See

discussions, stats, and author profiles for this publication at: http://www.researchgate.net/publication/272382196

Mogunost izjednaenja geodetskih mrea u programskom paketu Columbus(The possibility of a

adjustment geodetic networks in the application pack Columbus)
CONFERENCE PAPER OCTOBER 2008

DOWNLOADS

VIEWS

122

40

5 AUTHORS, INCLUDING:
Marko Pavasovi

Marko ljivari

University of Zagreb, Faculty of Geodesy

Geodezija d.o.o

22 PUBLICATIONS 1 CITATION

12 PUBLICATIONS 1 CITATION

SEE PROFILE

SEE PROFILE

D. Markovinovi

Tomislav Bai

University of Zagreb

University of Zagreb

28 PUBLICATIONS 5 CITATIONS

169 PUBLICATIONS 110 CITATIONS

SEE PROFILE

SEE PROFILE

Available from: Tomislav Bai

Retrieved on: 25 July 2015

218

Znanstveni i struni radovi u geodeziji

219

I. Simpozij ovlatenih inenjera geodezije Zbornik radova

Mogunost izjednaenja
geodetskih mrea u
programskom paketu Columbus
Mario Kranjec, Milan Rezo, Marko Pavasovi, Marko ljivari,
Danko Markovinovi, Tomislav Bai

Uvod

Saetak U radu su teorijski i praktino objanjeni postupci obrade i izjednaenja 2D geodetskih mrea. Teorijski je

Geodetska mrea se definira kao konfiguracija tri ili

pristupiti analizi podataka prije provedbe samog izjed-

objanjen postupak korekcije i redukcije izmjerenih veliina u ravninu projekcije, kao i model izjednaenja po posrednim

vie toaka na fizikoj povrini Zemlje, koje su poveza-

naenja. Analizom se nastoji svakom mjerenju prido-

mjerenjima. Praktina izvedba obrade i izjednaenja geodetske mree je obavljena u programskom paketu Columbus

ne terstrikim, astronomskim ili satelitskim metodama,

dati teina raunata na temelju standardnih devijacija

na objektima strojarnice Hidroelektrane Varadin. Rezultati ukazuju na visoku tonost, preciznost i pouzdanost izjed-

ili pak njihovom kombinacijom. Danas se uglavnom za

(odstupanja). Standardna odstupanja odreuju se po

naene mree primjenom statistikih testova i pokazatelja.

izmjere u mikro mreama koriste terestrike metode i

a priori formula ili empirijskim saznanjima na temelju

neto rjee satelitske metode. Terestrike metode su jo

prethodno obavljenih mjerenja i izjednaenja na istoj ili

uvijek najekonominije za mikro mree jer daju visoku

slinim mreama. Ponovljena mjerenja iste veliine e se

preciznost i pouzdanost mree u visinskom i poloaj-

uglavnom razlikovati, zbog prisutnosti razliitih pogre-

nom smislu uz relativno niske trokove. Kod visoko pre-

aka u mjernom procesu. Kako bi se mogla opisati kvali-

ciznog terestrikog opaanja geodetske mree koriste

teta geodetskih mjerenja uvode se pojmovi preciznosti,

se posebno stabilizirane toke s ureajima za prisilno

tonosti i pouzdanosti. Pouzdana mjerenja su ona koja

centriranje (npr. triangulacija 1. reda, opaanje pomaka

ne sadre grube i sustavne (sistemske) pogreke, a po-

i deformacija na hidroelektranama, itd.). Problem kod

stiu se metodama mjerenja, matematikim metodama

ovakvih mrea je nemogunost tonog odreivanja vi-

ili njihovom kombinacijom. Ako su mjerenja pouzdana

sine instrumenta i signala, to je posebno izraeno kod

i precizna tada se moe rei da su i tona. Tonost se

starih stabilizacija. Ovaj problem se rjeava razlaganjem

ne moe kvantitativno izraziti nekim brojem jer stvarna

geodetske mree na 1D i 2D komponentu.

vrijednost mjerenja nikada nije poznata. Zbog toga se

Kod visoko preciznih 2D geodetskih mrea obavlja se

u teoriji mjerenja ne moe za neko mjerenje rei da je

velika koliina prekobrojnih mjerenja, pa je potrebno

pogreno, ve nesigurno. Nesigurnost mjerenja moe

primjenom statistikih pokazatelja i testova eliminirati

se brojano iskazati pomou standardne devijacije (po-

grube pogreka nakon provedenog izjednaenja, kako

zitivni drugi krojen varijance) .

Kljune rijei geodetska mrea izjednaenje tonost preciznost pouzdanost statistiko testiranje
gruba pogreka Columbus

bi se dobila optimalna kvaliteta geodetske mree. Geodetska mrea moe biti apsolutna i relativna u pogledu
stabilnosti poznatih toaka i prikljuenosti na dravnu
osnovu (mreu). Kada geodetska mrea nije prikljuena
na geodetsku osnovu govorimo u lokalnoj geodetskoj
mrei, kod koje se ne mogu primijeniti redukcije mje-

KOREKCIJE I REDUKCIJE MJERENIH

VELIINA

renih veliina u ravninu projekcije, to je neophodno

kod visoko preciznih mrea. Mree koje se nalaze na
nekom deformacijskom podruju gdje se javljaju poma-

Nakon zavretka mjerenja i sreivanja podataka potreb-

ci poznatih toaka, koji su veih iznosa od zahtijevane

no je provesti korekcije i redukcije mjerenih veliina.

tonosti, takoer nisu apsolutnog karaktera.

Razmatrat e se korekcije i redukcije koje se prvenstve-

Po provedenim terenskim mjerenjima svakako treba

no odnose na terestrika mjerenja pravaca i duljina. Na

220

Znanstveni i struni radovi u geodeziji

221

I. Simpozij ovlatenih inenjera geodezije Zbornik radova

mjerenja djeluju razni instrumentalni i okolini faktori,

ravninu Gauss-Krgerove projekcije. Redukcija duljine

jednost pravca.

stoga se provode instrumentalne i meteoroloke korek-

duine rauna se prema (Bai, 2004):

Sve redukcije, osim redukcije u ravninu projekcije, su

cije. Kako se sva geodetska mjerenja obavljaju na fizi-

malog iznosa kod manjih mrea pa se nee formulama

koj povrini Zemlje a raunaju se u ravnini projekcije,

prikazati. Kut () predstavlja razliku slike geodetske lini-

potrebno je obaviti geometrijske redukcije u odnosu na

je na elipsoidu i preslike geodetske linije u ravnini (prav-

referentnu plohu (elipsoid).

ca). Najkraa udaljenost na elipsoidu geodetska linija,

(2.5)

ne preslikava se u ravninu kao pravac nego kao krivulja,

a pravac (tetiva) je najkraa spojnica koja spaja krajne

2.1

gdje je:

toke geodetske linije u ravnini (Slika 2-2). Vrijednost

METEOROLOKE KOREKCIJE MJERENE

DULJINE

SGK duljina u ravnini Gauss-Krgerove prijekcije,

kuta rauna se prema (Bai, 2004):

R srednji radijus Zemlje, yA i xA nereduciranje koordinate stajaline toke i yB i xB nereducirane koordinate

vizurne toke.

U meteoroloke korekcije spadaju prva i druga korekcija

Formula (2.7) nije pogodna kod mikro mrea, jer kod

brzine. Prva korekcija brzine odnosi se na popravku (ko-

takvih geodetskih mrea nije poznat otklon vertikale pa

rekciju) mjere duine za utjecaj refrakcije. Kako stvarni

Slika 2-1. Redukcija duine s fizike povrine Zemlje na plohu

elipsoida (Rezo, 2002)

(terenski) uvjeti ne odgovaraju uvjetima primijenjenim

se iz formule izostavlja posljednji lan, iji je utjecaj kod

manjih duljina zanemariv.

(2.7)

2.4
REDUKCIJA ZENITNIH DALJINA

kod raunanja referentnog refrakcijskog indeksa loma

Redukcije duljine obavljaju se s ciljem svoenja dulji-

potrebno je mjeriti stvarne uvjete te ih uzeti u obzir kod

ne na neku referentnu plohu (elipsoid) pa u ravninu

raunanja korekcije duine prema (Reger, 1980):

projekcije, kako bi se mogla provesti daljnja raunanja

2.3

(izjednaenje). Programski paket Columbus izjednaava

REDUKCIJA HORIZONTALNIH PRAVACA

Redukcija zenitne daljine podrazumijeva reduciranje izmjerene zenitne duljine (Z) na plohu referentnog elip-

mree u ravnini projekcije te je stoga potrebno duljine

soida (Z) prema (Rezo, 2002):

sa fizike povrine reducirati u ravninu projekcije, uz

(2.1)

prethodnu redukciju na elipsoid za koji je projekcija ve-

Redukcija horizontalnih pravaca sastoji se od poprav-

zana (Slika 21).

ka za otklon vertikale (Vov), azimutalne redukcije (AB)

t temperatura suhog termometra (C), p atmos-

Redukcije mjerenih duljina kod mikro mrea obuhvaa-

i popravka za prijelaz s normalnog presjeka na duinu

ferski tlak (mbar), e parcijalni tlak vodene pare i

ju samo redukciju s tetive na fizikoj povrini Zemlje na

geodetske linije (VNP-GL) (Slika 2-2). Redukcije su iden-

nREF referentni refrakcijski indeks loma, kojeg naj-

tetivu na elipsoidu i prijelaz u ravninu Gauss-Krgerove

tine redukciji astronomskog azimuta, s time da se ne

Ova redukcija mora se obavezno provoditi kod veih

ee odreuju proizvoai geodetskih instrumenata

projekcije. Postupak reduciranja duljine fizike povrine Zemlje Ss na tetivu elipsoida (Sc) pa na duljinu luka

primjenjuje Laplaceov popravak. Dakle, definitivni izraz

udaljenost, gdje se oekuje vea promjena otklona ver-

za redukciju horizontalnog pravca glasi (Rezo, 2002):

tikale du vizure. Na zenitne daljine veliki utjecaj ima

gdje je:

prema formuli (2.1). Rauna se za uvijete u kojima je:

t=0C, p=1013.25 mbar i e=0.03% CO2.

normalnih presjeka se moe pojednostaviti kod mikro

Druga korekcija brzine mjerene duljine odnosi se na

mrea. Potrebno je prvo izraunati horizontalne duljine

nepodudaranje radijusa Zemlje i radijusa po kojem se

u mrei prema formuli:

i refrakcija pa je potrebno korigirati zenitne daljine za

(2.6)

taj iznos.

rmj izmjerena vrijednost pravca i R reducirana vri-

iri elektromagnetski val. Elektromagnetski val pod djelovanjem refrakcije se iri po krivulji r koja je priblino 8

(2.3)

puta vea od radijusa Zemlje, a korekcija se zbog nepodudaranja dvaju radijusa rauna prema (Reger, 1980):

(2.8)

IZJEDNAENJE I OCJENA TONOSTI

GEODETSKE MREE

gdje je:
Sc raunata horizontalna duljina i Z mjerena zenitna daljina.

(2.2)

gdje je:

Nakon raunanja horizontalne duljine prelazi se na

duljinu luka normalnog presjeka So na temelju srednje
elipsoidne visine izmeu krajnih toaka (hm) prema:

Korigiranjem i reduciranjem mjerenih veliina, kao i

odstranjivanjem grubih pogreaka velikog iznosa pri-

D1 duljina korigirana za prvu korekciju brzine, D2

druga korekcija brzine R srednji radijus Zemlje i

je izjednaenja uspostavljeni su uvjeti za izjednaenje

(2.4)

geodetske mree. Provedbom izjednaenja tei se naj-

k koeficijent refrakcije (0.125).

2.2
REDUKCIJA DULJINE S FIZIKE POVRINE U
RAVNINU PROJEKCIJE

boljoj procjeni izlaznih veliina (koordinata geodetskih

Kada se radi o mikro mrei kod koje su visinske razlike

toaka). Danas se uglavnom sva izjednaenja temelje

izmeu toaka u mrei relativno male vrijednosti, moe

na teoriji najmanjih kvadrata. Osnovi princip teorije naj-

se izraunati srednja visina mree (hm) pomou koje se

manjih kvadrata je odreivanje izjednaenih vrijednost

onda raunaju redukcije svih duljina u mrei na duljinu

mjerenja i nepoznanica uz uvjet minimalne vrijednosti

luka normalnog presjeka prema formuli (2.6).

Na kraju je potrebno duljinu sa elipsoida reducirati u

teinske sume kvadrata popravaka mjerenja,

Slika 2-2. Redukcija izmjerenog horizontalnog pravca (Rezo,
2002)

222

Znanstveni i struni radovi u geodeziji

(3.1)

ju mjerenim veliinama i naine njihove obrade (Paar,

223

naenja.

2006).

POSREDNO IZJEDNAENJE GAUSSMARKOVLJEV MODEL

te, pogreke instrumenta i tonost viziranja. Najbolji

pokazatelj za sve ovo je kolimaciona pogreka jer daje

Nemogue je dobiti sve podatke mjerenja sa istom pre-

3.1

I. Simpozij ovlatenih inenjera geodezije Zbornik radova

ciznou, stoga je potrebno uvesti teine mjerenih veli-

3.2

ina stohastiki dio GMM modela. Teine se odreuju

ODREIVANJE STANDARDNIH
ODSTUPANJA MJERENIH PRAVACA I
DULJINA

na temelju standardnog odstupanja (devijacije) pojedine mjerene veliine, a raunaju se kao:

informaciju o postignutoj preciznosti unutar nekog girusa. Isto tako, ako se standardno odstupanje odreuje
iz 3 girusa, a samo u jednom girusu se nalazi loe mjerenje moe se dogoditi da definitivna vrijednost nee
biti uzeta u obzir u izjednaenju, kod raunanja srednje
vrijednosti iz n girusa..

Traene veliine (nepoznanice) se najee ne mogu

(3.5)

direktno mjeriti te se zbog toga mjere neke druge ve-

gdje je:

Columbus je statistiki orijentirani softver koji zahtijeva

Za ispravnu provedbu izjednaenja potrebno je ukljuiti

liine, kojima se pomou poznatih matematikih po-

pi teina pojedinog mjerenja i i2 varijanca mjere-

unos dobro definiranih statistikih pokazatelja mjerenih

i zenitne daljine, kako bi se mjerene kose duljine mogle

vezanosti (funkcija) odreuju nepoznanice. Dakle, tra-

nja (kvadratna vrijednost standardnog odstupanja)

veliina, kako bi se moglo uspjeno obaviti izjednae-

preraunati u horizontalne. Zenitna daljina je takoer

nje. Statistiki pokazatelj mjerenih veliina je najee

mjerenja dva puta unutar girusa pa se na njih moe pri-

ene veliine dobiju se na osnovi posrednih mjerenja,

odnosno nepoznanice su funkcije mjerenih veliina.

Vee standardno odstupanje podrazumijeva manju pre-

standardno odstupanje. Standardna odstupanja neke

mijeniti zatvaranje punog kruga unutar girusa. Mjere-

Izjednaenjem posrednih mjerenja potrebno je odrediti

u najvjerojatnijih vrijednost nepoznanica xj (j=1, 2,...,u),

ciznost mjerenja te se zbog toga takvom mjerenju pri-

mjerene veliine se moe odrediti ako je ta veliina vi-

ne zenitne daljine unutar pojedinog girusa trebaju dati

dodaje manja teina. Varijance (i2) pojedinih mjerenih

estruko mjerena. Pravci i duljine, kod visoko preciznih

zbroj od 360, to esto nije sluaj jer na mjerenja tako-

pomou n mjerenih veliina li (i= 1, 2,..., n) sa a priori

veliina formiraju kovarijancijsku matricu (Kll), a inver-

geodetskih mrea, se mjere u 3 girusa, to znai da je

er djeluju instrumentalne i vanjske pogreke. Pogreka

poznatim teinama pi (i= 1, 2,..., n). Na kraju je po-

zijom te matrice se dobiva matrica teina (P). Varijance

svaka duljina ili pravac mjeren 2 puta unutar jednog

nezatvaranja punog kruga se naziva pogreka indeksa

trebno dati ocjenu tonosti mjerenih i traenih velii-

mjerenih veliina mogu se odrediti empirijski, na teme-

girusa, ukupno 6 puta, to je dovoljno za odreivanje

vertikalnog kruga. Ta pogreka se moe na isti nain

na. Izjednaenje po posrednim mjerenjima je mogue

lju ranije provedenih slinih mjerenja i zakljuivanjem.

standardnog odstupanja. Testiranja su pokazala da

iskoristiti za odreivanje standardnog odstupanja kao

izvesti ako je izmjeren vei broj veliina od neophodno

Funkcijski dio GMM modela omoguava izjednaenje

raunanje definitivnog pravca i duljine iz 3 girusa, te

i kolimaciona pogreka kod odreivanja standardnog

potrebnih (Feil, 1989),

mree po posrednim mjerenjima. Posredno izjednaenje

odreivanje pripadnog standardnog odstupanja daju

odstupanja horizontalnog pravca.

podrazumijeva da su funkcije linearne izmeu mjerenja

dovoljno tone izjednaene vrijednosti koordinata mre-

i nepoznanica, to najee nije sluaj pa treba provesti

e, ali je pouzdanost tih koordinata niska. Daljnjim te-

linearizaciju funkcija. Funkcije se uglavnom lineariziraju

stiranjima dolazi se do zakljuka kako bi bilo najbolje

3.3

razvojem u Taylorov red (Feil, 1989),

ukljuiti sve mjerene veliine u izjednaenje, ali tada

OCJENA TONOSTI GEODETSKE MREE A

POSTERIORI

(3.2)

gdje je:
n broj mjerenih veliina, u broj nepoznanica i nf

nastaje problem definiranja standardnih odstupanja.

broj stupnjeva slobode.

Osnovi model koji se primjenjuje pri izjednaenju geo-

Proizvoai geodetskih instrumenata garantiraju odre-

detskih mrea posebnih namjena je Gauss-Markovljev

model (GMM). GMM je linearni matematiki model koji
povezuje provedena opaanja (li) te njihove korelacije
(sluajne veliine) sa traenim nepoznanicama (parame-

(3.6)

enu preciznost instrumenta u idealnim uvjetima. Po-

Za ocjenu tonosti geodetske mree potrebno je nakon

stavlja se pitanje da li se ta preciznost neke veliine

izjednaenja izraunati kovarijancijske matrice nepo-

Iz 3.6 jednadba popravaka za i-to mjerenje i sustav

moe iskoristiti kod definiranja standardnog odstupa-

znanica, izjednaenih vrijednosti mjerenja i popravaka

normalnih jednadbi glasi (ibid.):

nja!? Testiranja su pak pokazala da se za mjerene dulji-

(Novakovi, 2006).

tri modela), a bazira se na matematikom i statistikom

ne moe iskoristiti garantirana preciznost mjerenja pro-

izjednaenju po metodi najmanjih kvadrata (Novakovi,

izvoaa (npr. Leica garantira za instrument TC-2003

2006). GMM model se sastoji od:

preciznost mjerenja duljine 1mm + 1ppm na jedinicu

1. Funkcionalnog dijela:

2. Stohastikog dijela:

(3.7)

(3.3)
(3.4)

gdje je:

duljine), jer su ponovljena mjerenja konzistentna i go-

(3.9)
(3.10)

tovo da nema rasprenosti. Kod odreivanja standarNakon sastavljanja matrice v, A i l rauna se sustav nor-

dnih odstupanja pravaca, testiranja su pokazala da se

malnih jednadbi i definitivne vrijednosti nepoznanica

garantirana preciznost proizvoaa ne moe primijeniti

prema (ibid.):

za odreivanje standardnog odstupanja pravca (npr.

Leica garantira za instrument 2003 preciznost mjerenja

vrijednost (s02) rauna po formuli:

A matrica koeficijenata jednadbi popravaka, x

vektor izjednaenih vrijednosti nepoznanica, Kll kovarijancijska matrica mjerenih veliina, 02 faktor varijance a priori i Qll korelacijska matrica mjerenih veliina.

(3.8)

(3.11)
gdje je:
faktor varijanci a posteriori, ija se empirijska

pravaca s 1), jer veina mjerenja u stvarnim uvjetima

ne zadovoljava kriterij proizvoaa. Ope poznato je da

gdje je:

je rasprenost mjerenih pravaca u 3 girusa vea i od 3.

(3.12)

Funkcionalnim dijelom izjednaenja odreuju se sve

N = AtPA matrica koeficijenata normalnih jednad-

Kod mjerenja pravaca kriterij proizvoaa nije ispunjen

Faktor varijanci je teorijski pojam i ne moe se primije-

matematike veze izmeu mjerenja i nepoznanica, ne-

bi, n = AtPl vektor apsolutnih lanova normalnih jed-

zbog velikog utjecaja vanjskih faktora na mjerenja, kao

niti kod ocjene preciznosti te se zbog toga primjenjuje

ophodan broj mjerenih veliina kojima je model jedno-

nadbi i Qxx korelacijska matrica nepoznanica

to su: atmosfera, pogreke instrumenta i ljudsko oko.

empirijska vrijednost faktora varijanci (s02).Drugi pozi-

znano odreen i datum geodetske mree. Stohastiki

Kontrole izjednaenja posrednih mjerenja su sljedei

Za pronalaenje optimalnog naina odreivanja stan-

tivni korijen faktora varijanci predstavlja standardno

(teinski) dio modela obuhvaa sva saznanja o varijan-

korak, a sastoje se od: kontrole sustava normalnih jed-

dardnih odstupanja potrebno je razmotriti pokazatelj

odstupanje, ija se teorijska vrijednost oznaava sa

cama (teinama), korelacijama koje se a priori pripisu-

nadbi, kontrole raunanja popravaka i kontrole izjed-

koji ukljuuje preciznost instrumenta, atmosferske uvje-

a empirijska vrijednost sa s0.

224

Znanstveni i struni radovi u geodeziji

Standardno odstupanje koordinata toaka u 2D u smje-

1 i 2 svojstvene vrijednosti matrice Qxx.

ru osi x i y se rauna prema formuli:

Standardna elipsa pogreaka pokriva podruje vjerojat-

225

I. Simpozij ovlatenih inenjera geodezije Zbornik radova

(4.2)

nosti od oko 39% u 2D smislu. U geodeziji se nesigur

gdje su lanovi

(3.13)

dijagonalni elementi korela).

cijske matrice nepoznanica (

nost toke izraava sa vjerojatnou od 95%, stoga je

gdje je:

potrebno veliku i

F r, Fisherova razdioba, 2 r hi-kvadrat razdioba, r

malu polu-os (A i B) pomnoiti sa faktorom proirenja

broj stupnjeva slobode, n broj mjerenih veliina, u

Standardno odstupanje izjednaenih mjerenja rauna

(k). Faktori proirenja su uglavnom poznati za vjerojat-

se na temelju dijagonalnih elemenata korelacijske ma-

nosti koje najee koristimo (Tablica 3-1), a temelje se

prema formuli:

trice izjednaenih mjerenja

Slika 4-1. Pouzdanost geodetske mree (Mihajlovi & Aleksi,

1994)

broj nepoznanica i d defekt datuma.

Kada je vrijednost ove r-dimenzionalne globalne test

mo izraunati prema (Bai, 2004):

Informacije o pouzdanosti geodetske mree nakon

statistike manja od kritine vrijednosti prihvaa se nulhipoteza (H0) sa vjerojatnou (1-). U suprotnom se

(3.16)

izjednaenja uglavnom se dobivaju iz matrice kofaktora

odbacuje nul-hipoteza i prihvaa alternativna hipoteza

Elipsa pogreaka moe se izraziti kao mjera precizno-

popravaka (Qvv). Pouzdanost geodetske mree se moe

(Ha) (Mihajlovi & Aleksi, 1994).

sti odreene toke u mrei prema nekoj drugoj toki

izraziti kao vanjska i unutarnja, koje se mogu izraziti

3.3.1

relativna elipsa pogreaka. Relativne elipse pogreaka

pomou globalnih i lokalnih kriterija.

Ho se prihvaa: T F1-,0, i Ha se prihvaa T > F1-,0,

Elipse pogreaka

definiraju nesigurnost poloaja dviju toaka sa izjednaenim koordinatama, P1 (y1, x1) i P2 (y2, x2). Odreuju se

(Slika 4-1). Unutarnja pouzdanost geodetske mree se

(4.3)

na istom principu kao i apsolutne.

na normalnoj razdiobi. Takoer, faktor proirenja moe(3.14)

odnosi na maksimalnu pogreku koja ostaje u mjerenjima nakon provedenog testiranja na grube pogreke, a

gdje je:

Kako bi mogli dobili nesigurnost toke u svim smjero-

vanjska se pouzdanost geodetske mree odnosi na

F1-,0, kritina vrijednosti koje se rauna iz F razdio-

vima potrebno je izraunati elemente elipse pogreaka.

maksimalni utjecaj preostalih pogreaka na konano

be i ovise o i f , gdje je nivo signifikantnosti.

Elipsa pogreaka daje pravu informaciju o poloajnoj

rjeenje. Lokalni kriteriji pouzdanosti slue za otkrivanje

Najei uzroci nezadovoljavanja nul-hipoteze (signi-

i utvrivanje utjecaja pojedinih grubo pogrenih opaa-

fikantno se razlikuju faktori varijanci s20 i 20 ), jer su

nja, dok globalni kriteriji slue za utvrivanje utjecaja

nerealno odabrane teine mjerenja ili su prisutne grube

grubo pogrenih opaanja na cijelu ili dio mree.

pogreke (Novakovi, 2006). Na temelju prethodnog ja-

nesigurnosti toke u 2D smislu, ovisno o definiranom

podruju vjerojatnosti (Slika 3-1).
Apsolutne elipse pogreaka oznaavaju podruje po-

ELIMINACIJA GRUBIH POGREAKA I

POUZDANOST GEODETSKE MREE

sno je da upotreba samo globalnog testa nije dovoljna

vjerenja izjednaenih koordinata toaka u odnosu na

toke prisile (fiksirane toke). Apsolutne elipse pogre-

za detekciju i eliminaciju grubih pogreaka, ali nam daje

aka su veoma dobar pokazatelj tonost, ali treba biti

Pouzdanost geodetske mree ovisi o provedbi i meto-

4.1

oprezan jer u sluaju visoke korelacije izmeu toaka ne

dama mjerenja. Bez obzira koliko su mjerenja dobro

pokazuju relativni odnos izmeu toaka.

obavljena, neotkrivene grube pogreke malog iznosa

UTVRIVANJE I ELIMINACIJA GRUBIH

POGREAKA A POSTERIORI

Elementi standardne elipse pogreaka raunaju se pre-

e biti ukljuene u proces izjednaenja. Pouzdanost

ma formula:

geodetske mree moe se izraziti kao maksimalna mo-

(3.15)

uvid u stanje cijele mree. Kako bi se mogle odrediti i

eliminirati grube pogreke iz mjerenih veliina potrebno
je ukljuiti dodatnu jednodimenzionalnu test statistiku
data snooping metodu.
Tom metodom se testiraju normirani popravci (standar-

gunost eliminacije grubih pogreaka u opaanima i

Najei postupak analize grubih pogreaka nakon

dizirani popravci) svih opaanja i utvruje se prelaze li

utjecajem neotkrivenih grubih pogreaka na rezultate

izjednaenja, koji se danas upotrebljava, je kombinaci-

oni maksimalnu vrijednost definiranu granicom odba-

izjednaenja (koordinate toaka).

ja Baardinog globalnog testa i data snooping metode.

civanja. Normirani popravci se raunaju dijeljenjem po-

U geodetskoj struci se oduvijek davala posebna pozor-

Globalni test, koji se jo naziva i test varijanci, zasniva

pravaka opaanja sa svojim standardnim odstupanjem

nost otkrivanju sistematskih (sustavnih) i grubih pogre-

prema formuli:

gdje je:

aka. Sistematske pogreke se otklanjaju metodama

se na ispitivanju signifikantne razlike faktora varijanci a

posteriori (s20) i faktora varijanci a priori (20), za kojeg

A velika polu-os elipse pogreaka, B mala polu-os

mjerenja, dok su se od grubih pogreaka mogle elimi-

se najee uzima vrijednost 1. Sa odreenom vjero-

elipse pogreaka, smjerni kut velike polu-osi elipse

pogreaka, qii elementi korelacijske matrice Qxx i

nirati one veeg iznosa. Uklanjanje grubih pogreaka

jatnou, globalnim testom se odreuje: ispravnost

se baziralo na uvjetima koje mjerenja trebaju ispuniti

funkcijskog dijela modela, ispravnost stohastikog di-

(uvjet zatvaranja horizonta, itd.), to se pokazalo ne-

jela modela i provjera prisutnosti grubih pogreaka u

adekvatnim kod velikog broja mjerenja. Stoga je po-

opaanim veliinama.

0 a priori referentno standardno odstupanje i qvvi

trebna uinkovita metoda otkrivanja grubih pogreaka

i-ti dijagonalni element korelacijske matrice popravaka

koja bi ujedno dala i mjeru uinkovitosti. Za tu potrebu

Kako bi se globalni test mogao provesti potrebno je uspostaviti hipoteze izmeu faktora varijanci a priori (20)

razvijene su tehnike otkrivanja grubih pogreaka i mjere

i faktora varijanci a posteriori (s 0) , odnosno uspostavlja

Kvadriranjem (3.37) dobije se jednodimenzionalna test

uinkovitosti, a baziraju se na primjeni statistikih te-

se nul-hipoteza (H0) i alternativna hipoteza (Ha).

statistika (r=1) koja slijedi Fisherovu razdiobu prema

Tablica 3-1. Faktor

proirenja i vjerojatnost

Slika 3-1. Standardna elipsa

pogreaka

gdje je

(Qvv ).

(4.1)

se podijeliti na one koje se primjenjuju prije i poslije

Za provedbu testiranja hipoteza potrebno je formirati

izjednaenja. Tehnike koje se primjenjuju nakon izjed-

test statistiku (T) koja se distribuira po F (Fisherovoj) ili 2

naenja pokazale su veu uinkovitost, kod posrednog

razdiobi i glasi prema (Mihajlovi & Aleksi, 1994):

izjednaenja (Feil,1998).

(4.4)

(Mihajlovi & Aleksi, 1994):

stova.
Statistike tehnike otkrivanja grubih pogreaka mogu

(4.5)

226

Znanstveni i struni radovi u geodeziji

Ta test statistika je jednodimenzionalna, jer se pri te-

5.1

stiranju hipoteza o grubih pogreaka polazi od pret-

RAD S DATOTEKAMA

227

I. Simpozij ovlatenih inenjera geodezije Zbornik radova

Tablica 6-1. Izvjee o provedenom izjednaenju

sne koordinate mree te mjerenja sa standardnim odstupanjima. Provedeno je automatsko ispitivanje i ukla-

postavke da je jedno opaanje optereeno grubom

njanje grubih pogreaka (outliers) te kasnije izbacivanje

pogrekom (Mihajlovi & Aleksi, 1994). Nul-hipoteza

mjerenja sa veim normiranim popravcima, kako bi se

Runo upisivanje podataka o stajalitima i opaanjima

postiglo optimalno rjeenje i zadovoljili svi statistiki te-

je dugotrajan i iscrpljujui posao, stoga u Columbusu

stovi i pokazatelji. Mrea ukupno sadri 336 mjerenja,

postoji opcija uitavanja podataka iz ASCII (tekst) dato-

od ega je 204 mjerenih pravaca i 132 kosih duljina

teka. Kreiranje i popunjavanje datoteke je jednostavniji

s pripadnim zenitnim daljinama. Otkriveno je da mre-

i efikasniji proces, pogotovo ako postoji dodatni pro-

a sadri 20 grubo pogrenih mjerenja, od ega je 16

Ako se nul-hipoteza odbacuje, znai da vrijedi alterna-

gram koji automatski pretvara datoteku mjerenja iz

pravaca i 4 duljine. Nakon provedenog izjednaenja

tivna hipoteza i normirani popravak je vei od kritine

geodetskog instrumenta u Columbus ulaznu datoteku.

zadovoljen je globalni test (Tablica 6-1) i test razdiobe

veliina ( F1-,0, ). Za provedbu testa testiraju

Columbus podrava jednostavni i kompaktni format za-

normiranih popravaka svih mjerenih veliina i pojedine

se svi normirani popravci te se u razmatranje uzimaju

pisa (Best-Fit Computing, 2003). Jednostavniji format

grupe mjerenih veliina (pravci i duljine), to ukazuje

oni kod kojih nije zadovoljena nul-hipoteza, a izbacu-

zapisa je pregledniji, ali kada se radi o velikim setovima

je se samo jedan i to onaj koji se najvie razlikuje od

podataka teko je manipulirati ovim zapisom. Osobno

U poglavlju e biti prikazani rezultati izjednaenja i ocje-

rojatnijih (optimalnih) vrijednosti koordinata referentnih

kritine vrijednosti. Izbacivanje mjerenja se nastavlja

preferiramo linijski tip zapisa, stoga u u nastavku sve

na tonost, a sve izvedeno pomou programskog pa-

toaka.

sve dok nisu izbaena sva mjerenja iji su normirani po-

ispise prikazivati u kompaktnom formatu zapisa. Oba

keta Columbus na objektima Strojarnice (HE Varadin).

pravci vei od kritine vrijednosti. Kritina vrijednost za

0=0.001, to je za veinu sluajeva u geodeziji prepo-

formata zapisa omoguavaju unos komentara, slino

Zajedniko izjednaenje pravaca i duljina je zahtjevan

kao u C programskom jeziku. Za unos komentar na

postupak u matematikom i stohastikom smislu. Kada

ruljiva vrijednost, iznosi F1-,0, =3.29.

poetku linije se stavlja znak ! te potom slijedi ko-

se radi o izjednaenju razliitih veliina, kao to su prav-

Iz izvjea nakon provedenog izjednaenja (Tablica 6-1)

mentar. Kod upisivanja odreene naredbe (koda) na

ci i duine, potrebno je uspostaviti dobru matematiku

vidi se podudaranje a priori varijance (1.000) i a poste-

poetku se stavlja znak $, npr. $DATUM je kod za

vezu izmeu tih veliina. Dananji raunalni programi

riori varijance (0.882), to ukazuje na ispravan odabir

odabir datuma.

za obradu i izjednaenje, pa tako i Columbus, omogu-

standardnih odstupanja, odnosno dobro su definirane

ASCII datoteka se sastoji od etiri dijela koji u potpuno-

avaju automatsku provedbu matematikog modela.

teine mjerenja, a tim i stohastiki model. Izvjee daje

sti opisuju geodetsku 2D mreu u columbusu. Datoteka

Problem nastaje kod postavljanja stohastikog modela,

i informaciju o a posteriori varijancama za svaku grupu

treba biti sastavljena na slijedei nain:

jer korisnik sam definira standardna odstupanja pojedi-

opaanja, tako se moe vidjeti da je a posteriori varijan-

nih mjerenja.

ce svih mjerenih pravaca 1.063 i 0.691 svih mjerenih

i alternativna hipoteza glase:

(4.6)

PROGRAMSKI PAKET COLUMBUS

na ispravan postupak izjednaenja i ostvarenje najvje-

Programski paket Columbus je softverski paket za obra-

duljina.

du, transformaciju, analizu i izjednaenje 1D, 2D i 3D

Kao ulazne vrijednosti koritene su nereducirane Gau-

Za potrebe testiranja razdiobe normiranih popravaka

geodetskih mrea, na temelju terstrikih, GPS ili kom-

ss-Krgerove koordinate, jer je jedino taj tip koordinata

konstruiran je histogram normiranih popravaka i uspo-

binacije podataka. Columbus je edukativno-komerci-

bio dostupan. Nakon uitavanja mjerenja i koordinata

reivan s normalnom razdiobom. Histogrami svih mje-

jalni softver razvijen od strane amerike tvrtke Best-Fit

u Columbus navedene ravninske (y, x) koordinate su

renja (Slika 6-1), svih mjerenih pravaca (Slika 6-2) i svih

Computing. Softver omoguava automatsku provedbu

konvertirane u elipsoidne, kako bi se mogle odrediti

mjerenih duljina (Slika 6-3) ukazuju na dobro podu-

redukcija unesenih (terestrikih) podataka te raunanja

redukcije i primijeniti na mjerene veliine. Za potrebe

daranje sa zvonolikom krivuljom (normalna razdioba).

koja se odnose na elipsoid (npr. rjeavanje zadataka

reduciranja duljine u ravninu projekcije upotrebljava se

Dana je i numerika vrijednost (faktor) podudaranja iz

vezanih uz dravnu izmjeru) i projekciju (npr. rjeava-

srednja elipsoidna visina mree, koja za sve serije mjerenja iznosi hm = 231 m.

2 (Goodnes of Fit) testa uz vjerojatnost od 95%, koja

nje zadataka vezanih uz katastar nekretnina i zemlji-

mora biti manja od maksimalno dozvoljene (21.02).

ta). Columbus je softver namijenjen radu u Microsoft

Ova sekvenca se moe ponavljati unutar neke datote-

Za provedbu izjednaenja po najmanjim kvadratima

Windows okruju i odlikuje se preglednou izbornika

ke, ali se raspored unutar sekvence ne smije mijenjati.

kreirana je ulazna datoteka za obradu u Columbusu.

Najvjerojatnije vrijednosti izjednaenih koordinata s pri-

i podizbornika, to uvelike pojednostavljuje obavljanje

Znai, prvo se definiraju podaci o datumu i jedinicama,

Ulazna datoteka sadri postavke mree, pribline i fik-

padnim standardnim odstupanjima ukazuju na visoku

zadataka vezanih uz geodetske mree.

a potom se upisuju koordinate te na kraju dolaze opa-

Columbus omoguava otvaranje i manipulaciju s vie

anja. Kod COMPACT se dodaje kada se radi o kom-

neovisnih dokumenata istovremeno. Pojam doku-

paktnom formatu zapisa.

ment zapravo predstavlja skupinu podataka nad

kojima se obavlja neka obrada, kod Columbusa su to
podaci mjerenja kojima je odreena geodetska mrea.
Columbus je organiziran kao 9 funkcijskih cjelina, tj.
modula koji su podijeljeni u padajue izbornike (Best-Fit
Computing, 2003).

PRAKTINI PRIMJER IZJEDNAENJA

2D GEODETSKE MREE NA HE
VARADIN

Slika 6-1. Histogram i razdioba

normiranih popravak sa statistikim
pokazateljima svih mjerenja

Slika 6-2. Histogram i razdioba normiranih

popravak sa statistikim pokazateljima
svih mjerenih pravaca

Slika 6-3. Histogram i razdioba normiranih

popravak sa statistikim pokazateljima
svih mjerenih duljina

228

Tablica 6-2. Popis apsolutnih elipsi pogreaka

Znanstveni i struni radovi u geodeziji

mrea. Primjerom HE Varadin nastojalo se pokazati i

preporuiti najoptimalniji nain obrade i izjednaenja
primjenom statistike.
Izjednaenjem geodetskih mrea odreene su najvjero-

229

nual, Version 3.0. Beaverton, Oregon, USA

Feil, L. (1989): Teorija pogreaka i raun izjednaenja,
prvi dio. Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb

jatnije vrijednosti nepoznanica (koordinate toaka), te

Feil, L. (1998): Posebni algoritmi rauna izjednaenja,

je utvrena njihova preciznost i pouzdanost. Globalni

interna skripta. Geodetski fakultet Sveuilita u Zagre-

statistiki 2 test je zadovoljio u navedenom primjeru,

bu, Zagreb

kao i statistiki pokazatelji kojima se odreuje prisutnost

Novakovi, G. (2006): Geodetske mree posebnih na-

tonost (preciznost) provedenih mjerenja pravaca i du-

grubih pogreaka, odnosno moe se rei da su mjerenja

mjena, skripta. Geodetski fakultet sveuilita u Zagre-

ljina. Maksimalno standardno odstupanje najvjerojatni-

pouzdana. Jako je vano da sumiranje odreenih razre-

jih ravninskih koordinata po y i x osi je 0,5 mm.

da normiranih popravaka nakon izjednaenja poprimi

Mihajlovi, K. i Aleksi, R. (1994): Deformaciona ana-

izgled normalne razdiobe. Elementi elipsi pogreaka

liza geodetskih mrea. Institut za geodeziju Graevin-

su male veliine (na razini milimetra) i unutar dozvolje-

Paar, R. (2006): Uspostava geodetske osnove za po-

izjednaene mree, koja se odreuje pomou elipsi po-

sebne namjene. Magistarski rad, Geodetski fakultet

greaka. Mrea za koju kaemo da je homogena ima

Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.

primjena transformiranih GPS podataka za potrebe

Velike koliine podataka koje se mogu prikupiti, a na

geoinformacijskih sustava u Republici Hrvatskoj. Ma-

kraju tvore jednu geodetsku mreu, potrebno je raz-

gistarski rad, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu,

Reger, J. M. (1980): Introduction to electronic dis-

ka, uz uvjet da su prije provedene korekcije i redukcije,

tance measurements, Second edition. School of sur-

odbacuju se podaci (mjerenja) za koje se misli da su

veying, The University of new south Wales, Australia.

nje i vea preciznosti i pouzdanost mree. Statistiko

testiranje se ne smije provoditi kod geodetskih mrea
koje imaju mali broj stupnjeva slobode, spomenimo da
je mrea na HE Varadin izjednaena sa stupnjem slobode preko 200.
Kako je ve spomenuto, unato snanim raunalima
Poloajna nesigurnost izjednaenih koordinata toaka

i programskim paketima za izjednaenje geodetskih

je dana preko 95% apsolutnih i relativnih krunica po-

mrea, potrebno je puno znanja i iskustva kako bi se

greaka i elipsi pogreaka. Apsolutne i relativne elipse

uspostavila, izmjerila i izjednaila jedna geodetska mre-

pogreaka su najbolji pokazatelj kvalitete izjednaene

a na precizan i pouzdan nain. Danas jo uvijek ne

mree (Tablica 6-2). Moe se vidjeti da najveu apso-

postoje toliko inteligentni i sposobni raunalni softveri

lutnu elipsu pogreaka ima toka TM2 , a najvea re-

koji bi mogli automatski obraditi i izjednaiti geodetsku

lativna elipsa pogreaka je izmeu toaka TM1 i TM7

mreu, a da budu zadovoljeni svi kriteriji preciznosti i

(Slika 6-4),

pouzdanosti. Ti programi su mono sredstvo za obradu, izjednaenje i interpretaciju podataka, ali samo uz
nadzor vrhunskog strunjaka.

LITERATURA

U okviru ovog rada nastojalo se teorijski pokazati suvremene naine obrade i izjednaenja 2D geodetskih
lektrane Varadin. Za prikaz praktine primjene koriten
je programski paket Columbus za obradu geodetskih

Zagreb.

testiranju. Statistikim testiranjem prikupljenih podata-

grube pogreke te se na taj nain dobiva tonije rjee-

mrea te to isto praktino pokazati na primjeru Hidroe-

Rezo, M. (2002): Analiza stanja poloajne mree i

postignuto za sve tri epohe izjednaenja.

matrati kao zasebne veliine i podvrgnuti statistikom

ZAKLJUAK

skog fakulteta, Univerzitet u Beogradu, Beograd.

nih granica. Jedan od vanih kriterija je i homogenost

priblino iste veliine elipsi pogreaka, to je svakako

Slika 6-4. Grafiki izgled izvedene mree s apsolutnim i

relativnim elipsama pogreaka

bu, Zagreb.

Bai, T. (2004): Dravna izmjera, skripta. Geodetski

fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.
Best-Fit Computing, Inc. (2003): Columbus, User Ma-

I. Simpozij ovlatenih inenjera geodezije Zbornik radova

230

Znanstveni i struni radovi u geodeziji

ADJUSTMENT OF GEODETIC NETWORKS USING COLUMBUS

Abstract In this work theoretical and practical procedures of processing and adjustment of 2D geodetic networks are explained. Procedures of corrections and reductions of measured values to projection plane and model of
indirect adjustment are explained as well. The practical procedure of processing and adjustment of geodetic network
at objects of river power plant Varadin are made using Columbus software package. By applying the statistical indicators and testing, the results of adjustment and comaparasion of results are showing high accuracy, precision and
reliability of adjusted network

Keywords
Columbus.

geodetic network adjustment accuracy precision reliability statistic testing outliers

231

I. Simpozij ovlatenih inenjera geodezije Zbornik radova