You are on page 1of 40

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

V-6.

OBRADA BUENJEM

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

CILJEVI UENJA:

1. Razumete proizvodne operacije u obradi


buenjem.
2. Planirate alate u obradi buenjem.

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Alati za obradu otvora (rupa)

zabuivai
burgije
proirivai
razvrtai
noevi za proirivanje
provlakai...

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Zabuivai:
1. zabuivai za obina sredinja gnezda
2. zabuivai za zatiena sredinja gnezda

zabuivai za obina
sredinja gnezda

zabuivai za zatiena
sredinja gnezda

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Neka konstrukciona reenja zabuivaa

zabuivai za obina
sredinja gnezda

zabuivai za zatiena
sredinja gnezda

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Namena burgija:
q izradu otvora buenjem,
q razbuivanje prethodno izvedenih otvora.
Prema konstrukciji
1.
2.
3.

burgije se dele na:


spiralne burgije
ravne burgije
specijalne burgije (najee su to burgije za duboko
buenje)

Prema materijalu alata od kojih se izrauju razlikuju se:


1. burgije od alatnog materijala (najee brzoreznog elika)
2. burgije sa ploicama od tvrdog metala (ili izraene izjedna od
tvrdog metala)
Prema dubini otvora koji se izrauju razlikuju se:
1. burgije za buenje otvora male dubine
2. burgije za buenje otvora vee dubine (burgije za duboko buenje)
Prema obliku drke razlikuju se:
1. burgije sa cilindrinom drkom
2. burgije sa koninom drkom (najee je to Morze - konus

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Spiralne burgije
Spiralna burgija je osnovni alata za buenje.
Sastoji se od: tela sa dva zavojna leba i drke.
Zavojni lebovi slue za odvoenje strugotine iz zone rezanja kao i
za dovoenje sredstva za hlaenje u zonu rezanja.
U cilju smanjenja trenja i habanja vlakna, prenik burgije se
smanjuje idui od vrha ka drci burgije.
Radi poveanja krutosti burgije prenik jezgra se poveava od
vrha ka drci burgije.

Spiralna burgija
Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Burgije spiralne za metal set

proizvoa: OPTIMUM, Nemaka


broj burgija u setu: 25 kom.
dimenzije burgija: 1 / 1.5 / 2 / 2.5 / 3 /
3.5 / 4 / 4.5 / 5 / 5.5 / 6 / 6.5 / 7 / 7.5 / 8
/ 8.5 / 9 / 9.5 / 10 / 10.5 / 11 / 11.5 / 12 /
12.5 / 13 mm
titanijumska prevlaka
tvre od burgija od tvrdog metala
bolji rezultati obrade
vea izdrljivost
pakovanje: metalna kutija

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Otrenje burgija

A - Normalni oblik vrha


B - Normalni oblik sa odbruenim jezgrom
C - Normalni oblik vrha sa popravljenim glavnim seivima
D - Normalni oblik vrha sa krstasto odbruenim jezgrom
E - Dvojno naotren vrh
F - Ravan vrh sa iljkom
SL - N, AL - M - Normalni oblik vrha sa posebnim profilom zuba
Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Prema konstrukciji zavojne burgije mogu biti:


1. kratke,
2. normalne duine i produene,
3. sa desnom i levom zavojnicom leba,
4. sa cilindrinom i koninom drkom,
5. istog prenika i stepenaste.

reenja spiralnih burgija


od brzoreznog elika

drke zavojnih burgija


Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Telo i drka burgije sa ploicama


od tvrdog metala se izrauju iscela
od konstrukcijskog elika

2
zatezne vrstoe oko 70 [daN mm ] .

Namena: obrada tekoobradljivih


materijala (kaljeni elici, tvrdi sivi
liv, temper liv, staklo, keramika,
kamen i dr.), kao i kod buenja
dubokih otvora.

Burgije sa ploicama od tvrdog metala


Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Specijalne spiralne burgije


stepenaste burgije, ravne burgije, puane burgije, topovske burgije
i druge specijalne burgije za duboko buenje.

Specijalna spiralna burgija za buenje dubokih otvora


Namena: za buenje dubokih otvora imaju kanale za dovoenje
sredstva za hlaenje u zonu rezanja, koji su zavojni i prolaze kroz obe
grane burgije od drke do vrha burgije.
Sredstvo za hlaenje se dovodi kroz drku.

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Ravna burgija

Puana burgija
Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Topovska burgija

Burgije za var
(kratka i duga)

Burgije za lim
(ravna i stepenasta)
Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Stepenasta burgija

Burgija - glodalo

Burgija sa izmenljivim vrhom od tvrdog metala


Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Proirivai i uputai
Proirivai se koriste za proirivanje i uputanje ve ranije izbuenih ili
odlivenih otvora u cilju dobijanja tanijeg oblika i boljeg kvaliteta obraene
povrine od obrade buenjem.

Valjkasti nasadni proirivai

Nenasadni proirivai

eoni uputai za obradu upusta za glavu vijka sa krutom voicom


i uputa za poravnavanje povrine za naleganje navrtke vijka
Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Kupasti uputai sa karakteristinim


uglovima vrha

Specijalni uputai i proirivai najee se primenjuju kod


obrade stepenastih otvora.
Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Razvrtai
Razvrtai se koriste za zavrnu obradu otvora i rupa posle
buenja i proirivanja, pri emu se moe ostvariti vrlo uska
tolerancija i kvalitet obraene povrine.

Runi razvrtai sa pravim


i zavojnim zubima

Runi podeljivi razvrta


Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Nenasadni (sa zavojnim i pravim zubima) i nasadni mainski


razvrtai

Konini razvrtai se primenjuju za obradu metrikih i Morze konusa

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Builica stona trofazna


snaga motora: 550 W / 400 V - 50 Hz
maksimalni prenik buenja u eliku: 20 mm
dubina ulaganja: 170 mm
hod vretena: 80 mm
broj obrtaja vretena: 210 - 2220 o/min
broj brzina: 12
izbor smera okretanje vretena: levo / desno
dimenzije radnog stola: 275 x 275 mm
zakretanje radnog stola: +/- 45 i 360 stepeni
maksimalno rastojanje od vretena do stola: 450
mm
dimenzije radnog stola na postolju: 205 x 200 mm
maksimalno rastojanje od vretena do postolja: 635
mm
prenik stuba: 70 mm
gabariti (dxxv): 700x300x990 mm
neto teina: 53 kg

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Stubna builica

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Stubna stona builica

Napon: 400 V - 50 Hz
Snaga: 1100 W (S2 15 min)
Broj obrtaja: 160-3000 /min (16
brzina)
Smer obrtanja: levi-desni
Zakretanje radne ploe: -45 do +45
Prihvat burgije: 3-25 mm
Glava: B16
Hod vretena: 200 mm
Dimenzije postolja: 520 x 305 mm
Dimenzije radne povrine: 335 x 335
mm
Ukupna visina: 1670 mm
Teina: 89 kg

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Osnovna pravila koja treba slediti prilikom buenja materijala


stubnom builicom
Brzina buenja
Vani inioci za brzinu buenja: vrsta materijala, veliina buenog otvora, vrsta burgije, zahtevan
kvaliteta reza. to je manja burgija, to je vea brzina. Prilikom buenja mekih materijala potrebna
je vea brzina nego kod tvrdih materijala
Buenje u metalu
Predmete od metala treba sigurno fiksirati, preporuujemo stegu. Nikada je ne pridravajte golim
rukama; Otrice burgije mogle bi zahvatiti predmet i prouzrokovati Vam teke povrede. Builica
e se slomiti ako predmet od metala udari o stub.
Bueni predmet vrsto fiksirajte. Bilo kakvo okretanje i pomicanje ima kao posledicu, ne samo
grubi rez buenog otvora, nego i veu opasnost loma burgije. Ako bueni predmet ima pljosnati
oblik, podloite ga komadom drveta da spreite njegovo proklizavanje. Ako predmet ima
nepravilan oblik i ne moe potpuno prianjati uz sto, treba ga fiksirati.
Buenje u drvetu
Burgije za obradu kovina mogu se koristiti i za drvo, no ipak treba dati prednost burgijama za drvo.
Nemojte koristiti spiralne burgije rotiraju suvie brzo tako da bueni predmet podignu sa stola i
vrtloe s njim naokolo. Da bueni predmet potpuno probuite, treba sto poravnati tako da burgija
dopre do sredinjeg otvora. Kad burgija poinje sei drvo, pomiite ga postepeno da spreite
upanje materijala. Ispod buenog materijala koristite komad otpadnog drveta kao podlogu. To
Vam moe pomoi u smanjenju upanja materijala i zatititi vrh burgije.
Pomeranje
Runu polugu za pomeranje pokreite dovoljnom snagom prema dole, pomeranje povremeno
prekinite da bi piljevina bila kratka, odnosno da odvedete piljevinu iz buenog otvora. Suvie brzo
pomicanje moglo bi prouzrokovati zaustavljanje motora, proklizivanje remena, oteenje buenog
predmeta ili slom burgije. Suvie sporo pomicanje e prouzrokovati pregrejavanje burgije i
paljenje buenog predmeta.
Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Radijalna builica

Za buenje teih radnih predmeta,


veih dimenzija - pri buenju vie rupa,
radni predmet ne mora da se pomera za
svaku rupu.
Pogonski elektromotor, za pogon
glavnog vretena se nalazi na nosau
alata.
Glavno vreteno vri vertikalno
pomono kretanje.
Nosa alata se pomera radijalno, du
konzole builice, u odnosu na stub.
Konzola se moe kretati u vertikalnom
pravcu du zavojnog vretena (poseban
elektromotor) i da se obre oko stuba.

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Radijalna builica

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Radijalna builica

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Koordinatna builica obezbeuje buenje odnosno obradu prema zadatim


koordinatama centra otvora, u skladu sa programom utvrenim
koordinatama.
Zahteva posebne uslove, u pogledu mikroklime, i obezbeuje visok kvalitet
obrade.
Maine u obradi buenjem
Osnovne eksploatacijske karakteristike jednovretenih builica (znaajne i
pri izboru i nabavci maina) su:
koeficijent preciznosti Cmp i tanosti maine Cmpk,
pogonska snaga maine P i mehaniki stepen iskorienja snage ,
raspon brojeva obrta nmin - nmax
geometrijski faktor promene prenosnika glavnog kretanja n,
raspon koraka Smin - Smax i geometrijski faktor promene prenosnika
pomonog kretanja S,
gabariti predmeta obrade (maksimalni prenik i dubina buenja) i sl.
Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Koordinatna builica
1. Omoguava buenje rupa na tanom meusobnom odstojanju bez
prethodnog merenja i obeleavanja na radnom predmetu.
2. Zahtevaju se posebni radni uslovi zbog traene preciznosti.
3. Moe se koristiti kao glodalica za uzduno glodanje.

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Vievretene builice su namenjene masovnoj proizvodnji.


To su: redne, builice sa vievretenom glavom i vievretene builice.

ema vievretene builice


Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

Builica sa vievretenom glavom


Jednovretena builica, adaptirana za istovremeno buenje sa vie vretena

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi


,
,

.
Dn
dr = Dr = Dn
dp = Dp Dr - 2
db = Db Dp - 1
db > 30mm
db1 = Db1 0.6Db
ar = (Dr - Dp) / 2
ap = (Dp - Db) / 2
ab = (Db - Db1) / 2

1/2
2/2

Db1

Db

Dp

Dr

Db1
Db

Dp

Dr

kc a [N/mm2],
(kc300),
D [mm],
CM [Nmm/mm2],
x, y
kM ,

s s0


v = vT


Pk = PM

:
n = min{nA, nM }
nm < n < nm+1
nms0
nm+1sm+1

ns = max{nms0, nm+1sm+1}

:
n = min{nA, nM }
s = s0

kc a [N/mm2],
(kc300),
D [mm],
CM [Nmm/mm2],
x, y
kM ,

(1.5 2)s

s0


:
s = CD0.6

DC-

[mm/]

[mm]
.

s s0

:
s = CD0.7
DC-

[mm/]

[mm]
.

s s0

Osnovne akademske studije Studijski program - Inenjerski menadment

HVALA NA PANJI

Tehniki sistemi 2011. Duan B. Regodi

You might also like