UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD

PREDMET:

ANALIZA SAOBRAĆAJNO TRANSPORTNIH SISTEMA

TEMA:

UTVRĐIVANJE TROŠKOVA I CIJENE PREVOZA U ZAVISNOSTI OD

DUŽINE PUTA

V.prof.dr.Alija Behmen
V. asis. Azra Ferizović

Datum: Student:
24.05.2002. Ibrahim Badić 3931
1. UVOD

U prvom redu posmatrati će se dinamika prevoznih troškova u ovisnosti o

prevoznom putu i skladno tome, formiranjem cijena za određene udaljenosti.
Polazi se od mogućnosti da se troškovi i cijene utvrđuju i analiziraju na razini
preduzeća ili na razini prometne grane.

U prvom slučaju se pojavljuje više neovisnih subjekata koji se pojavljuju na

tržištu i pri tom koriste samostalno oblikovane cijene (tarife). Tipičan primjer je
grana cestovnog saobraćaja.

U drugom slučaju je jedan subjekt koji čini cijelu granu i u tom slučaju su
utvrđivanje i analiza cijena i troškova obavezni i mogu se odnositi na cjelinu ili
najveći dio grane koja samim time ima osigurane podatke. Tipičan primjer
predstavlja željeznički saobraćaj.

Troškovi se moraju pratiti i razgraničiti na vrste. Troškovi čistog prevoza čine:

- vožnja na određenoj relaciji
- opskrbljivanje i priprema vozila
- zaprezanje i potiskivanje vozila
- pretovar
- evidencija

Bitno je napomenuti da se u ovo ubrajaju i troškovi rezervnih dijelova, usluge,

amortizacije, dnevnica, bruto plaća i ostalih izdataka.

Postoje i ostali troškovi koji nisu toliko neposredni kao što su:
- troškovi carinjenja
- troškovi zakupa
- održavanja osnovnih sredstava

Zbroj svih troškova vodi se pod nazivom ˝ukupni troškovi˝. Razlika cijene i
ukupnih troškova za neku udaljenost predstavlja dobit ili eventualno gubitak.
Ovaj pojam dobiti netreba poistovjećivati sa dobiti koja se dobije u ukupnim
rezltatima financijskog poslovanja. Cijena se tretira kao integralna koja ne
pokriva elemente nego odjednom cjelinu, dok će se ukupni troškovi promatrati
diferencirano samo prema udaljenostima. Kod cijena je to složenije jer će se
diferencirati prema tzv. prevoznim stavovima (ili kako se još nazivaju težinski ili
vozarinski stavovi). Uzeti su prevozni stavovi za 5, 10, 15, 20 i 25 tona kao
vjerodostojan primjer iz prakse.

2
Formiranje cijena na temelju troškova tj. uvećano na ukalkuliranu dobit obavlja
se na načelu vrijednosti prevozne usluge.
Dinamika troškova, zahvaljujući stalnoj vrijednosti troškova početno završnih
radova upućuje na degresiju ukupnih troškova s obzirom na promjene prevoznog
puta. Drugim riječima sporije se povećavaju troškovi od povećanja prevoznog
puta (udaljenost u kilometrima).
Sljedeći logiku kretanja troškova i cijene će se sporije povećavati u odnosu na
povećanje udaljenosti. Jedinični troškovi i cijene imaju suprotno djelovanje u
tom smislu što sa povećanjem udaljenosti sporije opadaju nego što se ona
povećava. Takvo ponašanje troškova i cijena predstavlja degresiju u njihovoj
dinamici i osnova je za tzv. vertikalnu degresiju tarifnog sustava.
Odnosi cijena unutar prevoznih stavova čine osnovicu za tzv horizontalnu
degresiju. Poznato je da se cijene (tarife) ne odnose u krajnjim rasponima
linearno nego degresivno tj. manje su u odnosu na raspone težina.

2. POSTUPAK UTVRĐIVANJA TROŠKOVA I CIJENA

PREVOZA

U postupku utvrđivanja troškova i cijena prevoza, ovisno o prevoznom putu će

se predočiti formule za proračun odgovarajućih veličina.

A.) Formule

Proračun troškova prevoza se računa po formuli:

Tt = Tpzr + tčp  d

Tt - troškovi prevoza po toni

Tpzr - troškovi početno -završnih radova po toni
tčp - troškovi čistog prevoza po netotonskom kilometru
d - duljina prevoznog puta u kilometrima (udaljenost)

Tpzr
Tntkm = d

Tntkm - troškovi prevoza po netotonskom kilometru

3
Ostali troškovi po jednoj toni mogu se dobiti kao odnos ostalih troškova
naspram troškova početno završnih radova i čistog prevoza, množen sa
troškovima Tt i kao takvi su iskazani za svaku udaljenost.
Na jednak način mogu se izračunati i ostali troškovi po netotonskom kilometru.

Analogno predhodnom postupku utvrđivanja troškova mogu se koristiti

prilagođene formule za proračun cijena, s tim da na ovoj razini razmatranja nebi
postojale ˝cijene˝ i ˝ukupne cijene˝, nego bi postojale samo cijene koje bi bile na
istoj razini usporedbe sa ukupnim troškovima.

Oznaku za troškove zamjenit ćemo onima za cijene:

Cpzr
Ct = Cpzr + cčp × d i Cntkm = d
+ cčp

U tom slučaju komponente troškova prelaze u cijene i označili smo ih sa C, tj.

preciznije sa Cpzr (cijene početno završnih radova po toni), cčp (cijene čistog
pervoza i to za netotonski kilometar).

U literaturi se koristi još jedan način utvrđivanja cijena tj. preciznije samo cijene
netotonskog kilometra (Cntkm)

Kao elementi za proračun koriste se:

- vlastita masa vozila (tak)
- količina ukrcane robe u tonama (Q)
- cijena brutotonskog kilometra (Cbrtkm)

a formula ima konačan oblik:

tak  Q
Cntkm = Q
× Cbrtkm

4
B.) Proračun za utvrđivanje cijena

U nastavku je prikaz postupka proračuna potrebnih parametara za formule i

njihovu kasniju primjenu za utvrđivanje troškova i cijena prema udaljenostima.
Najprije sljede potrebni elementi za proračun cijena:
- prevezene tone robe
- netotonski kilometri
- prosječni put jedne tone robe
- ukupni prohodi
- ukupni troškovi
- početno završni troškovi
- troškovi čistog prevoza
- ostali troškovi
- troškovi (početno-završni + čisti troškovi prevoza)

Sve veličine troškova po jedinici prevoza tj. prevozne usluge, mogu se prema
želji izraziti kao određen broj komponenti.Npr.:

Koeficijent ekonomičnosti kao odnos ukupnih prihoda i ukupnih troškova.

Stopa dobiti kao odnos dobiti i ukupnih prihoda, itd.

Na temelju opisanog postupka izračunati su troškovi i cijene prevoza za svaku

udaljenost iskazanu u tablicama.
Za troškove u tom prikazu korištene su 3 komponente, i to;
- troškovi početno-završnih radova
- troškovi čistog prevoza
- ostali troškovi

3.) DINAMIKA TROŠKOVA I CIJENA PREVOZA OVISNO O

PUTU

5
U ekonomici prometa podjela troškova na početno-završne i čiste troškove
prevoza temelji se na različitom ponašanju pojedinih troškova tj. komponenti .

Početno-završni troškovi isti su za sve udaljenosti za jednu tonu, ali za jedan

netotonski kilometar degresivno opadaju s obzirom na udaljenost.
Čisti troškovi prevoza povećavaju se apsolutno jednako za svako jednako
povećanje udaljenosti za jednu tonu, ali za jedan netotonski kilometar su jednaki
za sve udaljenosti.
Ostali troškovi se ponašaju kao kombinacija predhodnih primjera tj. komponenti
s obzirom na udaljenost ili zapravo kao troškovi za jednu tonu, dok za jedan
netotonski kilometar pokazuju, u odnosu na put, degresiju.
Ukupni troškovi se ponašaju kao kombinacija tih triju komponenti, tako da
imaju jednak apsolutni rast za svaku udaljenost za jednu tonu, ali za jedan
netotonski kilometar imaju degresivan pad.

Unutar troškova postoje fiksne i varijabilne komponente, ali to se odnosi na

ponašanje tj. reagovanje troškova s obzirom na put, a ne na obujm proizvodnje
na koji se nadovezuje podjela na fiksne i varijabilne troškove.

Tablice i grafikoni:

Iz tablice 1 se uočava da se troškovi čistog prevoza za prevoz jedne tone

robe sa 10km na 1 000km (1:100) mjenjaju tj. povećavaju proporcionalno (za
100 puta), a troškovi samo za 10 puta i također ukupni troškovi 10 puta.

Iz tablice 2 može se uočiti da se, primjerice, od 10km do 1 000km početno-

završni troškovi smanjuju za 100 puta, a troškovi, ostali i ukupni troškovi za 10
puta (sve iskazano po jednom netotonskom kilometru).

Iz tablice 3 može se uočiti da se cijene za iste promjene također povećavaju za

10 puta i to za sve prevozne stavove.

Iz tablice 4 je uočljivo i to da se cijene po jedinici prevoza, tj. po jednom

netotonskom kilometru za iste promjene udaljenosti ponašaju kao i troškovi tj.
ukupni troškovi po jedinici (prema predhodnom smanjenju za 10 puta).
Grafikon 1 predstavlja kretanje ukupnih troškova za jednu tonu (koji su u
tablici iskazani jednakim za sve stavove) i cijena za jednu tonu (za 15- tonski
stav).
Grafikon 2 predstavlja kretanje ukupnih troškova i cijena za jedan netotonski
kilometar (grafikon je u obliku hiperbole).
Kretanje transportnih troškova u ovisnosti o putu (jedna tona)
Tablica 1.

6
 Redni Udaljenost Početno Troškovi Troškovi Ostali Ukupni
broj (km) - čistog (k. 3+4) troškovi troškovi
završni prevoza (k. 5+6)
troškovi
1 2 3 4 5 6 7
1. 10 20,00 2,00 22,00 22,00 44,00
2. 100 20,00 20,00 40,00 40,00 80,00
3. 200 20,00 40,00 60,00 60,00 120,00
4. 300 20,00 60,00 80,00 80,00 160,00
5. 400 20,00 80,00 100,00 100,00 200,00
6. 500 20,00 100,00 120,00 120,00 240,00
7. 600 20,00 120,00 140,00 140,00 280,00
8. 700 20,00 140,00 160,00 160,00 320,00
9. 800 20,00 160,00 180,00 180,00 360,00
10. 900 20,00 180,00 200,00 200,00 400,00
11. 1000 20,00 200,00 220,00 220,00 440,00

Troškovi po jedinici prevoza (za jedan netotonski kilometar)

Tablica 2.

Redni Udaljenost Početno Troškovi Troškovi Ostali Ukupni

broj (km) - čistog (k. 3+4) troškovi troškovi
završni prevoza (k. 5+6)
troškovi
1 2 3 4 5 6 7
1. 10 2,000 0,200 2,200 2,200 4,400
2. 100 0,200 0,200 0,400 0,400 0,800
3. 200 0,100 0,200 0,300 0,300 0,600
4. 300 0,067 0,200 0,267 0,267 0,534
5. 400 0,050 0,200 0,250 0,250 0,500
6. 500 0,040 0,200 0,240 0,240 0,480
7. 600 0,033 0,200 0,233 0,233 0,466
8. 700 0,029 0,200 0,229 0,229 0,458
9. 800 0,025 0,200 0,225 0,225 0,450
10. 900 0,022 0,200 0,222 0,222 0,444
11. 1000 0,020 0,200 0,220 0,220 0,440

7
 Formiranje cijena prevoza po stavovima (5-25 t) za jednu tonu

Tablica 3.
Redni Udaljenost Cijena prevoza po stavovima za jednu tonu Indeksi
broj (km) cijena
5t 10t 15t 20t 25t

1 2 3 4 5 6 7 8
1. 10 96,25 70,00 55,00 45,29 38,50 100,0
2. 100 175,00 127,27 100,00 82,35 70,00 181,0
3. 200 262,50 190,91 150,00 123,53 105,00 272,7
4. 300 350,00 254,55 200,00 164,71 140,00 363,6
5. 400 437,50 318,18 250,00 205,88 175,00 454,5
6. 500 525,00 381,82 300,00 247,06 210,00 545,5
7. 600 612,50 445,45 350,00 288,24 245,00 636,4
8. 700 700,00 509,09 400,00 329,41 280,00 727,3
9. 800 787,50 572,73 450,00 370,59 315,00 818,2
10. 900 875,00 636,36 500,00 411,76 350,00 909,1
11. 1 000 962,50 700,00 550,00 452,94 385,00 1000,0

Razlike cijena prevoza i ukupnih troškova (dobit-gubitak)

Tablica 4.
Redni Udaljenost Razlike cijena i ukupnih troškova- 1 tona Stopa
broj (km) dobiti
5t 10t 15t 20t 25t (%)

1 2 3 4 5 6 7 8
1. 10 52,25 26,00 11,00 1,29 -5,50 20,0
2. 100 95,00 47,27 20,00 2,35 -10,00 20,0
3. 200 142,50 70,91 30,00 3,53 -15,00 20,0
4. 300 190,00 94,55 40,00 4,71 -20,00 20,0
5. 400 237,50 118,18 50,00 5,88 -25,00 20,0
6. 500 285,00 141,82 60,00 7,06 -30,00 20,0
7. 600 332,50 165,45 70,00 8,24 -35,00 20,0
8. 700 380,00 189,09 80,00 9,41 -40,00 20,0
9. 800 427,50 212,73 90,00 10,59 -45,00 20,0
10. 900 475,00 236,36 100,00 11,76 -50,00 20,0
11. 1 000 522,50 260,00 110,00 12,94 -55,00 20,0

Troškovi
Cijene
C
8
 600,00-
550,00-
500,00- UT
450,00-
400,00-
350,00-
300,00-
250,00-
200,00-
150,00-
100,00-
50,00-
0 | | | | | | | | | | |
10 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 Udaljenost

Grafikon 1. Troškovi i cijene u ovisnosti o putu (za stav 15 t) za jednu tonu

Troškovi
Cijene
NTKM
6,0000-
5,5000-
5,0000-
4,5000-
4,0000-
3,5000-
3,0000-
2,5000-
2,0000-
1,5000-
1,0000- Cntkm
0,5000- UTntkm
0 | | | | | | | | | | |
10 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 Udaljenost

Grafikon 2. Troškovi i cijene po jedinici prevoza (za jedan netotonski

kilometar – NTKM)

4.) ZAVRŠNE NAPOMENE

9
U praksi cijene neodređuje samo objavljeni tarifni sustav, nego i ponuda i
potražnja, pa treba računati sa prilagođavanjem tržištu bilo snižavanjem cijena
ili mogućim povećanjima.
Mogući su različiti pristupi određivanja cijena koji odstupaju od teoretskih i
računskih. To se može odnositi na odstupanja cijena prema udaljenostima za
pojedine regije, gradove i dr., a može ih određivati bilo poslovna ili prometna
politika.
Postoji također mogućnost da se srazmjerni dio troškova, ako su prihodi
nedostatni, pokrivaju preko odgovarajućeg srazmjernog udjela u cijenama
drugih usluga, ako za to postoji interes.
Bitno je istaknuti da ponašanje troškova i cijena prevoza po pojedinim granama
pokazuje različit intenzitet degresije (ovisno o udjelu početno završnih troškova
u ukupnim troškovima).
U literaturi i istraživanjima prikazuju se primjeri po kojima se najveća degresija
pojavljuje u pomorskom saobraćaju, zatim u riječnom saobraćaju, a sljedi ona u
željezničkom te najmanje u cestovnom saobraćaju.
Na temelju toga se može voditi racionalna prometna politika.

LITERATURA:

10
Mr.sc.Zlatko Hinšt: Tehnologija prometa, ˝Utvrđivanje troškova i cijena prevoza
ovisno o duljini puta˝. Hrvatske željeznice Zagreb.

11