BAROK U EUROPSKIM

KNJIEVNOSTIMA
potkraj 16. st. i u 17. st.

NAZIV
ortugalski barocco ima znaenje bisera
nepravilnoga oblika i nevelike vrijednosti

ZNAAJKE

k
ienost izraza

m
notvo stilskih izraajnih sredstava
r
efleksivnost (religiozne teme o smrti i prolaznosti)
s
misao za neobino, tajanstveno, bizarno, izoblieno

RAZLIITOST BAROKNE I
RENESANSNE SLIKE SVIJETA

a ovjeka je renesansni svijet logina i dobro

organizirana tvorevina u kojoj svatko ima svoje mjesto.

baroku se ta slika svijeta raspada. Barok je doba proeto

napetou izmeu nepomirljivih suprotnosti: s jedne strane
je ostao sauvan renesansni optimizam, a druge je strane
pojaana religioznost, refleksivnost i nijekanje svjetovnog.

ITANKA, 177. STR.

RENESANSA

BAROK

okrenutost prema
ovjeku kao svestranom
pojedincu

duh katolike obnove

svjetovnost

duhovnost

sklonost racionalnom

sklonost iracionalnom

jasnoa i jednostavnost
izraza

raskonost, ukraenost
izraza

tematika bliska
svakodnevici

tematika bliska nejasnom

i tajnovitom (alegorijsko
tumaenje svakodnevice)

LIRIKA
TEME:
smrt i spoznaja o prolaznosti svijeta, ivota i ovjeka
naglaena
simbolika i kienost izraza
KONET
O stilska figura zasnovana na spajanju pojmova koji na prvo pogled nemaju nita zajedniko, a njima se
istie pjesnikova domiljatost i duhovitost
ostale
stilske figure: metafora, kontrast, paradoks, hiperbola
PREDSTA
VNICI:
Luis de
Gongora (panjolska) pjesniki smjer GONGORIZAM
Giambatti
sta Marino (Italija) pjesniki smjer MARINIZAM

DRAMA
TE
MA: ovjekova podvojenost izmeu svjetovnosti i straha pred smru, a u sreditu
zanimanja je mistino, iracionalno, tajanstveno
PR
EDSTAVNICI:
Ped
ro Calderon de la Barca ivot je san
Lop
e de Vega Ovje vrelo
Tir
so de Molina Seviljski varalica i kameni gost

EPIKA
opsean ep i
opsean roman
UZOR:
Vergilije (autor nacionalne epopeje Eneide)
TEMA:
aktualna i nacionalna (iz nacionalne povijesti)
ep treba biti
pouan, s jasnim porukama u duhu kranstva
STRUKTURA
EPA: vrsta, bez brojnih epizoda
PREDSTAVNIK:
Torquato Tasso
Osloboeni Jeruzalem (ep)