18.

Telekomunikacioni forum TELFOR 2010

Srbija, Beograd, novembar 23.-25., 2010.

Strategije LTE evolucije

Goran ukanovi, Member, IEEE


LTE je praen ambicioznim planovima, paljivo

odabranim koncepcijskim i tehnikim rjeenjima i ve je
odabran put vodeih igraa na tritu telekomunikacija.
Naravno, pri tome e koegzistencija biti sasvim izvjesna,
zavisno od oblasti, snage uesnika na tritu, kao i
odabrane putanje za 4G, koja pretpostavlja heterogenost.
LTE e donijeti aplikacije kao to je HDTV, mobile video
blogging, gaming, i e-learning. Poslovni segment e imati
koristi od aplikacija kao to je mobilna kancelarija,
mobilna HD video konferencija, mobilni nadzor u realnom
vremenu, primjene oblak raunarstva preko mobilnih
ureaja itd.

Sadraj LTE (Long Term Evolution) e nesumnjivo

donijeti mnoge prednosti kao to je povean QoE (Quality of
Experience), manja cijena po prenesenom bitu, novi nain
pristupa i povean kapacitet, te ostale mnogobrojne tehnike
i ekonomske pogodnosti. Da li je vrijeme da se uvodi u
regionu i na koji nain je to najbolje izvesti, sasvim je drugo
pitanje, posebno u okruenju i vremenu u kojem se nalazimo
i trenutnom stanju operatora sa znaajnom trinom
snagom. Pristup operatora poslovnim potezima ovog obima
mora i moe biti jedino strateki. Ovaj rad bavi se nekim od
pitanja koja se otvaraju i postavljaju pred operatora kada se
nae ispred odluke o LTE - da ili ne, kada i kako ga uvesti?
Bie izvrena analiza LTE tehnologije sa stanovita tehnikih
performansi, cijene, trenutnog statusa i zahtjeva trita.

II. RAST SAOBRAAJA PODATAKA

Na mnogim konferencijama i izvjetajima u zadnjih par
godina se diskutovalo o varijacijama Sl. 1. [3], [11], gdje
je predstavljen rascjep saobraaja i prihoda u skoroj
budunosti. injenica je da rast beinih mrea moe
uzrokovati bru potronju novca nego to je operator u
stanju da ga generie, to je prikazano rascjepom crtkane
krive cijene mree i njenom moguem pribliavanju
prihodima. U ovom radu naznaava se da su kretanje
cijene mree, prihoda i generisanog saobraaja, zavisni od
primijenjene dugorone strategije razvoja, to je prikazano
na Sl. 1 punim strelicama.
Crtkanim strelicama predstavljene su povratne
informacije i mjerenja pokazatelja koja dolaze u strategiju
kompanije kroz BSC. Pri stratekom razmatranju razloga
za uvoenje LTE, osim isto tehnolokih LTE prednosti,
ukljuujui i all-IP, treba razmisliti o novim poslovnim
modelima, a posebno planovima za tarifiranje mobilnog
irokopojasnog pristupa.

Kljune rei 3G, Beyond 3G, HSDPA, LTE, Strategy.

I. UVOD
AKO se nalazimo u predveerju velike bitke oko
trita 3G i WiMAX (Worldwide Interoperability for
Microwave Access) [1] tehnologije [2], sada je ve jasno
da konano rjeenje nee biti egzaktan odgovor tipa crno
ili bijelo. Mree e koegzistirati, zavisno od stanja na
terenu i praktinih potreba. Pred svitanjem smo 4G ere
komunikacija i jasno je da e pod tu kapu stati mnoge
tehnologije, prije svega zato to nema tehnologije koja
obezbjeuje kompletno pokrivanje pod istim uslovima niti
zadovoljava sve potrebe po istoj cijeni. Zbog toga je jedno
vrijeme obezbijeena budunost razliitim heterogenim
strukturama, ukljuujui, WiMAX, 2G, 3G, femtoelije,
LTE. WiMAX trenutno opstaje, naroito na tritima u
razvoju, ruralnim oblastima i uopte nepokrivenim
oblastima kao alternativni irokopojasni pristup. WiMAX
je trenutno zastupljen u vidu instalisane baze od 592
mree u 148 zemalja [1]. Svojevremeno se pojavio sa
jedinstvenim poslovnim modelom i time sebi osigurao
opstanak. WiMAX je prvi koncept koji je pretpostavio
mobilni irokopojasni pristup kao primarnu korisniku
primjenu a ne mobilni prenos govora. Time je stvorio usku
niu poslovanja koja mu je omoguila opstanak. Osim
toga WiMAX koristi OFDM tehnologiju pristupa kojoj se
danas sve vie okree globalna industrija beinih
komunikacija.
U svemu tome pojavio se i odgovor 3GPP-a na
WiMAX - LTE, kao dosta slian standard koji e nastaviti
primjenu OFDMA tehnologije [12], ali upravo on e i
trasirati put u budunost, a ne WiMAX, sad je ve
izvjesno. Iako kasni oko tri godine za WiMAX sistemima,

Sl. 1. Uticaj strategija na rascjep saobraaja i prihoda

mr Goran ukanovi, dipl.in.el, Telekomunikacije RS ad., m:tel,

78000 Banja Luka (telefon: 387-51-210535; faks: 387-51-217975; e
mail: goran.djukanovic@mtel.ba).

S opadanjem cijene saobraaja i prihoda od saobraaja,

67

tehniku koja postaje integralna komponenta a ne dodatak.

Takoe pretpostavlja i poveanje spektralne efikasnosti,
(WCDMA=0,2, HSDPA=2,8, LTE=5, LTE 2x2=8,6, LTE
4x4=16,3 (bit/s)/Hz ) [6].
LTE koristi OFDMA na downlink-u koji bolje nego
WCDMA postie visoke vrne brzine prenosa. Kako je
spektar ogranien prirodni resurs svake drave, mora se
veoma strogo voditi rauna o njegovom efikasnom
koritenju. Tu doprinosi i posveivanje velike panje
regulatora planu raspodjele frekvencija kao i voenje
rauna o iskoritavanju dodijeljenih opsega kroz upotrebu
CAC algoritama. Efikasan CAC algoritam moe
predstavljati klju za garanciju kvaliteta usluge, te za
istovremeno maksimizovanje zarade operatora [14].
Uzimajui u obzir situaciju sa spektrom, koritenje LTE
tehnologije koja ima veliku spektralnu efikasnost moe da
pomogne u ouvanju resursa i poveanju ponuenih
kapaciteta. Na uplink LTE koristi SC-FDMA (Single
Carrier Frequency Division Multiple Access) koja
omoguava prednosti u ufikasnosti potronje i
rezultujuem ivotu baterije terminala u odnosu na isti
OFDM pristup.
Korisnicima e VoLGA tehnologija, zasnovana na
postojeem 3GPP GAN (Generic Access Network)
standardu, omoguiti da u vertikalnom hendoveru izmeu
GSM, UMTS i LTE pristupnih mrea koriste skup usluga,
ukljuujui govor, SMS i ostale servise komutacije kola.
Za operatora, VoLGA e predstavljati nain da se servisi
koji danas primarno generiu dobit, (govor i SMS), po
niskoj cijeni dovedu do LTE instalacija u pristupu.
Vana prednost koju LTE tehnologija u startu posjeduje
jeste upravo to to se njen razvoj bazira na ve postojeim
3G sistemima. Ve se proizvode bazne stanice iji je
prelazak na LTE stvar samo softverske izmjene. Kada je
mrea ve izgraena, veini operatora troak se znatno
umanjuje kada odlue napraviti prelazak na LTE i
zamijeniti NodeB stanice i RNC gdje je potrebno.
Vanu ulogu u pripremi za LTE e igrati i potpuni IP
backhaul kao sredstvo za optimalan transport i dodatno
smanjenje CAPEX-a. Booz&Company, ali i drugi autori
izvjetavaju da je relativna cijena po isporuenom Mbps
kod LTE samo 3%, tj. 14% za 3G u odnosu na EDGE (ako
se normalizuje da je cijena kod EDGE 100%) [3]. Na
slian nain se projektuje i cijena posjedovanja i
odravanja mrea [4]. Da bi se zaista iskoristile sve
prednosti koje nude IP i LTE, operatori moraju iskoristiti
ansu da razviju odriv model poslovanja koji efektivno
opsluuje poveane zahtjeve za naprednim servisima i
aplikacijama, ali uz realan rok povrata investicija.
Poslovanje operatora na savremen strateki orijentisan
nain, koji angauje menadment, strategiju, planiranje,
izgradnju, optimizaciju i eksploataciju, predstavlja nain
za uspjenu transformaciju. Pri tome treba konstantno
vriti mjerenja pokazatelja i uvesti ili proiriti BSC.
U prvim LTE implementacijama, u ovom radu se
zakljuuje, vjerovatnije je da e pokreta biti mogunosti
utede operatora i poboljanje u kapacitetu koji se prua
korisniku, da bi se spremno doekao rast saobraaja i
smanjio troak operatora po isporuenim podacima. Manje

potrebno je i CAPEX drati pod kontrolom. Deutche

Telecom recimo vri istraivanja [4] nivoa interesovanja
za bogatim propusnim resursima na pojedinanim
lokacijama, tako da izbjegne nepotrebno ulaganje u
obezbjeivanje kompletnog pokrivanja odjednom. Cisco
predvia [5] da e mobilni saobraaj podataka porasti 39
puta izmeu 2009. i 2014. godine, a da e 66% biti video
saobraaj. Portabl ureaji i smartphone e nositi 91%
saobraaja podataka. Razlog je priroda ureaja i
pogodnost koritenja za video visokog kvaliteta. Rast
saobraaja podataka operatore navodi na to da trae novu i
ekonomski odrivu mreu u takvim uslovima. Takva
mrea treba da smanji trokove i povea efikasnost, tako
da se trokovi isporuke sadraja mogu dovesti u liniju sa
prihodima. LTE bi mogla biti upravo takva mrea, uz
kontrolisanu evoluciju i praenje rezultata uvoenja.
III. ARHITEKTURA I TEHNOLOGIJA LTE
LTE predstavlja ulaganje napora u razvoj beine
mobilne radio tehnologije koja bi naslijedila trenutnu 3G
WCDMA/HSDPA/HSUPA tehnologiju. Osnovna LTE
ideja jeste da se obezbijede velike brzine prenosa uz
smanjeno kanjenje paketa. S obzirom na to da nije puni
4G standard, LTE je prozvan 3.99G standard, a negdje i
3.9G.
Evolucija 3G mrea nije zavrila sa HSPA ili HSDPA+
iako donosi znaajna poboljanja u verziji 3GPP Release
7. Cilj je, naime, osigurati konkurentnost UMTS-a u
narednih 10 godina, pa se uvodi koncept UMTS LTE.
LTE je definisan u 3GPP Release 8 specifikacijama [13].
U pristupu LTE mree je definisan eUTRA (evolved
UMTS Terrestrial Radio Access) sa evolved NodeB
(eNodeB) arhitekturom. U jezgrenom dijelu se definie
evolved packet core. Predvia se interoperabilnost sa
UTRAN/GERAN sistemima, kao i sa ne-3GPP sistemima,
a multimodni terminali treba da podre hendover sa i na
UTRAN i GERAN. Predvia se podrka za rad i u FDD i
u TDD reimu, predvien je QoS s kraja na kraj, a uvode
se i odreena pojednostavljenja mree. Na primjer nema
potrebe za RNC u mrei nego se njegove funkcije
inkorporiraju u eNodeB, koji se meusobno veu preko
X2 interfejsa, a sa jezgrenom mreom preko S1 interfejsa.
LTE advanced (LTE+) se odnosi na najnapredniju
verziju LTE iniciranu prije godinu dana (Release 10 and
beyond) kao kandidata za ITU IMT-Advanced. Zbog
predvienih superiornih karakteristika LTE+ moe
radikalno promijeniti modele poslovanja i naine isporuke
usluga koje danas poznajemo. Predvia interoperabilnost i
roming irom svijeta, kao i vrne brzine od 100 Mbps pri
velikoj i do 1Gbps pri maloj mobilnosti.
Prenos govora u LTE planira se preko VoiP-a uz
kvalitet koji je najmanje jednak onom u UMTS CS
prenosu govora (ista radio i backhaul efikasnost i
kanjenje). Tome u prilog ide predvieni visoki protok (do
100 Mbps downlink i do 50 Mbps uplink za 20 MHz
alociranog opsega uz 2 prijemne i jednu predajnu antenu
na terminalu) kao i malo kanjenje (<10 ms). LTE
tehnologija podrazumijeva snaniji oslonac na MIMO

68

je vjerovatno da e u poetku uvoenja generator biti

oekivanja poveane zarade i podizanja ARPU kroz
poveanje brzine ili ponudu novih servisa.

svijetu simultanu implementaciju DC HSPA+ (42

Mbps)/LTE tehnologije u itavoj mrei. Demonstriran je
ivi LTE servis sa predkomercijalnim USB modemima
koji pokreu razliite aplikacije, ak i HD video download
i striming. Od kako su uveli mreu sljedee generacije,
saobraaj podataka u CSL se poveao 40 puta.

IV. KRETANJA NA TRITU I STRATEKI POTEZI

OPERATORA

U decembru 2009. godine Deutche Telecom je prvi u

svijetu napravio testni govorni poziv preko LTE baziran
na VoLGA, izmeu testnog sistema u Bonu (Kineto
Wireless) i nezavisnog Alcatel-Lucent sistema u
tudtgartu. Oba sistema podravaju govorne pozive i SMS
messaging izmeu LTE ureaja i standardnih mobilnih i
fiksnih telefona. Tada je Uwe Janssen, potpredsjednik
jezgrenih mrea, izjavio da VoLGA test pokazuje kako
operatori lako i brzo mogu da obezbijede govorne usluge
sljedee generacije, koristei postojee jezgrene mree.
Ovo je prvi korak da se mree pripreme, kako se i
industrija sloila, za srednjerono i dugorono rjeenje za
govor preko LTE koji e biti baziran a IMS.
LTE je podran i razmatra se kao sljedei korak od
strane veine velikih mobilnih operatora kao to je
Verizon Wireless, AT&T, NTT Docomo i ostali. Vodei
WiMAX operator YOTA najavio je da e u Rusiji prijei
na LTE. To meutim ne znai striktno da izmjene na
tritu nisu vie mogue. Tehnologija WiMAX moe u
nekim karakteristinim oblastima primjene ili regijama
preuzeti prednost i podii konkurentnost uzrokovano
neoekivanim promjenama na tritu, kao to je recimo
pojava mobilnih terminala sa ugraenom WiMAX
podrkom.
Konani cilj je 4G koji je svojevrsna
paradigma svih mrea te podrazumijeva visoki nivo
interoperabilnosti i WiMAX i LTE i naprednih LTE
mrea. Po predvianjima kue IDATE prognozira se
meutim rast broja LTE korisnika u periodu 2012-2015.
godine sa 27 miliona na blizu 300 miliona
(EU5+Skandinavija, Japan, Juna Koreja, Kina, SAD). U
regionalnom okruenju HT u Hrvatskoj uz Huawei planira
izgraditi i pustiti eksperimentalno prve LTE usluge u
sljedeoj godini. U sljedeih tri do pet godina oekuju
ulaganja od oko 100 miliona evra u infrastrukturu i
podizanje mree na LTE nivo. Veoma je vano pri tome
da se izgradi optika transportna mrea. Naravno prije
komercijalnog poetka rada nacionalni regulator mora da
dodijeli koncesije za upotrebu spektra. Meutim tu ima
uticaj i rasporeivanje tzv. digitalne dividende odnosno
osloboenog frekvencijskog prostora prelaskom s
analogne na digitalnu televiziju, i to ne samo u RH nego i
u BiH i drugim zemljama. Vanu ulogu moe odigrati
lobiranje operatora kod regulatora da se dio prostora oko
700 MHz dodijeli za LTE zbog pogodnih propagacionih
karakteristika signala u ovom opsegu, prolaska kroz
objekte i pokrivanje veih udaljenosti.
STC (Saudi Telecom Company), planira da provede
LTE probu s kraja na kraj u drugoj polovini 2010. godine
(glavne urbane oblasti), to e mu omoguiti da testira
performanse LTE i procijeni odgovarajue modele
poslovanja. Na LTE Asia 2010 konferenciji u septembru
2010. CSL Limited (CSL), mobilni operator iz Hong
Konga, u partnerstvu sa ZTE demonstrirao je prvu u

V. STRATEGIJE LTE EVOLUCIJE

S obzirom na to da poveanje kvaliteta usluge i brzine
prenosa nije uvijek brzo isplativa investicija, a esto i
predstavlja velika ulaganja, operatori treba da pravilno i
analitiki izaberu strategije koje e da ih uvedu u LTE
svijet. LTE (Long Term Evolution) je ve trasiran i
odabran put vodeih operatora u budunost, esto
posmatran i kao nadogradnja 3G tehnologije. LTE
predstavlja evoluciju i radio mree i jezgrene mree. Zbog
toga i treba da se posmatra kao evolucijski put a ne
trenutna i revolucionarna promjena. Sve veom
primjenom softverskog i kognitivnog radija [9], [10] i
evolucija e biti olakana. Uz SDR, bazna stanica u
pogonu moe dodati novi beini protokol uz pomo
izmjene softvera. Takva fleksibilna arhitektura donosi
znaajne CAPEX i OPEX prednosti, skrauje vrijeme
uvoenja novih servisa i vrijeme do izlaska na trite. Ve
2004. godine radila se dogradnja na EDGE uz pomo
softverskih izmjena, a danas se tako HSDPA uvodi u 3G
mree. Najnovije multimodne bazne stanice podravaju
istovremeno tri generacije beinih standarda i njihovih
evolucijskih izdanaka: GSM i EDGE, WCDMA i HSPA,
te LTE. SDR takoe igra vanu ulogu u tzv. 2G
renoviranom tritu kako ga naziva Alcatel-Lucent. Po
njihovim tvrdnjama oekuje se da e se GSM zadrati bar
do 2018. godine, te operatori zamjenjuju stare bazne
stanice manjim stanicama sa SDR koje podravaju i 3G i
LTE. Ameriki proizvoa Vanu radio funkciju zapisuje u
softver na Intel mikroprocesorima obezbjeujui potpuno
softversko rjeenje. Po rijeima dr Zhongrong Liu (ef
strategije radio tehnologije u T-Mobile International), sa
SDR baznom stanicom, operator moe odravati postojeu
radio tehnologiju dok god je potrebno, prije softverske
migracije (na primjer kada se pojavi dovoljno novih
korisnikih terminala). Za oekivati je i sve veu primjenu
RRH (Remote Radio Head) tehnike koja omoguava
izgradnju fleksibilnije i energetski efikasnije mree.
Pri uvoenju nove beine telekomunikacione
tehnologije pokretake snage uvoenja mogu biti razliite.
S jedne strane tu je mogua uteda u implementaciji i
eksploataciji, dugorone utede uvoenjem manje
kompleksne arhitekture i nie cijene po megabajtu, a zatim
i vei prihodi ostvareni poveanjem obima usluga. S druge
strane tu su okviri koje namee regulator, kao i nuni
poslovni potezi uzrokovani stanjem zrelosti trita,
postojeih usluga, kao i konkurentnim okruenjem. Velika
je mogunost da operatora na odluku o uvoenju LTE
navede pojaana konkurentnost i zakljuak koji proizilazi
iz SWOT analize kompanije. Ako se trendovi strateki
ispravno identifikuju i kretanje trita ispravno procijeni,
pravilna odluka o vremenu uvoenja moe rezultirati
brim povratom sredstava i trasiranim putem u budunost
69

kod LTE e evolutivni pristup izgradnji dati najmanji

rizik. Uzevi u obzir stanje trita i ekonomske uslove u
kojim se nalazimo potrebno je postepeno uvoenje.
Ovakav pristup izgradnji ve je potvren kod velikog
broja operatora kako u Evropi i svijetu, tako i u bliskom
okruenju Bosne i Hercegovine. Na osnovu provedenih
BSC mjerenja pokazatelja, tokom evolucije mogu se
donositi odluke o daljim ulaganjima. Kljuno je pitanje
odrediti potrebe trita, te snimiti svoju poziciju na tritu,
kao i pravilno odabrati ciljne grupe i ciljnu teritoriju koja
e biti obuhvaena u prvoj LTE implementaciji. U svemu
tome treba voditi rauna i da se implementacija LTE
provodi uz pravovremeno praenje ponudom usluga, tako
da se izbjegne krajnji rezultat da operator postane obini
bit pipe provajder. Ono to se moe oekivati kao pokreta
u prvim instalacijama e biti uteda trokova koju nudi
LTE i poveanje kapaciteta, a ne sami servisi i poveana
brzina.

uz ostvarenu dugoronu konkurentsku prednost. Zapravo

se sve vie uoava da nije pitanje da li treba uvesti novu
tehnologiju, nego kako ispravno procijeniti trenutak kada
ju uvesti. Ako se uini promaaj, plaa se visoka cijena
kanjenja novog pravilnog pozicioniranja i rizik pogrene
investicije. Neka od pitanja koja se trebaju strateki
razmatrati [8] prije transformisanja modela poslovanja su:
koja je budua strategija za 2G i 3G mree?; odrediti
najbolje vrijeme i regije za implementaciju; na koji nain
e biti izvrena evolucija bilinga i OSS?;analizirati naine
interoperabilnosti; analizirati trite i potrebe; odabrati
paletu pilot usluga; naini na koje e biti podran prenos
govora?; kako i koliko dugo nastaviti investiranje u
postojee GSM/UMTS arhitekture?; naini na koje e
poslovanje evoluirati do potpunog irokopojasnog
modela;da li je cilj poveanje prihoda, uteda, nie cijene
ili sve zajedno?
Jasno je da je strateki nastup u donoenju ovakvih
odluka neophodan. Od beinih mrea sljedee generacije
oekuje se da prue iste pogodnosti, brzine prenosa i
kvalitet kao i DSL mree. Zahtjevne mobilne aplikacije
kao to su interaktivna televizija, mobilni video blogovi,
napredne igrice i profesionalne usluge, postavljaju sve
ozbiljnije zahtjeve pred mreu, operatora i samu uslugu.
Uz odgovarajua poboljanja arhitekture mree i
tehnologije brzine prenosa e biti znatno vee u downlink
i uplink smjeru. Postavljajui ovu projekciju u okruenje
konkurencije kakvo je i trite Bosne i Hercegovine, u
kome je kablovska pristupna mrea regionalno ograniena,
jasno je kakve e prednosti imati onaj ko prvi uvede LTE.
Nisu iskljueni razliiti scenariji, od ponude razliitih
usluga na konkurentnom tritu, pa sve do otvaranja
mogunosti za pilot ponude IPTV ili mobilne TV kroz
LTE koji podrava multicast prenos i ima dovoljne brzine.
Vremenom e kljunu ulogu u razvoju tzv. N-ple play
servisa (Internet, telefon fiksni+mobilni, IPTV, bundle
ponude, beino) preuzeti LTE. Rast zahtjeva za fiksnim
irokopojasnim pristupom generisae i rast zahtjeva za
beinim irokopojasnim pristupom. Korisnici se
navikavaju na kvalitet pa e isti sve vie zahtijevati i
mobilno zbog ostalih benefita mobilnosti. Otvaraju se i
mogunosti za strateku ponudu irokopojasnog pristupa
beino na lokacijama gdje je nedovoljan ADSL a optika
nije ekonomski opravdana u poreenju sa LTE. GSA
(Global Suppliers Association) izvjetava o 110 odabrane
LTE putanje u 48 zemalja krajem maja 2010. Oekuje se
do 22 mree u funkciji do kraja ove godine, te do 45
mrea u funkciji do kraja 2012. godine.

LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]

[5]

[6]

[7]
[8]

[9]
[10]

[11]
[12]
[13]
[14]

http://www.wimaxforum.org/
Goran T. Popovi, Goran ukanovi, "WiMAX i 3G+
komplementarne ili konkurentne tehnologije?", Telfor 2007.
http://www.booz.com/media/file/LTE-Delivering-the-future-ofWireless2.pdf
Economist Intelligence Unit, "Fighting smart, Strategy options for
telecom operators", A report from the Economist Intelligence Unit,
2010.
Cisco Visual Networking Index;
http://www.cisco.com/en/US/solutions/collateral/ns341/ns525/ns53
7/ns705/ns827/white_paper_c11-520862.html
David Martin-Sacristan et al., "On the Way towards FourthGeneration Mobile: 3GPP LTE and LTE-Advanced", Research
Article, EURASIP Journal on Wireless Communications and
Networking, 2009.
"What next for mobile telephony?", Agilent Measurement Journal,
Issue three, 2007.
"Transforming to a Sustainable Wireless Business Model - Building
optimized strategies for LTE transformation", Alcatel-Lucent,
Strategic white paper, 2010.
Mitola, J.: The software radio architecture, IEEE
Communications Magazine, 1995.
Goran ukanovi, Milan unjevari, "Jedan metod za reakciju
IEEE 802.22 WRAN DFHC zajednice na pojavu primarnog
korisnika na korienom kanalu", Telfor 2007.
Tekelec Whitepaper, "The future of messaging", 2009.
Alcatel-Lucent, "Long Term Evolution Overview", 2008.
3GPP TR 25.913, Requirements for Evolved UTRA (EUTRA) and
Evolved UTRAN (E-UTRAN), v.8.0.0, December 2008.
Goran Djukanovic, Milan Sunjevaric, Natasa Gospic and HsiaoHwa Chen, "Dynamic guard margin CAC algorithm with ensured
QoS and low CDP in heterogeneous wireless networks", Original
Research Article, Computer Communications, Volume 33, Issue 14,
1 September 2010, Pages 1645-1650

ABSTRACT
This paper identifies possible problems in LTE
deployment methods and analyses possible strategic
options for LTE and 3G+ and other technologies future
coegsistence. Different aspects are analyzed and future
development path for wireless operators is estimated.
Short overview of the contemporary LTE market situation
is given and strategic options for operators in the region
are presented.

VI. ZAKLJUAK
Uvoenje LTE i napredak ka 4G e, izvjesno je, biti
evolucija a ne revolucija i predmet je stratekog
upravljanja. Mrea e se razvijati postepeno i smjenjivati
postojee tehnologije. LTE mora da obezbijedi
interoperabilnost sa GSM, WCDMA, WiMAX i drugim
mreama. U ovom radu se sugerie postepena izgradnja
LTE infrastrukture koja olakava i dozirano ulaganje uz
fleksibilne mogunosti praenja ROI kroz odabrane
kljune pokazatelje. Kao i kod uvoenja UMTS mree, i

LONG TERM EVOLUTION STRATEGIES

Goran ukanovi
70