GRAANSKO VASPITANJE

(1 as nedjeljno, 37 asova godinje)

UVOD
Graansko vaspitanje tei da pripremi uenike kao budue aktivne
graane. Predmet graansko vaspitanje pomae uenicima u osvjeivanju za njihov lini identitet i sigurnost, da naue da komuniciraju, da
potuju vjerovanja i kulturne vrijednosti u multietnikom drutvu, da
dobro shvate prava i odgovornosti pojedinca u porodici, koli i zajednici,
kao i da se upoznaju sa prirodom funkcionisanja demokratije. Ovaj predmet nastoji da vaspita graanina snadbjevenog izrazima i shvatanjem
procesa koji ga osposobljavaju da vidi, prosuuje, odluuje i ispravno
djeluje.

CILJEVI
Ciljevi i opti principi graanskog vaspitanja su u skladu sa optim
ciljevima obaveznog kolovanja. Posebno, ciljevi koje ovaj program ima,
povezani su sa linim i socijalnim razvojem, doprinosom za razvoj
morala kod uenika i pripremom da budu odgovorni graani. U tom
pogledu, graansko vaspitanje tei:
Da stvori uslove da uenik stekne potrebna znanja o demokratiji i
graanstvu;
Da omogui stvaranje stavova i vrijednosti, uenje efektivnih
strategija za rjeavanje problema, kritiko primanje informacija i
sredstava komunikacije;
Da doprinosi razvoju svijesti uenika da su pojave uslovno
povezane jedna sa drugom i da su u recipronom djelovanju;
Da kod uenika razvije intelektualna znanja i sposobnosti, neophodna za shvatanje, analiziranje i djelovanje u svakodnevnom
ivotu.
97

OBJEKTIVI
Uenik treba:
Da poznaje
- glavne tipove koji ga razlikuju od ostalih;
- tipove ljudi koji sainjavaju svijet u kojem ivi;
- odreena pravila u razliitim djelatnostima koja se razvijaju u
porodici, odjeljenju,
koli, igri;
- glavna sredstva komunikacije (telefon, pismo, telegram, internet i
drugo).
Da shvati
- u emu se razlikuje i ta ima slino sa lanovima porodice,
drugovima u odjeljenju itd.;
- znaaj uspostavljanja pravila u jednoj odreenoj djelatnosti;
- znaaj komuniciranja pismom, porukama itd.
Da vrednuje
- neke od svojih potreba i elja, i svojih drugova, pravei razliku
meu njima;
- pravila i obaveze lanova porodice;
- svoju i ulogu ostalih u porodici, odjeljenju, grupi i zajednici;
- potrebu koju ima za ljudima i sredinom koja ga okruuje;
- kulturu, vrijednosti i vjerovanja u vie etnikom drutvu.
Da primjenjuje
- u praksi i simuliranim situacijama, sigurno ponaanje kada je u
saobraaju;
- da upotrebljava potreban rjenik u odreenoj situaciji na putu;
- spremnost da primjenjuje pravila u svakodnevnim djelatnostima u
porodici, grupi, odjeljenju, koli i zajednici;
- praktine sposobnosti za upotrebu telefona i pisanje dopisnice.
Da analizira
- podjelu zadataka u svojoj porodici;
- jednostavna pravila, u saradnji sa drugima, u svojim svakodnevnim
djelatnostima;
- ljude koji imaju potekoe da shvate i naprave razliite stvari i
pokae spremnost da im pomogne.
98

Da sintetizuje
- razliite aspekte ivota u svojoj porodici sa aspektima drugih
porodica (hranu, namjetaj, organizovanje slobodnog vremena);
- znaaj zajednikog rada za zadovoljavanje potreba i elja pojedinca
i grupe gdje oni ine dio.
Da razvija stavove i vrijednosti
- da je kulturni, vjerski i jeziki diverzitet bogatstvo jednog demokratskog drutva;
- kroz pojavu kritinog stava prema nainu komunikacije sa drugima
u kui, koli i zajednici;
- kroz tolerantnost prema lanovima zajednice gdje ive.

PROGRAMSKA STRUKTURA
Kategorije

(37 x 1 = 37)

Potkategorije

INDIVIDUALNI
RAZVOJ
I IDENTITET

Identitet, rast i promjena

Bezbjednost i zatita

GRUPE I
INSTITUCIJE

Porodica
kola
Jezik i komunikacija
Kulturne vrijednosti i vjerovanja

KULTURA
VRIJEME I
PROMJENE

Vrijeme i ovjek

Broj asova
9
12
9
7

INDIVIDUALNI RAZVOJ I IDENTITET

Identitet, rast i promjene. Bezbjednost i zatita.
Uenik da usavri osnovne sadraje pojmova o linom identitetu
(svojoj linosti), rastu, svojim linim osobinama, pravima i
odgovornostima, potrebama, eljama, vjerovanju, samouvjerenju,
samoodluivanju itd.
Da savlada sadraj pojmova, kao: bezbjednost, lina bezbjednost,
zatita, lina zatita, rizik, rizine situacije, rizine situacije na putu,
99

zatita od vode, vatre, elektrine struje, briga, ponaanje, pravila

ponaanja na ulici, u saobraaju, u koli, parku, prodavnici, igri itd.

Oekivani rezultati
Uenik treba da:
nabraja neke od osobina koje ga karakteriu;
postavlja sebe u jednu odreenu sredinu (porodicu, odjeljenje,
naselje itd) i vidi sebe kao njen dio;
izraava svoje potrebe i elje;
objanjava razlike i slinosti sa drugovima u odjeljenju, lanovima
porodice (djedovima, roditeljima, braom, sestrama itd.);
shvata da zadovoljavanje potreba, kao: hrana, odjea, stan, igra,
uenje itd., sainjavaju osnovno pravo koje pripada kako njemu
tako i drugima;
govori o znaaju potovanja pravila drumskog saobraaja;
identifikuje neka od pravila svog ponaanja u kui, na ulici, u
parku, naselju, igri itd.;
razlikuje neke obine saobraajne znakove koje vidi ili ih je ranije
vidio i da ih pokazuje ako se oni nalaze na putu za auta ili pjeake;
pominje osobe koje mogu pomoi da pree put i da opie njihovu
ulogu;
razlikuje neke od sredina igre koje su sigurnije od drugih;
da zna i potuje pravila upotrebe vode, vatre, elektrine struje u
kui i koli.

GRUPE I INSTITUCIJE
Porodica. kola.
Uenik treba da usavri sadraj pojmova na osnovu dvije
potkategorije, kao: porodica, kola, drutvena uloga, kua-stan; da shvati
ulogu, zadatke, prava i obaveze porodice i kole; da zna porodino
stablo, podjelu poslova u porodici, pravila u koli i porodici, porodini
budet, porodine slave, zajedniki rad, rad u kui, rad u uionici, rad u
zajednici.

100

Oekivani rezultati:
Uenik treba da:
diskutuje o promjenama u porodici, odjeljenju ili koli;
opisuje svoje porodino stablo;
opisuje stan u kojem ivi uporeujui ga sa stanovima drugova ili
svoje rodbine;
vrednuje prava i zadatke lanova porodice;
uporeuje razliite aspekte ivota u svojoj porodici sa drugim
porodicama (hrana, namjetaj, organizovanje slobodnog
vremena);
opisuje neke od porodinih praznika, lokalnih i nacionalnih
praznika;
razlikuje posebne uloge koje ima svaka individua u drutvu
(porodici, odjeljenju, grupi, naselju itd.);
zna znaaj zajednikog djelovanja sa drugima u porodici,
odjeljenju, grupi, naselju itd., za rjeavanje razliitih problema;
demonstrira elje i vjetine za potovanje kunog reda u koli;
opisuje primjere iz kolskog ivota kako je kola otvorena za sve
koji je ele.

KULTURA
Jezik i komunikacija. Kulturne vrijednosti i vjerovanja.
Uenik treba da usavrava programske sadraje u vezi sa
komunikacijom, oblicima komunikacije, sredstvima komunikacije, kao:
pisma, poruke, telefon, tampa, televizija, internet itd.
Uenik treba da savlada osnovne pojmove o kulturnim vrijednostima
i vjerovanjima, etnikim, jezikim, vjerskim i polnim razliitostima, kao
bogatstvo drutva, ljubav, tolerancija, uzajamno pomaganje meu
ljudima itd.
Oekivani rezultati
Uenik treba da:
101

 opisuje glavna sredstva komuniciranja (telefon, pismo, telegram,

internet);
vrednuje uzete informacije o razliitim dogaajima sa radija,
televizije, kompjutera (interneta) i novina;
dokazuje konkretno dobro ponaanje tokom komuniciranja;
izraava spremnost da pomogne onima koji imaju potekoe da
komuniciraju;
vrednuje potrebu koju ima za ljude i sredinu koja ga okruuje;
objanjava znaaj tolerancije, ljubavi i dobrog razumijevanja
meu ljudima;
organizuje proslave, dajui sopstveni doprinos zajednikom radu
za roendane, (druga, drugarice), dan kole i drugih proslava.

VRIJEME I PROMJENE
Vrijeme i ovjek
U potkategoriji Vrijeme i ovjek uenik treba da razumije osnovne
pojmove, kao to su: razvoj, promjene, tehnologija, vrijeme (prolost,
sadanjost i budunost), prirodne izvore, geografsku sredinu, sredstva
rada, itd.

Oekivani rezultati
Uenik treba da:
razlikuje vremenske pojmove, kao to su: prolo, sadanje i
budue;
uporeuje dananje ivljenje, stanovanje, odjevanje, hranu, saobraaj sa periodom svojih djedova (pomou fotografija, pria);
daje primjere koji govore o nainu promjena ivljenja u svojoj
zajednici;
identifikuje istaknute ljude zajednice u kojoj ivi koji su pomogli
razvoju zemlje;

102

 koristi razliite izvore da bi shvatio i ponovo izgradio prolost,

kao pisma, dnevnike, intervjue, knjige, fotografije, itd.;
opisuje kako su ljudi stvorili svoja mjesta stanovanja i kako su
promijenili svoj ivot.

MEUPREDMETNA POVEZANOST
Graansko vaspitanje, kao dio grupe drutvenih predmeta, pored toga
to je samo po sebi multidisciplinarno, povezuje se i sa programima i
sadrajima drugih drutvenih predmeta, kao to su historija i geografija,
jezik i komunikacija, i sa matematikom, fizikom, umjetnostima, tjelesnim
odgojem itd.
Jezik i komunikacija: Eseji i pisanja o temama graanstva, kao
napr., Ko sam ja ?, ili upotreba novina, revija, literarnih djelova i druga
pisanja koja tretiraju dogaaje i epizode iz svakodnevnog ivota
predstavljaju most povezivanja tretiranja tema graanstva sa oblastima
jezika i komunikacije. Maternji i strani jezik dovoljno slue da daju
potpunu sliku globalnog graanstva.
Umjetnosti: Pripremanje ilustrativnih materijala, kao to su posteri,
albumi, kao i drugi vizuelni efekti za osvjeivanje demokratskog graanina u funkciji aktivnog uestvovanja i to boljeg graanstva predstavlja
stalnu mogunost povezivanja graanskog vaspitanja sa likovnim umjetnostima. Ova povezanost moe da se upotrijebi u temama kao potreba i
ljudska prava, pravila u odjeljenju, kui i zajednici, itd. Umjetniko
vaspitanje pomou pjesama, narodnih i stranih kola, isto tako poveava
teinu meudjelovanja graanskog vaspitanja sa muzikom.
Matematika: Upotreba brojeva u vezi sa aktuelnim temama graanskog vaspitanja, interpretacija podataka koja je povezana sa rjeavanjem
socijalnih problema unutar grupe, takoe stvara mogunost za meupredmetni pristup.
Fiziko vaspitanje: Razvoj razliitih sportskih djelatnosti koje se
povezuje sa sjeanjem na datume dogaaja i ljudi koji su doprinijeli stvaranju vizije graanina u svijetu ili zemlji, takoe predstavlja pozitivnu
mogunost koja favorizira meupredmetnu povezanost.

103

METODIKA UPUTSTVA
Sa ciljem realizacije nastavnog programa u ovom predmetu mogu da
se organizuju sastanci sa ljudima, mogu da se upotrijebe razliiti izvori i
simuliraju sluajevi za rjeenja:
Sastanci sa razliitim ljudima zajednice (posmatranje, intervjui,
ankete, zajedniki razgovori, konsultacije sa ekspertima itd.);
Upotreba razliitih publikacija (novina, broura, tekstova, videokaseta, dramatizacija, postera itd.);
Simuliranje (igre sa ulogama, simuliranje rasprava ili situacija iz
razliitih oblasti javnog djelovanja itd.).
Pored tradicionalnih metoda, u predmetu graansko vaspitanje, u
mnogim sluajevima moe da se primijeni igra ulogama. Za primjenu
ovog oblika rada neophodno je da se napravi simuliranje jednog
dogaaja. Uenici uzimaju uloge npr., uitelja, direktora kole, roditelja,
saobraajnog policajca, razliitih lanova zajednice itd. Uitelj u ovom
sluaju igra ulogu koordinatora, dok svi uenici u odjeljenju uestvuju
aktivno u ovom procesu. Oni mogu da se ponovo dijele na grupe, npr.,
grupa radnika koja tite prirodu i parkove, grupa djece koja ne potuje
odreena pravila o javnoj sredini, itd. Tokom jednog nastavnog asa
moe da se diskutuje o tome kakvo je pitanje, koji su putevi za rjeavanje
problema o kojem se diskutuje, itd.
Poseban naglasak u metodologiji rada treba posvetiti aktivnim metodama rada, kao: rad sa projektima, problemsko uenje, uenje sa
saradnjom, razgovori, posmatranje, rad u konkretnoj sredini (sa razliitim
organizacijama zajednica) itd.
Kao oblik rada, uiteljima se sugerira da organizuju u odjeljenju rad
sa parovima i grupama. Podjela uenika na parove i grupe prua
mogunost za uestvovanje i saradnju. U ovom sluaju uenicima
podijeljenim u parove i grupe daje se 5 minuta vremena da odlue, npr.,
koja je uloga oca i majke u porodici?. Ovo moe da se postigne prije
nego to pone diskusija itavog odjeljenja. Uenicima treba rei vrijeme
za koje treba da rijee problem. Oni se dijele na grupe ili parove, dok
uitelj igra ulogu onog koji nadgleda, i prema potrebi daje uputstva ili
objanjenja. Na kraju nastavnog asa, parovi ili grupe raportiraju ispred
svih uenika u odjeljenju. Svaka grupa treba da ima predstavnika koji
raportira ispred odjeljenja.

104

UPUTSTVA ZA VREDNOVANJE
Vrednovanje uenika u predmetu graansko vaspitanje treba da bude
stalno. Ovo vrednovanje ima viestruki cilj. Tako se preko vrednovanja:
- Obezbeuju informacije o napredovanju uenika;
- Osposobljava uenik da uporeuje svoja postignua sa oekivanim rezultatima. Na ovaj nain uenik vri samovrednovanje
onoga to je postigao da naui;
- Osigurava se motivisanje uenika za dalji rad;
- Obezbjeuje realizacija objektiva.

Vrste vrednovanja
U svim nastavnim predmetima postoje razliite vrste vrednovanja. U
predmetu graanskog vaspitanja mogu se primjenjivati neke vrste
vrednovanja. Svaka od njih, ima odreene ciljeve.
Vrednovanje treba da bude stalno, poevi od nastavnog asa,
praktine djelatnosti, do vrednovanja preko slubenih testova. U
odjeljenju, tokom nastavnog asa, mogu da se vre sledea vrednovanja:
Obino vrednovanje tokom razliitih djelova asa,
Vrednovanje domaih zadataka,
Vrednovanje projekata realizovanih individualno ili grupno,
Vrednovanje testovima izraenim od strane samog uitelja.
Kriteriji za vrednovanje uenika jasno su utvreni Administrativnim
uputstvom za vrednovanje stepena dostignua uenika.
LITERATURA

Literatura za sadraje
Salih Foo, Demokratija, Zenica, 2002.

105

Literatura za metodologiju uenja

Grupa autora, Graanstvo i rukovoenje u obrazovanju, KECPritina, 2003;
Bonnie Miller, Kako da se stvori uspjean kontakt sa uenicima;
Bonnie Miller, Komunikacija sa djecom, Broura za roditelje i
nastavnike, 2003;
Osman Buleshkaj - Robert C. Mizzi, Poruka iz odjeljenja, KEDP,
Pritina, 2003.

106