856

Ana Vizjak*

UDK 338.984.4(4)(497.5)
Izvorni znanstveni rad

GOSPODARSKE KORISTI OD SURADNJE

REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE
Od svog osamostaljivanja Republika Hrvatska se pokuava gospodarski i
politiki pribliiti europskim integracijama, a posebno Europskoj uniji kao
najznaajnijoj europskoj gospodarskoj uniji. Pregovori Hrvatskih vlasti s EU
poeli su godine 1995. i odrani su prvi susreti strunih tijela Hrvatske i Unije.
Ostvarivanjem Sporazuma o pridruivanju u Hrvatskoj bi se promijenili mnogi
gospodarski parametri, od ukidanja carina, do stavaka bilance plaanja. Cilj
hrvatske gospodarske politike jest pristup Europskoj uniji, a taj korak moraju
potvrditi ekonomske analize o njegovoj korisnosti i uinkovitosti, to autorica
pokuava pokazati ovim radom.

Uvod
Integracija Europska unija pokriva povrinu od 2362 tisue km 2. Na tim
prostorima ivi 344 tisue ljudi s gustoom od oko 120 stanovnika na jedan km 2.
Bruto nacionalni proizvod Unije ve je godine 1989. iznosio 404,2 USD i daljim
se razvitkom Integracije svake godine poveavao. Razvitak Integracije nije se
dogaao skokovito, ve je razvitak odraavao stvarno stanje gospodarskog napretka
cijele Integracije. Jedino je godine 1993. bio u malom padu, no ve idue razdoblje,
nakon pomoi nekim granama gospodarstva, oznauje dalji rast. Primjerice, udio
zemalja lanica, dok je Integracija jo djelovala pod nazivom EEZ, u svjetskoj je
proizvodnji godine 1989. iznosio 23 %, a udio u svjetskoj trgovini iznosio je
39,5%.1
* A. Vizjak, redoviti profesor, Hotelijerski i za turistiki menadment fakultet, Opatija.
lanak primljen u urednitvu: 24. 02. 2001.
1

Ritchie, J.R.: Assessing the impact of halimark events: conceptual and research
issues, Journal of Travel Research, London, 1995., str. 10.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

857

Dananja EU predstavlja trite koje je po broju potroaa vee nego SAD ili
Japan. To je potencijalno najvee svjetsko trite, a proklamirana je tendencija
dalje irenje novim lanicama. Gospodarske mogunosti koje prua taj integracijski
prostor ne bi mogla zadobiti nijedna europska drava pojedinano. Pristupanjem
Integraciji tranzicijskih zemalja Srednje, Istone i Jugoistoka Europe, koji je
postupak u tijeku, stvara se ujedinjena Europa, koja e biti najvea svjetsko
gospodarska sila.
Integracijski procesi u Europi utjecali su, a ubudue e jo vie utjecati i na
zemlje koje jo nisu lanice Europske unije, ukljuivi i Republiku Hrvatsku, jer
Zajednica pridaje posebnu pozornost gospodarskom povezivanju sa svim zemljama
Europe, bilo izravnom suradnjom, ili odnosom zemalja lanica Europske unije s
pojedinim zemljama nelanicama. Namjera je takve suradnje osigurati slobodan
tijek ljudi, dobara, usluga i kapitala unutar Europe, a koristi se kao jedan od naina
koji vodi u lanstvo Zajednice.
Republika Hrvatska, kao i druge tranzicijske zemlje, ima mogunost koristiti
se navedenim, to ovisi o njezinoj sposobnosti prihvaanja i primjene ekonomskih,
trinih, socijalnih, pravnih i slobodarskih standarda, i kriterija, odnosa i oblika,
koji se primjenjuju u Europskoj uniji. Navedene odnose valja kreirati tako da se u
svakodnevnom ivotu stvarnost ne sukobljuje sa slubeno proklamiranim oblicima
ivota i djelovanja.

Republika Hrvatska i europske integracije

Suradnja EEZ - Europske unije i drugih europskih integracija s tranzicijskim
zemljama do raspada globalnog socijalistikog sustava ide u korist Hrvatske. Zemlje
realsocijalizma dugo su bile zatvorene prema zemljama zapada, pa tako i prema
EU. Suprotno tome, biva Jugoslavija, a osobito njezina lanica Hrvatska, imale su
uspjenu gospodarsku suradnju s integracijama EEZ i EFTA. Vie od 40 % ukupne
meunarodne razmjene bive Jugoslavije i oko 60 % Hrvatske, realizirano je u
razmjeni s tim integracijama ili sa drugim zemljama zapada.
Snanija trgovinska razmjena tadanjih istonoeuropskih zemalja i njihovo
otvaranje prema Europi i svijetu poinje tek na poetku osamdesetih godina, to
znai oko 20 do 25 godina kasnije od Hrvatske, i to pod nadzorom SEV (gospodarska
integracija socijalistikog bloka). Odvajanjem Hrvatske iz bive Jugoslavije i daljim
tokom politikih i ratnih zbivanja, prekinuta je dotada uspostavljena suradnja i
tokovi dobara i usluga izmeu Hrvatske i zemalja Europe.
Istovremeno istonoeuropske zemlje razvijaju suradnju sa zemljama lanicama
obiju europskih integracija i postiu zamjetne gospodarske rezultate. Nakon uspjenih pregovora potpisani su godine 1991. sporazumi o suradnji izmeu EEZ,

858

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

sada EU, s jedne i eke, Slovake, Poljske i Maarske, sa druge strane. Potpisani
sporazumi bitno su pribliili te istonoeuropske zemlje EEZ-u i njihov poloaj,
tretman i status bitno se mijenjaju u odnosu na onaj u kojem se nala Republika
Hrvatska. Sporazumi su nazvani Europski sporazumi2, a zemljama potpisnicama
pruaju mogunost ostvarivanje punopravnog lanstva u Europskoj uniji. U njima
se regulira stvaranje meusobne slobodne trgovake zone, a sadre i odredbe o
gospodarskoj i financijskoj suradnji, kulturnoj razmjeni i o politikom dijalogu.
Nakon toga odvija se suradnja s Bugarskom i Rumunjskom, pa s Albanijom i s
novim baltikim dravama koje su ostvarile samostalnost.
Potaknuta od svjetske zajednice Europska unija preuzima odgovornu ulogu
usmjerivanja pomoi razvijenih zemalja zapada, zemljama istone i srednje Europe
i jugoistoka Europe i poduzima vie aktivnosti, meu koje se moe uvrstiti koordinacija razvojne i financijske pomoi Grupe 24., osnivanje Europske banke za obnovu
i razvitak i realizacija programa PHARE.3 Cilj je tih aktivnosti bila pomoi provedbu
gospodarskih reformi u novim tranzicijskim zemljama koje prihvaaju trinu
ekonomiju i graansko drutvo i pomoi transformacijske procese. Djelovanje
Europske banke za obnovu i razvitak u tranzicijskim zemljama moralo je pomoi
privatnim i poduzetnikim inicijativama, uspostavi i razvijanju viestranakog demokratskog sustava, pluralizmu vlasnitva i razvitku trinog gospodarskog sustava.
Navedena saznanja suradnje Europske unije sa drugim tranzicijskim zemljama
izuzetno su vana za Hrvatsku, osobito ona koja uvjetuju uvjete i kriterije za uspostavljanje uspjene suradnje i razvitka, no, pritom valja obratiti pozornost i prouiti
to od toga donosi korist, a to je potrebno korigirati u daljoj suradnji.

Sporazum o suradnji Republike Hrvatske i Europske unije

Sporazume takvog oblika prihvatile su i potpisale sve zemlje lanice, ali i
tranzicijske zemlje srednje i istone Europe, koje su izrazile namjeru pristupiti
Europskoj uniji. Budui da svaka zemlja pristupnica ima svoje posebnosti, Sporazum
se prilagouje novoj pristupnici, ali zastupa i interese Zajednice kao cjeline. Tako
su, primjerice, Sporazumi s Istonom Njemakom, ehoslovakom, Bugarskom i
Rumunjskom prije svega isticali komercijalne odnose i poticali liberalizaciju industrijskih proizvoda u tim zemljama, jer su te zemlje 1988. i 1989. ovisile o
2
Vidi: The European Community and its Eastern Neighbours European
Documentation, 8/1990., Office for Official Publications of the EC-s, Luxemburg, 1990.,
str. 7-10.
3
XXV General Report on the Activities of European Community 1991., Commission
of the EC-s, Brussels, Luxemburg, 1992., str. 3.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

859

istonom bloku i nisu bile zainteresirane za razvitak demokracije i trinog

gospodarskog sustava zapadnoga tipa.
Sporazumi o suradnji Zajednice s Maarskom i Poljskom, ukljuivali su razne
oblike pomoi koje se obvezala pruiti Zajednica, a u cilju razvitka politikih i
gospodarskih reformi u tim zemljama, to je pogodovalo ulasku tih zemalja na
trite Zajednice, a potpisnice sporazuma ostvarile su status najpovlatenijeg
partnera. Sporazumima se postupno ukidaju meusobna ogranienja, a posebno se
omoguuje uvoz u Zajednicu. Sporazumima se ukidaju dotadanja ogranienja za
zemlje pripadnice GATT do godine 1994., a prema drugim se zemljama ogranienja
ukidaju do godine 1995. uz ukidanje svih oblika diskriminacije i reciprociteta u
meusobnoj razmjeni.4 Pomo preko Sporazuma iskazuje se pomaganjem razvitka
statistikih slubi, poljoprivrede, energije, ekologije i transporta.
Zajednica je svjesna nerazvijenosti tranzicijskih zemalja i potrebe njihovog
ukljuivanja u europske trine tokove, pa razvija razne programe pomoi
tranzicijskim zemljama, od davanja razvojnih kredita Europske investicijske banke
i Europske banke za obnovu i razvitak, koje planiraju ulaganje veih financijskih
sredstava u razvitak tranzicijskih zemalja, do drugih oblika pomoi.
Realno je oekivati da bi Sporazum o suradnji s Hrvatskom, morao tretirati
slina pitanja i probleme, kakvi su obuhvaani Sporazumom o suradnji sa
Slovenijom, koja je prilikom izlaska iz bive Jugoslavije imala sline probleme i
slian stupanj razvijenosti, kao i Hrvatska. Slovenija je potpisala Sporazum o
suradnji sa Zajednicom godine 1993.
Sporazum o suradnji Hrvatske i Zajednice morao bi uspostaviti meusobnu
suradnju na gospodarskoj, tehnikoj, tehnolokoj i financijskoj osnovi, uz posebnu
pozornost prema industrijskoj suradnji, razvitku znanosti i tehnologije, poljoprivrede, ribarstva, transporta, turizma, zatite ljudskog okolia i poboljanja uvjeta
ivota, poticanje razvitka ljudskih potencijala, opeg i strunog obrazovanja i usavravanja, meusobne suradnje kroz statistiku, telekomunikacije, usklaivanje
standarda i financijsku suradnju koritenjem financijskih sredstava Europske
investicijske banke i drugih financijskih institucija Zajednice.5 U vezi s time poeljno
je vidjeti razmjere trgovinske razmjene Europske unije i Hrvatske od godine 1990.
do 1999.

Hurwitz L., Lequesne C.: The State of European Community, Policies, Institutions
and Debates in the Transition Years, European Community Studies Association, Harlow,
Longmam Group Ltd, 1991., str. 303-312.
5
Kersan, I.: Analiza tendencija u kretanju vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s
Europskom unijom, u R. Jovanevi i grupa autora: Gospodarska politika Hrvatske i
Europske unije, EF, Zagreb i Mekron promet, Zagreb, 1998., str. 88.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

860
Tablica 1.

TRGOVINSKA RAZMJENA HRVATSKE SA 12 I 15 ZEMALJA EEZ-EU OD 1990.-1999.

U tisuama USD

Ukupni IZVOZ
izvoz u EU 15
% ukupnog
izvoz u EU 12
% ukupnog
izvoz u EU 3
% ukupnog
Ukupni UVOZ
Uvoz iz EU 15
% ukupnog
Uvoz iz EU 12
% ukupnog
Uvoz iz EU 3
% ukupnog

1990.
4019
2407
60%
2208
55%
195
5%
5187
2849
54%
2450
47%
384
7%

1991.
3292
2162
65%
2009
61%
145
4%
3828
2145
56%
1885
49%
241
6%

1992.
4597
2415
53%
1966
43%
449
10%
4461
2118
47%
1862
42%
256
6%

1993.
3904
2245
57%
2087
53%
158
4%
4666
2630
56%
2250
48%
379
8%

1994.
4260
2531
59%
2214
52%
316
7%
5229
3096
59%
2653
51%
441
8%

1995.
4632
2672
57%
2453
53%
218
5%
7509
4664
62%
3918
52%
745
10%

1996.
4511
2478
52%
2155
48%
213
4%
7787
4625
61%
4039
52%
741
9%

1997.
4170
2074
54%
1980
46%
240
5%
9104
5411
68%
4542
50%
888
10%

1998.
4541
2161
52%

1999.
3857
1928
50%

8383 7064
4979 4026
69% 57%

Izvor: Statistiki ljetopis Hrvatske 1999. Financijsko poslovni mjesenik, Banka, br. 2,
veljaa 2000. EU 3 - nove lanice Europske unije-Austrija, vedska i Finska.
Poslije 1997. godine svih petnaest lanica vodi se u jedinstvenoj statistikoj obradi.

Za Hrvatsko je gospodarstvo posebno vano pitanje izvoznih i uvoznih kvota

i carinskih ograda prema Zajednici, koje su godinama djelovale, jo od vremena
bive Jugoslavije, da bi nakon raspada, Zajednica uspostavila poseban kvotni tretman
za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, a od godine 1995. i za Sloveniju.
Uspostavljeni kvotni tretman nepovoljan je za Hrvatski izvoz.
Sporazumo o suradnji morao bi osigurati pristup Hrvatskih proizvoda tritu
Zajednice, s time da Hrvatska otvara svoje trite za proizvode zemalja lanica
Zajednice, uz primjenu prava najpovlatenije nacije, a Zajednica bi se obvezala
smanjivati svoje zatitne carine za hrvatske proizvode i usluge. Hrvatska kao znaajan proizvoa i izvoznik tekstilnih proizvoda, osobito je zainteresirana za
sklapanje Sporazuma o tekstilu, jer je sadanji reim izvoza tekstilnih proizvoda
ovisan o kvotama koje nisu poticajne za hrvatski izvoz u Zajednicu.
Nakon sklapanja Sporazuma o suradnji sa Zajednicom, dalji je cilj pristupanje
Hrvatske Zajednice, i to kao punopravne zemlje lanice. Put do punopravnog

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

861

lanstva relativno je dug, trai mnoge prilagodbe i sadri u sebi etiri stepenice,
koje Hrvatska, kao i sve druge punopravne zemlje lanice, mora proi. Prva je
stepenica sklapanje bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, druga, prilaz
zajednikom tritu, trea, prilagodba svih zakonskih i gospodarskih pravila zemlje
pristupnice jedinstvenome tritu i etvrta, pristup zemlje monetarnoj uniji, kao
vrhuncu meusobne suradnje.
Kao primjer vremenskog razdoblja koje je bilo potrebno veini sadanjih
zemalja lanica i kao planirani put za neke sadanje tranzicijske zemlje da prijeu
potreban put od sklapanja bilateralnih ugovora do punopravnog lanstva i pristupa
EMU, tablica 2.
Tablica 2.
VRIJEME ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I PLANIRANO VRIJEME
TRANZICIJSKIH ZEMALJA POTREBNO ZA OSTVARIVANJE LANSTVA U EMU
Zemlja

Bilateralni
ugovor

Zaj. trite
1956.-1986.

Jedinstveno
EMU Ukupno
trite
1993.-1999.

1. Austrija, vedska,
Finska Norveka

20

preskok

26

2. panjolska

16

preskok

29

3. Portugal

13

preskok

26

4. Grka

20

26

5. Irska, Danska,
Velika Britanija

preskok

13

26

6. Prvih est zemalja

preskok

28

41

7. Zemlje u tranziciji

8-10

preskok

preskok

preskok

8-10

Izvor: Baldwin R.E.: The Eastern englargement of the European Union, European
Economic Review, 1995.

Nije nevano koliko je vremena pojedinim zemljama potrebno da postanu

punopravne lanice Zajednice, da bi nakon toga pristupile Europskom monetarnome
sustavu. U tablici 2. vidi se da sve zemlje lanice nisu prole sve navedene faze
meusobne suradnje, a neke su lanice preskoile i nekoliko faza. Pritom se uoava
trend smanjivanja vremena potreban novim lanicama za pristup Zajednici. Neki
autori iznose razmiljanja, o skoroj uspostavi takvih meunarodnih politikih i
gospodarskih odnosa, koji bi omoguili novim lanicama direktan pristup Zajednici
i nakon toga i EMU sustavu. Na taj bi se nain bitno ubrzao i pristup Hrvatske
Zajednici.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

862

Hrvatska Sporazumom o pridruenom lanstvu stjee status pridruenog lana

Zajednice i poinje pripremu za drugu, fazu - punopravno lanstvo u Zajednici, pa
je vaan i konaan cilj prihvaanja Europskih sporazuma zemlje pristupnice. Cilj
se moe ralaniti na vie razina, od kojih su najvanije: (a) stvaranje osnove i
odgovarajueg ustroja za dalju politiku suradnju, (b) jaanje meusobne trgovinske
razmjene i dalje usklaivanje meusobnih gospodarskih sveza, (c) financijska,
tehnika i svaka druga pomo novoj zemlji pristupnici, (d) otvaranje novih
mogunosti za dalju gospodarsku suradnju, (e) poticanje kulturne suradnje nove
zemlje sa stalnim lanicama Zajednice.
Nove se zemlje obvezuju liberalizirati trgovinsku razmjenu prema Zajednici i
postupno smanjivati ili ukidati carinska i druga ogranienja u narednih deset godina.
Za to vrijeme nova zemlja pristupnica usklauje svoj zakonodavni sustav, standarde,
financijsko djelovanje i druge segmente dravnog i gospodarskog djelovanja vaeim
sustavima u Zajednici.
Uinci sklapanja Sporazuma o suradnji utjecat e na dalji razvitak sveukupnog
politikog i gospodarskog ustroja u Hrvatskoj.
U ovom e tekstu posebna pozornost biti obraena vanjskotrgovinskim
uincima, koji se oekuju od djelovanja Sporazuma u Hrvatskoj. Ako se Sporazum
o suradnji razvije prema zadanim znanstvenim ekonomskim teorijama, uinci
provedbe Sporazuma u nekoj zemlji, u ovom sluaju u Hrvatskoj, mogu ostvariti
dvije vrste uinaka: statike i dinamike.

Mogui statiki gospodarski uinci u novoj zemlji pristupnici

Pozitivni mogui statiki uinci ostvareni pristupom nove zemlje Zajednici,
ostvaruju se preko zone slobodne trgovine, kojoj je nova zemlja pristupila, jer je
iskustvo pokazalo da sve zemlje koje su pristupile slobodnoj zoni trgovine ve
nakon nekog vremena poinju osjeati blagodati pristupa slobodnog trita, to se
osjea kao stvaranje trgovine. Drugi se uinak osjea kao skretanje trgovine, tj.
jeftiniji je uvoz iz drugih zemalja svijeta, zamjenjuje se veim uvozom iz zemalja
slobodne trgovinske zone.
Za primjer, bit e prikazan put djelovanja odreenog proizvoda pod oznakom
X, nakon ulaska nove zemlje A u carinsku uniju i njegov utjecaj na ekonomski
razvitak zemlje, tzv. elastinost gospodarskog sustava zemlje.6

Kersan, I.: Analiza tendencija u kretanju vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s

Europskom unijom, u R. Jovanevi i grupa autora, Gospodarska politika Hrvatske i
Europske unije, EF, Zagreb i Mekron promet, Zagreb, 1998., str. 84.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

863

Slika 1.
UINCI RAZVITKA TRGOVINE U PROMATRANOJ ZEMLJI

Izvor: Chacholiades M.: International Economics, McGraw-Hill Inc, str. 232-234.

Na slici 1. prikazuju se krivulje ponude i potranje pod oznakom SS i DD za

zemlju A. Pravac PP predstavlja trgovinsku ponudu druge zemlje B. U razdoblju
prije pristupa carinskoj uniji zemlja A imala je utroak od OQ3, a ostvarivala je
koliinsku proizvodnju OQ2 nekog proizvoda X, ali je i uvozila Q2Q3 koliinu
proizvoda X iz druge zemlje B. Naznaena kvadratna iscrtana povrina F2F3G1G2
oznauje ostvarene prihode od raznih carinskih davanja na izvezene ili uvezene
proizvode.
Nakon pristupanja carinskoj uniji dolazi do gospodarskih promjena u zemlji
A. Potronja je u toj zemlji u porastu, to se oituje na grafikonu u vrijednostima
OQ4, istovremeno proizvodnja pada na vrijednosti OQ1, uz uvoz koji je u porastu
na koordinate Q1Q3. U vezi s takvim promjenama dolazi do gubitka carinskih
prohoda, koje je zemlja A prije ostvarivala. U slici 1. se takoer vidi trokut, pod
oznakama F1F2G1, u kojem se uoava uteda stvarnih trokova proizvodnje, koji
su nastali zamjenom uvoza u promatranu zemlje. To je tzv. ostvareni proizvodni
efekt. Sa druge je strane trokut F3F4G2, koji oznauje neto dobit, tj. potroaki
viak realiziran kroz efekt potronje. Suma ova dva trokuta kao svoj rezultat realizira
stvaranje trgovine, a ovisi o inicijalnoj carini i, na kraju, o elastinosti ponude u
navedenoj zemlji A, a prije pristupanja carinskoj uniji i o elastinosti potranje
prije pristupanja carinskoj uniji. Realna je korist stvaranja trgovinske snage u zemlji
znaajna, ako je razina carina u zemlji A na visokoj razini, a elastinost ponude u
zemlji i sama potranja velika. Prema takvom zakonitom ekonomskom odnosu
koristan uinak iznosi 1%-2% BDP.

864

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

Slika 2.
UINAK SKRETANJA TRGOVINE U PROMATRANOJ ZEMLJI

Izvor: Chacholisdes M.: International economisc, McGraw-Hill Inc, str. 232-234.

U fazi prije pristupa carinskoj uniji zemlja A imala je potronju OQ3 raznih
proizvoda X, s tim da je OQ2 koliinu proizvodila, a Q2Q3 koliinu je uvozila iz
zemlje C ili iz drugih zemalja. Poto je zemlja A ostvarila carinsku uniju sa zemljom
B, ukinute su i carine na uvoz robe u zemlji B. Nakon toga ina, uvoz proizvoda X
iz zemlje B postao je jeftiniji prema odnosu OB<OT. U isto vrijeme potronja u
zemlji A raste na koliine OQ4. Proizvodna mogunost pada na razinu OQ1, a
uvoz ima tendenciju rasta na razinu Q1Q4. Takvim odnosom ekonomskih imbenika
u potpunosti nestaju carinski prihodi u zemlji A. U ovom sluaju trokuti F1F2G1 i
F3F4G2 daju uinak skretanja trgovine, koju je na kraju potrebno usporediti s
ostvarenim gubitkom carinskih prihoda F2F3H1H2. Budui da je u usporedbi ta
dva trokuta >F2H1H2F3, oito da skretanje trgovine donosi drutvenu korist. U
suprotnom, skretanje trgovine ostvaruje drutveni gubitak.
Prikaz prije navedenog sluaja, a zatim i izraun navedenog statikog uinka,
razrauju se uz pomo Clineovog modela u kojem jedno od vanih mjesta u tom
sluaju ima elastinost trgovine, a sa druge strane, ovaj model pokazuje i elastinost
potranje za uvozom i elastinost supstitucije izmeu potencijalnih zemalja
izvoznica.
U sluaju realno ostvarenog savrenog modela elastinosti ponude, raunski
bi model stvaranja trgovine bio prikazan ovako:

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

865

(1) Formula za izraun stvaranje trgovine

Tc=EM-M1-t
Tc=stvaranje trgovine
EM=cjenovna elastinost za izvozom7
M1=udio izvoza iz integracije
t=prosjena carina.
(2) Formula za izraun skretanja trgovine
Mn - Mn - s - t
Mn
Ts = (......................... ) : (I + ................)
Mtot
Mtot
Ts = skretanje trgovine
Mn = udio izvoza iz ostatka svijeta
Mi = udio uvoza iz novostvorene integracije
s = elastinost supstitucije
Mtot = Ukupan uvoz promatrane zemlje.
Iskustveno se iskazuje elastinost potranje za uvozom u relacijama 1. i 2., a
odraava se na pozitivnu korelaciju izmeu ostvarenog stupnja BDP i njegovog
udjela u vanjskoj trgovini promatrane zemlje. Na taj nain formirana elastinost
poveava se za potroake robe, a za industrijske se robe namijenjene daljoj preradi
smanjuje. U tom se sluaju javlja elastinost ponude izvozne kategorije, koja je u
odnosu s veliinom zemlje, dok se u negativnom odnosu javlja prema udjelu trgovine
u BDP.
U odnosu na Hrvatsku taj bi odnos izgledao ovako. U godini 1995. udio izvoza
Hrvatske u Zajednicu bio je 57,7%, a udio uvoza Hrvatske iz navedene integracije
bio je 62,1 %. Ustanovljene carinske stope iznose 0% do 18%. Na taj nain 83,2%
uvoznih artikala potpada pod carinski reim u odnos 0% do 5%. Druga grupa od
16,4% uvoznih artikala potpada pod carinski reim od 10% do 18%. Prema carinskim zakonskim propisima prosjena carinska stopa realizira se u iznosu od 10%.8
Usporedbom sa zemljom koja je imala relativno jednake poetne gospodarske ko-

Navedena elastinost potranje za uvozom roba X jedne zemlje, iskazuje postotnu

koliinu poveanja ili smanjenja njezine potrebe za uvozom roba Y, u sluaju da se relativna
cijena uvoza px/py umanji ili povea za jedan posto. U sluaju da je koeficijent elastinosti
vei od jedan, potranja za uvozom je elastina, jer je porast odnosa cijena px/py za 1 %
potaknuo porast uvoza roba za vie od jedan posto.
8
The Competitiveness of Croatia, Shaping of Restructuring Policy, Final Report,
The Institute of Economics, Zagreb, 1996.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

866

rake, tj. sa Slovenijom, jer su Slovenija i Hrvatska djelovale na istom gospodarskom

sustavu, obadvije se zemlje susreu sa slinim tranzicijskim problemima. Na taj se
nain koeficijent cjenovne elastinosti, koji je prikazan u jednoj Slovenskoj
gospodarskoj studiji, moe s velikim postotkom sigurnosti primijeniti i na Hrvatske
gospodarske uvjete.9 Dakle, navedeni koeficijent iznosi 1,2%, a za elastinost
supstitucije odreeno je da koeficijent iznosi 0,3%.
Prema tome, bi uinak stvaranja trgovine za jednu zemlju, u ovom sluaju za
Hrvatsku iznosio:
Poveanje uvoza Tcu = 0,621 - 1,2 - 1,10 = 7,4 %
Poveanje izvoza Tci = 0,577 - 1,2 - 0,03 = 2,1 %
Prema izraunanom modelu proizlazi da pristupanjem Hrvatske Zajednici ne
mora neminovno doi do poveanja izvoza u zemlje Zajednice, nego se jasno uoava
porast uvoza iz zemalja Zajednice u Hrvatsku, to za Hrvatsku znai, u veoma
kratkom vremenskom razdoblju, porast meusobnog razmjedbenog deficita,
naravno na tetu Hrvatske.
U isto bi se vrijeme efekt skretanja trgovine za Hrvatsku izrazio na ovaj nain:
Skretanje uvoza Tsu = 0,379 - 0,62 - 0,3 - 0,1 : 1 + (0,379 - 0,3 - 0,1) = 0,7 %
Skretanje izvoza Tsi = 0,423 - =,577 - 0,3 - 0,1 : 1 + (0,423 - 0,3 - 0,03) = 0,7 %
Pristup Hrvatske Zajednici doveo bi, prema prikazanom modelu, do znaajnog
rasta uvoza, i to za 7,4 %, a sa druge bi strane, izvoz porastao samo za 2,1 %.
Trgovinski deficit Hrvatske prema Zajednici, prema tome modelu, iznosio bi 5,3
%. Uinak skretanja trgovine u Hrvatskoj ostvarivao bi se u veliini od 0,7 %, kroz
uvoz i kroz izvoz. Usporedbom dobijenih veliina vidi se da se Hrvatske uvozne i
izvozne koliine prema drugim zemljama svijeta nee mijenjati u korist Zajednice.
Navedeni bi uinci poeli djelovati ubrzo nakon pristupanja Zajednici, a razvijali
bi se sve do potpunog meusobnog ukidanja svih trgovinskih ograda, koje
sprjeavaju meusobnu trgovinsku razmjenu. Ukupno djelovanje navedenih odnosa
vremenski bi trajalo priblino oko pet godina. Na svretku toga vremena morali bi
se javiti novi dinamiki uinci koji naglo pospjeuju gospodarski razvitak u zemlji,
a to bi se moralo odraziti na poveanje izvoza, uz opadanje uvoza.
Uspjean i pouzdan izraun statistikih uinaka koji utjeu na vanjskotrgovinsku bilancu Hrvatske prema Zajednici, ovisi ponajprije o potrebi dobivanja pouzdanog izrauna prosjene godinje stope rasta uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama lanicama Zajednice. U naem su primjeru prikazani i obraeni izvozni i uvozni
podaci Hrvatske sa pet zemalja lanica Zajednice, s kojima Hrvatska najvie surauje.
9

Podaci preuzeti iz studije: Vkljuevanje Slovenije v Evropske integracije, TEPSA

- Centar za meunarodne odnose, Ljubljana, 1996.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

867

Uz iskazanu namjeru vlade Republike Hrvatske da bi Sporazum o suradnji sa

Zajednicom mogao biti potpisan do svretka godine 2000. navedeni bi statistiki
uinci uvoza i izvoza mogli poeti donositi plodove u godini 2001. Prema izraunu
na tablici vidi se da bi uinci rasta uvoza mogli biti znatno vii od rasta izvoza u
Hrvatskoj. Iz tablice se vide dvije negativne izvozne stope, i to prema Njemakoj i
Velikoj Britaniji. Prema statistikim pokazateljima stopa rasta njemakog
gospodarstva kretala se oko + 5 % za vremensko razdoblje 1993. - 1995. Negativna
izvozna razina navedena u tablici posljedica je relativno visokog izvoza u godini
1990., a za analizu u naem primjeru navedena je izvozna stopa rasta od 5 %. Stopa
izvoza za Veliku Britaniju zasniva se na pretpostavci da e Hrvatska izvozna stopa
iznositi oko 0,6 %. Osnovana je pretpostavka da e nakon tekih gospodarskih
prilika u hrvatskome gospodarstvu, u vremenskom razdoblju koje dolazi doi do
ubrzanog oporavka cjelokupne gospodarske strukture zemlje, nacionalna bi se
proizvodnja morala poveavati po stopama neto viima od onih u drugim
tranzicijskim zemljama to bi poveavalo izvozne stope, pa bi se zato morao
smanjivati uvoz, tj. morale bi se sniavati uvozne stope. Hipotetskim pristupom
Sporazuma o suradnji, pozitivni bi se uinci stopa rasta poeli javljati ve, kako je
prije navedeno, godine 2001., uz neto snanije uinke stvaranja trgovinske razmjene
prema Zajednici.
Izraunani i prezentirani podaci ukazuju na tendenciju poveanja postojeeg
trgovinskog deficita. Izraun ukazuje na mogunost rasta trgovinskog deficita od
sadanjih 2,1 milijarde USD, koji je ostvaren u godini 1996. na oko 3,8 milijarde
USD na svretku godine 2000. Navedeni podaci ne bi smjeli izazvati uzbunu, jer se
daljom analizom u daljem vremenskom razdoblju poinje javljati djelovanje
dinamikih uinaka, koji svojim pozitivnim djelovanjem na due vremensko
razdoblje ubrzo poboljavaju ukupno gospodarsko stanje u zemlji, u ovom sluaju
u Hrvatskoj.

Mogui dinamiki gospodarski uinci u novoj zemlji pristupnici

Ralanba vanjskotrgovinske uvozne i izvozne bilance Hrvatske ukazuje na
veliku razliku izmeu izvoza i uvoza. Osobito to dolazi do izraaja u trgovinskoj
razmjeni sa Zajednicom, gdje je nesrazmjer izvozne i uvozne koliine neprihvatljiv.
Izrazito je nepovoljan hrvatski izvoz u Zajednicu. U nastavku analize hrvatskoga
izvoza i uvoza pokuat e se, prikazati hrvatske mogunosti izvoza i uvoza i ukazati
na stvarno stanje na tome podruju.10
10

Kersan, I.: Analiza tendencija u kretanju vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s

Europskom unijom, u R. Jovanevi i grupa autora: Gospodarska politika Hrvatske i
Europske unije, EF, Zagreb i Mekron promet, Zagreb, 1998., str. 79.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

868

Hrvatska je djelovala u bivoj jugoslavenskoj politikoj i gospodarskoj zajednici, koja je veliki dio svoje trgovinske razmjene obavljala sa zemljama srodnih
politikih ureenja. Trgovinska razmjena meu dravama realsocijalistikog drutvenog ureenja odvijala se meusobno sklopljenim meudravnim sporazumima,
koji su se vie zasnivali na politikoj propagandi, nego na stvarnoj i uinkovitoj
meusobnoj gospodarskoj suradnji. Sve sadanje tranzicijske zemlje suraivale su
na slian nain, tj. suraivale su meusobno posredstvom SEV-a. Hrvatska je takoer
preko bive Jugoslavije imala veoma dobre odnose s integracijom SEV. Raspadom
SEV, sve zemlje lanice te Integracije iskazuju potrebu to vreg povezivanja uz
zapadne gospodarske i politike integracije.
Zbog potrebe da se utvrdi ekonomski potencijal novostvorenih tranzicijskih
zemalja, dosad su napravljene mnoge analize gospodarskih razvojnih mogunosti
tranzicijskih zemalja i mogunosti njihove gospodarske suradnje s razvijenim
Zapadnim zemljama. Istraivanja su pokazala da meusobna trgovinska suradnja,
a osobito razmjena izmeu tranzicijskih zemalja, nije na onoj razini koja bi mogla
pruiti zadovoljavajue rezultate, a razlozi su nepostojanje zadovoljavajuih poticaja,
koji se oituju u pomanjkanju izvoznih kredita, a posebno u pomanjkanju meusobne
volje za politikom suradnjom, koja uvelike umanjuje mogunosti realne meusobne
suradnje.
Pri takvim gospodarskim analizama, razne procjene a osobito predvianja,
zasnivaju se na gravitacijskom istraivakom modelu, koji poiva na pretpostavci
da meusobna trgovinska suradnja potie poveanje BDP u zemljama koje
meusobno trguju, a razvija i meusobnu trgovinsku politiku. Prema tome modelu
zemljopisne su udaljenosti oteavajua okolnost pri meusobnoj trgovini.
Gravitacijski istraivaki model iskazuje meusobne potencijalne izvozne i uvozne
koliine zemalja u meusobnoj trgovini.
U daljem se tekstu prikazuje gravitacijski model potencijalnog izvoza iz
pojedine zemlje i u drugu zemlju j.11
Xij

= 1,7522 + 0,7914 in BDPi + 0,7832 in BDPj - 0,9809 In Rij + 0,315 In Pij

(0,6496) (0,0392) (0,0392) (0,0693) (0,158)
R
= 0,8610
Xij
= trgovinski tijek iz zemlje i u zemlju j
BDPi = bruto domai proizvod zemlje i
BDPj = bruto domai proizvod zemlje j
Rij
= udaljenost izmeu zemalja i i j mjerena kao cestovna udaljenost izmeu
glavnih gradova zemalja i i j
Pij
= varijabla trgovinske politike koja ima vrijednost e za zemlje koje pripadaju
istom trgovinskom bloku, odnosno vrijednost i za sve druge zemlje.
11

UN EC for Europe: Trade potential within the Visegrad group, Economic Bulletin
for Europe, 1993., Vol. 45, str. 137.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

869

Navedeni gravitacijski raunski model ima vie nedostataka, a dva su osobito

vana. Prvo, model je uspostavljen jo daleke godine 1987. i to za sedamnaest
zemalja lanica EZ, EFTA i za bivu Jugoslaviju i drugo, trgovinski je tok razmjene
meu zemljama uvelike ovisan o veliini BDP. U sluaju da je BDP u nekoj zemlji
precijenjen, to je bio sluaj u vie zemalja, veliina trgovinske razmjene takoer
biva precijenjena.
Koritenjem navedenog gravitacijskog modela pri odreivanju veliine
potencijalnog izvoza Hrvatske u druge zemlje, osobito u Zajednicu, dobiva se
prilino realna slika izvoznih mogunosti Hrvatske uz uvjet, da postane lanica
Zajednice. Navedeni podaci za BDP u izraunu modela odnose se na godinu 1995.,
da bi se lake mogla napraviti kontrola dobijenih rezultata iz trgovinske bilance
zemlje.
Prema iskazanom izraunu, potencijalne mogunosti izvoza Hrvatske u
Zajednicu, ako ne bi postala lanica, bio bi za 76,3 % vei nego to je inae ostvaren
u godini 1995. U sluaju pristupanja Zajednici Hrvatski bi se izvoz u Europsku
uniju poveao 2,4 puta u odnosu na godinu 1995. Izvoz te godine iznosio je oko
6,5 milijardi USD. S obzirom na ostvareni BDP, Hrvatskoj se prua jo vea teorijska
izvozna mogunost, nego to se to realno ostvaruje. Iskazani Hrvatski potencijalni
izvoz bio bi usmjeren pema tradicionalnim trgovinskim partnerima: Njemakoj 1,4 mlrd USD, Italiji - 1,4 mlrd USD, Austriji - 0,7 mlrd USD.
Usporedba dobijenih podataka pokazuje manje odstupanje kod Italije i
Njemake, jer je kod tih zemalja potencijalni izvoz vei od ostvarenoga za oko 30
% - 38 %. Najmanje se odstupanje iskazuje kod zemalja u koje Hrvatska izvozi
neto manje, a to su Luxemburg, Danska, panjolska, Portugal, Finska, Velika
Britanija i vedska. U te zemlje potencijalni je izvoz vei od ostvarenoga za oko
10 do ak 255 puta.
Usporeujui potencijalnu izvoznu razinu Hrvatske prema Zajednici, izvoz
Hrvatske prema Zajednici morao bi se poveati za oko 37 % u sluaju pridruivanja.
Sa druge strane, grafikon x prikazuje hrvatski uvoz u Zajednicu. Analizom dobijenog
potencijalnog uvoza iz Zajednice, u sluaju da Hrvatska ne postane lanica, iznosio
bi oko 4,10 % vie nego to je ostvaren. Dobijeni podaci ostvarenog i potencijalnog
uvoza najmanje se razlikuju kod Italije i vedske, a ostvareni je uvoz iz Njemake
vei od potencijalno raunski dobijenog. U sluaju ukidanja carinskih ograda sa
Zajednicom, poveao bi se uvoz u Hrvatsku oko 37 % u osnodu na potencijalno
zamiljeni uvoz u Hrvatsku. Gledajui na due vremenske razmake moe se
oekivati poveanje uvoza u Hrvatsku za oko 42,66 %, a izvoz bi se poveao za
oko 141,5 %. Na taj bi se nain uvozne i izvozne vrijednosti polako usklaivale, pa
bi Hrvatska postepeno ostvarila neto prihvatljiviji deficit u trgovinskoj bilanci, od
oko 200 mln USD.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

870

Analiza prikazanih statikih i dinamikih gospodarskih uinaka pokazuje da

bi u Hrvatskoj, u prvome razdoblju nakon pristupa Zajednici, dolo do poveanja
trgovinskog deficita na raun Hrvatske, no, nakon toga bi se u daljem vremenskom
tijeku, uspostavila ravnotea trgovinske bilance, a udio izvoza Hrvatske u zemlje
lanice iznosio bi oko 3/4 sveukupnog Hrvatskog izvoza. Zbog toga bi bilo potrebno
dobro odvagnuti sve imbenike i pripremiti hrvatsko gospodarstvo za to bezbolniji
pristup Zajednici.

Zakljuak
to bolja politika i gospodarska suradnja s Europskom unijom strateki je
cilj Republike Hrvatske i povijesna neminovnost. Odnosi Hrvatske s Europskom
unijom morali bi se graditi prema modelu kakav je EU razvila za zemlje srednje i
istone Europe, a to podrazumijeva suradnju u nekoliko etapa. Etape bi valjalo
ostvarivati ovim redom: prvo, zakljuivanje sporazuma o meusobnoj suradnji,
drugo, sporazum o pridruenom lanstvu i tree, punopravno lanstvo u EU.
Nastankom novih politikih odnosa na Balkanu, Europska unija nudi zaseban
model suradnje za sve zemlje regije - tzv. Pakt o stabilnosti. Novim procesom bi se
omoguila uspostava slobodne trgovine meu zemljama cijele regije, i svih zemalja
s Europskom unijom.
Prijanji Sporazum o pridruivanju Europska je unija uspostavila za tranzicijske
zemlje srednje i istone Europe, a uz uspostavu slobodne trgovine proizvoda i usluga
bilo je potrebno omoguiti stvaranje osnovnih pravila slobodnog tijeka ljudi, kapitala, usluga i poticanje konkurencije u novim zemljama.
Slian sporazum uspostavljen za Hrvatsku znaio bi snano integriranje u
Europsku zajednicu i omoguio bi gospodarski razvitak u statikom i dinamikom
smislu. U prvo vrijeme, u gospodarstvu zemlje nenaviklom na red, rad i moralno
potovanje rada, javili bi se kratkorono nepovoljni uinci, koji bi se izgubili u
narednome razdoblju.
Sadanji razvitak hrvatskog gospodarstva na sva tri najvanija ekonomska
podruja doivljava negativan trend i to na izvozu u Europsku uniju koji je u stalnom
padu, znanstveno-tehnoloki razvitak u zemlji je nedovoljan, a inozemne investicije
u zemlju nedovoljne. Prikljuenje Europskoj uniji moglo bi potaknuti upravo ta tri
podruja razvitka, to bi dalje osiguralo gospodarski rast i dalji politiki razvitak
zemlje. Vrijeme je za ozbiljno promiljanje o daljoj sudbini zemlje i uiniti prave
korake.

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

871

LITERATURA:
1.
2.

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

10.

11.

12.

13.

14.
15.

Action Plan for European Integration, Government of the Republic of Croatia, Office
for European Integration, Zagreb, 1999.
Bonvicini, B.: Political aspets of the inter-relations between the Hexagonal and the
Alps-Adria, iniciatives in a changing Europe Paper presented at International Woilshop
Inter-relations between the heksagonal and the Alps-Adria initiatives in changing
Europe, Trento, 1992.
Grupa autora: (V. Samardija i drugi): Hrvatska i EU: Koristi i trokovi integriranja,
IMO, Zagreb, 2000.
Duli, A.: Pretvorbom do efikasnog poduzea, Turizam, br. 3-4/1992, Zagreb.
Drucker, P.: Inovacije i poduzetnitvo, Globus, Zagreb, 1992.
Kunst, I: Strategija restrukturacije turistikog sektora, Turizam, br. 5-6/1992., Zagreb.
Samardija V.: Uloga EZ-a u obnovi i razvoju Republike Hrvatske, Razvoj/
Development, Vol. IX, No. 1/1992., Zagreb.
Vizjak, A.: Meunarodna razmjena u funkciji turistikog trita, Referat na kongresu
Hotelska kua 93, 1993.
Vizjak, A.: Informatization of Tourist Trade in Croatia in the Light of the World
Achievements in Osterreichs Tourismuswirtschaft auf dem Info-Highway: Kriech
- oder berholspur?, ed by E. Schifferl, Proceedings of the International GAFSymposium, Austrian Society for Applied Research in Tourism, Vienna, 1995.
Vizjak, A.: Viefunkcionalna i meufunkcionalna povezanost turizma i drugih
gospodarskih djelatnosti na prijelazu stoljea, Znanstveni i struni skup Turizam u
Hrvatskoj na prijelazu stoljea, Dubrovnik, 1996.
Vizjak, A.: Kleinbetriebe als Entwicklungsmotoren in den Transitionslndern, Internationales Wissenschaftliches Symposium, Management und Entwicklung MER 96,
Theorie und Praxis der unternehmensentwicklung, Slowenien, Portoro, 9-11, May
1996.
Vizjak, A.: Transformations - und Umstrukturierungsprozesse auf dem Gebiet der
Technik, Technologie und Organisation in Kroatien, Tourism and Hotel industry in
Countries of Transformation, Faculty of Commerce University of Economics,
Bratislava, 1996.
Vizjak, A.: Standards der Europischen Union im Dienste der Qualittssteigerung
des internationalen Tourismusangebotes, Tourism and hospitality management, WIFI
sterreich Wirtschaftskammer, Wien/Opatija, 1996.
The European Community and its Eastern Neighbours European documentation, 8/
1990., Office for Official Publications of the EC-s, Luxemburg, 1990.
XXV General Report on the activities of european Community 1991., Commission
of the EC-s, Brussels, Luxemburg, 1992.

872

A. VIZJAK: Gospodarske koristi od suradnje Republike Hrvatske...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 856-872 (2001)

ECONOMIC BENEFITS FROM COOPERATION OF THE REPUBLIC

OF CROATIA AND THE EUROPEAN UNION
Summary
Since getting its independence the Republic of Croatia has been trying to approach
economically and politically to European integrations, especially to the European Union
as the most significant European economic integration.
Negotiations of Croatian authorities with EU started in 1995, when there were held
first meetings of professional bodies of Croatia and Community. Technical negotiations
within Agreement on Trade and Cooperation included three groups of problems, the solution
of which should bring three important agreements: Agreement on Trade and Cooperation
which had to be associated by Financial protocol, Agreement on Traffic and Agreement
on Coal and Steel. Due to known political happenings negotiations were postponed all to
political change in Croatia and the authority of democratic option. Afterwards, changes
have been happening almost daily and Croatia hurriedly realizes what was omitted. As it
became the member of European Council, WTO, CEFTA and Stability Pact, Croatia
hurriedly prepares for accession to Agreement on Uniting.
Realization of Agreement on Uniting in Croatia would change many economic
parameters, from tariffs annulment, to balance of payments items.The answer to these
questions is given by analyses of static and dynamic effects to accession to the European
Union.
The goal of Croatian economic policy is accession to the European Union which
should be confirmed by economic analysis about its usefulness and efficiency, what this
scientific work tries to present.