Arheologija

biolokih
ostataka

prof. dr. sc. Zdravka Hincak, izv.prof.

zhincak@gmail.com

Raspored predavanja prema tjednima:

1. Arheobotanika - uvod
2. Palinologija i paleoklimatologija: bioloke analize u arheologiji
3. Biljka kao hrana i lijek: upoznavanje s dijelom etnobiologije u
arheobotanici
4. Arheozoologija - uvod
5. Osnove animalne osteologije
6. Morfometrike analize u arheozoologiji: spol, starost i visina
7. Kotani alati i orua: tragovi tehnologije
8. Fizika/bioloka antropologija - uvod
9. Osnove humane osteologije
10. Analize prehrane arheolokih populacija
11. Morfometrike analize u antropologiji: spol, starost i
paleodemografija
12. Paleopatologija I: glad, ozljede i nasilna smrt
13. Paleopatologija II: velike epidemije
14. Znakovi radne aktivnosti na kostima
15. Arheogenetika: uvod, prvi europski ratari

Domestikacija biljaka Starog svijeta

itarice
-jednogodinje trave kultivirane zbog zrnja
Prije otkria Amerike i bliskih veza Europe i ostatka
Svijeta razliita podruja kultivirala su razliite biljke:
Mediteran, cijelo podruje Europe, netropski dijelovi Azije
te visoravan Etiopije kultivirat e jeam i penicu.
Riu e kultivirati u junim i jugoistonim dijelovima
Azije,a kukuruz u Americi.
Afriko podruje juno od Sahare domesticirat e
sirak, zrnato proso i druge endemske trave.
-penica je najvanija vrsta itarice na svijetu, po
rasprostranjenosti, proizvodnji, i po hranljivoj vrijednosti
-ubraja se meu najstarije poljoprivredne kulture, vrlo rano
je uzgajana u Aziji i Africi

Domestikacija biljaka
Kada i gdje nalazimo najranije znakove
kultivacije odreene biljke?
Kako i kada se biljka proirila da bi
dosegla dananju uestalost?
Kako su izgledali najraniji kultigeni?
Koje su glavne promjene doivjele
biljke tijekom domestikacije?
Gdje je i kada dolo do tih promjena?

itarice

jednoredna penica
(Triticum monoccocum)
-danas je jednoredna penica ostatak iz prolih
vremena, iako se usjevi ove vrste jo mogu nai
u zapadnoj Turskoj, na Balkanu, Njemakoj,
vicarskoj, panjolskoj i na Kavkazu
-krajem bronanog doba zapoinje pad ove
penice koju istiskuju modernije vrste
Arheoloki nalazi
-Tell Abu Hureyra 10 000-9 000 pr.n.e. i Mureybit
8 000 pr.n.e. (sjeverna Sirija)
d
-7 000-6 000 pr.n.e. neolitiki slojevi nalazita:
Tell Abu Hureyra, ayn i Can Hasan (Turska),
Ali Kosh i Tepe Sabz (Iran)
k
-neolitikom se zemljoradnjom iri na podruje
Cipra i Grke, Balkana, cijelog mediteranskog
bazena, sredinje Europe i Kavkaza
-bogati nalazi zrnja ove vrste utvreni su na
nalazitima Starevo-Krs (Madarska i
Vojvodina) te Karanovo kulture (Bugarska)

itarice

dvoredna penica
(Triticum turgidum)
-stariji varijetet ove vrste osnova je neolitike
zemljoradnje i prehrane bronanog doba
-jo uvijek se uzgaja na podruju Balkana,
eke i Slovake, Anatolije, Irana, Kavkaza i
Indije
-dobro uspjeva u relativno toplom podruju sa
vruim i suhim ljetima
Arheoloki nalazi
-bliskoistona nalazita 8 000-7 000 pr.n.e.
odakle se iri na sve strane svijeta
-sa Egejskog podruja iri se na Balkan i s
neolitikim ratarima osvaja centralnu Europu
5 000 pr.n.e.
-nalazita kultura vrpaste keramike pokazuju
veliku vanost ove vrste (uz jednorednu
penicu)

itarice

kruna penica (Triticum aestivum)

-uspjeva u umjerenom do hladnijem
kontinentalnom pojasu
Arheoloki nalazi
-stariji tip (slian pravom piru -T. spelta)
nalazite Arukhlo (Transkavkazje) 4670
pr.n.e.
-nesigurni nalazi iz Transkavkazja za
6 000-5 000 pr.n.e.
-3 700 pr.n.e. nalazite Ovarovo
Gumelnitza kultura (Bugarska)
-neolitik Poljske, Njemake
-moderniji tip je prisutan od kraja
bronanog doba na podruju Kavkaza,
sredinje Azije, Indije, istone i
sredinje Europe
-4 000 pr.n.e. nalazite Mehrgarh
(Indija)

itarice
jeam (Hordeum vulgare)
-jeam podnosi umjereno slana, suha i
siromana tla
Arheoloki nalazi
-esti su nalazi su s podruja Bliskog
Istoka 8 000-7 000 pr.n.e.(predratarski
slojevi)
-9 000 pr.n.e. Tell Abu Hureyra
(sjeverna Sirija) ostatci etve
d
-7 000 pr.n.e. ayn (Turska), 6 700
pr.n.e. predkeramiki sloj na nalazitu
Beidha (Jordan)
k
-u Europu dospjeva preko Grke 6 000
5 000 pr.n.e. dvoredni i esteroredni
-na podruju Balkana i centralne Europe
est je od neolitika, ee se uzgaja
esteroredni jeam

itarice

ra (Secale cereale)
-raeva gljivica (Claviceps purpurea) lui toksine
-raste u umjerenom pojasu Starog svijeta (posebno sjeverni i istoni dijelovi
Europe), otporan je na zimu, suu, a raste i na kiselom tlu
Arheoloki nalazi
-najraniji nalaz je iz epipaleolitikog sloja nalazita Tell Abu Hureyra (sjeverna
Sirija)
d
-u akeramikom sloju neolitikog nalazita Can Hasan III (Turska) nalazi ovojnice
i sjemena primitivne kultivirane vrste S. cereale
-sjemenke su pronaene na nalazitu Hasanlu (Iran) (2000 pr.n.e.)
-drugi nalaz velike koliine zrnja je kasniji: bronanodobno nalazite Alaca Hyk
(sjeverno-sredinja Anatolija)
-Europa prvi nalaz kultivirane rai: nekoliko bronanodobnih nalazita Slovake
(Tempir) i eke

itarice

zob (Avena sativa)

-itarica Starog svijeta uz penicu i jeam
-kultivirani oblici nisu naeni na podruju Bliskog
Istoka i mediteranskog bazena jer divlji oblici na
cijelom podruju i danas rastu s divljim oblicima
jema i penice
Arheoloki nalazi
-nije primarno kultivirana uz jeam i penicu ve
se esto zasijavala s njima
-kao vrsta prvi se puta javlja u Europi 2 000-1 000
pr.n.e. (eka i Slovaka)

itarice
Proso (Panicum miliaceum)
Arheoloki nalazi
-5 000 pr.n.e. nalazi s podruja istone i centralne
Europe
?
-1 700 pr.n.e. nalazite Nimrud (Irak)
-5 000 pr.n.e. Tepe Yahya (Iran)
?
-jedini nalaz prosa na podruju indijskog
potkontinenta je na nalazitu Pirak (Pakistan)
1 600 g. pr.n.e.

itarice
Sirak (Sorghum bicolor)
Arheoloki nalazi
-Hili (Oman) 2500 pr.n.e.
-indijski potkontinent:
Pirak (Pakistan) 1 800 pr.n.e.
-na podruju
mediteranskog bazena
sirak se javlja tek od
vremena Rimskog Carstva

itarice

Ria (Oryz sativa)

Arheoloki nalazi
-neolitika nalazita Koldihava i Mahagra 5 000-4 000 pr.n.e.
-kultivirani oblici: indija i Pakistan 2500 pr.n.e. (Harapan
kultura 2 300 pr.n.e.)
-Kina: 4 000-3 000 pr.n.e. donji i sredinji dijelovi doline
Jangce

itarice
A. zob (Avena sativa)
B. jeam (Hordeum vulgare)
C. kruna penica (Triticum aestivum)
D. ra (Secale cereale).

A. kruna penica (Triticum aestivum)

B. ra (Secale cereale)
C. psenora (hibrid) Triticosecale

itarice

Fermentirana zrna itarica. Hmelj? Sirak? Proso? Kukuruz?

Pivo u
Mezopotamiji
i Egiptu

Piktogram s peata
pronaenog kod Tepe
Gawra (Mezopotamija)
4 000 pr.n.e.
(Standage, 2006)

Pivo u Mezopotamiji i Egiptu

(Standage, 2006)

Otisak cilindrinog peata koji prikazuje gozbu

Mahunarke

Lea (Lens culinaris)

-usko je povezana s kultivacijom penice i jema
na podruju Bliskog Istoka
Arheoloki nalazi
-predratarske kulture Mureybita i Tell Abu Hureyra
(sjeverna Sirija) 9200-7500 pr.n.e.
d
-velike koliine zrnja otkrivaju se na nalazitima Bliskog
Istoka: Tell Ramad (Sirija) 6250-5650 pr.n.e.,
keramikom sloju Hacilara (Turska) 5800-500 pr.n.e.,
Tepe Sabz 5500-5000 pr.n.e.(Iran)
-6000 pr.n.e. s prvim neolitikim ratarima ulazi u
podruje istone Europe i zapoinje svoje irenje

Mahunarke

Slanutak: (Cicer arietinum)

- u vrijeme neolitika i bronanog doba
vana biljka za podruje Bliskog Istoka
Arheoloki nalazi
-etiri karbonizirane sjemenke na nalazitu
ayn (Turska) 7 500-6 800 pr.n.e.
-15 sjemenki na nalazitu Tell Abu Hureyra
(sjeverna Sirija) 8 000 pr.n.e.
-nalazi iz Jericha (Palestina) 6500 pr.n.e. i
Ramada blizu Damaska (Sirija) 7 000 pr.n.e.

d/k

-nalazi iz bronanog doba: Arad, Jericho, Bab

Edh-Dhra (Izrael, Palestina i Jordan)
-Grka 6 000 pr.n.e. Otzaki (Tesalija)
-iri se s prvim zemljoradnicima po Mediteranu i
Indijskom potkontinentu

Mahunarke

Graak (Pisium sativum)

-kultiviran gotovo istodobno
s penicom i jemom na podruju
Bliskog Istoka
-iri se brzo po cijeloj Europi kao
biljka koja podjednako dobro uspjeva
na mediteranskoj i hladnijoj
kontinentalnoj klimi
Arheoloki nalazi
-neolitika nalazita Bliskog Istoka
(7500-6000 pr.n.e.)
-veliki broj nalaza na podruju
dananje Turske (ayn -7 500-7 000
pr.n.e.), Hacilar-5 400-5 050 pr.n.e, atal
Hyk- 5 850-5 600 pr.n.e Can Hasan I5250 pr.n.e.)
d
-u Europu dolazi irenjem ratarstva
oko 6 000 pr.n.e

Mahunarke

bob (Vicia faba)

-pripada osnovnoj grupi kultiviranih biljaka u vrijeme irenja ratarstva
(neolitik)
Arheoloki nalazi
-predkeramiki sloj neolitik B (6500-6000 pr.n.e.) Yiftahel (Izrael)
-predkeramiki sloj neolitik B Jericho (Palestina)
-predkeramiki sloj Tell Abu Hureya (Sirija)
-kraj neolitika i poetak bronanog doba: nalazi na podruju zapadnog
dijela mediteranskog bazena (3000 pr.n.e), a u vrijeme bronanog doba
na nalazitima june i istone Europe te Bliskog Istoka (grobnica V
dinastije u Egiptu-2000 pr.n.e.)

Uljarica: Lan

(Linum usitatissimum )
-arheoloki su nalazi dijelovi tkanina
ili ouvane sjemenke
Arheoloki nalazi
-najstariji nalazi divljeg lana datiraju od 8000
6750 pr.n.e s nalazita:Tell Mureybit
predkeramiki sloj (Sirija), ayn- rani
neolitik (Turska), Ali Kosh (Iran) i mezolitiki
slojevi nalazita avdar i Kazanluk (Bugarska)
-kultivirani uzorci: Jericho 6500 pr.n.e
(Palestina), Tell Ramad 6250-5950 pr.n.e
(Sirija)
-Europa: Tesalija-neolitik (Grka), u bronanom
se dobu proiruje do Italije i Irana
-komadi tkanine s nalazita Nahal Hemar
(pilja blizu Mrtvog mora) iz druge polovice 7.
stoljea
-lanene tkanine su u irokoj upotrebi u doba
egipatskih faraona (Stara, Sednja i Nova
drava) jer slue za omatanje mumija

Uljarica

Konoplja (Canabis sativa)

-uzgaja se iz tri razloga:
1.sjeme koje daje ulje
2.stabljika koja daje vlakna za ue/kudelju
3.lie i cvjetovi-halucinogeno sredstvo
Arheoloki nalazi
-najraniji nalazi morali bi postojati u
umjerenom dijelu sredinje Azije
-na osnovu lingvistikih istraivanja Li tvrdi
kako je konoplja vjerojatno kultivirana u Kini
2500 pr.n.e.
-komadii tekstila potjeu iz Anatolije
(Gordion) 1 800 pr.n.e.
-Skiti su vjerojatno poznavali biljku u
vrijeme 700-300 pr.n.e. kada su osvojili
juni azijski dio Rusije
-kao sirovina za izradu vlakna poznata je
na Bliskom Istoku i Grkoj u helenistiko
vrijeme te se iri u Italiju preko Sicilije oko
100 pr.n.e.

Uljarica: pamuk
(Gossipium arboreum, G. herbaceum)
-danas se uzgajaju jo samo u
Indiji, jugoistonoj Aziji i Africi

Arheoloki nalazi
-sjemenke i vlakna, nalazite
Afyea (Nubia-Egipat) 2500 pr.n.e.
-Harappa kultura, fragmenti
tekstila i vlakna su naeni na
nalazitu Mohenjo Daro
(Pakistan)- 1 800 pr.n.e.
-domestikacija pamuka zapoela
je u Africi (analize divljeg
pamuka)

Voe
maslina (Olea europaea)
-najvanije voe klasinog doba na
Mediteranu
Arheoloki nalazi
-kameni tijesak pronaen je u ranom
neolitiku Nahal Orena (natufijenska kultura)
(Izrael)
d
-slini su nalazi sa Cipra (Dhali Agridhi)
5 000 pr.n.e. -postoje naznake o
iskoritavanju maslina
na Kreti (Grka) u bronano doba
-bakreno doba Palestine prua dokaze o
uzgoju kultiviranih maslina 3700-3500
pr.n.e.(Teleilat Ghassul) zajedno sa
smokvama, datuljama, mahunarkama i
itaricama
-uzgoj u mediteranskom bazenu od 3000
pr.n.e., dok na njegov zapadni dio stiu
oko 1000 pr.n.e. sa Grcima i Fenianima
(Levant?)

Voe

Vinova loza (Vitis vinifera)

-uspjeva u irem klimatskom opsegu od
masline, od toplih do hladnijih podruja s
vie vlage
-iri se sjeverno od mediteranskog bazena i
dospjeva u podruja umjerene klime
centralne Europe i zapadne Azije
Arheoloki nalazi
-sakupljanje bobica divlje vinove loze (V.
sylvestris) utvreno je jo u pradavno
vrijeme, od Grke do Italije
-nalazi prve kultivacije potjeu iz ranog
bronanog doba Palestine, Sirije i Egeje
(karbonizirane sjemenke)
-Levant je podruje s kojeg je moglo
zapoeti irenje kultivirane vinove loze

Voe
smokva (Ficus carica)
-kultivirano se iskoritava od ranog
bronanog doba
Arheoloki nalazi
-ostatci sjemenki naeni su na nekoliko
istonomediteranskih nalazita ranog
neolitika (7 800 - 6 600 pr.n.e.): Tell
Aswad (Sirija), Jericho (Palestina),
Dalhi Agridhi (Cipar) te Sesklo (Grka)
-Egipat (III. dinastija): 2 750 pr.n.e.
-kultivacija je vjerojatno zapoela na
istonom Mediteranu (Sirija, gornji dio
Mezopotamije

Egipatska smokva
(Ficus sycomorus)
-kultivacija je zapoela na podruju Egipta,
iako biljka potjee iz Afrike (od Sudana do
june Afrike)
Arheoloki nalazi
-esti su nalazi od 3 000 pr.n.e u podruju
Egipta, drvo je est materijal u grobnicama,
a rjei su nalazi suene smokve

Datulja (Phoenix dactylifera)

-voe suhe i tople klime, kultiviranje je poteklo iz pustinja juno od Mediteranskog mora, od
junog Irana do zapadne obale Afrike (Atlantik)
Arheoloki nalazi -6 000 do 5 000 pr.n.e. datiraju nalazi kotica iz Egipta, Irana i Pakistana
(divlje vrste)
-najraniji ostaci kultivirane datulje su iz 4 000 pr.n.e. iz Ubadian horizonta nalazita Eridu (donji
dio Mezopotamije)