Broj 72, godina 3. 1. ožujka 2010.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

Euroatlantski
tjednik Ponedjeljkom...
Četvrtkom...

Proširenje vijetnamizacije na Afganistan

Rat u Afganistanu krenuo je ne-
davno u poznatom smjeru, kako
su američki marinci započeli ope-
raciju čišćenja Talibana iz grada
Mardže, u opijumom bogatoj pro-
vinciji Helmand. Za opisivanje
svrha i namjera ove ofenzive ope-
tovano se javljao termin "surge",
po svoj prilici radi široko reklami-
ranog uspjeha sličnih operacija u
Iraku 2007. godine. Operacije u
Iraku, međutim, bile su tek dio
šireg procesa "irakifikacije", koji
se u toj zemlji upravo odvija, te će
uz poštivanje zadanih rokova biti
potpuno realiziran do kraja 2011.
godine. Da li je afganistanska
ofenziva prvi korak u politici
"afganistanizacije"? Izgleda da je
upravo tako.

Obratite pažnju na prototip termi- Slika: Afganistanski dječak i vojnik ISAF-a tijekom odmora uz cestu
na: "vijetnamizacija". Nixonova © Philippe DePoulpiquet, Le Parisien
administracija je 1969. godine
konačno shvatila kako u Vijetnamu neće moći ostvariti klasičnu vojnu pobjedu u stilu 2. svjetskog rata, te kako američka
javnost (ne malim dijelom zahvaljujući učincima ofenzive Tet 1968. godine) neće trpjeti odugovlačenje rata unedogled bez
odlučujućeg kraja na vidiku. Rješenje je bilo u predavanju rata američkim saveznicima, Južnom Vijetnamu: vijetnamizacija.

Kako bi se odluka o napuštanju rata realizirala bez ostavljanja dojma o bijegu podvijenog repa i prepuštanja nekadašnjih sa-
veznika na milost i nemilost vucima, politika vijetnamizacije sadržavala je dva ključna elementa. Prvi je bio obuka i oprema-
nje Južnovijetnamaca ("postavljanje na noge", u vojnom žargonu), kako bi imali šanse sami pobijediti u ratu. Drugi element
je bio što je više ostvariva stabilizacija vojne situacije, kako bi se vojsci Republike Vijetnam dale što bolje šanse za uspjeh.
To je naraslo do "pripreme bojišta" i uključilo stvari poput upada u Kambodžu i opetovane pokušaje remećenja Ho Ši Mino-
vih puteva kroz Laos.

Pružite na Facebooku podršku pripadnicima Oružanih snaga RH u misiji ISAF

Učinite to na slijedećoj web adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f

Euroatlantski tjednik (ET)

Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pošta: opsa@opsa.hr
Prijava za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr
 Broj 72, godina 3.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Proširenje vijetnamizacije na Afganistan
Tokom procesa uobličavanja i primjene vijetnami-
zacije, promijenili su se i ciljevi američke politike.
Za vrijeme američkog aktivnog borbenog učešća
(1965.-1973.), cilj je bio osiguranje teritorijalnog
integriteta Južnog Vijetnama. Usred vijetnamiza-
cije, cilj je promijenjen u pružanje "razumne šan-
se" za uspjeh Južnovijetnamaca.

Kako Irak i Afganistan stoje u usporedbi? Zapa-

njujuće slično. U Iraku, SAD su uložile velike
količine vremena i energije za treniranje i obuku
iračkih oružanih snaga, dok je svrha operacija
2007. godine očito bila slabljenje protivnika reži-
ma, te tako pripremanje bojišta za Iračane nakon
što Amerikanci jednom odu. Isti proces je u toku i
u Afganistanu, iako nije tako daleko odmakao.
Trenutno, SAD nastoje "postaviti na noge" afgani-
stanske snage sigurnosti, uključujući vojsku, te su
uložile dodatne ljudske i monetarne resurse u tu svrhu. Problematično je hoće li to rezultirati uspjehom. U isto vrijeme, trenu-
tačna i prva operacija u Mardži izgleda kao pripremanje bojišta za ANA-u (Afganistanska nacionalna armija), iskorjenjiva-
njem talibana iz područja gdje su povijesno dominirali.

Kako je ispala vijetnamizacija? Pošteno je pitanje jesu li namjere irakifikacije i afganistanizacije otprilike jednake kao i nam-
jere u Vijetnamu. U Vijetnamu, jasno, odgovor je nesretan i negativan, budući da se "razumna šansa" pokazala nedovoljnom
da spriječi pad Republike Vijetnam 1975. godine. Dok se neki i dalje trude dokazati kako ishod ne bi bio takav da SAD nisu
efektivno ostavile svoje saveznike na cjedilu, negodovanje propušta poantu kako je glavni cilj američke politike bio izvlače-
nje SAD-a iz "no-win" situacije, što je ostvareno. Preživljavanje američkih saveznika je bio poželjan, nadajući ishod, no ne i
srce politike i implementirane strategije.

Hoće li se takav ishod proširiti i na Irak i Afganistan? Odgovor je da ne znamo, budući da politike afganistanizacije i irakifi-
kacije nisu do kraja realizirane, a neće niti biti sve do potpunog američkog povlačenja. Svakako, proces je dalje odmakao u
Iraku, te bi trebali imati neki uvid ne dugo nakon američkog konačnog povlačenja, planiranog 2011. godine. U Afganistanu,
proces je manje odmakao, sa predviđenim početkom prvih povlačenja američkih snaga za ne ranije od sredine 2011. godine,
te bez utvrđenog datuma za konačno povlačenje. Odgovor je u Iraku bliži nego u Afganistanu, no u oba slučaja radi se o na-
gađanju.

Ipak, primjer vijetnamizacije sugerira nekoliko vjerojatnih ishoda. Prvi je da će se SAD povući prije definitivnog političko-
vojnog ishoda u bilo kojoj od zemalja. Ako pretpostavimo da američka prisutnost umjetno utječe na situaciju u obje zemlje te
je istovremeno dio rješenja kao i dio problema, te prepreka dozrivanju rješenja putem prirodnih unutarnjih procesa, ishod ne
može biti odlučen prije američkog odlaska. Međutim, kada se to dogodi, neće biti predaje niti jedne strane, neće biti mahanja
bijelim zastavama, niti će itko uzdizati šaku u zrak, vičući "mi smo pobjednici". Drugi ishod je da će, budući da će nakon
američkog odlaska samo otpočeti slijed unutarnjeg ratnog obračuna, u atmosferi gdje SAD neće više imati mnogo utjecaja,
biti mnogo optuživanja oko odlaska. Ona će biti posebno histerična ako američka strana izgubi (što je moguće u oba slučaja),
te će optužbe zbog "kupljenja prnja" – što je, naravno, konačni politički cilj – biti česte i bučne.

Trenutne operacije u Mardži su gotovo sigurno prvi korak u afganistazaciji tamošnjeg rata, počinjući bolni proces izvlačenja.
To se, naravno, ne razglašava na takav način, zbog straha kako bi priznanje da se radi o tome administraciju izložilo slabećoj
retoričkoj vatri sa desnice. Radi se, međutim, o vjerojatnoj politici u Afganistanu (i u Iraku) iz istog razloga kao što je bila i u
Vijetnamu: bila je to jedina stvarna opcija na raspolaganju. Jedini pravi način za izbjegavanje irakifikacije ili afganistanizaci-
je tih ratova bi bilo slušati što su mnogi svojevremeno smatrali lekcijom iz Vijetnama: izbjegavati takve ratove na prvom
mjestu. Ako se takvo upozorenje zanemari, može se računati da će se ista stvar događati opet i opet.

Preuzeto sa: http://www.acus.org; autor: Donald M. Snow;

preveo: Tihomir Cundić

2 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 72, godina 3.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
NATO pojmovi (4): SACEUR
Vrhovni zapovjednik snaga
za Europu (SACEUR) je-
dan je od dva strateška za-
povjednika NATO-a i čel-
nik Združenih zapovjednih
operacija (ACO). SACEUR
je odgovoran NATO-ovom
Vojnom odboru, najvišem
vojnom autoritetu u NATO-
u, za sve NATO-ove vojne
operacije. Tradicionalno se
radi o pripadniku američke
vojske, a njegovo sjedište je
Vrhovno sjedište saveznik
snaga za Europu (SHAPE)
u Casteau kraj Monsa, u
Belgiji. Trenutačni SACE-
UR je admiral James G.
Stavridis (na slici)iz ame-
ričke mornarice.

On je odgovoran za cjelo-
kupno zapovjedništvo NA-
TO vojnih operacija i stvara
potrebne vojne planove za
operacije, uključujući pro-
nalaženje snaga potrebnih
za misije i traženje tih sna-
ga od NATO članica nakon
što takvu odluku potvrdi
Sjevernoatlantsko vijeće i
NATO-ov Vojni odbor.

SACEUR daje preporuke

NATO-ovom političkom i
vojnom vrhu u svim vojnim
pitanjima koji mogu utjecati
na sposobnost Saveza da
izvrši svoje odgovornosti.
Ima izravan pristup glavnim
stožerima NATO zemalja i
može komunicirati, prema
potrebi, s odgovarajućim
nacionalnim vlastima kako bi osigurao izvršavanje zadataka. U slučaju agresije na neku NATO članicu SACEUR, kao vrhov-
ni zapovjednik, je odgovoran za izvršavanje svih vojnih mjera unutar svojih sposobnosti i ovlasti za očuvanje ili povrat sigur-
nosti na području Saveza.

SACEUR ima i važnu javnu ulogu i viši je vojni glasnogovornik za Združene zapovjedne operacije. Kroz njegove aktivnosti
održava kontakt s medijima te službeno posjećuje NATO zemlje, kao i zemlje u kojima NATO provodi operacije ili s kojima
NATO stvara dijalog, suradnju i partnerstvo. Bira ga američki predsjednik, jer je ujedno i zapovjednik američkih snaga u
Europi. Odabir potvrđuje američki Senat i Sjevernoatlantsko vijeće u NATO-u. SACEUR nema posebno određenog mandata,
ali uobičajeno ostaje na svom položaju od jedne do osam godina.

ET/OPSA 

3 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 72, godina 3.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Crnogorska izaslanstva u MVPEI-u i MORH-u
Izaslanstvo ministarstva obrane Crne Gore na
čelu s pomoćnikom ministra Draškom Jova-
novićem u protekli petak je stiglo u radni pos-
jet MORH-u, gdje je razgovaralo s državnim
tajnikom u tom ministarstvu Pjerom Šimuno-
vićem, priopćeno je iz hrvatskog ministarstva
obrane (slika desno).

Tijekom radnog sastanka izraženo je zadovolj-

stvo vrlo dobrom suradnjom i prijateljstvom
Hrvatske i Crne Gore te je potvrđena i dosada-
šnja uspješna suradnja na području obrane.
Razgovaralo se o iskustvima RH tijekom član-
stva u Akcijskom planu za članstvo MAP
(Membership Action Plan) i uključivanja u
NATO savez te su razmatrane smjernice dalj-
nje obrambene suradnje, stoji u priopćenju.
Šimunović je rekao kako u brojnim područji-
ma postoje mogućnosti za poboljšavanje sura-
dnje, posebice nakon što je Hrvatska ušla u
NATO, pri čemu hrvatska iskustva uvelike mogu pomoći Crnoj Gori na njezinu putu u članstvo u tom savezu.

Pomoćnik ministra obrane Crne Gore Jovanović zahvalio se predstavnicima MORH-a na konkretnim savjetima oko ulaska u
NATO, istaknuvši kako Hrvatska svojim iskustvima i konkretnim programima može pomoći u dostizanju zadanih kriterija
zemljama kandidatima za članstvo u tom savezu.

I državni tajnik za politička pitanja hrvatskog Minis-

tarstva vanjskih poslova i europskih integracija Davor
Božinović susreo se u petak s političkim direktorom
crnogorskog ministarstva vanjskih poslova Veskom
Garčevićem, priopćeno je iz MVPEI-a (slika lijevo).

Tijekom sastanka Božinović je prenio hrvatska iskus-

tva vezano uz izradu Godišnjeg nacionalnog progra-
ma za NATO, a posebno je istaknuo značaj Izvješća o
napretku do ulaska Republike Hrvatske u NATO koja
su poslužila kao koristan instrument što kvalitetnijim
pripremama Republike Hrvatske za članstvo te su
razmijenjena mišljenja s obzirom na sudjelovanje
Crne Gore u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u.

U nastavku razgovora crnogorsko izaslanstvo izvijes-

tilo je o pripremama Crne Gore za članstvo u Europs-
koj uniji, izrazivši nadu da će Belgija i Grčka u što
skorije vrijeme ratificirati Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju te da će njihova zemlja dobiti pozitivan
avis i status kandidata za članstvo u Uniji.

ET/OPSA

Tekstualne priloge, pisma i stajališta za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) šaljite svaki tjedan
do četvrtka za objavu u slijedećem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: mailto:opsa@opsa.hr.
U biltenu će biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadržaju
Euroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na više od 1000 adresa elektronske pošte...

4 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 72, godina 3.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Završen ciklus seminara o novom strateškom
konceptu NATO-a
Četvrti i posljednji seminar o NATO-ovom novom
strateškom konceptu održan je 23. veljače u
Washingtonu, s fokusom na način kako se NATO tre-
ba promijeniti. Učesnici seminara bili su usredotočeno
na članak 5 o kolektivnoj obrani, potrebi prilagodbe
Saveznih sposobnosti za nove izazove, posebno pod
teškim ekonomskim uvjetima. Seminar su svojim go-
vorima otvorili glavni tajnik NATO-a Anders Fogh
Rasmussen, državna tajnica SAD-a Hillary Rodham
Clinton i ministar obrane SAD-a Robert Gates, a
predsjedateljica sastanka bila je čelnica grupe stručnja-
ka dr.sc. Madeleine Albright (na slici).

U svom govoru državna tajnica Clinton je rekla kako

je Savez izdržao zbog "vještina naših diplomata, snage
naših vojnika i, najvažnije, snage naših temeljnih nače-
la." Clinton je podsjetila da se "suočavamo s novim strateškim zemljovidom. Nove tehnologije i nove ideologije prijete našoj
sigurnosti. I opet, malo je izvjesnosti o budućnosti. No, vjerujem da izvorna pravila NATO misije – braniti naše nacije, jačati
transatlantske veze i poticati europsko integriranje – i dalje stoje". Clintonova je podsjetila da novi strateški koncept mora
reflektirati novu prirodu i izvore prijetnje. Godine 1999. raspravljalo se o tome da li Savez treba započeti misije izvan transat-
lantskog područja. Danas, međutim, nije samo uobičajeno, već i očekivano da NATO djeluje protiv pirata u Adenskom zalje-
vu, pomaže u izgradnji mira na Bliskom istoku i vodi veliku operaciju u Afganistanu. Prijetnje više ne dolaze od jasno utvr-
đenih država, niti od konvencionalnih ugroza. Državna tajnica napomenula je da "moramo reformirati tri temelja elementa
našeg modusa operandi: način kako naš tradicionalni posao, način na koji odgovaramo na nove prijetnje i, zadnje ali ne manje
važno, naša struktura i organizacija."

Na kraju dvodnevnog sastanka, dr.sc. Albright je rekla da se NATO nužno mora prilagoditi izazovnim vremenima: "NATO
ne može usporiti tijek promjene. Ukoliko su Saveznici doista predani svojim zajedničkim zadacima, onda imamo pouzdane i
predvidive načine za učinkovito nošenje s nepredvidivim prijetnjama. NATO-ov strateški koncept je važan zbog važnosti
NATO-ovih tema. A NATO je važan jer će sloboda sigurno trebati branioce u idućem desetljeću i u generacijama koje slije-
de".

Zanimljivo je da je upravo dr.sc. Albright bila također državna tajnica i uvelike je pomogla pri izradi strateškog koncepta
NATO-a koji je važio do 2010., pa je prema tome postala najveći autoritet u tom polju. Skupina stručnjaka time je završila
rad na seminarima kojima se pomaže NATO-u u stvaranju nacrta novog strateškog koncepta koji će se predstaviti na idućem
NATO Summitu u Lisabonu, u studenom ove godine.

Prvi seminar okupio je stručnjake 16. listopada prošle godine u Luxembourgu koji su raspravljali o promjenjenom sigurnos-
nom okruženju, NATO-ovim glavim zadacima i političkoj ulozi te strategiji Saveza u 21. stoljeću. Drugi seminar održan je
13. studenog u Brdu kod Kranja gdje se govorilo o NATO-ovim operacijama i sveobuhvatnom pristupu. Treći je seminar
održan 14. siječnja u Oslu, gdje se raspravljalo o NATO-u i partnerima, a četvrti, u Washingtonu, zaokružio je teme sa sposo-
bnostima Saveza.

Vedran Obućina

OPSA na Facebook-u
Pridružite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Nađite nas na adresi:

http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

5 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 72, godina 3.
Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Kako i zašto pomoći rad Organizacije za promicanje
sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?
Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.
Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti.
Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne
može osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-
naca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisu-
će onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i broj-
ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina i
svakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-
rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu…

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euroat-
lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku.
Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i u
novim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode…

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć!

Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan koji
mjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može po-
magati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!*
Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatra
donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtku
ne tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike
stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć!

Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-
dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači…

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naravi
ili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-
da ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini.
Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobni
odbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj
kalendarskoj godini (2009.).
Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Tako
za primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-
rofitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svotu
izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);

OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)

6 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr