6.

MJERENJE EKONOMSKE AKTIVNOSTI1

Kao to je ve spomenuto na prethodnim predavanjima, suvremene drutvene zajednice
(drave) su jednostavno prevelike da bi pojedinac mogao dobiti predodbu o razini
ekonomske aktivnosti u toj zajednici na osnovu vlastitog promatranja ekonomskih dogaaja iz
njegove okoline. Stoga drave i osnivaju institucije koje vode nacionalno raunovodstvo i
pruaju informacije o stanju i kretanju ekonomske aktivnosti u zemlji.
Izmeu cijelog niza makroekonomskih varijabli koje pruaju razne oblike informacija o razini
ekonomske aktivnosti u nekoj zemlji mi emo se orijentirati na objanjenje etiri osnovne
mjere (varijable): bruto domai proizvod, inflacija, nezaposlenost i saldo vanjskotrgovinske
bilanca.
Preciznije, cilj ovog predavanja je dati odgovor na sljedea pitanja:
1. Bruto domai proizvod (BDP)
to je to BDP?
Zato je bitna veliina BDP i stopa rasta BDP-a?
Kako se mjeri BDP?
- Proizvodna metoda
- Dohodovna metoda
- Rashodna metoda
Razlika izmeu BDP i BNP (GDP i GNP)
2. Inflacija
to je inflacija?
Kako se mjeri inflacija?
3. Nezaposlenost
to je nezaposlenost?
Kako se mjeri nezaposlenost?
Koje su vrste nezaposlenosti?
Zato je bitna veliina nezaposlenosti?
4. Saldo vanjskotrgovinske bilance (SVTB)
to je i to prikazuje Bilanca Plaanja?
to je i to prikazuje VTB?
Zato je bitna ravnotea VTB?
Razlog naeg koncentriranja na ove etiri mjere ekonomske aktivnosti lei u tome to
postizanje zadovoljavajuih razina ili stopa rasta ovih mjera (varijabli) najee ini osnovne
ciljeve ekonomske politike. Drugim rijeima, ekonomska politika najee tei ostvarivanju
etiri osnovna cilja, a to su: rast BDP-a, niska i stabilna stopa inflacije, niska stopa
nezaposlenosti, uravnoteen SVTB.

Makroekonomija, Olivier Blanchard, poglavlje 2.

BRUTO DOMAI PROIZVOD

BDP je osnovna mjera i glavni indikator razine ekonomske aktivnosti koja je ostvarena u
zemlji u odreenom vremenskom periodu.
Formalno govorei moemo rei da,
BDP predstavlja trinu vrijednost proizvodnje domae privrede koja je stvorena upotrebom
svih vrsta raspoloivih proizvodnih faktora (rad, kapital, prirodni resursi) bez obzira na
njihovo domae ili inozemno porijeklo.
U principu, BDP predstavlja novostvorenu ekonomsku vrijednost (novostvorenu koliinu
ekonomskih dobara) u odreenom periodu promatranja (godina, kvartal itd.).

Zato je bitna veliina BDP i stopa rasta BDP-a?

Odgovor na ovo pitanje sadran je, u principu, u gore navedenom objanjenju pojma BDP-a.
Pojasnimo,
kvaliteta ivota (ivotni standard) ekonomskih subjekata u odreenom vremenskom periodu
ovisi o koliini dobara koju ti subjekti mogu potroiti. Koliina dobara koju ekonomski
subjekti mogu potroiti odreena koliinom dobra koja su subjekti akumulirali u prolosti 2 te
koliinom dobara koja su proizveli u tekuem vremenskom periodu.
Kako je BDP mjera novane vrijednosti dobara koja su proizvedena u tekuem vremenskom
periodu proizlazi kako je ivotni standard ekonomskih subjekata u tekuem periodu direktno
proporcionalan veliini BDP-a u tom periodu. Slijedei istu logiku brzina rasta ivotnog
standarda direktno je proporcionalna stopama rasta BDP-a.
Osim ove direktne veze BDP utjee i indirektno na ivotni standard ekonomskih subjekata.
Preciznije, akumulirana dobra (imovina, bogatstvo) koju ekonomski subjekti koriste u
tekuem ekonomskom periodu nastali su kao posljedica ekonomske aktivnosti (ija je BDP
mjera) iz prethodnih razdoblja. Drugim rijeima vei BDP, odnosno stope rasta BDP-a u
prethodnim vremenskim periodima znae, u prosjeku, i veu koliinu akumuliranih
ekonomskih dobara, a onda i vei ivotni standard.

Mjerenje BDP-a
Do veliine BDP-a u nekom vremenskom periodu mogue je doi na tri naina, i to pomou
tzv. proizvodne, dohodovne ili rashodovne metode obrauna BDP-a.
Proizvodna metoda obrauna
Prema ovoj metodi BDP se dobije kao zbroj vrijednosti svih dobara proizvedenih tokom
promatranog vremenskog perioda umanjeno za vrijednost intermedijarnih proizvoda.3 Npr.
Automobil koji u ovom trenutku vozite, stan u kojem ivite, majica koju nosite, itd. su dobra
koja su akumulirana u prolosti a trenutno ih upotrebljavate, tj. troite.
3
Ovakav nain definiranja BDP-a podrazumijeva da se vrijednost proizvedenih dobara mjeri
potroakim cijenama (npr. cijena televizije koju vi plaate u trgovini). Ako se meutim
vrijednost proizvedenih dobara izraava putem proizvoakih cijena (npr. ciljna televizije
umanjena za poreze) onda se BDP dobije kao zbroj vrijednosti svih dobara umanjeno za
vrijednost intermedijarnih proizvoda, uveano za vrijednost poreza na proizvode i usluge i
umanjeno za vrijednost subvencija.
2

cijena televizije trokovi repromaterijala

Dohodovna metoda obrauna
Prema ovoj metodi BDP se dobije kao zbroj svih dohodaka isplaenih u gospodarstvu tokom
promatranog vremenskog perioda. Preciznije, BDP se dobije kao zbroj svih isplaenih plaa,
plaenih poreza umanjenih za subvencije, ukupnog vika vrijednosti odnosno profita
ostvarenih u gospodarstvu, te ukupnog iznosa amortizacije.
U principu, veliinu BDP-a na ovaj nain se dobijete ako se zapitate gdje odlaze, odnosno
kome se isplauju novci ostvareni prodajom proizvedenih proizvoda i usluga.
Rashodna metoda obrauna
Prema ovoj metodi BDP se dobije kao zbroj svih komponenti finalne potronje, odnosno
agregatne potranje. Preciznije, BDP se dobije kao zbroj vrijednosti osobne potronje, javne
potronje, investicija (bruto u zalihe i fiksni kapital), te neto izvoza (razlike izmeu izvoza i
uvoza)
U principu, veliina BDP-a na ovaj nain se dobijete ako se zapitate gdje se troe proizvodi i
usluge koje gospodarstvo proizvede tokom promatranog vremenskog perioda.

Razlika izmeu BDP i BNP

Za kraj prie o BDP-u potrebno je razjasniti razliku izmeu bruto domaeg proizvoda (BDP) i
bruto nacionalnog proizvoda (BNP).
Razlika izmeu BDP-a i BNP-a zasniva se u bitni na razlici u geografskom porijeklu
ekonomskih faktora koji sudjeluju u stvaranju dobara i usluga.
Naime, BDP je vrijednost proizvodnje domae privrede koja je stvorena upotrebom svih vrsta
proizvodnih faktora neovisno o njihovom domaem ili inozemnom porijeklu. Promatrano sa
strane dohodaka to znai da je BDP vrijednost svih dohodaka koje je isplatila domaa
privreda bez obzira na odredite tih dohodaka (tj. Bez obzira jesu li ti dohoci isplaeni
domaim ili inozemnim proizvodnim faktorima koji su angairani u domaoj privredi).
S druge strane, BNP je vrijednost proizvodnje koju su stvorili domai proizvodni faktori
svojom ekonomskom aktivnou, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Promatrano sa strane
dohodaka to znai da je BNP vrijednost svih dohodaka koje su primili domai proizvodni
faktori bez obzira dolaze li ti dohoci iz zemlje ili iz inozemstva.
Npr. proizvodnja koju su ostvarili hrvatski dravljani na radu u Njemakoj je dio njemakog
BDP-a. U isto vrijeme ta proizvodnja je dio i hrvatskog BNP-a.
Isto tako, proizvodnja koju su ostvarili bosanski dravljani na radu u Hrvatskoj je dio
hrvatskog BDP-a, te istovremeno i bosanskog BNP-a.

INFLACIJA
Formalno govorei inflacija je proces rasta ope razine cijena u zemlji, odnosno proces
opadanja vrijednosti novca.
Kao to moete primijetiti cijene najveeg broja dobara koja se prodaju (kupuju) u nekoj
ekonomiji su podlone promjenama tokom vremena. Preciznije, cijene najveeg broja dobara
rastu tokom vremena, meutim, neke od cijena stagniraju ili se ak smanjuju. Stopa inflacije,
u principu, daje informaciju to se u promatranom vremenskom periodu dogodilo s
prosjenim cijenama dobara koja se prodaju (kupuju) u zemlji, dakle, koliko su se u prosjeku
cijene promijenile.
Statistiki gledano stopa inflacije predstavlja postotnu promjenu vrijednosti skupnog indeksa
cijena proizvoda u nekom gospodarstvu izmeu dva vremenska perioda.4
Pt (

Pt
1) 100
Pt -1

Mjerenje inflacije
S obzirom na to koja se dobra ukljuuju u analizu inflaciju je mogue mjeriti na vie naina,
odnosno putem vie indeksa cijena. Mi emo navesti dva osnovna, a to su BDP deflator i
indeks potroakih cijena (CPI).
BDP deflator daje odnos veliine nominalnog naspram realnog BDP-a koji se stvori u privredi
tokom odreenog vremenskog perioda.

BDP deflator

Nominalni BDP
100
Realni BDP

Drugim rijeima, BDP deflator daje razliku izmeu vrijednosti BDP u tekuim i konstantnim
cijenama. BDP deflator, odnosno njegove promjene, koristile su se u prolosti kao temeljna
mjera inflacije.
U posljednjih par desetljea ova mjera polako preputa svoje mjesto tzv. indeksu potroakih
cijena (CPI). Razlog tomu lei u sve veoj ukljuenosti zemalja u meunarodnu trgovinu.
Naime, BDP deflator u obzir uzima samo dobra proizvedena u zemlji. S druge strane, ono to
potroae zanima je prvenstveno prosjena cijena potronje, odnosno prosjena cijena dobara
koja troe oni troe bilo da ta dobra dolaze iz zemlje ili iz inozemstva. Zbog toga se mjera
inflacije koja se u posljednje vrijeme primjenjuje kao meunarodni standard bazira na
promjenama indeksa potroakih cijena (CPI).
Indeks potroakih cijena (CPI) daje prosjenu cijenu dobara i usluga koje kupuje prosjeni
kupac tokom odreenog vremenskog perioda (mjeseca, kvartala ili godine).
4

Skupni indeks cijena je ponderirani prosjek vrijednosti (cijena puta koliina) odreene
skupine dobara, pri emu su za pondere uzimaju udio koliine prodanih (odnosno kupljenih)
dobara u ukupnoj potronji.
4

Zbog velikog broja dobara u analizu se ne uzimaju cijene svih proizvoda i usluga na tritu
ve samo odabranih reprezentativnih proizvoda koji onda sainjavaju tzv. koaricu dobara.
Dakle, da bi izraunao indeks potroakih cijena za odreeno razdoblje statistiki zavod mora:
a) Odrediti koja dobra su najvanija prosjenom potroau.
b) Evidentirati, odnosno prikupiti podatke o cijenama dobara i usluga koje ulaze u koaricu
dobara za svako pojedino razdoblje.
c) Treba odabrati jednu godinu kao baznu s kojom e se sve ostale godine usporeivati i
izraunati indeks.
Oba ova indeksa mjere razinu cijena u odreenom vremenskom periodu. Kao to je ve
navedeno inflacija predstavlja promjenu prosjene razine cijena izmeu dva vremenska
perioda. Iz toga proizlazi kako se stopa inflacije rauna kao postotna promjena vrijednosti
indeksa cijena u promatranom u odnosu na prethodni vremenski period.
Pt (

Pt
1) 100
Pt -1

Osnovni razlog nae zainteresiranosti za mjeru promjene razine cijena u gospodarstvu,

odnosno inflaciju, lee u njenim posljedicama za gospodarstvo. Naime, visoke i varijabilne
stope inflacije stvaraju realne trokove gospodarstvu i usporavaju dugorono rast BDP-a, a
samim tim i ivotnog standarda. S obzirom da drava mjerama ekonomske politike moe u
najveoj mjeri regulirati visinu inflacije podatci o njenoj veliini predstavljaju preduvjet za
njeno reguliranje mjerama ekonomske politike.5

NEZAPOSLENOST
Openito govorei nezaposlenima se smatraju one osobe koje nemaju posao a ele raditi.
Veliina nezaposlenosti u nekoj privredi se osim brojem nezaposlenih obino iskazuje i
pomou stope nezaposlenosti koja daje postotni omjer izmeu broja nezaposlenih osoba i
veliine radne snage u zemlji.

stopanezaposlenosti

br.nezaposlenih
100
radnasnaga

Vie rijei o razlozima tetnosti inflacije za gospodarstvo biti e u narednim predavanjima.

ukupno
stanovnitvo

neaktivno
stanovnitvo

mlai od 16 god. i
institucionalizirani

radna snaga

zaposleni

nezaposlen

Veliina stope nezaposlenosti u nekoj zemlji osim o broju stvarno nezaposlenih, moe ovisiti i
o nainu mjerenja nezaposlenosti. Drugim rijeima, stopa nezaposlenosti moe ovisiti i o
tome tko se smatra stvarno nezaposlenom osobom.
Jedan od naina izraavanja stope nezaposlenosti je onaj koji koristi podatke zavoda za
zapoljavanje. Prema ovom nainu nezaposlenima se smatraju sve osobe koje su kao takve
prijavljene na zavodu za zapoljavanje.
Drugi nain izraavanja stope nezaposlenosti je tzv. anketna stopa ili standardizirana stopa
nezaposlenosti koja broj nezaposlenih izraunava na temelju anketa i definicije nezaposlenosti
svjetske organizacije rada (ILO).
Nezaposlene osobe prema definiciji svjetske organizacije rada (ILO) su:
sve osobe starije od 16 godina koje ne borave u institucijama kao to su zatvori, staraki
domovi, ustanove za mentalno oboljele i sl, koje ne rade a sposobne su za rad, te ako su:
1. traili zaposlenje tokom protekla 4 tjedna
2. traili zaposlenje ali su privremeno prekinuli zbog bolesti i sl.
3. ekali da budu pozvani na posao s kojeg su privremeno udaljeni
4. prihvatili ponueni posao i ekaju da ponu s radom u sljedeih 30 dana
Sve osobe koje ne rade a ne nalaze se u gore navedenim kategorijama ubrajaju se u osobe koje
ne participiraju u radnoj snazi, odnosno ekonomski neaktivne osobe.

Vrste nezaposlenosti
Da bi objasnili razloge postojanja nezaposlenosti moramo objasniti tri osnovne vrste
nezaposlenosti:
Frikcijsku nezaposlenost
Strukturnu nezaposlenost
Cikliku nezaposlenost

Frikcijska nezaposlenost
Frikcijska nezaposlenost je onaj dio nezaposlenosti koji se javlja zbog toga to:
Radnici stalno,
1. naputaju poslove na kojima trenutano rade da bi traili nove
2. trae nove poslove nakon to su izgubili stare
3. ulaze u radnu snagu kako bi traili posao po prvi put
4. ponovo ulaze u radnu snagu nakon razdoblja ekonomske neaktivnosti
5. prelaze sa starog na novo radno mjesto
Isto tako poslodavci stalno,
1. trae zamjene za radnike koji su dali otkaz ili otili u mirovinu
2. otputaju neke radnike u nadi da e nai bolje
3. trae nove radnike radi proirenja poslovanja
Dakle, moemo rei kako je ova vrsta nezaposlenosti posljedica normalnog obrta na tritu
radne snage koja se javlja zbog toga to odreeni broj ljudi koji sudjeluju u radnoj snazi
naputa jedan i trai drugi posao, te ulaze na trite rada. Kao takva ova vrsta nezaposlenosti
je kratkorone naravi.
Strukturna nezaposlenost
Strukturna nezaposlenost razlikuje se od frikcijske po svojoj dugotrajnosti.
Strukturna nezaposlenost javlja se zbog nesklada u strukturi ponude i potranje za radom. Taj
nesklad moe proizii iz,
1. nesklada izmeu vjetina koje se trae za raspoloive poslove i vjetina s kojima
raspolau radnici koji trae posao.
2. prostornog nesklada izmeu poduzea koja trae radnike i smjetaja radnika koji
trae posao.
Zbog toga to je u prosjeku potreban dui vremenski period kako bi radnici promijenili
vlastita znanja i vjetine, odnosno stekli one vjetine koje se trae na tritu, ili kako bi
promijenili svoje mjesto stanovanja ova vrsta nezaposlenosti je u svojoj naravi dugotrajna.
Zbroj frikcijske i strukturne nezaposlenosti daje tzv. naravnu ili prirodnu razinu
nezaposlenosti u nekoj ekonomiji.6
Frikcijska i strukturna nezaposlenost su kako je vidljivo iz gore navedenog dugorono
neovisne o fluktuacijama BDP, to znai da mjere kratkorone ekonomske politike ne utjeu
dugorono na veliinu naravne stope nezaposlenosti.7

Ciklika nezaposlenost
Od ega ovisi veliina prirodne nezaposlenosti biti e objanjeno na jednom od narednih
predavanja.
7
Detaljnije objanjenje utjecaja kratkorone i dugorone ekonomske politike na stopu
nezaposlenosti biti e, takoer, objanjeno na jednom od narednih predavanja.
6

Ciklika nezaposlenost posljedica je ciklikih fluktuacija u kretanju BDP, odnosno odstupanja

ostvarenog BDP od potencijalne razine.
Naime, ciklike fluktuacije (pad ili rast) BDP-a uvjetuju istovjetne promjene (pad ili rast) u
agregatnoj potranji za radom, to onda dovodi do poveanog otputanja ili zapoljavanja
radnika, te poveanja ili smanjenja razine i stope nezaposlenosti.

Posljedice nezaposlenosti (odnosno zato je bitna veliina nezaposlenosti)

Nezaposlenost ima ozbiljne drutvene i ekonomske posljedice. Ove posljedice mogu biti
promatrane s razine pojedinca i s razine drave kao cjeline.
Promatrano s razine pojedinca nezaposlene osobe su u prosjeku manje sretne u usporedbi s
zaposlenima. Izuzmemo li psiholoke i socioloke faktore8 zbog kojih nezaposlenost utjee na
smanjenje osjeaja sree kod pojedinca ostaje nam gola ekonomska injenica kako je dohodak
osoba koje nisu zaposlene manji nego kod osoba koje rade. Vratimo li se sad na poetnu
pretpostavku ekonomske znanosti koja kae kako ovjek maksimizira vlastito blagostanje
maksimizirajui vlastitu potronju jasno je kako e nezaposlena osoba zbog manjeg dohotka
moi troiti manje, a samim tim i ostvariti manje blagostanje.
Promatrano s razine drave kao cjeline postojanje nezaposlenosti je negativno jer implicira da
ekonomija te drave ne iskoritava u potpunosti sve proizvodne resurse (rad) s kojima
raspolae u proizvodnji. Ne iskoritavanje proizvodnih resursa ujedno znai i da e veliina
proizvodnje te privrede (BDP) biti manji nego to bi potencijalno mogao u sluaju
maksimalnog iskoritenja svih resursa.
SALDO VANJSKOTRGOVINSKE BILANCE (SVTB )
Vanjskotrgovinska bilanca predstavlja jednu od podbilanci bilance plaanja. Bilanca plaanja,
ija vam je struktura dana u nie navedenoj tablici, predstavlja statistiki popis (evidenciju)
vrijednosti svih ekonomskih transakcija neke zemlje s inozemstvom tokom odreenog
vremenskog perioda.
Kao to se moe vidjeti iz tablice bilanca plaanja sastoji se od tri osnovne bilance (ili
rauna):
Bilance (rauna) tekuih transakcija
Bilance (rauna) kapitalnih transakcija
Rauna rezervi
Unutar bilance tekuih transakcija mogue je izdvojiti i zasebno promatrati samo njene prve
dvije kategorije, tj. uvoz i izvoz roba i usluga. Takva kategorizacija ekonomskih transakcija s
inozemstvom daje vanjskotrgovinsku bilancu neke zemlje. Dakle vanjskotrgovinska bilanca
daje agregirani popis vrijednosti svih uvezenih i izvezenih roba i usluga u toku odreenog
vremenskog perioda.
Saldo bilo koje od navedenih bilanci predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda koje zemlja
ima na temelju vrste ekonomskih transakcija s inozemstvom koje su obuhvaene u toj bilanci.

Gubitak osjeaja vlastite korisnosti, gubitak autoriteta, drutvenog poloaja, itd.

8

Odgovor na pitanje zato je saldo bilance tekuih transakcija i/ili saldo vanjskotrgovinske
bilance jedan od osnovnih makroekonomskih pokazatelja koji se promatra moe se dobiti ako
se zapitamo zato je taj saldo bitan, odnosno to donosi njegova neravnotea.
Tri su osnovna razloga zato je bitna ravnotea salda bilance tekuih transakcija.
Prvi razlog je taj to se deficit bilance tekuih transakcija mora kompenzirati suficitom
bilance kapitalnih transakcija ili smanjenjem rezervi.
Drugim rijeima deficit bilance tekuih transakcija znai da su prihodi zemlje na temelju ovih
transakcija bili manji od rashoda zemlje. Kao to vam je poznato kada rashodi bilo kojeg
ekonomskog subjekta, pa tako i drave u cjelini, premauju njegove prihode to znai da se
ekonomski subjekt mora zaduiti ili troiti vlastitu uteevinu (rezerve) kako bi pokrio tu
razliku, odnosno podmirio vlastite obveze. U sluaju drave, ovo implicira kako deficit
bilance plaanja automatski implicira rast vanjskog zaduenja i/ili smanjivanje rezervi drave.
Kratkorono ovo (deficit i zaduivanje) najee ne predstavlja problem, ali moe
predstavljati problem dugorono, jer kontinuirani deficit bilance plaanja dovodi do
nagomilavanja vanjskog duga. Pretjerani rast vanjskog zaduenja nepovoljan je zbog dva
osnovna razloga. Prvi je taj to poveanje vanjskog duga znai kako e domai ekonomski
subjekti morati sve vei dio svog dohotka troiti na njegovo servisiranje (To znai da e im
manje ostajati za potronju, to e se negativno odraziti na njihov ivotni standard). Drugi
razlog je taj to pretjerano zaduivanje moe dovesti u pitanje sposobnost drave da taj dug
vraa, a to u ekstremnim sluajevima moe dovesti do njenog bankrota.
Osim dugoronih problema koji mogu nastati zbog deficita bilance tekuih transakcija
promjene u njenom saldu utjeu i na ekonomsku situaciju u kratkom roku i to putem svog
utjecaja na BDP i inflaciju u kratkom roku.
Naime, promjena salda bilance plaanja dovodi i do promjene u priljevu (ponudi) i odljevu
(potranji) deviza to u sluaju fleksibilnog deviznog teaja ima direktan utjecaj na veliinu
deviznog teaja.
Promjena deviznog teaja ima direktan utjecaj na promjenu cijena uvoznih proizvoda a samim
tim i inflaciju.
Osim to promjena deviznog teaja vodi promjeni cijena uvezenih proizvoda ona vodi i
promjeni cijena naih proizvoda u inozemstvu (izvoza). Osnovna ekonomska zakonitost ui
nas kako promjene cijena proizvoda dovode do promjena u potranje za tim proizvodima.
Zbog toga, promjena deviznog teaja vodit e promjeni veliine izvoza i uvoza. Kako, izvoz i
uvoz utjeu na veliinu agregatne potranje to e njihova promjena voditi do promjene u
agregatnoj potranji, a onda i u veliini BDP-a.9
Isti gore navedeni razlozi zbog kojih je bitna ravnotea bilance tekuih transakcija vrijede i za
saldo vanjskotrgovinske bilance. Te identina pria moe biti ispriana ako gore koriteni
pojam saldo bilance tekuih transakcija zamijenimo s pojmom saldo vanjskotrgovinske
bilance. Dva su osnovna razloga za to.
U sluaju da je do promjene salda bilance plaanja dolo zbog promjena u uvozu ili izvozu
onda se te promjene odraavaju ne samo putem utjecaja na devizni teaj ve i direktno na
agregatnu potranju, a onda i BDP.
9

Prvi, kategorije 3. i. 4. u bilanci tekuih transakcija su u najveem broju zemalja svojom

veliinom relativno male u odnosu na vrijednosti uvoza i izvoza roba i usluga (kategorije 1. i
2.) tako da se u principu mogu apstrahirati i navedena pria ispriati kroz prizmu SVTB.
Drugo, deficit VTB znai da je zemlja u promatranom vremenskom periodu vie dobara i
usluga potroila nego to je proizvela, te da to mora biti kompenzirano suficitom u ostalim
stavkama bilance plaanja (kategorije 3, 4, 10.). Iako bi se tehniki gledano taj deficit
mogao kompenzirati suficitom na raunu dohotka i raunu transfera (kategorije 3. i 4.) u
principu on e se najee kompenzirati suficitom na raunu kapitalnih transakcija i/ili
smanjenjem rezervi.
Razlog tome lei u injenici to vrijednosti dohodaka koje zemlja prima od direktnih
investicija u inozemstvo, obveznica i dionica inozemnih ekonomskih subjekata (kategorija 3),
te veliina transfera primljenih iz inozemstva (kategorija 4) nije neto to zemlja moe
svojevoljno poveati. Dok, s druge strane veliina inozemnog zaduenja i veliina rezervi, u
normalnim uvjetima10, jest neto to zemlja moe poveati, odnosno smanjiti.

BILANCA PLAANJA
PODBILANCA TEKUIH TRANSAKCIJA
1. UVOZ ROBE

1. IZVOZ ROBE

Dakle, u uvjetima u kojima moe pronai kreditore koji su joj voljni odobriti kredite,
odnosno u uvjetima u kojima zemlja ima rezerve.
10

10

2.UVOZ USLUGA
2.1. transport
2.2. osiguranje
2.3. turizam
2.4. ostale usluge
2.5. rashodi po proizvodnim faktorima

2. IZVOZ USLUGA
2.1. transport
2.2. osiguranje
2.3. turizam
2.4. ostale usluge
2.5. dohodak od proizvodnih faktora

3.DOHODAK OD STRANIH INVESTICIJA

U DOMAOJ PRIVREDI
3. dohoci isplaeni strancima na osnovu FDI,
ulaganja u dionice, obveznice ili ostale oblike
imovine

3. DOHODAK OD INVESTICIJA U
INOZEMSTVU
3. dohoci primljeni iz inozemstva na osnovu
FDI, ulaganja u dionice, obveznice ili ostale
oblike imovine

4. TRANSFERI INOZEMSTVU
4.1. doznake stranim radnicima
4.2. mirovine plaene strancima
4.3. ostali privatni transferi strancima
4.4. dravni transferni rashodi

4. TRANSFERI IZ INOZEMSTVA
4.1. doznake radnika iz inozemstva
4.2. mirovine domaih rezidenata iz inozem.
4.3. ostali privatni transferi iz inozemstva
4.4. dravni transferni prihodi

PODBILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA

5. DUGORONI KAPITAL (ODLJEV)
5.1. krediti inozemnim rezidentima
5.2. depoziti plasirani u inozemstvo
5.3. kupovina stranih vrijednosnih papira
5.4. direktne investicije u inozemstvo
5.5. ostalo
6.KRATKORONI KAPITAL (ODLJEV)
5.1. krediti inozemnim rezidentima
5.2. depoziti plasirani u inozemstvo
5.3. kupovina stranih vrijednosnih papira
5.4. direktne investicije u inozemstvo
5.5. ostalo

5. DUGORONI KAPITAL (PRILJEV)

5.1. krediti domaih rezidenata u inozemstvu
5.2. depoziti inozemnih rezidenata
5.3. prodaja domaih vrijednosnih papira
inozemnim rezidentima
5.4. direktne investicije inozemnih rezidenata
5.5. ostalo
6.KRATKORONI KAPITAL(PRILJEV)
5.1. krediti domaih rezidenata u inozemstvu
5.2. depoziti inozemnih rezidenata
5.3. prodaja domaih vrijednosnih papira
inozemnim rezidentima
5.4. direktne investicije inozemnih rezidenata
5.5. ostalo

RAUN REZERVI
7. MONETARNO ZLATO (saldo)
8. SDR (saldo)
9. REZERVNE POZICIJE U IMF-u (saldo)
10. DEVIZE (saldo)

11