Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Gouldner, Romantizam I Klasicizam

    Uploaded by

    Jack Daw
    12 views13 pages
    Gouldner, Romantizam i klasicizam

    Original Title

    Gouldner, Romantizam i klasicizam

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Gouldner, Romantizam i klasicizam

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    12 views13 pages

    Gouldner, Romantizam I Klasicizam

    Uploaded by

    Jack Daw
    Gouldner, Romantizam i klasicizam

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 13
    XI Romantizam i klasicizam: temeljne strukture u druStvenoj znanosti Industrijalizacija Evrope devetnaestog stolje¢a bila je ne- ujednatena, i to je znatilo da su istotni dijelovi, koji su indu- strijalizaciju prosli neSto kasnije, morali dva zadatka savladavati istovremeno: s jedne strane, imali su sve probleme svojstvene provodenju industrijalizacije; s druge strane, morali su formuli- rati i stav o industrijalizaciji i usponu srednje klase koji se na Zapadu javio ranije. Na Nijemce, prema tome, nije utjecao samo njihov lokalni polozaj, nego takoder iskustva srednjih klasa u Francuskoj. Nijemci su francusko iskustvo svestrano promatrali i pomno analizirali, i ono je postalo sredi8nja totka oko koje su stvorili reakciju na vlastitu kulturalnu situaciju. Srednje klase koje su u Njematkoj joS uvijek tek nastajale, prate¢i francusku revoluciju, nai’le su na dva problema. Prvo, nastojale su preinatiti druStvenu stvarnost njematkog druStva i stvoriti predodzbu novog dru8tvenog poretka, koja bi dosljed- nije bila u skladu s njihovim drukéijim interesima i stavovima. Drugo, mnogi su bili spremni ne uvaziti novi poredak koji je re- volucionarna Francuska ponudila Evropi. Njematka se, dakle, suodila s problemom nemoguénosti opstanka u starom feudalnom poretku i nemoguénosti da prihvati najjasnije alternative koje su ponudili Francuzit. Kasniji razvitak njematke modernizacije uvelike je trebalo oblikovati nastojanje da se uhvati ukoStac s tom te’ko¢éom. 1 Zasebno je pitanje zasto Nijemci nisu prihvatili francuski model novog druStvenog poretka. U najkraéim crtama, oni ga nisu prihvatili zato Sto je prema njihovu miijenju bio stvoren na vrhovima Napoleono- vih bajoneta, koje su povrede dodavale uvredama. Novi poredak su sma- trali vojnom kulminacijom francuske kulturalne dominacije, koja se prije o&itovala u popularnosti francuskog jezika i manira na dvoru i medu elitom njemackih provincija. Njematke srednje klase bile su ambivalentne 319 Romantizam kao pokret za kulturalnu revitalizacija Uhvaceni u toj dilemi, njemadki intelektualci bili su ali nesigurni u svoju upravu, U_prvoj etvrtini devetns stoljeéa, i motda posebno prije oslobodilatkog rata oni ‘toga nisu mogli napadati svoj >stari revime, niti dati podriku rastu novog poretka. Prema tome, iako su os da je promjena nuina — politika i politika rjeSenja tada su ‘smatrala nemogucima, Mnogi obrazovani Nijemei 10g v okrenuli su se kulturi, dostignuéima intelekta i umjetnosti Koj Su 8¢ individualno bolje mogla kontrolirai. Umjesto_polit evolucije hrabrifi su pokret za kulturalny revitalizaciju, U ‘moguénosti da radikalno izmijene drustvo, njemaéki intelekt Su nastojali promijeniti kulturu. Kao to je primijetila Mad de Staél? nije bilo tesko naéi Nijemca koji je stvorio naj niji filezofski sistem, ali je bilo gotovo nemoguce naci Nijemea koji je pisao o politic. Nastoje@ reagirati na njematki problem, istodobno odba- cujuéi francusko rjesenje, a Fiveéi u drustvu gdje je feudalizam {08 uvijek bio relativno jak, iako je otito propadao, i u kojem su srednje klase jo’ uvijek bile slabe, iako su nesumnjivo nastajae le, neki njemagki intelektualeirazvili su narogito nesputan izraz snainog pokreta 2a kulturalny revitalizaciju, koju su nazvall romantizam’. Taj drustveni pokret je imao tri glavna kulturalna A vezi ffancuskinrielenjom zhog toga to su gotove ie tige imale ‘to svi posieda f predate arotnj Loja su fancuke sede Ha Sane stole, a hoje je revoluc dovela to frmidontog done’ ia Siren! nasi" Konrareolucionarnog.preats 9. termors G7 ea) 1754. dloma jatobinske dikature | potcia vadavine bre bles ‘ik. — Nop. prev] Nason, a odbacvenu fenchoy modes alemdar je ustokaca bila mani anbielenna od segnih Kina # Zaatsjna raprava, Madame de Sad! o'hematkom romani On Germany, mote se att dle M. Besca, nese Ste on PO init teraare ond Natonel Characer, New York. Deitedey 064 __ i Kato fe opie irate romatizme, moa Bam rowan Gand Into ena samo Thera © Rasen: Poo an tg literatura o sao romantenom pest, zat lozol Heseh Hel Séheling, i Liratua 0 womantemse aevirlee, fetesetin E ‘vdje ne moms uid vile no du nagviotin sacra i aw nee eke ‘imenajn {velo ml bro) nesova Problem tomantsoa Te vile sstonatiao prow barem ca cla Leos de Dap jareza: prvo, filozofski idealizam Kanta, Hegela, Schellings i Fichtea; drugo, historicam i novu historiografiju; i teée i konatno, revoluciju u umjetnost, estetici i literamo} krtici. Svaki ‘od ovih parametara uvjetovao je stale i svi su bili institucional- no ujedinjeni unutar njemackog sveutilista, a zajedno su postali jezgra kulture vodeéih njematkih intelektualace. ‘Nezadovoljai prilikama u Njemaékoj, a ipak u nemoguénosti da pribvate buduénost kakvu su nudili Francuzi, njemacki ro 1 Covoner Aifreda de Musset, napsanog 1836, Otada je ta epoha bila podrutje proutsvanja korparativae Hteature — strufnjaia za svaki od fvroamerthih jects, ulljcujudt i enpleski — ako da su celokupne Emonetvene discipline, « potpina odredenim kontinitetom, mows dese Ife. provele pvc! 0 romantzmu, romantamu Tieratri svojih. ze- ‘mala 0 njegovom ednosu prema romantizmu u Titeaturi mnogih dragih emalje. Osim tops, ekstenzivne analize romantizms posoje ne samo Tteratar, nego fu drugim umjetaostins: narayno w muzica wslkar- sivu. Literatura romantizma je tako golema da su kalegorje pomocu oj su podijeljene bibliogafie, manje ill ve standardizirane: Drimjer, powijst romanian —~ Btrope u cjeliai i srake zemlje posebeo: Fre tomantizma: defile romantizma: antlogie romantcalh dla; bograife autora, bibliografie romantiéne literature i analica it Popis literature Koji sled, nema, dakle, pretenaje da bude potpun ill Sstemats, veé se mera promatrati same Sao uzorak nekih od start koje su slugging oblikovale maj sla¥ u tom problemt. Prvo, za srakos Amerkanca, postoji naravno Arthur O. Loveloy. Bez i naimanje namiere {44 umanjojeme_niegov znansiveni. doprinos, moglo bi bil primiereno ‘eka njegova dela smatratlbriljantnim, protomacenim bibliogratjama Tako ne samo. zhog tog azloga, ipak bl upravo on sam s¥oje dilo Essays in the History of Ideas (Baltimore, Johns Hopkins, 1 0. U.P, 1960) ulinjo.mastorkim deprinosom analitkim bibliogafjama_o ro" ‘mantizmu. Gotov9 iso to se mode reel 0 djelu Concepts of Crlciom ‘Renea Wellela (New Haven and London, Yale U.P. 1963.) i drugom Aiela njegovos dela A History of Modern Critciam (New Havea, Yale UIP. and Landes, Cape, 1988). Dodao bib, medutim, da Wellekova onceptualziajuea hrabrost, moka éak | smionost, izgledaju jage od TLovejoyeve. Mazda ju je nadvladala sjegova velika udspost, 2 Intkada lagleds Kao da se Lovejoy prelako predsje pred teikim zadathom Kon- ‘eptaliiranja. naravi romaatizma. The Cambridge Bibliography of English Lierarre, F-W.Batesona (Cambridge, 1040—S7) wijek je, a2- ro, aval Izvor. Vidi takoder publikacije »Modern Language ASsocar Sone rezak LV New York, 1940), Romanticism: A Symposium, Meda 'maopim injgama koje bi nestrnjok mopao prositati da bi dobio neke deine informaciie su: Georg Brandes, Main Currents tn Nineteenth Century Literature (Heinemana, 1901-5); Artur O. Loveoy, The Great 2a eaten 321 ‘mantici su nastojali izmislti alternativny sliku drestvenog retka, koja ne bi bila ni burZoaska ni feudalna, ili bi bs Kombinirala elemente tog dvoga. U nemoguénosti da bi upravijena prema buduénosti, ili da pribvati sadainjost, nj romantitna slika altemativnog drustvenog poretka mogla bi smjeitena samo u proilosti, u mitu i historiji. Oni su utom u proslost — i uvelike su 2nali da su to utinili — zbog to dda bi jasnije mogli razlikovati znaéajke nove sadainjosti kojoj su Zivjeli i da bi u njoj zadobili perspektive 2a budué= ost. ‘Vremenske orijentacije ranog devetnaestog stoljeéa, i, naposey asistematskoge (10. jest, postSturm und Drang) njemackog romantizma — Skola Berlina i Jene — ukljutene su u nova shva= anja Koja su oznatavali historiskim evropskim kulturama, Od- redenije, pred kraj osamnaestog i na potetku deveinacstog stolje~ Chain of Being (Balimore, Harvard, U.P. and O.U-P. 1936); Irving Babbit, Rousseau and: Romanticism (Boston, Houghton Mifflin, 1919) { Lovejoyo prikaz tog djela u knjat Modern Language Notes, XXXV (ew York, stibanj 1920) ‘Vit takoder:| MH. Abrams, The Mirror and the Lamp, ©.V:P., 1953, 4. Barzun, Clase, Romantic and Moderm Boston, Lite, Brown, 196, HA. Beers, History of English Romanticiom in the Elghcenth Century, New York, 1898: broirano iedanie, Dover, 1969, 1G. Bianduls, La Vie quotidienne en Allemagne 8 Tépoque romamiaue, Pasi, 1959. ‘C.Bouslé, Le Romontciome social, 1938. CM Bowra, The Romantic Imatinaton, O.1.P. 196 Grane Brinton, ‘The Political Ideals of the English Romantics, O.U.P, 1925, (Christopher Caudill, urion and Reolity, Macmillan, 197. Alec Comfort, Art and Social Responsibility, Falcon Pres, 1946, Northrup Frye, Romantciém Reconsidered, New York, Columbia, U.P. 1963 Northrup Frye, (rednik) A Study of English Romenticion, New ‘York, Random House, 1968, R.W.Harl, Romanticism and the Social Order, 1780—1830. Blan ford 1969, R-Haym, Die Romantche Schule, Beli, 1870 R.Huch, Die Biucectt der Romantik, Leiptig, 1913 W.T. Jones, The Romantic Syndrome, The Hague, Frank Kermode, Romantic Image, Rosledge, 1957 hoff, 1961 322 2, { u nastojanju da se priroda osfobodi »modernogac, August i Friedrich Schlegel iznijeli su raaliku izmedu >klasifnee i »ro- mantignee kulture, i ovu drugu poteli velitati kao istinski mo- demu, Kako su braéa Schlegel romantiénu kultura smatrala bitno krSéanskom po svom znagaju, vjerovali su da Jive u vre- ‘menu koje je obuhvaéalo srednji vijek, pa prema tome i litera- turu renesanse i elizabetinskog doba. S romantickog stajalista, prema tome, smoderno« nije bilo cznaéeno silovitim razvojem znanosti i racionalizma, nego pri, odredenim inovacijama u umjetnosti, narofito wu literarnoj kul- ‘ari, Ta razlika izmedu romantitnog i klasitnog, s teziStem na tumjetnigkim i religioznim komponentama, imala je za posljedicu ponovo definiranje mjesta manosti u suvremenom Zivotu. Odre- Aenije, umanjivala je zatenje koje su Francuzi pripisali zma- nosti kao presudnoj novosti suvremene epohe. Suprotao tome Robert Langbaum, The Poctry of Experience, New York, Random House and London, Chatto and Windus, 195. F.L, Lucas, The Decline and Fall of the Romancic teal, Cambridge U.P, 1936.4 1988 R.B.Mowat, The Romantic Ase: Europe in the Early Nineteenth Conary, Hasrap, 1957, “Morse Peckham, Beyond the Tragic Vision, New York, Braziller, 1962 Morse Peckham, Romaniciom: The Culure of the 19 Century, New York, Brazller, 1965. "T.M. Raysor (urednik) The English Romanile Poets: A Review of Research, New York, Modern Language Asocstion, 1956. 1 0.U.P, 19, Paul Roubiczek, The Misinerprtation of Mas, New York, Scribner, 147, 1. Siciliano, 1! Romantcimo francese,Firenca, 1964 Leslie Stephens, History of English’ Thought im the 15 Century, rugi dio, Murray, 1876. JL Talon, Romanticinm and Revol Europe 18151888, ‘Thames and Hudson, i New York, Harcourt Bracs, 1967, Oskar Walzel, German Romantictim, New York, Unga, 1966, Raymond Willisme, Culture ond Society, 1780-1950, Chatto and, Windus, | New York, Cohimbla U.P. 1958, LLA.Willosghby, Romantic Movement in Germany, London i New York, Oxford U.P, 1930. 4 A.W.Schlega, Vorlesungen iber dramatische Kunst und Literatur, Heidelberg, 1817 Schlegel, Kritsche Schriften (uredio) W. Rasch, Munchen, 1956. .Schlese, Gerchicte der alten und neuen Literatur, Minchen, 1961 ” 323 ‘mogli bismo resi da su pojmovi »modemoe i »romanti o« na 19} poseban natin definirani zbog prijasnje pobude Se umanji vrijednost koja je bila pripisana Konkretaim zn 4 stima. Romantizam devetnaestog stolie¢a odbacio je, di ca a ais ee a { Usa romani sab natin de be mode «eo win on hae jf brkajusi suvremenu sadainjost sa srednjim vijekom, 1 na. [sduGi suvremenosti da tei sliénoj slavi. Svojim ideatiziranjem velit dostgnia njematke Kulture, dk sau into won catty se genre at bio je 1 Geist (Gu) oll je takoder bio Math eco) Z rj.Ni Ara ola je Asie rile Mle oslo. lela je a ecg seratva sees Sate tee seni fv | hep. ino ne neticnin Wott mee ha cena. Nstoinn su bn tnogre A.C MLCaRey Pec ju Before Kan, New York, Harper Rows Mage 324 jali_njematki Geist pozvati da nade specifiéni put 2a revitai- zaciju njemaéke kulture Romantizam, dakle, nije bio samo filozofska i estetska dok- trina; bio je takoder i drustveni pokret’. Bio je to pokret za obnovu njemaéke kulture, i zapravo svih kultura postrevolu- cioname Evrope. U njemaékom sluéaju, uz posebno nastojanje za nezavisnost od francuske kulture, taj je pokret za kultural- ‘nom obnovom poprimio jako »nativistike« ili nacionalistitke oblike; u svojem izdvajanju vrijednosti i dubine njemacke histo- rijske prodlosti, takoder je poprimio jako »preporodne« oblike. Usprkos tome, romantitki pokret ne mode se jednostavno shvatiti kao izraz tradicionelizma, on je, naprotiv, imao odredene ‘anitradicionalistitke elemente. Jer romantizam jeu jednom ‘drugom-aspektu, revolt intelektualne i umjetnitke elite, protiv Vlastitog kulturalnog establishmenta, i protiv normi koje su se tradicionalno koristle za odredivanje njihove specijalizirane sfere kulturalne aktivnosti. Prema tome, ako je prosvjetitelistvo bilo intelektualéeva kritika drustva, religije i politike, romantizam je bio revolt intelektualne i umjetnitke elite protiv vlastite du- hhovne subkulture. Utoliko je, dakle, romantizam bio zamjena estetike politikom, kulturalnog kriticizma drustvenim kriticiz- mom; i bio je zahtjev za umjetnitkom slobodom umjesto poli titke slobode. ‘Romantiéne perspektive i doktrine Moida je najvazniji aspekt romantitnog antitradicionalizma, revolt protiv shvaéanja da bi umjetnost trebala biti vodena razumom, 10 jest discipliniranim pokoravanjem odredenim i bezliénim pravilima. Romantizam je, dakle, bio slobodan pot- hhvat w umjetnosti i literaturi, umjetniski ekvivalent burzoaske doktrine laissez faire * Usporedi s A.F. Wallace, »Revitalzation Movementse, w dja SM. Lipseta i N-1.Smslsera, Sociology: The Progress of « Decade, New ‘York, Pretice Hall, 1961, 206—20. stranica, * Deviza ekonomskog libealizma, koja i2raéavainterese industrinke burdoazje, a smisao jo} je; neogranigena sloboda Konkurencije{ nemle- ne drzave w ekonomijy (nap. prev) 325 Na vehu koplja romantigarskih napada bila je doktrina o odenog estetskog individualizma koji je poprimio oblik temike protiv dominantnih esteskih doktrina Klascizma: j realnosti i trajnost istinski lj Jena mista» jednom Unjcnichom des, Seas $ Nasitoo}doktin jeistava. Powe 0 elon ¥olaloog,supotteaj to dcktiname wae Host, velalis spontano uvereje,sepaarign eg aime upraienim na vaiske | objekivrane one lava suse ‘pzocim, deviant il psc soe Sprit th moat | auton Sooo eae est su pial kao natin prenoienja zines nai ee hoi ie ebala bit odredennnaptanjem date she ukldenoia sme Porwrdenoj tri zadobivane znaenj ko vs eat, romani se suprosavilpomaujud veces Suet je io shvaen ao moral w tojen ad imao jeinstvens zbiljnos i vaednos wae Coke ak sata, ne hmeniénom i jodsttenom bh, Po aac ‘peje i zatenatom vezom dilova Remasi@aeke ea 2erteskome! tio je bane povezanlee afte a fatal neprijerenom | Robnon: Romanian eae hvaena umjtnica prvi | Lonvenconsng wegen oe | unjeio ah je tai slobodu matt eisai oe %oja bi exgurala vidoriton ener de naan, int Selene Romantigri su dell w sumraka jednog wit, na pre- ‘rene ied rdne sadatojont eahalive pt nee Propadaja feudane trade nasajnj Dede J Melange (francusi)zna8i mjetavina (ap. prev). init wien raspravu Wolfganga Kaysera, The Grotesque in Art ‘and Literatur, Bloomington, Indiana U,P. and O-U. P, wes 326 tS ive u svijet u Kojem su konvencionalne drustvene podiele ingubile svoju djelowvornost, ali s prinvalvim odaosima Koje je jo trebalo stvoriti,romantiari su se okrenui indvidui kao sosicea 2natenja, ane tradicionalnim pravilima. Zived u svijetw X Kojem kulturalne kategorije i konvencionani drustveni iden- teti drustvenu zbiljnost vide nisu Ginli smislenom, uvidjeli su da je stvamost istinski dvoznaéna, Shvatili su da Se predmeti stapaju jedni drugima i da nisu razgranitent jasnim medama. Osiecali su, dakle, da su oni koji nastoje istinu obuzdati pail vim raSélanjivanjem analitickog razuma, sudjelovali u vivisekeiji koja bi sama mogla razorti iva zbilju. cies Romantitari su objektivni svijet dovivjeli ne vie kao izo- norfan i kao cjelinu s jasnim kategorjama koje je stvorio Hesini um. Za romantigku poezju bilo je 2bog toga karakteri- sino da je voljela slikovite prikaze sumraka, miesetine Koja rastaée Konture, posjedajh trenutaka pred zoru, a ne. sliku Gistog svjetia klasiénog uma koje predmetima daje oftre obrse. Prema tome, estetiari romantike — naroéito ako su se mogl romatrati sa sigumne udaljenosti — cjenili su slutajnost i ne~ Fev, dvjnw 1 npotorns pre: U tome romani nisu bili izmad sumnjivih feudalnih herojstava s primjesama bur- Zoaske razboritost U tom sumraku druttvenog svijeta bila je pokrenuta nova Strukiura osjeaja, na Koju se Klasigna aristoelovska logika = ae je predmet ili >A ili »ne-A — nije vite mopla primije- nit, U tom prosijepu iamedu novih osjeéaja i neprimjerenog. starog jezika, Koji su osiguravale Klasiéna logika i stari natin phodenja, isprva su romantgari — moida posebno oni iz ra- og Sturm und Drang raadoblja — moti samo dozmatski po- ‘orditi istinw svoje nove vizije. Mogli su samo polemigki indi Stirati na vainosti i zbiljnosti vlastitih osjeéaja — srazuma sreac — buduéi da im je u posetku nedostajao osnovni princip novog jezika ili nove logike U slikovitim prikazivanjima romantizma, u tkoli Sturm und Prariga, jaz izmedu novih osjeéaja i nagina na koji se 0 njima zovorilo bio je golem. Slijedeéa generacija romantika moze se ssistematskim romantitarimax nazvati upravo zbog_ toga ito S. da bi izrazili i saopéiisvoje osjecaje, stvorli nove jezike, ‘hove pojmovne sheme i nove teorij, Razlika izmedu klasiénog 327 iromanséno,proma brat Schlegel, oznadvala je pojava a0 Jezika i pridonijela je stvaranju samosyjesti, omantigki probe} prema novom jerky osjfaja | malt Boprinio je notte viljvih chika. Meu Skee aa, mle lim inttetsalnim dosignaina znatsne ie ove wala dolitne, naroéto dokvine hoje su nglaavle vaboest nee lama, ifonije§grotske. J se jedan vazan pro) sel fodio. razvitkom neastotlowke logis ‘Ona se ane a Sieg pojma slogke suproinoaie raza nema eae jansku dijalektike apsolunog dua (Gets), koje ee ee Jala na svojim nogamac, a tase ju je Mics aooee ai tents djaleity drive U dadesetom soljtu strojizmom se pojavia i sstemska pribologiairacionalnh osjtae.Vatnost oe heim Freud pripishvallnevjesnom,jdnato Kao i sav da “Tae ‘ahtjevasvesost onoga Sto je do ov fans bis ne juve tog vse, omen ss romano} yee I koja je findamentaina 2a njemathl idalaans See anovna problematka potiva na odnoas tenes sonore Jektn i pomaiog »Objktn, 1 upravo tu rake eben Smatrao Krivom svijeicu subjekia — bududl de je Ove Divo neo Ko mie Subjekt sm "on zapiy Oe aa svorio.Ieaizam je pretpentajan da usta Eececrie ue Subjeitova dostigucso vino} doting see sli u obtikovaju Objekt nlegovo orvane de OG Uxratko, njemaéhi ideaizam Jano je dao talon Posey sivatane nesjesnog, jednako kao { ajego Kone hee i asoprot fancuskim revolusionarin, koji latin spor zasinim orujina snsino brn sari telim’ omecitens is Breosalo da poénuozbilja |sitematseu ekonsratee ca ska koje s0 Korie hada se govori 0 Conch dren ana Js posal da odlnim smaraje jerk onjeujoike ven Ie vee pojjivao u Francusho), floc ma epeh pos teljsva uve nasava primjenjvad tetorka tena a ie | poste Povleopravina Covjla | grant te nse fasno da je Javon rasprava 0 revolud, wu svlem pe Sovieka i driva,exalnmmnogo ita hiagany sarees 328 sjenim shvaajem vjeéng pricodnograzuma i nepromjelivin roth zakona — negol pojavi doba romatizma, ifs Mosiaraon: sa potinje pojerifva, kadaan Pitanje, »8to Je specéno Iudsko?e, romanticam odgovara ne upozorvajut samo na covjekovs vetnu sposobnost da raze 1-na tje- govu univerzalnu racionalnost, nego, umjesto toga, na njegovu Stvaraadku orignalnos,indvduaina sposoboos da osjta 1 da masta na jedinstven natin. Moderna se potinje pojtvjvatiKada se Zovjla smatrane samo bigem hoje svijet moe oti! nego bidem koje mots stoi nova znagenj 1 vijedost, | tke promijenit sebe i indamentaino preinsct ova) sity a ne Fnijtl na vidjlo, ott il sodcartie njegov. bina nepro- alivo sos, _ Valia wot: da romantizam nije bio samo estes, veé i vision i tj dstent poet. Bio je to poke! ma revit lieacja evropske Kulture svim njenim pojanostina — umjet "ith, ierano,religinno, ak znanstveno}, Stotenis promijenjenom druttvenom stvarnost, w kojj je drultvensstuktra trebaloshvailJedaako kao | traiionalae natine njenog shvagena, 1 romanian t prosteitelinastojl 2 — suoéent s propasey wobtajeninhijerarhija vajednost spas svijet maja »piudlromantinim stom, Mo. zal Dridajuciuobtajenom, evakodnevnom svijetu patos nebiénoga — videatciajutesvctornaailinos. »Uobisjenes, svakodner- scam, ele dejan wet ood roma inc ih ie pespektive Koj im je prdavala nova i veeu vjednost, tae tine dono reise mecmarh Il opened Ea he Je Novalis rekao, pisati romantiéno nailo je wd beskonatn © Konatnom — ijetina Blakes, svemir'u zmcu plaka. To Je Znadilo duboko se zagledati v splat evils 1'v njema Vidi vieenost ‘ Vike nije bilo start koje su bile nevalne po sbi, nego je Posojala'samo perspektiva obiénog fovjeka. "Klsionoe pro. Iatranje svjeta stro je izdvojne enklave nepovittene Ziljnsi, je se odbacivane poturdivalo bez skanivanja, Rov mantiéno gledite jp vjerovlo da je becnacanost start ble storena i soma maite:zijnst je sada bila demekratsrana, Tenad svega, romantizam je odbacio burioasku, vulgano rterainithy tendencju da se umrivee svemir f tovp 329 tnjemu. Rijetima Georga Lukésca, romantizam je bio odbs ne »materijalizacijec* i, mogli bismo dodati, izrazavao je ijanje da se suvremenost poistovjeti s. materijlizacijom, ‘mantizam je trazio put prema nematerijalizirajuéem moderni ‘Ako je burzoasko ostvarenje Ijude preinatilo u nezive predm nimalo razlitite od pasivnih sstvaric, romantizam se odrazio animizmu pantsizma, koji je dematerijalizirajusom sspirit ialoieni umrwvijujuéo} konkretizaciji, tvrdedi da sve stvari mjesta samopokretanja, moéi i vrijednosti. Do te mjere romantizam bio bitno antimehanicki ali_usprkos. pokroviteljstwu_aristokri Jasno je, dakle, da se nata interpretacija romantizma razlt kuje od interpretacije Karla Mannheima, koji je nastojao (kad. Sto je poslije utinio i Lukes), prenaglasti Konzervatizam® ‘mantizma koji »gleda unatrage. Dotle dok romantizam odbacuj ‘opredmecenje Ijudi i osigurava esnovu za kritiku tog opredme= enja, izrazava otpor historijski zastarjelim i nepotrebnim prac vilima ili ogranitenjima, i uistinu je sfobodarsko glediste. Ono Osigurava moé za veliki prodor u modemnizam Koji ima razumi= jevanja za Subjekt, kao neSto razlitito od gledi8ta objektivisti&. og moderniama prosvjetitelstva, Koje je razam nastojalo oslo= Doditi od praznovjerja, i koje je bolje moglo »odrazavatic svijet. £ Geore Lakies History and Class Consciousncts (Povijst i las sie), Londoa, Mert Pres, { Cambridge (Maseachusets) MI. T. Press 1971, 214 stranica. Lukies pokazuje (ne vise od toga) da je ovdie po, 3am ‘organikog rasta’ iz proesta protiv Konkretizasje bio preiantea ‘ve reakcionarniji slogans. Lukes bi lasnijeiedvojo reason pouke slice romantzms. ‘All to stvara velike ttkose 22 njezn Hao. marist, parotito kao hegcijanskog marksista, Jer on vidi da diela © sironife f Solgeraa i Friedricha Schlegela obojiew Eine plonsima sdijeleiihe, me- tode od Schllings do Hegela...« tid, 215 stranica, " Mannhcimova glavna analiza romantiama, Siska kasnom Lukes, tom se epohom bavi u okviru analize konzervativne mis, Vidl V. pos laje dela K.A.Woltfa (orednika) From Ker! Mannheim, Oxtord UP, 7h, 330 Medutim, dotle dok romantizam nastoji nadomjestt! (a ne nado- puniti) prosvietiteliski objektivizam modernizmom koji cijeni subjekt, ovo drugo postaje subjeksivieam ranjiv na iracionalizam, i antintelektualizam, Ste je ovo refeno s namjerom da damo najbljedi_opé preeled romantizma. To je sve Sto nam prostor ovdje dopusta Uvod je time dovrsen, pa éemo objasniti odnos izmedu roman- tizme i drustvenih zanost Pozitivizam i romantizam w Francusko} Sociologija u Francuskoj i antropologija u Njemaékoj i Egleskoj pojavile su se kao elementi romantitki obojenog sve- cevropskog pokreta za kulturalnom obnovor, F.M.H. Markham napominje da sje prva izvedba drame Hemani* Vietora Hugoa bila 1830: a Fantastiéne simfonije Hectora Berlioza 1831. godine. Pariz je protivio orgiju. gran- dioznih i romantiénih idejae. Ostavljajuéi po strani Markhamo- vw getcovsku sklonost da romantizam smatra patologijom, on je sasvim u pravut kada primjeéuje da su sljedbenici Saint-Simona, >poput drugih w svojoj generaciji... bili zatrovani... roman~ titkim pokretom .. .roman- tifarimas,) Taj sud o Kritizkoj teoriji ima i Ernst Topitsch, Jako je njegov neopozitivizam jako dalek od Gadamerove hei Aegerijanske fenomenologije. Topitsch smatra (prema Paulu Lorenzenu) da »svi marksisti i neohegelijanci, ukljuéujuéi i di- * Geisteswissenschafen (ajematki) znati duhowne znanowi. Natur ‘insenschaften(njemaki)znatiprirodne znanost (0a. prev) "* Hans-Georg Gadamer, 201 the Scope and Function of Herme- rneutcal Refletione, Continaum, 8. knjisa, roljesesjeto 1970, 80. strx- ‘ Richard E.Palmer, Hermeneutics, Evanston, Northwestern U.P. 1969, vidi naroito 67. posavive. ‘is’ Gadamer, u izanom ela 90, stranica, 335 jalektiéke filozofje i sociologe Frankfuriske tkole ... pri ‘oj grup lijevih romantigarac.1© ‘Ako su Krititka teorija i hermeneutika djelomice kori ne u romantizam, one su samo posljednjiizraz traine kreativ te infrastrukture za drustvenu teoriju. Prije toga trajal n ajematke druitvene znanosti da djeluje izvan vere Yomantizma i znanosti manifestirali suse u socilogij Webera, a joS prije su snazan izraz naili u djelu Karla Mar Karl Marx S tim u vezi mogli bismo se sjetii Marxova aforizma 2ie filozofija glava emancipacje, a da je proletariat nj Sstees. Svakako, za Marra, razum sim nije mogao osloboditi sv jet ill protetar ie trebao biti ostvaren i osloboden w Za Marka praksa nije jednostamo is coi treba provesti u laboratorijy, nego predanost cijelog covjeka, Zelja da se izrazi u svijet 'u svojem svakodnevnom zivotu. Bila je to predanost njezovil osieéaja, jednako kao i njegovih kognitivnih: sposobnost, delja 4a promijeni svijet, i da time promjeni sebe je MazO¥ taint cj da previada sotudenjee karakteistidan ie romantiéno nastojanje da se ukloni jaz u Sovjeku i medi Iiudima i da se osje¢ajno u éovjeku ponovo ujedini s racionale nim. Na kraju, Marx je Zelio druitvo u Kojem bi sve ljudske sposobnosti i osjecaji — a ne samo ajegov intelekt — nasle vole miesto. On se, prema tome, suprotstavio Sokratovu prac vilu — jedan Zovjek, jedan zadatak — i stednjovjekownom orga. nicizma, kao novoj vizji drustva u kojem bi jedan Eovjek mogeo igrati mnogo uloga, ne samo u cijelom svom radaom vijek, nego ak i'w jednom danu — ujedinjujuéi manuelne 1 inteleke twalne, estetske i kognitivne aktivnosti Poput romantika, i Marx je naglasio vainost " naglasio vainost_phuralizma Perspektiva. Za raziiku od njih, on taj pluralizam nije utemelio 4 voli ill matt individue, nego prije w njenoj drustveno} srupi ill Klasi. Istovremeno je, medutim, Marx takoder tefio i unt. 4% Paul Lorenzen, »Enlightenment and Rea sont Batt Loreen, Engh it Reasons, Continuum, ibid, 336 i i verzaisitko} transcendencit pluralizma, razmit druitvenim perspektivama kao da sadrée »krivu svijeste. Ukrat- ko, Marxoy pluralizam perspektiva bio je uravaoteZen s univer- zalizmom Ijudskog razuma. Sam pojam skapitalistigkog drustvac, Koji je stvorio Marx, svjedoti 0 njegovom trajnom naporu da transcendira sukob izmedu romantinih i klasinih perspektiva. Jer, w inzstranju da je kapitalizam samo jedan tip drustva, Marx nastoji kombi romantién interes 2a Konkretnu jedinivenost i hstorisku individalnost sa Klasiénim interesom za odvojene univerzlije Niegov naglasak na sipovima druitva je u biti Kompromis iz- edu klasiéne apstrakcj i romantiéno Konkretnog. Jos jednom, za Marxa kao i za romantiare, buduénost do invjesne mjere ostaje nepredvidiva: njen potpun znaéaj ne mo- de se vidjelinitipredvidjet, osim kada joj se priblitimo. Zbog toga je Deskorisno pokuSati buducnost predvidjeti u najsitaije detale. Marx polemiaira s francuskim socjlstima koje naziva nutopistimae i odbacuje ideju 0 predvidanju buduénosti. To je 1 skladu s romantiénom komponentom njegovih polihih sta vova pdje initia da poiticki dogadaji ovise 0 borbi, 0 indivi-

    You might also like