Jeli mogue dokazati Boga

Uvod
Dokazivanje Boga problem je koji e uvijek zanimati mnoge,poticati
mnoge debate i polemike,te navesti veinu ljudi na razmiljanje.U povijesti
filozofije postoji vie naina dokazivanja postojanja Boga.Neki smatraju da
je Bog na neki nain direktno dan i da ga se moe susresti u vlastitom
iskustvu(intuicionisti).Drugi (kao Anselmo Canterburyski npr. Smatraju da
se Bog moe dokazati neovisno o konkretnom iskustvu kao to se definicije
trokuta mogu izvesti iz istog miljenja,itd.1Meutim,poto se danas
najpouzdanijim

smatra neto to je znanstveno dokazano,zanimljivo je

postaviti pitanje kako se meusobno odnose znanost i teologija i dali je

mogue dokazati Boga u znanstvenom smislu,empirijski i koje su u tom
smislu granice znanstvene spoznaje.

Vjera i znanost
Znanstvenim dokazom nije mogue objasniti mnoge pojave u naim
ivotima,nije

mogue

nemonima,prema

objasniti

gladnima

dobro

dijelo

prema

siromanima,nije

bolesnima

mogue

objasniti

ljubav,emocije ili prijateljstvo,to ne znai da te stvari ne postoje,naprotiv

nama je evidentno da postoje iako one nisu i ne mogu biti predmet
znanstvenog istraivanja niti se empirijski i znanstveno dokazati.Bog je
onaj koji je svemogu,sveprisutan i sveznaju,on je stvorio sve to vidimo i
ne vidimo oko sebe,biljke,ivotinje,druge ljude,cijelu nau okolinu.Kao to
znanost kae mi smo dio ivih bia na zemlji.Kao to ribe imaju peraje za
plivanje,ptice krila za letenje,zvijeri kane za lov i prehranu,ovjek ima um
i osjetila,kao orue i oruje za preivljavanje.Na um je udedesan kod
nijedne druge vrste nije primjeena takva sposobnost iskoritavanja i
podreivanja okolia svojim potrebama kao kod ovjeka,na um omoguio
koloniziranje i naseljavanje svih kontinenata na zemlji,i odveo nas je na
1 Usp. Bochenski,Uvod u filozofsko miljenje.

prostranstva izvan ovog planeta.Na um zaista je udesan,ali ni on nije

sveobuhvatan,nije u mogunosti da razmilja u vie od 3-dimenzije iako je
matematika(kao jedina sigurna i prava istina) dokazala da postoje,ne
mogunost shvaanja pojava u kvantnoj fizici iako su one istinite.Ako na
um ne moe shvatiti i u potpunosti dokazati takve pojave,postavlja se dali
je on u mogunosti dokazati i otkriti neto tako veliko i sve obuhvatno kao
to je Bog.To je slino kao da pas koji ima manju inteligenciju od ljudi,
pokuava

shvatiti

rad

na

kompjuteru,on

jednostavno

nije

bioloki

predodreen za to,nema dovoljno razvijen um i intelekt da bi to

shvatio.Tako nam znanost prua uvid u mogunosti ljudskog uma koje su
vee od mogunosti drugih vrsta na planeti i koje su nam omoguile da
njom ovladamo.Meutim upravo bavljenje znanou suoava nas s
ogranienou naih mogunosti,s onim stvarnostima koje na um ne
moe proniknuti i obuhvatiti.A upravo je Bog stvarnost koju se nikada ne
moe shvatiti ni obuhvatiti,no upravo suoenost s vlastitom ogranienou
u

spoznaji

svijeta

moe

pomoi

da

shvatimo/priznamo

vlastitu

ogranienost u pogledu mogunosti spoznaje Boga.Iako znanost kao takva

ne moe dokazati postojanje Boga(ali ni opovrgnuti) jer to i nije njezino
podruje, moe nam dati drugaiji uvid u taj problem.
Zakljuak
Smatram da ljudski um iako smo okrueni njegovom genijalnou od
znanosti do umjetnosti,nije sposoban dokazati boga,to nevidljivo apsolutno
dobro bie.Dokazivanje takvog bia po meni je nemogue,ali je i
nepotrebno jer za mnoge stvari oko nas ne postoji dokaz,ali znamo da one
postoje i stvarne su.Naposlijetku, mi sami moramo odabrati dali emo
vjerovati ili ne, i zato ne bismo trebali traiti dokaze,ako sami biramo
hoemo li vjerovati ili ne,na to nas nitko i nita ne prisiljava,ni dokazi uma
ni znanstveni dokazi.Upravo je zato vjera slobodno prihvaanje da postoje
stvarnosti koje nas nadilaze.