone Filters, te podruja koja elimo promatrati prilikom analize
stabilnosti napona postavimo na Yes, a sva ostala podruja na No.
Nakon to smo definirali injekcijske grupe i odredili podruja koja emo promatrati
prelazimo na analizu stabilnosti napona.
90
15.3. Ovisnost napona u sistemu o aktivnoj snazi
Iz menia Voltage Stability biramo PV Curves. Na ekranu se pojavljuje:
Sl. 15.1. Izgled menia Power - Voltage Relationships

Source
Ovdje biramo injekcijsku grupu koja e sluiti kao izvor.
Sink
Ovdje biramo injekcijsku grupu koja e sluiti kao uvor.
Initial Step Size (MW)
Vrijednost snage u MW za koju e se poveavati razmjena nakon svake uspjene iteracije. Npr. ako
upiemo 10 MW, u prvoj iteraciji snaga razmjene e biti 10 MW, u drugoj 20 MW, u treoj 30 MW
itd.
91
Minimum Step Size
Kada program ne moe rijeiti sistem za trenutnu vrijednost snage, on se vraa na prethodnu
vrijednost snage za koju je sistem rijeen, smanji veliinu koraka (step size) za odreenu vrijednost,
te tada pokua rijeiti sistem. Ova opcija predstavlja minimalnu vrijednost veliine koraka. Kada
program ne uspije rijeiti sistem sa ovom veliinom koraka, on pretpostavlja da je sistem vrlo blizu
take kolapsa napona, i prekida analizu.
When convergence fails, reduce...
Kada program ne moe rijeiti sistem za trenutnu vrijednost snage, on se vraa na prethodnu
vrijednost snage za koju je sistem rijeen, smanji veliinu koraka za vrijednost koja se nalazi u ovoj
opciji, te ponovno pokua rijeiti sistem. Npr. ako upiemo vrijednost 2, a veliina koraka je 10
MW, tada e program kada ne uspije rijeiti sistem smanjiti veliinu koraka na 5 MW, ako ni tada
ne uspije rijeiti sistem, smanjit e veliinu koraka na 2,5 MW itd. Kada veliina koraka padne
ispod vrijednosti minimalne veliine koraka, program prekida analizu.
Power Factor for Changing Load
U ovoj opciji odreujemo na koji nain e se mijenjati reaktivna snaga potroaa prilikom
promjene aktivne snage. Ovdje moemo birati izmeu odreenog faktora snage po kojem e se
mijenjati potronja i naredbe Keep load power factor constant koja nalae programu da poveava
aktivno i reaktivno optereenje na taj nain da faktor snage oba optereenja ostane konstantan.
Obino e nam druga opcija biti prihvatljiva.
Allow only AGC units to vary
Ako potvrdimo ovu naredbu, doprinos poveanju snage razmjene dat e samo oni generatori koji su
postavljeni na AGC, a nalaze se u injekcijskoj grupi IZVOR. U suprotnom e svi generatori koji se
nalaze u injekcijskoj grupi IZVOR sudjelovati u poveanju snage razmjene.
Enforce unit MW limits
Potvrivanjem ove naredbe nalaemo programu da ne smije prekoraiti minimalne i maksimalne
izlazne snage koje su postavljene za generatore.
Do not allow negative loads
Ako se potroa nalazi u injekcijskoj grupi IZVOR, ono e se smanjivati. Potvrdom ove
naredbe nalaemo programu da se snaga potroaa ne smije smanjiti na vrijednost manju od
nule.
92

U ovom meniu odreujemo koje veliine elimo promatrati. Veliine koje neemo
promatrati nee biti snimljene. Ovaj meni sadri nekoliko prozora, i u svakom treba odrediti
veliine koje emo promatrati. Na raspolaganju su nam:
Buses
Za sabirnice moemo promatrati napon, fazni pomak napona, aktivno i reaktivno optereenje. Ako
elimo promatrati neku veliinu npr. fazni pomak napona, dvaput kliknemo desnom tipkom mia na
polje Angle?, tako da se vrijednost promijeni sa No na Yes. Postupak je isti za sve druge veliine.
Generators
Za generatore moemo promatrati aktivnu, reaktivnu izlaznu snagu i rezervu reaktivne snage.
Groups
Ovdje moemo promatrati rezervu reaktivne snage za grupu sabirnica.
93
System
Ovdje namjetamo opcije koje se odnose na cijeli sluaj. Na raspolaganju su:
Contingencies - ako elimo promatrati nepredviene dogaaje koje smo prethodno pohranili na
disk, kliknemo na Monitor contingencies in file i upiemo ime datoteke nepredvienog dogaaja.
Voltage violations - ako elimo da program signalizira sabirnice iji napon padne ispod
dozvoljenog kliknemo na Low Voltage Violations, isto tako za sabirnice iji napon prijee iznad
dozvoljenog kliknemo na High Voltage Violations.
Inadequate voltage level - prilikom provoenja analize stabilnosti napona, esto e nas zanimati ne
samo naponi kod kojih dolazi do kolapsa sistema, ve i neadekvatni naponi kod kojih je
onemogueno kvalitetno voenje sistema. U ovoj opciji odreujemo te napone.
Program snima vrijednosti svake promatrane veliine, nakon svakog rjeenja (nakon svakog
poveanja snage razmjene). Ovi podaci se spremaju u memoriju, odnosno ako elimo mogu biti
spremljeni i na disk. O tome na koji nain e podaci biti spremljeni biramo u meniu Output.
U meniu Other Options na raspolaganju nam stoje etiri opcije.
Collapse Cushion (%)
Postotno smanjenje snage razmjene koja je uzrokovala kolaps napona. Npr. ako je kolaps napona
nastao pri snazi razmjene od 1000 MW, a u ovu opciju upiemo 10%, program e prijaviti da je
kolaps napona nastupio pri snazi razmjene od 900 MW.
Inadequate Voltage Cushion (%)
Postotno smanjenje snage razmjene koja je uzrokovala neadekvatan napon na sabirnicama sistema.
Npr. ako se neadekvatan napon pojavio pri snazi razmjene od 500 MW, a u ovu opciju upiemo 10
%, program e prijaviti da se neadekvatan napon pojavio pri snazi razmjene od 450 MW.
Pause Between Iterations
Ako potvrdimo ovu naredbu, program e napraviti pauzu nakon svakog koraka (nakon svakog
rjeenja za pojedinu snagu razmjene). To nam daje mogunost da sagledamo rezultate ili da ih
spremimo na disk.
Solution Options
Izborom ove opcije dolazimo do menia Power Flow Solution.
Postavljanje ovako velikog broja opcija se ne mora vriti svaki puta kada vrimo analizu.
Opcije se mogu snimiti klikom na Save Options, a poslije uitati klikom na Load Options.
94

Run, Pause, Abort
Poetak, pauza i prekid analize stabilnosti napona.
Contingency
Ime datoteke u kojoj se nalaze nepredvieni dogaaji koji sudjeluju u analizi stabilnosti napona.
Step Size (MW)
Veliina koraka koju program trenutno koristi da povea snagu razmjene.
Total Shift (MW)
Iznos posljednje snage razmjene za koju je rijeen sistem.
Collapse Margin
Snaga razmjene pri kojoj je dolo do kolapsa napona sistema.
95
Inadequate Voltage Margin
Snaga razmjene pri kojoj su utvreni neadekvatni naponi.

U ovom meniu nam je omogueno da bilo koju veliinu koju promatramo prikaemo
grafiki na dijgramu.
X Axis Quantity
Ovdje biramo veliinu koja e se nalaziti na osi x. (Npr. snaga razmjene, "Total Shift (MW)").
X Axis Caption
Ovdje upiemo tekst koji e stajati uz os x. (Npr. snaga razmjene)
Y Axis Quantity
Ovdje biramo veliinu koja e se nalaziti na osi y. (Npr. napon sabirnice broj 1).
96
Y Axis Caption
Ovdje upiemo tekst koji e stajati uz os y. (Npr. napon sabirnice 1).
Title
Ovdje upiemo naziv koji elimo dodijeliti dijagramu. (Npr. napon sabirnice 1 kao funkcija snage
razmjene).
Kada pokrenemo analizu, kliknemo na Plot i dijagram e se pojaviti u posebnom prozoru.
Moemo prikazati toliko dijagrama koliko memorije posjeduje raunalo. Desnim klikom na
dijagram otvara se njegov lokalni meni. Tu moemo spremiti dijagram na disk ili ga odtampati na
printeru.
U meniu Violations prikazane su vrijednosti napona na sabirnicama, koji odstupaju od
ogranienja koje smo za njih postavili. Ove vrijednosti su prikazane tablino, i nadopunjavaju se
poslije svakog koraka. U donjem dijelu prozora prikazana je sabirnica na kojoj je prvi put zabiljeen
neadekvatan napon.
U meniu Contingencies nalaze se vrijednosti snage razmjene pri kojoj je dolo do
kolapsa napona i pojave neadekvatnog napona za nepredvieni dogaaj koji se prati u analizi
stabilnosti napona.
97
15.4. Ovisnost napona sabirnice o reaktivnoj snazi
U analizi stabilnosti napona, na raspolaganju nam jo stoji ovisnost napona sabirnice o
reaktivnoj snazi. Iz menia Voltage Stability biramo QV Curves:
Sl. 15.5. Izgled menia QV Curve Analysis

Generiranje QV krivulje je znatno jedostavnije od PV krivulje. Izaberemo sabirnicu za koju
elimo izvriti analizu, upiemo veliinu koraka napona (npr. 0,01), i minimalnu i maksimalnu
vrijednost napona sabirnice u per unit (npr. 0,9 i 1,1), te kliknemo na Run.
Program vri analizu na taj nain da privremeno postavi zamiljeni generator koji proizvodi
samo reaktivnu snagu na promatranu sabirnicu. Tada program u svakom koraku rauna potrebnu
koliinu reaktivne snage koju generator mora proizvesti da se dobije eljeni napon sabirnice. Kada
se raunanje zavri, program automatski prikazuje dijagram ovisnosti reaktivne snage o naponu
sabirnice.
Nakon ove teorijske analize prelazimo na konkretni primjer na kojem e biti izvreni
odgovarajui prorauni i simulacije.
98
16. SIMULACIJA SISTEMA NA KONKRETNOM PRIMJERU
16.1. Kreiranje jednopolne eme
Sl.16.1. Jednopolna shema primjera

Ovo je primjer sistema sa sedam sabirnica, pri emu je sabirnica broj 1 izabrana kao
referentna. Sistem ima tri podruja od kojih je svako prikazano u drugoj boji, i sva tri podruja se
nalaze na ekonominoj razdiobi optereenja (OPF). Sva tri generatora su postavljena na automatsku
regulaciju (AGC).
Sn
PR.OM.
MVA
Uk
GR.SPOJA
Po
Pk
io
kW
kW
T1
8.00
10/35
5.95
Yd5(uzem.)
8.42
54.00
T2
8.00
10/35
5.82
Yd5(uzem.)
8.42
54.00
T3
8.00
35/10
5.95
Yd5(uzem.)
8.42
54.00
T4
8.00
35/10
5.82
Yd5(uzem.)
8.42
54.00
T5
8.00
35/10
7.10
Dy5
8.00
54.00
T6
8.00
35/10
7.17
Dy5
8.00
54.00
T7
8.00
10/35
7.10
Dy5
8.00
54.00
Tabela 16.1. Parametri transformatora
99
l
Xd
Rd
Xo
Ro
In
Cz
km
/km
/km
/km
/km
F/km
F/km
Z1
4.90
0.37
0.23
0.37
0.23
404.00
9 10-9
6 10-9
Z2
4.90
0.37
0.23
0.37
0.23
404.00
9 10-9
6 10-9
K1
2.10
0.13
0.13
0.14
0.20
315.00
1.9 10-7
1.33 10-7
K2
2.30
0.13
0.13
0.14
0.20
235.00
3.45 10-7
2.41 10-7
Tabela 16.2. Parametri vodova/kablova

P
MW
MVAr
P1
9.2
4.5
P2
8.4
4.1
Tabela 16.3. Parametri potroaa

Sn
Un
x''d
xd=xi=xo
MVA
kV
G1
15
10
11.5
12.5
G2
15
10
11.5
12.5
G3
15
10
11.5
12.5
Tabela 16.4. Parametri generatora

Koeficijenti potrebni za proraun troka generatora su preuzeti iz primjera koji se nalazi u
programskom paketu, i svi generatori su modelirani istim koeficijentima. Koeficijenti su: A=253.2,
B=7.84, C=0.0013, D=0.
Cijene goriva su ovisne naravno o vrsti goriva kojeg koristi pojedini generator. Pretpostavka
je da generator broj 1 za gorivo koristi mazut, generator broj 3 takoer mazut, a generator broj 2
plin. Cijene pojedinih vrsta goriva su prikazane tablino:
Vrsta goriva
Cijena ($/Mbtu)
Mazut
2.60
Ugljen
2.20
Plin
3.90
Tabela 16.5. Cijene goriva
100
Formule potrebne za izraunavanje parametara:
Transformator:
u
S
Z TR = K% B
100 S nTR
S
RTR = PK 2B
S nTR
[p. u.]
(16-1)
[p. u.]
(16-2)
2
2
X TR = Z TR
RTR
[p. u.]
(16-3)
S
BTR = i0 nTR
[p. u.]
(16-4)
SB
Nulta vrijednost impedancije i susceptancije transformatora su jednake direktnoj.
Generator:
x
S
X d'' = d % B
100 S nG
[p. u.]
(16-5)
[p. u.]
(16-6)
[p. u.]
(16-7)
Ri = 0.07 X i
x
S
X 0 = 0% B
100 S nG
[p. u.]
(16-8)
[p. u.]
(16-9)
R0 = 0.07 X 0
[p. u.]
(16-10)
[p. u.]
(16-11)
[p. u.]
(16-12)
[p. u.]
(16-13)
[p. .u]
(16-14)
Rd = 0.07 X d''
x
S
X i = i% B
100 S nG
Prenosivi vod / kabl

Z d = ( Rd l + jX d l )
SB
2
U nV
2
U nV
Bd = C l
SB
Z 0 = ( R0 l + jX 0 l )
B0 = C Z l
2
U nV
SB
SB
2
U nV
101
Nakon kreiranja jednopolne eme i unosa parametara za pojedine elemente, prelazimo na

simulaciju sistema u toku vremena. Simulacija e trajati 24 sata, sa poetkom u ponedjeljak u
00:00, i krajem u ponedjeljak u 23:59. Frekvencija sistema je podeena na 50 Hz. Ove i druge vane
opcije se moraju postaviti u meniu Options/Tools, Solution/Environment.
Dnevni dijagram optereenja koji se koristi u primjeru za podruje 2 i podruje 3 je dijagram
optereenja za tipian zimski radni dan:
Sl. 16.2. Dnevni dijagram optereenja za tipian zimski radni dan

Na slijedeim slikama e biti prikazani podaci za sva tri podruja prije pokretanja
simulacije:
Sl. 16.3. Prikaz rezultata prije pokretanja simulacije
102
Sl. 16.4. Prikaz rezultata prije pokretanja simulacije

Kao to se moe vidjeti na slikama 16.3. i 16.4., sva tri podruja su namjetena na
ekonominu razdiobu optereenja (OPF). U podruju broj 1 se nalazi referentna sabirnica, to u
stvari znai da je to taka u kojoj je sistem spojen na mreu. Generator koji se nalazi na referentnoj
sabirnici (sabirnica borj 1) je fiktivan, i on predstavlja mreu. Zbog toga se na ovaj generator ne
odnose ogranienja snage koje smo upisali u njegov meni.
Na poetku simulacije generatori iz podruja 2 i podruja 3 pokrivaju vlastita optereenja, a
generator iz podruja 3 ak daje 0,02 MW u mreu. zbog toga je greka voenja podruja broj 3
(ACE) jednaka 0,02 MW.
Generator u podruju 3 proizvodi tono onoliko snage koliko je dovoljno da pokrije
optereenje i gubitke u svom podruju. Zbog toge je njegova ACE jednaka nuli.
Lambda pojedinog podruja ovisi o krivulji troka generatora u tom podruju i cijeni goriva.
Podruje broj 2 najskuplje proizvodi energiju, jer koristi najskuplje gorivo.
Podruja broj 2 i broj 3 koriste dnevni dijagram optereenja za tipian zimski radni dan. Kao to se
moe vidjeti iz dijagrama, vrhovi optereenja se nalaze u vremenu od 7 sati ujutro i 16 sati poslije
podne.
Nakon pokretanja simulacije, napravit emo pauzu u 7 sati ujutro kada nastupa vrh
optereenja i pogledati to se dogaa u sistemu.
16.5. Prikaz rezultata u vrijeme vrha optereenja
103
16.6. Prikaz rezultata u vrijeme vrha optereenja
Maksimalna aktivna snaga koju generatori u podruju 1 i podruju 2 mogu proizvesti je

limitirana na 10 MW. Kao to se sa slika 16.5. i 16.6. moe vidjeti optereenje u oba podruja
prelazi 10 MW. Da bi pokrili optereenje, oba podruja moraju dobiti razliku snage koju ne mogu
sama proizvesti iz mree.
S obzirom da podruje broj 3 ima manjak snage, njegova ACE je jednaka -0.81 MW, to je
tono jednako snazi koju podruje broj 3 uzima iz mree. Optereenje podruja 3 iznosi 10.69 MW.
Gubici podruja 3 su jednaki 0.12 MW. Poto generator podruja 3 moe proizvesti samo 10 MW,
podruje 3 mora iz mree uzeti razliku snage 0d 0.69 MW plus gubici 0.12 MW to zajedno iznosi
0.81 MW. Analogno vrijedi i za podruje 2.
Mrea daje ukupnu snagu od 2.54 MW u podruje 2 odnosno podruje 3. Ova snaga se
dobije zbrojem manjka snage podruja 2 i podruja 3 (0.81 MW + 1.73 MW).
Trenutna vrijednost snage potroaa u podruju 2 i podruju 3 se dobije ako se vrijednost
snage pojedinog podruja iz tablice 16.3. pomnoi sa koeficijentom 1.27.
Vrijednosti sa slika br. 16.5. i br. 16.6. se mogu pogledati i na slijedeim dijagramima:
Sl. 16.7. Dijagram proizvodnje i potronje za podruje 2
104
Na slici 16.7 plava kriva predstavlja optereenje podruja 2, a crvena proizvodnju
podruja 2. Na slici se vidi da je proizvodnja ravna linija. To je zbog toga to generator radi
maksimalnom snagom u vremenskom periodu koji je obuhvaen dijagramom. Optereenje naglo
raste, i vrh optereenja je u 7 sati, da bi zatim polagano opadalo.
Napomena, dijagrami se gledaju sa desna na lijevo.
Sl. 16.8. Dijagram kontrolne greke podruja 2

Na dijagramu se vidi da greka voenja podruja (ACE) opada do 7 sati. Takoer, njena
vrijednost je negativna za cijeli vremenski period kojeg obuhvaa dijagram, to je posljedica
nemogunosti podruja 2 da u vremenskom periodu kojeg obuhvaa dijagram, proizvede snagu
dovolju na pokrije vlastito optereenje. Nakon sedam sati kriva se pretvara u ravnu liniju. To se
dogaa zbog toga to se potronja izmeu 7 i 8 sati veoma polako mijenja. Ovo se moe pogledati
na dnevnom dijagramu optereenja, slika 16.2.
Sl. 16.9. Dijagram gubitaka podruja 3
105
Na slici 16.9. su prikazani gubici u podruju 3 u vremenskom intervalu od 6:30 do 7:30 sati.
Iz ovog dijagrama moemo zakljuiti da gubici podruja 3 naglo rastu za vrijeme vrnog
optereenja koje nastupa u 7 sati.
Nastavkom simulacije proizvodnja i potronja podruja 2 i podruja 3 prate dnevni dijagram
optereenja. Jo jedno vrno optereenje nastupa u 16 sati. Nakon 22 sata, pa do 6 sati ujutro,
podruja 2 i 3 mogu pokriti vlastito optereenje, te ne moraju uzimati snagu iz mree.
106
16.3. Razmjena energije izmeu podruja
Dogovorena razmjena energije e se izvriti izmeu podruja 1 i podruja 2. Podruje 1 e

prodati 25 MWh elktrine energije podruju 2 u vremenu od 5 sati, po cijeni od 25 $/MWh. Ova
razmjena je pogodna za oba podruja, jer podruje 1 proizvodi elektrinu energiju po cijeni od
20.39 $/MWh, a podruje 2 po cijeni od 30.67 $/MWh. Iz toga proizlazi da je podruju 2 jeftinije
kupiti energiju od podruja 1 nego da ju samo proizvede, dok e podruje 1 zaraditi 4.61 $/MWh
minus gubici koji nastaju pri prijenosu energije.
Sl. 16.10. Parametri koriteni za razmjenu energije

Informacije o nainu unosa podataka za dogovorenu razmjenu energije pogledati na str. 69.
Tok razmjene energije moemo pogledati i na dijagramima do kojih dolazimo preko
menia Options/Tools,Charts i biramo Area MW Transaction Chart.
Pritiskom desne tipke mia na dijgramu, pojavljuje se njegov lokalni meni u kojem moemo
promijeniti podruje za kojeg se crta dijagram. Prva dva dijagrama predstavljaju tok razmjene
energije gledano sa aspekta podruja 1, dok druga dva dijagrama predstavljaju tok razmjene
energije gledano sa aspekta podruja 2.
107
Sl. 16.11. Dijagrami poetka i zavretka razmjene energije gledano sa aspekta podruja 1
Na prvom dijagramu vidimo kako se snaga razmjene poveava od 0 MW na 5 MW u
vremenskom intervalu od 10 minuta. Nakon 5h snaga razmjene se smanjuje sa 5 MW na 0 MW,
takoer u vremenskom intervalu od 10 minuta, to se vidi na drugom dijagramu. Snaga razmjene na
ovim dijagramima je pozitivna, to znai da podruje 1 predaje energiju podruju 2.
Sl. 16.12. Dijagrami poetka i zavretka razmjene energije gledano sa aspekta podruja 2
Na prvom dijagramu vidimo da snaga razmjene raste sa 0 MW na 5 MW u vremenskom
intervalu od 10 minuta. Nakon 5h snaga razmjene se smanjuje sa 5 MW na 0 MW, takoer u
vremenskom intervalu od 10 minuta, to se vidi na drugom dijagramu. Snaga razmjene na ovim
dijagramima je negativna, to znai da podruje 2 kupuje energiju od podruja 1.
108
16.4. Proraun kratkog spoja
Prilikom prorauna kratkog spoja pretpostavit emo da je do udara groma u sabirnicu broj 3
dolo u vrijeme vrnog optereenja u 7 sati ujutro. Proraun emo izvriti za sluaj tropolnog
kratkog spoja. Da bi izvrili proraun, desnom tipkom mia kliknemo na sabirnicu 3 i biramo Fault.
U prozoru koji se pojavi na ekranu biramo opciju 3 Phase Balanced i kliknemo na Calculate.
Program tada izvri proraun trofaznog kratkog spoja na sabirnici 3 i rezultate prikae tablino.
Sl. 16.13. Vrijednosti napona sabirnica [p.u.]

Iz tablice se moe zakljuiti da je na sabirnici broj tri dolo do sloma napona.
Sl. 16.14. Vrijednost struja kratkog spoja generatora [kA]
Sl. 16.15. Vrijednost struja kratkog spoja potroaa [kA]
109
Sl. 16.16. Vrijednost struja kratkog spoja vodova/generatora [kA]
110
Sl. 16.20. Prikaz struja kratkog spoja za jednu fazu

Na slici 16.20. prikazane su struje kratkog spoja kroz jednu fazu. Do ovog prikaza doli smo
pritiskom na polje Phase A. S obzirom da smo proraun izvrili za trofazni simetrini kratki spoj,
vrijednosti struja su jednake i u ostale dvije faze.

PowerWorldSimulator 7.0 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PowerWorldSimulator 7.0 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

PRIMJENA PROGRAMSKOG PAKETA "Power World 7.0"

2.1. Meni File

2.2. Meni Default Drawing Values

2.3. Meni Oneline Display Options

2.3.1. Meni Display Options

2.3.2. Meni Pie Chart Options

2.3.3. Meni Animated Flow Options

2.3.4. Meni Thumbnail View

2.3.5. Meni Grid

3. KREIRANJE JEDNOPOLNE EME

3.2.1. Regulacija snage i napona

3.2.2. Troak generatora

3.4. Invertirajui shunt

3.5. Prijenosni vod

3.6.1. Modeliranje transformatora

3.6.2. Automatsko upravljanje naponom transformatora

3.6.3. Upravljanje reaktivnom snagom

3.6.4. Upravljanje transformatorima za kosu regulaciju napona

4. MENI POWER WORLD SIMULATOR OPTIONS

5. KONTROLNA GREKA PODRUJA

6. MENI AREA INFORMATION DIALOG

7.1. Pokretanje simulacije

7.2. Vraanje simulacije na poetak

7.3. Pauza simulacije

7.5. Jednoznano rjeenje tokova snaga

7.6. Postavljanje sistema na jedininu vrijednost

8. DIJAGRAM PROMJENE OPTEREENJA

8.1. Modeliranje dijagrama promjene optereenja

8.2. Grafiki prikaz dijagrama promjene optereenja

9. RAZMJENA ENERGIJE IZMEU PODRUJA

9.1. Dogovorena razmjena

9.2. Osnovna razmjena

10. PRORAUN KRATKOG SPOJA

11. FAKTORI DISTRIBUCIJE

11.1. Power Transfer Distribution Factors (PTDFs)

11.2. Line Outage Distribution Factors (LODFs)

12. MENI LIMIT MONITORING SETTINGS

13. ANALIZA NEPREDVIENIH DOGAAJA

14. ANALIZA RASPOLOIVE RAZMJENE ENERGIJE

15. ANALIZA STABILNOSTI NAPONA

15.1. Injekcijske grupe

15.2. Odreivanje podruja koja elimo promatrati

15.3. Ovisnost napona u sistemu o aktivnoj snazi

15.4. Ovisnost napona sabirnice o reaktivnoj snazi

16. SIMULACIJA SISTEMA NA KONKRETNOM PRIMJERU

16.2. Pokretanje simulacije

16.3. Razmjena energije izmeu podruja

16.4. Proraun kratkog spoja

Sl. 2.1. Izgled ekrana nakon pokretanja programa

Sl. 2.2. Izgled menia FILE

iz menia FILE izaberemo Open Oneline ili kliknemo na ikonu

sa liste jednolinijskih dijagrama izaberemo jedan i kliknemo OK.

Sl. 2.3. Izgled menia Default Drawing Values

Sl. 2.4. Primjer parametara postavljenih za sabirnice

Sl. 2.5. Izgled menia Positions for Adding New Fields

Sl. 2.6. Izgled menia Bus Field Options

Sl. 2.7. Izgled menia Display Options

Sl. 2.8. Izgled menia Pie Chart Options

Sl. 2.9. Izgled menia Animated Flow Options

2.3.4. Meni Thumbnail View

Sl. 2.10. Izgled menia Thumbnail View

LoadMultiplier(t) * (SMW + IMWW + ZMW V *V)