Obligaciono pravo

-skripta I dio-

Avgust, 2009. godine

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Pojam obligacionog prava

-Obligaciono pravo je grana prava koja sistematski ureuje (normira) obligacione odnose.
-Kao grana prava, dio je graanskog prava kao pravne oblasti; kao pravnu oblast graansko
pravo moemo poistovjetiti sa pravnim sistemom.
-Kao grana graanskog prava obligaciono pravo se javlja kao pozitivno pravo, jer je skup
normi koje reguliu meusobne odnose uesnika ili subjekata u obligacionim odnosima
(obligacijama).
-Postoji podjela na objektivno obligaciono pravo ili obligaciono pravo u objektivnom smislu,
to znai skup nomativnih pravila donijetih od nadlenog organa u legislativnom postupku, i
subjektivnog obligacionog prava ili obligacionog prava u subjektivnom smislu, kao skup
ovlatenja i zahtijeva koji pripadaju odreenom licu (titularu) i priznaje se od strane
objektivng prava i organa zatite prava.
-Obligaciono pravo je dinamian dio graanskog prava, za razliku od stvarnog koje titi
statiku prisvajanja.
-Obligaciono pravo opravdava prelaz dobara (imovinskih prava) iz imovine jednog lica u
imovinu drugog lica, a slui i uspostavljanju poremeene imovinske ravnotee; esto se
govori da ovo pravo pravno interpretira promet roba i usluga, odnosno robnonovani promet,
i saniranje poremeenih vrijednosti.

Predmet obligacionog prava

-Predmet obligacionog prava u objektivnom smislu su obligacioni odnosi (obligacije).
-Obligacioni odnosi su pravni odnosi izmeu dviju strana (na svakoj strani moe biti i vie
lica), u kojima jedna strana odnosa ima povjerilaka ovlatenja (subjektivno obligaciono
pravo-trabinu) da zahtijeva od druge strane (dunike ili dunika) odreeno ponaanje (dug
ili obavezu), na koje je dunika strana, prema sadraju obligacije, prisiljena.
-Obligacioni odnosi u stvarnosti nisu tako apstraktni, jer su vezani odreenim ekonomskim
zakonitostima i sa pravnim osnovima iz kojih nastaju.
-Ugovor nije tako apstraktan pojam kao obligacija, ali obligacije u stvarnosti ne nastaju iz
ugovora, ve iz pojedinog ugovora kao to je npr. prodaja, zajam, ostava i dr.

Znaaj obligacionog prava

-Istie se da su obligacioni odnosi najei pravni odnosi uopte, a pogotovo graanskog,
imovinskog prava, iji su najobimniji dio.
-Obligaciono pravo kao nauno-nastavna disciplina je opte pravo tako to njegovi principi,
konstrukcije, ustanove, pravila i interpretacije normi postaju relevantni za sve izvedene
discipline i imaju za njih supsidijarnu vanost.
-Ono je fundamentalna edukativna oblast, struni pravni predmet bez kojeg je nezamislivo
opte obrazovanje pravnikih kadrova.

Razvoj obligacionog prava

-Obligaciono pravo nije okamenjena dogmatizovana pojava, ono se dijalektiki prilagoava
socijalnim uslovima, to prilagoavanje je istorijska pojava.
-Ono se ne prilagoava pojedincima ili voluntarizmu drutvenih grupa ili centara moi, nego
vladjuim oblicima drutvene proizvodnje.

Metod obligacionog prava

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Pod metodom obligacionog prava moemo podrazumijevati metod zakonskog ureivanja

obligacionih odnosa, ali i nauni metod prouavanja tih odnosa kao i metod primjene pravila
(normi) obligacionog prava u sudskoj praksi.
-Pod metodom obligacionog prava podrazumijeva se, prvenstveno nain na koji ova grana
prava ureuje drutvene odnose.
-Ureivanje obligacionih odnosa poiva na nekoliko principa koji su postavljeni meu
osnovna naela ZOO.
-Na prvom mjestu to je naelo jedinstva pravila obligacionog prava-ovdje se radi o
prevazilaenju dualizma pravila obligacionog prava, a ne na teritorijalno vaenje Zakona.
-Kao drugo osnovno naelo ZOO koje moemo uzeti za temeljno metodoloko uputstvo kod
ureivanja obligacionih odnosa je naelo dispozitivnosti zakonskih normi.
-Norme ZOO su dispozitivne u tom smislu to su date na raspolaganje (dispoziciju)
subjektima koji zavisno od svojih interesa, izraavaju svoju volju i zasnivaju svoje
obligacione odnose onako kako te norme propisuju, s tim da mogu od njih odstupati i svoje
odnose urediti i drugaije.
-Obino se takve norme gramatiki prepoznaju po, u datom kontekstu upotrebljenoj rijei
mogu, za razliku od imperativnih normi kod kojih je naglasak na moraju ili duni su.
-Po pitanju metoda znaajno mjesto zauzima volja samih subjekata kod formiranja
obligacionih odnosa, jer sloboda ugovaranja, koja proizilazi iz naela autonomije volje,
smatra se osnovnim razlogom, izvorom obligacionih odnosa.
-Volja je inae osnovni stvaralac pravne norme, a u ovom sluaju to je pojedinana volja,
odnosno saglaavanje pojedinanih volja najmanje dvije strane iza kojih stoje individualni,
pojedinani interesi.
-Znai da se u obligacionom pravu, tj. u dobrom njegovom dijelu, pravni odnos izmeu dvije
strane ne formira samo posredovanjem opte volje zakonodavca, nego se mora neposredno
izraziti od zakonodavca priznata pravotvornost pojedinanih saglasnih volja.
ODNOS OBLIGACIONOG PRAVA PREMA TANGENTNIM GRANAMA PRAVA

Odnos obligacionog i stvarnog prava

-Uobiajeno je da se obligaciono i stvarno pravo smatraju jezgrom imovinskog graanskog
prava.
- Obligaciono i stvarno pravo povezuju sledee zajednike osobine: obe grane prava ili pravne
discipline utemeljene su na zatiti subjektivnih graanskih prava koja imaju imovinski
karakter, privatnopravnu autonomiju subjekata u pogledu disponiranja tim pravima i
obavezama i prometljivost tih prava; kao element povezivanja je i esta funkcija obligacionih
odnosa kao pravnog osnova za sticanje stvarnih prava; i stvarna i trabena prava sainjavaju
imovinu nekog subjekta; oba prava procjenjiva su u novcu i zatiena imovinskom sankcijom
i graansko-pravnom tubom; ponekad obligaciona prava dobijaju apsolutno dejstvo.
-Ono to razlikuje obligaciona i stvarna prava jeste razliito dejstvo: obligaciona prava imaju
tzv. relativno pod im se podrazumijeva relaciono dejstvo, jer se ovlatenje ili zahtjev, u
materijalnom smislu, odnosi samo na lica povezana obligacijom.
-Povjerilac je ovlaten neto zahtijevati samo od svoga dunika, treih lica se taj odnos ne
tie.
-Stvar je izvan povjerioevog domaaja.
-Osnovna tuba je tuba za naknadu tete (akvilijanska).
-Stvarna prava djeluju apsolutno prema svima, erga omnes.
-Samo ovlaenik stvarnog prava moe da vri akte upravljanja i raspolaganja sa stvari; svako
drugo lice on je po svom pravu ovlaen da odbije, sprijei u mijeanju u svoja prava.
-Osnovna je vindikaciona tuba koja titi stvar bez obzira u ijim se rukama nalazila.

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Zatita stvarnih prava prati stvar i karakterie je negatorni zahtjev, a obligaciono-pravne

tube prate linost dunika, one su line tube i imaju pozitivan zahtjev.
-Obligaciona i stvarna prava razlikuju se i po predmetu: predmet stvarnih prava su stvari, ius
in re; predmet obligacionog prava (trabine) je ponaanje (inidba, radnja) dunika koja ima
specijalne karakteristike.
-esto, ako je predmet ponaanja predaja stvari moemo rei da su tada obligaciona prava
nastala povodom stvari-povodom predaje stvari (stvarnog prava)- ius rem.
-U pogledu zakonskog regulisanja obligaciona prava nisu taksativno navedena, ni po sadraju,
ni po broju, a stvarna prava su zatiena po principu enumeracije.
-Stvarna i obligaciona prava razlikuju se i u pogledu sticanja: stvarna prava se stiu predajom
ili uknjibom, a obligaciona nastaju neposredno na osnovu nekog izvora obligacija
(jednostrane ili dvostrane izjave volje, delikta ili raznih pravnih stanja).
-I prema trajanju se ova prava razlikuju obligaciona prava, u naelu, nisu trajnog karaktera i
na njih znaajno utie protok vremena, jer slabe usljed nevrenja tako to ovlaenik
obligacionog prava gubi zahtjev (tubu u formalnom smislu), a stvarna prava su nezastariva.
-Kae se da su stvarna prava rezultat nekog prethodnog prometa i da su ona mirovanje ili
statika prava, dok je promet koji im prethodi, a koji je, najee obligaciono-pravni promet,
dinamika prava.
-Obligaciona prava su samo to: kretanje, promet, dinamika.

Odnos obligacionog i nasljednog prava

-Obligaciono pravo je odnos prometa (prenosa) prava izmeu ivih lica (inter vivos) i ono
lako mijenja ovlatenika.
-Nasljedno pravo je imovinsko-linog karaktera i vezano je za sluaj smrti nekog lica (mortis
causa).
-Obligaciona prava su predmet nasljeivanja, jer su imovinskog karaktera, dok je nasljedno
pravo isto linog karaktera, s obzirom na svoju prirodu i funkcije.

Odnos obligacionog i porodinog prava

-I obligaciono i porodino pravo su tradicionalno dijelovi graanskog prava.
-Kad se unutar porodino-pravnih odnosa javljaju imovinsko-pravni odnosi oni se koncipiraju
i rjeavaju kao sui generis imovinski odnosi.
-Pitanja izdravanja ili zajednike imovine mada spadaju u imovinska prava te bi trebalo da
ulaze u korpus obligacionih i stvarnih prava , posebno su regulisana, samim porodinim
zakonodavstvom kao lex specialisom.

Odnos obligacionog i privrednog prava

-Privredno pravo se konstituisalo u samostalnu granu pravnog sistema zbog obilja normi koje
ureuju status privrednih subjekata-pravnih lica i njihove odnose koji se najvie tiu poslova
robnog prometa (privredno-pravnih obligacionih ugovora).
-Kohezioni element za obligaciono i trgovako pravo je opti dio obligacionog prava koji je
lex generalis za sve dijelove jedinstvenog obligacionog prava, a posebno za neimenovane
ugovore koji su u privrednom pravu esta pojava.

Odnos obligacionog i biveg tzv. samoupravnog prava

(prava udruenog rada)
-Ove dvije pravne discipline, po svojoj prirodi meusobno protivrjene, bile su u ranijem
periodu meusobno isprepletene jer su u obligacione odnose neminovno stupala i
tzv.drutvena pravna lica (korisnici drutvenih sredstava).

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ponekad su se obligacioni odnosi u koje su oni stupali nastojali ideoloki afirmisati kao
nove pravne ustanove.
-Te nove pravne ustanove trebale su ukidati robni odnos, kupoprodajni odnos, kroz
reafirmaciju proste, ekonomske razmjene izmeu specijalnih subjekata.

Odnos obligacionog i meunarodnog (privrednog i privatnog prava)

-S pozicija optosti, meunarodno privatno pravo se ukazuje, za obligacione odnose sa
meunarodnim elementom, kao opte (za sve subjekte i za sve odnose sa meunarodnim
elementom), a meunarodno privredno pravo kao specijalna skupina normi (koje su esto
nadnacionalnog i autonomnog karaktera) za naroite subjekte kojima je osnovna djelatnost
meunarodna trgovina ili razmjena.
-S pedagokog aspekta, rije je o aplikativnim disciplinama u kojima se, u raznovrsnim
sluajevima reprodukuju, recipiraju i modifikuju opti principi i instituti obligacionog prava.

Odnos obligacionog prava i prava industrijske svojine

i autorskog prava
-Pravo industrijske svojine, kao subjektivno pravo na terenu tehnikog stvaralatva, dijeli se
na: pravo na patent, pravo na model, pravo na uzorak, pravo na ig i prava na tehnikotehnoloka ili organizaciono-finansijska znanja i iskustva.
-Ova prava imaju svoj imovinski izraz i predmet su prometa; u tom smislu su mogui objekt
objekt obligacionih prava.
-I autorska prava mogu biti u prometu predmet obligacija, ali to je vano istai, pod posebnim
zakonskim imperativnim normama utvrenim uslovima i ogranienjima njihove
prometljivosti.
-Iz sadejstva obligacionog prava sa ovim pravnim disciplinama izdvojili su se posebni
imenovani ugovori, kao poseban segment tzv. posebnog dijela obligacionog prava, od kojih
su naroito poznati: izdavaki ugovor, licencni ugovor, ugovor o know how i dr.

Odnos obligacionog i radnog prava

-Radno pravo iz istih razloga kao to je to i bio sluaj sa porodinim pravom, u
socijalistikom pravnom sistemu, izdvojilo se iz okvira obligacionog prava.
-Raznovrsni odnosi iz radnih odnosa podvode se pod pravila obligacionog prava.

Odnos obligacionog i graanskog procesnog prava

-Graansko procesno pravo i pravila izvrnog postupka su u funkciji zatite, izmeu ostalog i
subjektivnih obligacionih prava.
-Sudski i izvrni postupak za zatitu subjektivnih obligacionih prava pokree se stranakom
inicijativom.
-Voenje postupka je rezervisano za sud, i ureeno imperativnim normama procesnog zakona,
ali je u toku cijelog postupka potrebna stranaka inicinjativa.
-Sud, kao nosilac javne vlasti i javnog interesa, nema funkciju da se mijea i istrauje (tzv.
inkvizitorskom maksimom) i rjeava spor saglasno javnom interesu, ve arbitrira kao
nezavisan i objektivan djelilac pravde izmeu suprotstavljenih privatnih interesa.
-Postupak prinudnog poravnanja i postupak steaja su skup imperativnih normi objektivnog
prava imperativnog karaktera koje, prema svojim posebnim pravilima i radnjama, dovode do
mijenjanja sadraja obligacija u cilju privrednog ozdravljenja nelikvidnih subjekata sve do
likvidacije, brisanja iz pravnog poretka, privredno-pravnih subjekata za koje se prema odluci
suda donese takvo rjeenje.

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Izvori obligacionog prava

-Pod izvorima obligacionog prava podrazumijevaju se formalni izvori u kojima su, od strane
nadlenih organa i na legitiman nain, utvrena pravila (norme) obligacionog prava.
-U savremenim pravnim sistemima kao najrasprostranjeniji i najlegitimniji opti normativni
akt (propis) kojim se urejuju drutveni odnosi uzima se zakon.
-Obiaj, kao ustaljeno pravilo ponaanja izmeu odreenih subjekata u obligacionim
odnosima i dalje zadrava znaaj, jer zakonska pravila esto upuuju na primjenu obiaja.
-Primjena uzansi se vie ne pretpostavlja, jer su to pravila koja detaljnije ulaze u poslovnoprometnu praksu pojedinih privrednih brani.

Sudska praksa
-Prema veini autora sudska praksa nije formalni izvor prava, ona je putokaz kroz umu
raznih pojedinanih rjeenja.
-Sudska praksa jesta izvor prava, jer svojom interpretacijom i primjenom pravnih propisa
konkretne pravne probleme zatvara.
-Popunjava pravne praznine suenjem na osnovu pravnih naela, analogijom i drugim
pravilima primjene prava.
-Formalno-pravno sudska praksa nije izvor obligacionog prava, meutim pravnim stavovima i
zakljucima vrhovni sudovi daju rjeenja i putokaz niim sudovima kojih se ovi, potujui
kasaciono naelo, i pridravaju.
-Takva praksa moe imati i negativnih posljedica po pravnu sigurnost.

Pravna nauka
-Pravna nauka jeste, posredno izvor obligacionog prava, jer ona doprinosi stvaranju,
mijenjanju i ukidanju pravnih pravila, popunjavanju zakonskih praznina, ali prua i
dragocjene putokaze sudskoj praksi u pronalaenju adekvatnih rjeenja kod primjene prava.

Izvori (osnovi nastanka) obligacionih odnosa (obligacija)

-Najee se pod izvorima (osnovima) nastanka obligacija podrzumijevaju pravne injenice
za iju egzistenciju zakon povezuje i priznaje nastanak obligacija.
-Izvor obligacija odnosi se prema obligaciji koju stvara kao uzrok prema posljedici. (npr.
ugovor o kupoprodaji je izvor obligacija, a obaveza prodavca da preda kupcu stvar i
ovlatenje kupca da zahtijeva predaju stvari je obligacija koja je stvorena iz tog ugovora; isto
tako obaveza kupca da isplati cijenu i pravo prodavca da zahtijeva od kupca da isplati cijenu
je isto tako jedna obligacija stvorena kupoprodajnim ugovorom.
-Zakon o obligacionim odnosima, izvore obligacija iscrpno nabraja, jer u izvore taksativno
uvrtava ugovor, prouzrokovanje tete, jednostrane izjave volje, poslovodstvo bez naloga i
neosnovano bogaenje.

Osnovna naela obligacionog prava

-Osnovna naela obligacionog prava, kao i pravna naela uopte, norme su najvieg stepena
apstraktnosti izvedene induktivno iz niza manje apstraktnih normi koje vae za itav niz
sluajeva obuhvaenih niim normama.
-Pravna naela (principi, maksime, osnove, aksiomi) dio su pozitivnog prava, kada se iz njih
deduktivnim putem izvlae zakonske ustanove i rjeenja iz sudske prakse.
-Opte naelo je apstraktna pravna norma (izvedeni pojam) izvedena iz niza manje apstraktnih
normi i koja vai za itav niz sluajeva obuhvaenih niim normama.

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Na osnovu normi koje ine jednu ustanovu stvaraju se pojmovi te ustanove - pojam braka,
pojam tete, itd.; a na osnovu normi koje vae za vie ustanova stvaraju se opta pravna
naela.
-Naela se mogu neposredno primjenjivati u nedostatku odgovarajue institucije u Zakonu
kojom se odnosno naelo oivotvoruje i moe se sud na njega pozvati i rijeiti sporni sluaj.
-Prema uenju o logikoj zatvorenosti pravnog sistema, u pravnom sistemu nema pravnih
praznina, to je samo privid, jer ako nema posebne norme za dati sluaj, ipak je i taj sluaj
obuhvaen optijom apstraktnijom normom, tj. naelom.
-Tako se moe ii do najvieg pravnog naela - naela pravednosti i njime zatvoriti sve
sluajeve prividnih praznina.
-Pravna naela su jedna aksioloka (vrijednosna) sinteza date grane prava.

Naelo zakonitosti u obligacionim odnosima1

-Zakonitost podrazumijeva saglasnost pravnog ili materijalnog akta zakonom, odnosno
pravnom normom.
-U potpunosti se cijeni i formalna i materijalna (sadrinska) zakonitost, odnosno nezakonitost.

Zabrana zloupotrebe prava

-Zabranjeno je vrenje prava iz obligacionih odnosa protivno cilju zbog koga je ono zakonom
uspostavljeno ili priznato.
-Time je, sada, dosljedno uspostavljena tzv. objektivna koncepcija zabrane zloupotrbe
prava.
-Sfera individualne zloupotrebe prava javlja se u sluaju kada subjektivno pravo ne poiva na
pravnoj normi ve na pravnom poslu.
- Zloupotreba prava se razlikuje od zaobilaenja (izigravanja) zakona, kada se vrijea smisao
zabranjujueg pravila, ali se respektujue slovo toga pravila (potuje se slovo, ali se gazi duh
zakona).
-Po aktima i radnjama koje su sredstvo zaobilaenja jasno se razlikuje proces zaobilaenja od
procesa ispravljanja odredbi koje ureuju upotrebu dotinih akata i radnji.
-Utvrivanje i zloupotrebe prava, u procesno-pravnom smislu, vri se po slubenoj dunosti.
-Pravna posljedica zloupotrebe prava je zabrana vrenja prava.
-Kao prekoraenje granica subjektivnog prava zloupotreba je bespravno postupanje i onaj od
koga se tada zahtijeva da ini, ne mora tom zahtijevu da udovolji, ne mora da ini, a takvom
zahtijevu sud nee pruiti zatitu.
-Zabrana zloupotrebe prava je inae princip cjelokupnog imovinskog prava.
-Zloupotreba prava se sastoji od zloupotreba ovlatenja iz subjektivnog prava, tako da se
potpuno ili djelimino onemoguuje koritenje drugog subjekta njegovim pravom, s tim da se
tim ne ini nita nedoputeno.
-Zloupotrebu prava treba razlikovati od tzv. odgovornosti za rizik, gdje se potpuno pravilnim
vrenjem svoga prava nanosi drugome teta.
-Vrenje prava kojim se teta nanosi ne moe se ograniiti, ve se moe samo sankcionisati
uspostavljanjem obligacionog odnosa na naknadu tete dok se zloupotreba prava mora
ograniiti.

Dispozitivnost zakonskih normi

1

Komponente naela zakonitosti su:sadrina zakona,zabrana zloupotrebe prava,dispozitivni karakter odredaba

zakona,primjena dobrih poslovnih obiaja,primjena ZOO, postupanje u skladu sa optim aktima,primjena drugih
saveznih zakona,primjena pojedinih odredaba,obligacioni odnosi nastali van RS,rjeavanje sporova na miran
nain

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Prema lanu 20. ZOO: Strane mogu svoj obligacioni odnos urediti drugaije nego to je
ovim zakonom ureeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne
proizilazi neto drugo.
-Ovdje se izrie da su norme ZOO takve prirode da se mogu primjenjivati, tj. promijeniti ili
iskljuiti stranakim dogovorom.
-Od njih strane mogu odstupiti ili ih stranakim dogovorom drugaije regulisati,
tj.dispozitivni propis se primjenjuje ako stranke nisu u konkretnom sluaju neto drugo
stipulisale.

Primjena dobrih poslovnih obiaja

-lan 21. stav 1. ZOO propisuje: Strane u obligacionim odnosima dune su da u pravnom
prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima.
-Pored pravinosti i naela potenja i savjesnosti, dobri poslovni obiaji su tenja zakona da
preko realnih ivotnih odnosa koriguje strogo formalno-pravnu primjenu pravne norme.
-Ako postoji odreeni obiaj u ivotu naroda, odnosno poslovnih krugova, tada sud, ako je
ovlaten zakonom, moe primijeniti obiajno pravilo kao pravno pravilo, ako ocijeni da dato
pravilo ne protivrijei ustanovi javnog poretka.

Primjena uzansi
-Prema lanu 21. stav 2. ZOO: Na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su uesnici
u obligacionim odnosima ugovorili njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su
njihovu primjenu htjeli.
-Opte uzanse za promet robom nee se primjenjivati poslije stupanja na snagu ZOO u
pitanjima koja su njim regulisana.
-Opte ili posebne uzanse ili drugi trgovaki obiaji moi e se primjenjivati, makar bili i
suprotni dispozitivnim normama ZOO, ako su strane izriito ugovorile njihovu primjenu.
-Ukoliko nisu izriito ugovorile, opte ili posebne uzanse ili trgovaki obiaji nee se
primjenjivati ako su suprotni dispozitivnim normama ZOO.

Primjena ZOO
-lan 1106. ZOO glasi: Odredbe ovog zakona nee se primjenjivati na obligacione odnose
koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona.
-Izuzetno, prema ustavnopravnoj normi, samo pojedine norme u zakonima mogu imati
povratno dejstvo, ako to zahtijeva na zakonu utvren (u zakonodavnom procesu) opti interes.

Postupanje u skladu sa optim aktima

-lan 22. ZOO:
1. Pravna lica u zasnivanju obligacionih odnosa postupaju u sladu sa svojim optim aktima.
2. Ako ugovor koji je zakljuen ili druga pravna radnja koja je preduzeta ostaje na snazi, osim
ako je za to druga strana znala ili ako je ovim zakonom drugaije odreeno.
-Pretpostavlja se da je treem licu, tj. saugovarau, bilo poznato ili mu nije moglo biti
nepoznato stanje stvari predvieno u internom propisu kakav je opti akt saugovaraa, ako
se ti podaci koje sadri opti akt saugovaraa, po zakonu, upisuju u sudski registar.
-Duna panja, tj. savjesnost saugovaraa nalae mu da vri provjeru podataka iz sudskog
registra prije ulaska u pravne odnose.

Primjena drugih saveznih zakona

-lan 23. ZOO glasi: Na obligacione odnose koji se ureuju drugim saveznim zakonima
primjenjuju se odredbe ovog zakona u pitanjima koja nisu ureena tim zakonom.

Primjena pojedinih odredaba

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-lan 285. ZOO izmijenjen lanom 10 Zakona o izmjenama i dopunama ZOO:

1. Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim
ako za ugovore u privredi nije izriito drugaije odreeno.
2. Ugovori u privredi su, u smislu ovog zakona, ugovori koje preduzea i druga pravna lica
koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci koji u vidu
registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost zakljuuju meu sobom u
obavljanju djelatnosti koje sainjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi s tim
djelatnostima.
3. Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore shodno se primjenjuju i na druge pravne
poslove.

Obligacioni odnosi nastali van Republike Srpske

-lan 1105. ZOO: Na prava i obaveze koje nisu nastale na teritoriji RS ukoliko uesnici
obligacionh odnosa nisu izabrali mjerodavno pravo, primjenjuje se pravo Republike Srpske
ako se prava i obaveze ostvaruju na toj teritoriji.

Rjeavanje sporova na miran nain

-lan 19. ZOO: Strane u obligacionom odnosu nastojae da sporove rjeavaju
usaglaavanjem, posredovanjem ili na drugi miran nain.

Naelo pravinosti
-Ovo naelo je povezano s naelom zakonitosti i predstavlja praktini, realni izraz tog naela i
njegovu korekciju.
-Prema uenju o zatvorenosti pravnog sistema, pravne praznine se mogu popunjavati optim
naelima idui sve do najvieg pravnog naela, naela pravednosti, kojim se prema ovim
teoretiarima mogu zatvoriti svi sluajevi pravnih praznina.
-Pravinost kao formalni izvor prava svodi se na preputanje sudiji da po svome odluuje.
-U otklanjanju nepovoljnog (nepravednog) dejstva opteg pravnog pravila na pojedinaan
sluaj, tj.u njegovom prilagoavanju konkretnom sluaju, uz ostalo, osnovno sredstvo u
rukama suda jeste pravinost, nain primjene prava ili distribucije prava.
-Suenje po pravinosti je metod popunjavanja pravnih praznina ili, po Aristotelu: Sutina
pravinosti je da ispravlja zakon tamo gdje je on zbog svoje uoptenosti nepotpun.
-Pravinost je okrenuta ka drutvenoj sadrini konkretnog sluaja, a ne pravnoj normi.
-Pravinost uvaava i vrednuje relevantne okolnosti konkretnog sluaja kao to su: imovinsko
stanje subjekta, njihov socijalni status, njihova savjesnost, stepen krivice i sl.
-Najvei znaaj dao je ZOO pravinosti proglasivi je osnovom obavezivanja na naknadu
tete; radi se o jednom korektivnom ili treem osnovu odgovornosti u okvirima tzv.
odgovornosti za drugog.
-Time je primjena ovog osnova odgovornosti svedena na dvije situacije:
1. Ako se obavezuje tetnik (lice nezdrava ili nezrela uma), kada, po osnovnim principima
graansko-pravne deliktne odgovornosti za njegove radnje drugi odgovara i odgovarao bi da
nema odluivanja po principu pravinosti, i
2. Kada se obavezuje lice koje je u pravno relevantnom odnosu sa tetnikom (roditelj ili
staratelj) iako je tetu prouzrokovao tetnik sposoban za rasuivanje, tj. koji je po optim
principima odgovornosti odgovorno lice, ali je nije u stanju nadoknaditi.
-Pravinost je kriterijum za odluivanje i u sluaju sudara motornih vozila, ako nema krivice
nijednog od tetnika i ako razlozi pravinosti nalau da ne odgovaraju, kako bi trebalo, na
ravne djelove.

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-U materiji tumaenja ugovora, kao dopunsko pravilo jeste tumaenje nejasnih odredaba o
ugovoru bez naknade u smislu koji je manje teak za dunika, a u teretnom ugovoru u smislu
u kojem se ostvaruje pravian odnos uzajamnih davanja.
-Pravian odnos uzajamnih davanja u teretnom ugovoru utvrdie sud tumaei nejasne
odredbe kroz njihovo povezivanje sa optim naelima obligacionog prava.
-Kod materijalne revizije ili raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti, uz ostale uslove,
mogue je preobraziti pravni odnos ako bi, po optem miljenju, bilo nepravino odrati ga na
snazi.
-Ako raskid pogaa drugu stranu on moe zahtijevati naknadu tete.
-Pravina naknada se javlja i prilikom utvrivanja visine naknade nematerijalne tete, u
sluaju smrti ili tekog invaliditeta nekog lica.

Naelo ravnopravnosti strana

-Strane u obligacionom odnosu su ravnopravne, nijedna strana nije nadreena drugoj, tj. ne
moe po materijalnom pravu da drugoj strani namee obaveze ili joj na drugi nain odreuje
ponaanje.
-Odnosi strana u obligacionom odnosu su koordinirani.
-Dunik duguje izvrenje svoje obaveze kako ona glasi, ili kako je usaglaena, i povjerilac
(kao druga strana odnosa) nema pravo da zahtijeva neto drugo, tj. duan je primiti ispunjenje
obaveze ako se ona od strane dunika ispunjava uredno, tj. kako je u obligaciji utvreno.
-Obaveza se moe ugasiti samo saglasnou volja strana u obligacionom odnosu ili na osnovu
zakonskog ovlaenja jedne strane ili po sili zakona.
-U zasnivanju obligacionih odnosa strane ne mogu ustanovljavati prava i obaveze kojima se
za bilo koga stvara ili iskoritava monopolski poloaj na tritu.
-Ovom zakonskom odredbom titi se konkurencija na tritu i dobrovoljna razmjena kao
osnovni postulati trine privrede.
-Monopolska mo je sposobnost jednog preduzea ili malog broja njih da vre odluujuu
kontrolu nad trinom cijenom i drugim aspektima konkurencije, obino iskljuivanjem
drugih preduzea sa trita.
-Monopolska mo se uspostavlja na tri naina: 1. time to je jedan privredni subjekt
proizvoa i prodavac odreenog proizvoda (npr. elektrine energije); 2. to se nekolicina
privrednih subjekata dogovaraju monopolistikim (tajnim) sporazumom da jedan drugom ne
konkuriu u podjeli trita i formiranju cijena; 3. tako to se uspostavljaju neformalni i
preutni (tzv.dentilmenski) sporazumi sa ostalim privrednim subjektima, da bi svi zajedno
izbjegli neeljena, po njih, dejstva konkurencije.
-Ovo naelo je vezano za privredni sistem u kojem je otvorena trina privreda na osnovama
privatne svojine, tj. prava svojine i u sektoru sredstava za proizvodnju.
-Pored toga, radi se, u smislu drutveno-politikog sistema o demokratskim drutvima, kojima
odgovaraju trini odnosi.
-Demokratska drutva moraju biti osjetljiva na krenja ljudskih prava koja ona tite i njeguju,
pa je tako u njima prirodna zabrana diskriminacije meu subjektima u svim domenima, pa
tako i u domenu trine utakmice.

Autonomija volje
-Strane u obligacionim odnosima su slobodne, u granicama prinudnih propisa, javnog poretka
i dobrih obiaja da svoje odnose urede po svojoj volji.
-Javni poredak obuhvata sva ona pravila u koja se ugovorom ne smije zadirati; sve to nije
zabranjeno dozvoljeno je, a domen dozvoljenoga je domen autonomije volje.

10

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ako javni moral obuhvata optu moralnu svijest jedne drutvene sredine, dotle bi javni
poredak mogao da znai optu pravnu svijest, tj. pravne norme koje izraavaju opte interese
jedne drutvene sredine i otuda su one vie od privatnih inetersa strana iz obligacije.
-Sve norme koje tite opte interese ulaze u ustanovu javnog poretka, koja je iri pojam od
pojma prinudnih propisa, te njih i obuhvata.
-Sankcija za prekoraenje zakonske slobode volje je nitavost ugovora.
-Ukoliko bi se volja ugovaraa ponaala na taj nain autonomno i ugovorom povrijedila
okvire prinudnih propisa, javnog poretka i dobrih obiaja, ugovor bi bio nitav.
-Zakon, tj. zakonsi propis je izraz opte volje, ali e se on primjeniti samo tada u ugovornim
odnosima, kada ugovorne strane nisu drugaije stipulisale ili nije predvieno tzv.
individualno popunjavanje ugovora.
-Autonomija volje jeste normativni princip, a sloboda ugovaranja njena praktina primjena.
-Kada to ne bi bilo tako, otpali bi mnogi instituti iz zakona koji ograniavaju autonomiju
volje, jer bi ugovorne stranke samo via sila mogla osloboditi ispunjenja ugovorne obaveze,
a ne kao to sada vai sporazumno i jednostrano raskidanje ugovora, promijenjene okolnosti,
prekomjerno oteenje i dr.

Naelo savjesnosti i potenja

-Ugovorne strane dune su se kako u fazi zasnivanja tako i u fazi dejstva i prestanka (tj. u
fazama ostvarivanja obligacionih odnosa) pridravati ovog naela.
-Ovo naelo je, po svojoj pravnoj prirodi generalna klauzula to znai da je moe ispuniti
svako odgovarajue injenino stanje obligacionih odnosa.
-Savjesnost je tzv. subjektivna strana ovog naela (generalne klauzule ili pravnog
standarda).
-Potenje je objektivno stanje savjesnosti uhvaeno u realnim drutvenim odnosima,
situacijama i uopte pravnom saobraaju.
-Savjesnost i potenje je relativno mjerilo upravljeno na unutranjost odnosa strana iz
obligacionog odnosa.
-Nakon ispitivanja svih relevantnih okolnosti odnosa, naela potenog prometa i dobrih
obiaja, izvodi se zakljuak koji odgovara pravnoj svijesti i savjesti.
-Naelo savjesnosti i potenja zahtijeva od ugovorne strane da vodi rauna da svojim
ponaanjem ne povrijedi opravdane interese druge ugovorne strane.
-Savjesno ponaanje garantuje subjektu pravno povoljan poloaj, i obrnuto.
-Moe se zakljuiti da sud prema okolnostima cijeni savjesnost ili nesavjesnost strane iz
obligacije, tj. mogunost da je mogao znati ili injenicu da je znao za postojanje neke
relativno (relaciono) vezane injenice, ali je elio ili je pristao da je iskoristi za svoje
egoistine interese suprotno opravdanim intersima druge ugovorne strane.

Naelo ekvivalentnosti ili jednake vrijednosti davanja

-Prevedeno na jezik prava, tj. zakonodavnih rjeenja, naelom ekvivalentnosti kod dvostranih
ugovora titi se od naruavanja pravian odnos uzajamnih davanja.
-Osnovna mu je funkcija da titi ineterese strana u dvostranim ugovorima, sa uzajmnim
obavezama strana, ako taj princip nije izuzetno iskljuen zbog prirode konkretnog tipa
dvostranog ugovora (npr. kod ugovora o osiguranju, ugovora na sreu ili, ako to zakon
dozvoljava, ugovornom klauzulom datom od samih ugovaraa, u nekom dvostranom
ugovoru).
-Kao posebni sluajevi kada se zakonom ureuju uslovi, pretpostavke i posljedice povrede
naela ekvivalentnosti, istiu se: 1.odgovornost za materijalne i pravne posljedice nedostataka
ispunjenja dvostranih ugovora, 2.prigovor neispunjenja dvostranog ugovora, 3.raskid ugovora
zbog neispunjenja, 4.raskid ili revizija zbog nastupanja promijenjenih okolnosti, 5.posljedice

11

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

nastupanja nemogunosti ispunjenja, 6.ponitenje ili revizija ugovora zbog prekomjernog

oteenja jedne ugovorne strane u dvostranom ugovoru, 7. ponitenje ili revizija zelenakog
ugovora, 8.pravila za tumaenje optih uslova formularnih ugovora, 9.pravila o ustupanju
ugovora.
-Postojanje oigledne nesrazmjere uzjamnih davanja je faktiko pitanje, koje se u svakom
konkretnom sluaju utvruje od strane suda.
-Poseban znaaj za procjenu ekvivalentnosti razmjene i utvrivanje neekvivalentnosti imaju
metodi valorizacije, pa ak i revalorizacije uzajamnih davanja.
-Valorizacija, pa ak i revalorizacija, dobijaju na znaaju kod tzv. novanih obligacija koje, za
predmet inidbe imaju isplatu odreene svote novca.
-Novac (tj. KM) je i valuta vrednovanja (valuta ugovora), tj. opte mjerilo vrijednosti; opti
ekvivalent za odreivanje vrijednosti (stvari, inidaba, usluga) i valuta plaanja, zakonsko
sredstvo plaanja i posrednik razmjene dobara na tritu..
-Strana lica mogu vriti plaanja u zlatu i devizama, ako su povjerioci i domaa pravna ili
fizika lica.
-Klauzula rebus sic stantibus je svojevrsni metod primjene valorizma.
-Klizna skala je doputena ugovorna klauzula kojom se utvruje da cijena izgraenih i
isporuenih predmeta zavisi od cijene materijala i rada koji utiu na proizvodnju u vidu skoka
ili pada cijena elemenata konane cijene.
-Zlatna i devizna klauzula su zabranjene, tj. dozvoljene jedino na osnovu posebnog saveznog
zakona.
-Zakonska kamata je valorizacija unutranje i nominalne vrijednosti novca u granicama
propisane veliine (stope).
-Zbog smanjene unutranje vrijednosti novca u kriznim ekonomskim fazama u kretanju
drutva, praktino se pokazuje nedovoljno za valorizaciju.
-Kad obaveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan da isplati onaj broj novanih
jedinica na koji obaveza glasi; ali ako je dugovani broj novanih jedinica znatno obezvrijeen
usljed promjene vrijednosti novca, sud e na zahtijev povjerioca, ako nae da okolnosti
sluaja i pravinost to opravdavaju, dosuditi razliku po prosjenoj stopi rasta cijena na malo
utvrenu od strane ovlatene organizacije u vrijeme isplate (uz mogui dodatak) osim ako
ugovorne strane to nisu obezbjedile ugovaranjem indeksne klauzule ili na drugi nain.

Naelo odgovornosti
-Naelo odgovornosti obuhvata sledee naelne odredbe u ZOO: Zabranu prouzrokovanja
tete, Dunost ispunjenja obaveza i Ponaanje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava.
-Alterum non ledere je jedna od osnovne tri Ulpijanove zapovijesti - nanijeti tetu drugome je
zabranjeno.
-Ako do tete ipak doe, uspostavlja se obligacioni odnos na naknadu tzv. vanugovorne
deliktne tete.
-Prema tome, ako je autonomija volje, tj. saglasnost autonomnih volja izvor obligacija iz
osnova ugovora, tada je pogreno ili protupravno ponaanje izvor obligacije iz osnova
prouzrokovanja tete.
-Obligaciono-pravna odgovornost ili obaveza na naknadu prouzrkovane tete ima reparativnu
funkciju (ispravka ili popravka stvari ili novana naknada) i moralnu funkciju (davanje ili
dobijanje satisfakcije zbog povrede psihikog, linog ili moralnog integriteta linosti).
-Osnovni uslov za graansko-pravnu obligaciju ili za obligacionopravnu odgovornost je
nastanak tete kao pravne injenice.
-Radnja prouzrokovanja tete sastoji se od injenja ili neinjenja, ili od neizvravanja preuzete
obaveze dunika onako kako ona glasi.

12

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Nanoenje tete je zabranjeno, tj. protupravno, osim u sluajevima kada je protupravnost

iskljuena, ali se odgovara, tj. nadoknauje teta ako prelazi uobiajene granice iako biva
odobrena od strane nadlenog organa.
-Uzrona veza i krivica spadaju u uslove odgovornosti; adekvatna uzrona veza je pravno
relevantna uzrona veza.
-Krivica je psihiki voljni akt i ne moe biti do kraja objektivizirana primjenom standarda
panje i utvrivanjem krivice kao odstupanja od datog standarda panje.
-Osim toga, prosjeni standard panje je nepodesan za objektivizaciju krivice kod pojedinih
kategorija tetnika kao to su: duevno bolesna, umno zaostala i usljed toga, ali i drugih
priznatih uzroka, lica nesposobna za rasuivanje, pa tako i za odravanje dune panje
(pravno oekivanog stepena panje u datim stvarima).
-Osim ovih lica zakonska je neoboriva pretpostavka da maloljetnici do 7 godina ivota nisu
odgovorni; i maloljetnike do 14 godina titi relativna zakonska pretpostavka odgovornosti.
-Po objektiviziranoj krivici, kriv je svako ko svojim vlastitim radnjama prilikom
prouzrokovanja tete odstupa od standarda panje koja se prema okolnostima sluaja zahtijeva
od deliktno sposobnog lica; ti standardi panje su: panja dobrog domaina, panja dobrog
privrednika i panja dobrog strunjaka.
-Objektivna odgovornost ili odgovornost bez krivice ili po osnovu priouzrokvanja ili po
osnovu kauzaliteta ili po osnovu stvorenog rizika ili po osnovu zakona, vee se za opasne
stvari ili djelatnosti ili za druge sluajeve posebno tako odreene zakonom.
-Ovu odgovornost iskljuuje samo via sila, prouzrokovanje tete za koje je kriv sam oteeni
ili potie od njega ili potie od treeg lica.
-Kod subjektivne odgovornosti se krivica pretpostavlja, dok se kod tzv. objektivne
odgovornosti pretpostavlja se uzronost.
-ZOO prihvata dualizam pravila izmeu ugovorne i vanugovorne odgovornosti; dok
vanugovorna deliktna odgovornost poiva na krivici, pruzrokovanju i pravinosti, ugovorna
deliktna odgovornost poiva na injenici da je ugovara u vrijeme zakljuenja ugovora morao
predvidjeti mogue posljedice povrede ugovora s obzirom na injenice koje su mu tada bile
poznate ili morale biti poznate.

Sistem obligacionog prava

-Sistematizovanje normi obligacionog prava ima svoja dva vida: nauni i zakonski.
-ZOO nakon osnovnih naela u I dijelu, u II glavi daje opta pravila za sve obligacije iz bilo
kog izvora postanka; glava II nosi naslov Nastanak obaveza i obuhvata: ugovor,
prouzrokovanje tete, sticanje bez osnova, poslovodstvo bez naloga i jednostrane izjave volje.
-U glavi III ZOO normira pravila o dejstvu obaveza, u glavi IV o prestanku obaveza, u glavi
V o raznim vrstama obaveza i u glavi VI o promjeni subjekata u obligaciji.
-II dio ZOO pod naslovom Ugovori obuhvata imenovane ugovore iz raznih oblasti iz
graanskog i privrednog ivota; znai, normirana su pravila tradicionalnih graansko-pravnih
obligacionih ugovora, zatim normirana su pravila tzv. privrednih ugovora (poslova robnog
prometa) ili trgovakih poslova, kao i pravila za turistike ugovore, ugovore u oblasti
osiguranja, bankarske poslove.
-Trei dio zakona je posveen rjeavanju pitanja sukoba zakona, a etvrti sadri prelazne i
zavrne odredbe.
-Pravna teorija je manje vie jedinstvena do donoenja ZOO da obligaciono pravo
sistematizuje na dva dijela: opti i posebni dio.
-U opti dio ulaze opta pravila normirana za sve obligacije bez obzira na izvor postanka, a u
posebni dio graansko-pravni obligacioni ugovori.
-Meu njima postoje i razlike po tome koju materiju pojedini autori istiu u prvi plan;
pojedini pisci u prvi plan istiu tzv. optu teoriju obligacija (Jaki, Loza, urovi,

13

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Dragaevi), dok drugi, vre se vezujui za zakonodavevo izlaganje, na prvo mjesto

stavljaju tzv. optu teoriju ugovora, a na kraju izlaganja, nakon to izloe normirana pravila
svih izvora obligacija daju izlaganja pravila o dejstvu, mnoini subjekata, izmjeni subjekata,
preinaenju sadraja i prestanku obligacija.

Pojam obligacionog odnosa ( obligacije)

-Obligacija ili obligacioni odnos je posebna vrsta ili podvrsta pravnog odnosa.
-U obligacionom odnosu su uvijek dva interesanta - jedna je povjerilac, iji je interes
koncentrisan u subjektivnim pravu potraivanja (trabini), a drugi je dunik iji je teret
obaveza, a interes osloboenje od tereta ili obaveze.
-Ovaj odnos titi se imovinskim sankcijama.
-Obligaciono subjektivno pravo (trabina) nema nikakvog znaaja ako mu ne odgovara
korelativna obaveza (dunost na izvrenje inidbe-duga).
-Porijeklo naziva obligacije potie od latinske rijei ligare-vezati.
-Postoje dvije strane odnosa i na svakoj moe biti mnoina subjekata, i svaka moe biti
ujedno i povjerilac i dunik (dvostrano obavezni obligacioni odnosi), a predmet obligacije
najee je imovina.
-Odgovornost u obligacionom pravu znai da se prisilnim putem moe postii izvrenje
dugovne radnje.

Karakteristike obligacija
1) Obligacija je relativan (relacioni) odnos- nastaje izmeu tano odreenih lica.
-Povjerilac je nosilac subjektivnog obligacionog prava (trabine), a dunik je podreen
objektivno-pravnoj obavezi ili dugu (jednostrano obavezan odnos).
-Obligacioni odnos kod koga samo jedno lice, jedna strana dunik a druga strana ima samo
ulogu povjerioca naziva se jednostrano obaveznim odnosom.
-Obligacioni odnos moe biti sloeniji tako da jedno lice ima ulogu dunika u jednoj
obligaciji iz odnosa, dok u drugoj obligaciji, iz istog obligacionog odnosa, ima ulogu
povjerioca; tada se radi o dvostrano obaveznom odnosu ili sinalagmatinoj obligaciji.
- Obligacija ne moe nastati samo sa jednim subjektom.
-Sva prava i obaveze iz obligacionog odnosa vae samo za ove subjekte, ali ima izuzetaka
(apsolutno dejstvo nekog obligacionog prava).
2) Obligacija je pravni odnos- tj. zatien je odgovarajuom pravnom sankcijom.
-Sankcija koju nadleni (dravni) organ primjenjuje na subjekte obligacionih odnosa je
imovinsko-pravna.
-Sankcija se sprovodi na imovini subjekta i nema za cilj lino kanjavanje.
-Subjekti samostalno utvruju sadraj obligacije, ali pravo daje mogunost intervencije u
obligacioni odnos ako je pozvano od strane subjekta odnosa u zatitu a da prisili drugog
subjekta na ponaanje u skladu sa sadrajem pravnog odnosa.
- Obligacija koja sadri pored ovlatenja i zahtjev (tubu u materijalnom smislu) naziva se
potpunom, civilnom, pravno zatienom ili utuivom.
-Moralizacija obligacionog prava je pojava koja uslovljava pravno priznanje i onih
obligacoionih odnosa koji nisu snadbjeveni mehanizmima zatite (tubom u materijalnom
smislu); tu spadaju tzv. prirodne ili nepotpune odnosno neutuive obligacije.
-Pravni poredak na prirodne ili neutuive obligacije gleda kao na izuzetak od pravila da su
obligacije pravni odnos i kao takvi utuivi.
-Neke obligacije , s obzirom na svoje naroite karakteristike, se smatraju neutuivim, to su:
1. obligacije kod kojih je potraivanje obaveze zastarjelo - ovakva obligacija je
zastarjela (jer se gubi zahtjev, tj. tuba za ispunjenje obaveze), ali nije prestala. Sud ne
pazi na rok zastare po slubenoj dunosti, tek kada dunik istakne prigovor zastare,

14

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

sud e odbiti da izrekne primjenu prinude. Ako dunik ispuni ovu zastarjelu obavezu,
on nema pravo da zahtijeva da mu se vrati ono to je dao.
2. obligacije iz doputene igre ili opklade ako predmet igre ili opklade nije
deponovan Kocka je izuzetno dozvoljena, ako ne predstavlja krivino djelo ili
prekraj. Opklada je po definiciji sporazum stranaka o tome da e onom ugovarau
koji pogodi ishod kakvog nepoznatog dogaaja pripasti nagrada. Kocka je igra na
sreu za novac ili neku drugu imovinsku vrijednost. Osnovno pravilo za doputenu
igru ili opkladu je da iznos koji e pripasti pobjedniku mora biti deponovan kod
jednog od uesnika ili kod treeg lica. Samo realna forma kod zakljuenja ovih
neimenovanih aleatornih ugovora je uslov njihove pravne valjanosti, tj. utuivosti.
Ako predmet igre ili opklade (kocke) nije deponovan, nastaje naturalna obligacija, tj.
zahtjev za prinudno ostvarenje obaveze nee se moi ostvariti, kao i da ono to je dato
na ispunjenje obaveze postaje neopozivo. ZOO predvia izuzetak- da se ne moe
osporavati ispunjenje koje je izvrio poslovno nesposoban dunik ukoliko je dug
zastario ili potie iz igre ili opklade.
3. obligacije kod kojih nije potovana dokazna forma, a to je od strane dunika
istaknuto neki obligacioni odnosi moraju se oformiti u naroitoj formi, da bi bili
pravno zatieni (sankcionisani). Za nastanak neutuive, naturalne obligacije rije je o
formi koja se zahtijeva u svrhu dokaza. Tanije, to je jedini mogui dokaz postojanja,
pa tako i eventualne zatite takvog obligacionog odnosa. Pismena forma kod ugovora
o poklonu slui kao dokaz da je ugovor zakljuen. Ko poklon samo usmeno uini, a
stvar ne preda, i na zahtijevanje nee da preda, ne moe se sudom natjerati, da predati
mora. Za punovanost usmenog ugovora o poklonu potrebna je prava predaja
(fizika predaja).

Sadraj obligacije
-Sadraj obligacije (prava i obaveze) nastaje povodom predmeta obligacije (radnje ili
inidbe).
-Sadraj obligacije najee je utvren od strane samih subjekata (dobrovoljni), a rijetko od
strane pravnih propisa (obavezni).
-Predmet obligacije je ponaanje i ono je na najtjenji nain povezano sa sadrajem
obligacije, pa se kae da postoji obaveza (sadraj) na predaju stvari (predmet).
-Predmet (obligaciona radnja) moe se sastojati od injenja, neinjenja, trpljenja i
proputanja.
-Predmet jo mora biti mogu, doputen i odrediv (odreen), i jo se dodaje da obligaciona
radnja mora biti imovinska.
-Svojstva obligacione radnje su:
1.
mogunost - Nemogunost izvrenja obligacione radnje razultira
nepunovanou obligacije. Objektivna nemogunost je takva pojava koja izaziva
posljedicu da niko ovakvu radnju ne moe izvriti. Subjektivna nemogunost je
takva da obligacionu radnju ne moe da izvri samo ono lice koje je dunik u datom
obligacionom odnosu. Prvobitna nemogunost je ona kada radnja ni u asu nastanka
obligacionog odnosa nije bila mogua (nepostojei pravni odnos - nitavan od
poetka, ex tunc). Ipak ZOO doputa da i takav pravni odnos konvalidira ako je nastao
pod uslovom ili rokom, te je radnja postala mogua prije nastupanja uslova ili roka.
Naknadna nemogunost je ona koja moe biti subjektivna i objektivna, iji je uzrok
nemogunosti nastao nakon to je obligacija punovano nastala, jer je u asu nastanka
obligacije izvrenje obligacione radnje nije bilo mogue. Kod objektivne
nemogunosti posljedica je prestanak obligacije, a kod subjektivne posljedica je

15

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

odgovornost dunika za povredu obligacije, jer je preuzeo obavezu koju je u asu

preuzimanja mogao izvriti.
2. doputenost Obligacija moe punovano nastati samo ako je predmet iz obligacije
dozvoljen. Predmet obaveze je nedoputen, ako je protivan prinudnim propisima,
javnom poretku, drugim pravnim propisima i pravilima dobrih obiaja. Osnovna
sankcija za nedoputen predmet je apsolutna nitavost.
3.
odreenost (odredivost) ZOO dozvoljava da obligaciona radnja prilikom
nastanka pravnovaljanih odnosa ne mora biti odreena, doputa odredivu radnju
(nedovoljno odreenu) samo ako se iz sadraja obligacije (a vezano za prirodu
obligacije, okolnosti sluaja ili sporazum stranaka) moe izdvojiti dovoljno podataka
za njenu konkretizaciju. Za neodreenost radnje sankcija je nitavost.
-Ova posljedica postoji i u sluaju da ne postoji kauza (razlog obavezivanja).
-Kauza mora biti doputena, pravno opravdana ili iz pravno doputenih razloga.

Klasifikacija obligacija
-Podjela prema prirodi obligacione radnje:
1. pozitivne obligacije - podrazumijevaju aktivno ponaanje obavezanog subjekta
(davanje i injenje). Nosilac obaveze kod pozitivne obligacije duan je da neto
preduzme, radi, ini. To su ponaanja koja se sastoje od davanja (dare) i injenja
(facere).
2. negativne obligacije - zahtijevaju od dunika ili obavezanog lica pasivno ponaanje i
usmjerene su na trpljenje (pati) i proputanje (neinjenje - non facere).
-Povreda pozitivne nastupa neinjenjem, a negativne zapoinjanjem injenja dok traje
obaveza da se obavezano lice toga pridrava.
3. obligacije cilja - njom se postie neki rezultat. Samo ako se utvreni cilj i postigne
obligacija je ispunjena i ona e se ugasiti, ukoliko izostane rezultat doi e do povrede
obligacije i odgovornosti.
4. obligacija sredstava - kod ovih obligacija radi se o takvom ponaanju koje nije strogo
vezano za postizanje cilja, rezultata posla. Npr. ugovor o nalogu, gdje je bitno da je
mandatar radio pridravajui se uputstva mandata, bez obzira da li je ostvatrio cilj. To
znai da pravno dozvoljeno ponaanje obaveznika svodi se na preduzimanje svih
potrebnih radnji u skladu sa pravilima posla i dunom panjom ili pravilima struke.
To e biti dovoljno da se dunik oslobodi odgovornosti za preuzete obaveze.
5. novane obligacije imaju za predmet radnju koja se sastoji u davanju odreene
sume novca (isplati). Za novane obligacije je karakteristina zakonska kamata kao
zakonska sankcija, koju svaki povjerilac moe istai prema duniku kao akcesornu
obavezu zbog neurednog ispunjenja novane obaveze. Dunik koji zadocni sa
ispunjenjem novane obaveze, duguje pored glavnice i zateznu kamatu. Povjerilac ima
pravo na kamatu bez obzira da li je pretrpio tetu, a nije ni duan da tu injenicu
dokazuje. Ako je pretrpio veu tetu od one koja mu po zakonu pripada na osnovu
kamate (apstraktna teta) i to dokae, ima pravo zahtijevati vei iznos od ovog. Pored
zakonske kamate, zakon za novane obligacije dozvoljava ugovaranje tzv. ugovorne
kamate, tj. cijene koju lice plaa za koritenje tuim novcem.Ako ugovornu kamatu
ugovaraju fizika lica tada je njena stopa ograniena na visinu kamatne stope koja se
plaa u mjestu ispunjenja na tedne uloge po vienju, a izmeu pravnih lica je ona
koju banka ugovara za tu vrstu posla. Zabranjen je anatocizam, tj. ugovaranje
kamate na kamatu. Samo je kod ugovorne kamate dozvoljeno poveanje stope ako
dunik zakasni sa isplatom dospjele kamate. Ova zabrana ne vai kod ugovorne
kamate banaka. Kada se kao predmet obligacija javlja isplata novca vaie posebna
dispozitivna pravila ZOO za vrijeme, mjesto i nain ispunjenja. ZOO je utvrdio

16

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

princip monetarnog nominalizma. Monetarni nominalizam znai da je dunik

obavezan da isplati povjeriocu novanu obavezu tako to e predati onaj isti broj
novanih jedinica na koje obligacija glasi, do dospjelosti obligacije. Novana obaveza
koja glasi na plaanje u zlatu ili stranoj valuti, treba da se isplati u domaem novcu
koji vai u trenutku ispunjenja obaveze (u mjestu sjedita ili prebivalita povjerioca).
6. nenovane obligacije - imaju za predmet radnju koja moe biti sve osim isplata novca
(davanje, injenje, neinjenje,..). Kod docnje dunika iz nenovane obaveze, sud moe
na zahtjev povjerioca narediti plaanje sudskih penala, kao akcesorne novane
obaveze.
-Podjela obligacija prema stepenu odreenosti radnje:
1.
individualne obligacije - kod kojih je predmet (radnja, inidba) potpuno
odreena, tj. ne ostavlja mogunost izbora ili dodatnog odreivanja. Predmet ostaje
isti od poetka do ispunjenja obligacije. To ne znai da takav predmet u asu
zasnivanja odnosa mora i da postoji, ali moraju postojati planovi koji jasno ukazuju
kako da se takav predmet proizvede da bi bio podoban za predaju koja bi imala
znaenje ispunjenja i postigla cilj obligacije. Ako nastane nemogunost ispunjenja iz
objektivnih razloga (via sila) niko ne odgovara i prestaje obligacija, a kod
subjektivnih razloga povjerilac postaje ovlatenik zahtjeva za naknadu tete (meutim,
pitanje je da li se moe postii cilj obligacije).
2.
kumulativne obligacije - kod kojih je predmet vie individualnih radnji koje
se sve moraju izvriti istovremeno. Naknadna objektivna nemogunost izvrenja neke
radnje ne vai za ostale radnje koje su mogue. Isto je i kod subjektivne
nemogunosti, gdje nemoguu radnju zamjenjuje zahtjev za naknadu tete.
3.
generike obligacije gdje je radnja odrediva po rodu kojem pripada (masi
istovrsnih predmeta). Konkretizacija predmeta odreenog roda vri se pomou prava
izdvajanja dijela roda ili jedne stvari. Da bi se ovo ovlatenje vrilo treba utvrditi u
obligaciji ko vri ovo ovlatenje i kako e se vriti izdvajanje. Ovlatenika ovog prava
postavlja prvo saglasnost volja, ako nije mogu sporazum, onda se ovlatenik odreuje
prema cilju obligacije, ako ni tada tada nije mogue onda to pravo pripada duniku
(inae ovlatenik moe biti i povjerilac i tree lice).Ukoliko se ne moe utvrditi kako
treba vriti individualizaciju, dunik je duan predati stvar srednjeg kvaliteta (pravo
oblikovanja), ali prethodno stvar odgovarajueg kvaliteta (s obzirom na namjenu
stvari, inae postupa nesavjesno za stvar srednjeg kvaliteta) predaje. Pravni znaaj
generike obligacije Obligacija ne prestaje zbog vie sile i sluaja, ali prestaje kod
pravne propasti roda, pravne zabrane, nedoputenosti radnje, propasti cijele generike
mase zbog objektivnih okolnosti (nema odgovornosti i obaveze ispunjenja). Ovo ne
postoji, naravno, kod subjektivnih okolnosti (propusti dunika). Povjerilac generike
obligacije ima pravo da, radi obezbjeenja svog potraivanja, poto je prethodno
obavijestio dunika koji je zapao u docnju, nabavi stvari istog roda na drugoj strani
(od drugog dunika kog sam izabere) i da od prvobitnog dunika zahtijeva naknadu
tete i cijene ili vrijednost dugovanih stvari i naknadu tete.
4.
alternativne obligacije - formiraju se povodom dva ili vie predmeta, a
prestaju ispunjenjem samo jednog od vie utvrenih (dugovanih radnji) predmeta.
Pravo izbora je isto kao i prethodno i ako se ne moe utvrditi pripada duniku (moe
biti povjerilac, tree lice, pa i sud). Od prijema obavjetenja kojim vrilac prava
izbora obavijesti drugu stranu ta je izabrala, izbor je nopoziv, i od tog momenta se ne
moe vie mijenjati. Izvren izbor djeluje ex tunc. Objektivna naknadna
nemogunost suava pravo izbora, a kod subjektivne naknadne nemogunosti situacija
je:
a) ako pravo izbora pripada duniku

17

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

ako je dunik odgovoran za nemogunost, obaveza se ograniava na

preostale radnje

ako je povjerilac odgovoran , onda dunik ima pravo traiti naknadu

tete, a svoju obavezu moe izvriti preostalom radnjom
b) ako pravo izbora pripada povjeriocu
ako je povjerilac odgovoran za nemogunost izvrenja jedne radnje, tada on
moe umjesto te radnje nadoknaditi tetu i traiti preostali predmet
ako je dunik odgovoran, povjerilac moe traiti preostali predmet ili
zahtijevati naknadu tete.
5. fakultativne obligacije ima jedan predmet obligacije, tj. dunik duguje samo jedan
predmet i povjerilac moe potraivati samo taj predmet, ali dunik ima mogunost da
tu svoju obavezu ispuni nekom drugom radnjom. Kod objektivne naknadne
nemogunosti obligacija e se ugasiti, a kod subjektivne obligacija ne prestaje ve
povjerilac moe zahtijevati naknadu tete umjesto dugovanog predmeta. Ali u tom
sluaju se dunik moe osloboditi obaveze na naknadu tete ispunjenjem fakultativne
obaveze.
-Podjela obligacija prema subjektima i djeljivosti predmeta:
1. line obligacije - ispunjenje obligacije je vezano za povjerenje i lina svojstva
dunika. Njegovom smru ove obligacije prestaju i dugovanje je neprenosivo. Ovakve
obligacije se ne mogu obezbijediti jemstvom.
2. bezline obligacije - tipine su za obligacione odnose, svako lice moe u naelu
izvriti obligacionu radnju. Ovdje je rije o pravnom standardu prosjenog dunika
(dobar privrednik, dobar strunjak). Svaki dunik je duan da u ispunjavanju svoje
obaveze postupa sa panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarjuoj vrsti
obligacija. Panja kod line obligacije se mjeri prema linim svojstvima, a kod
bezlinih prema pravnim standardima. Ne prestaju smru subjekta ili likvidacijom
pravnog lica, a obaveza prelazi na pravne sljednike. Obaveze i prava iz odnosa mogu
se prenositi na trea lica i obezbjeuju se jemstvom.
3. djeljive obligacije - su one obligacije iji je predmet podesan da se ispunjava u
dijelovima, a da se ne naruava njena supstanca (predmet ne gubi na vrijednosti).
Pasivna razdijeljena obligacija (vie dunika ) gdje je djeljiva radnja, znai da
svaki dunik duguje svoj dio obligacije koji mu je odreen sporazumom
subjekata ili na osnovu zakona. Ukoliko nije utvreno koliko na kog dunika
otpada duga, tj. obaveze, obaveza se dijeli na jednake dijelove. Svako nezavisno
odgovara za svoj dug.
Aktivna razdijeljena obligacija (vie povjerilaca) gdje je djeljiva radnja, znai
da svakom povjeriocu pripada dio trabenog ovlatenja zavisno od pravnog
osnova. Ako je dio neutvrdiv, onda svima pripada jednak dio povjerilakog
ovlatenja.
4. nedjeljive obligacije - su one obligacije iji se predmet ne moe podijeliti na
alikvotne dijelove, bez obzira to postoji mnoina subjekata u obligaciji i to bi to, za
ispunjenje takve obligacije bilo neophodno. Razlog je nedjeljivost predmeta,
(obligacione radnje), jer bi se eventualnom podjelom izazvale nepovoljne posljedice
po supstancu (materiju) predmeta (propast predmeta, gubljenje bitnih svojstava
predmeta). Takva nedjeljivost se naziva faktikom (apsolutnom) nedjeljivou
obligacije. Pravna ili relativna (ugovorna) nedjeljivost je kada je supstanca djeljiva ali
se zbog prirode posla radnja izvrava kao nedjeljiva. Radnja se mora izvravati u
cjelosti.
5. solidarne obligacije - su one obligacije koje na strani subjekata imaju mnoinu
subjekata i pravno nedjeljivu radnju. To je posebna vrsta pravne nedjeljivosti, koja

18

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

uslovljava ispunjenje obligacije od strane svakog dunika ponaosob u cjelosti ili

mogunost da svaki povjerilac, odnosno sapovjerilac, ako ih ima vie na povjerilakoj
strani, moe zahtijevati od jednog dunika ispunjenje cijele obaveze u cjelosti.
Solidarnost se nikada ne pretpostavlja, uvijek mora biti zasnovana na nekom pravnom
osnovu.
Pasivna solidarna obligacija - ako se mnoina subjekata pojavi na dunikoj
strani, i tad se ti dunici nazivaju sadunici. Svaki sadunik jemi povjeriocu
ispunjenje u cjelosti (in solidum), prema izboru povjerioca. Svaki sadunik moe
prema nekom pravnom osnovu, koji je ujedno i izvor solidarne obligacije,
dugovati sa razliitim rokom ispunjenja, ili mu obaveza moe biti uslovljena.
Povjerilac izabira ekonomski najlikvidnijeg sadunika i kad on ispuni radnju u
cjelosti obligacija prestaje za sve ostale sadunike.
Svaki solidarni dunik pravo da se koristi tzv. objektivnim ili subjektivnim
materijalno-pravnim prigovorima. Materijalno-pravni prigovori su injenice
kojima dunik hoe da postigne odbijanje povjerioevog zahtjeva. Prigovor je
defanzivna radnja, izjava dunika kojom on istie da usljed neke injenice
povjerioevo pravo nije ni nastalo. Prigovori kojima se inidba trajno uskrauje
nazivaju se permptorni, a kojima se privremeno spreava njeno ispunjenje
nazivaju se dilatorni (primjer permptornog prigovora je prigovor zastarjelosti,
primjer dilatornog prigovora je prigovor neispunjenja obaveze druge strane).
-Objektivni prigovori su prigovori koje zakon predvia za sadunike u vanjskom
odnosu, u tzv. objektivne prigovore koji se tiu samog obligacionog odnosa:
1. Prigovor prebijanja - kao jedan od naina prestanka obligacije, tie se svih
sadunika i dunik-platilac moe ga istai ukoliko ga povjerilac opomene na
ispunjenje, a prebijanje je preduzeto sa nekim drugim sadunikom.
2. Prigovor otpusta duga otpust (oprost) duga uinjen prema jednom vai i za
sve ostale sadunike. Ukoliko je pojerilac iao na to da dug oprosti izriito samo
jednom od sadunika, solidarna obaveza se smanjuje za vrijednost njegovog
udjela. U ovom sluaju svaki sadunik moe istai tzv. prigovor redukcije jer
dolazi do redukcije sadraja obligacije.
3. Prigovor prenova (novacije) - ima isto dejstvo kao i prigovor otpusta duga
(moe dovesti do prestanka obligacije).
4. Prigovor zadocnjenja (povjerilaka docnja) - bez obzira to je on u docnji
prema jednom od sadunika, koristi svim sadunicima i oni e moi istai ovaj
prigovor i otkloniti privremeno zahtjev za ispunjenjem solidarne obligacije
(dilatorni prigovor).
5. Prigovor sjedinjenja - mogu koristiti svi sadunici prema novom povjeriocu
ako je ovaj univerzalnom sukcesijom naslijedio povjerioca i postao povjerilac.
Dovodi do redukcije sadraja obligacije. Sastoji se u tome to sadunik odbija da
isplati cjelokupnu vrijednost prvobitne obaveze jer se ona smanjila za onoliko
koliko je pripadalo ranijem povjeriocu.
6. Prigovor poravnanja poravnanje je jedan od naina prestanka obligacije
meusobnim obraunavanjem uzajamnih obligacija tako to jedan od subjekata
prebijanja izjavi svoju volju (kompezacionu izjavu) ili to se oni tako
sporazumiju.Ovo je prilika za samo onog sadunika koji ima takvu uzajamnu
obligaciju sa povjeriocem, ostali sadunici mogu to da prihvate i tek tada
prebijanje ima dejstvo prema svima.
-Objektivni prigovori tiu se prestanka obligacije u cjelosti, njene nedospjelosti za
ispunjenje, njene zastarjelosti ili nitavosti osnova nastanka solidarnosti.
-Kod prvobitne objektivne nemogunosti smatra se da obligacija nije ni nastala.

19

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Kod naknadne objektivne nemogunosti obligacija prestaje i povjerilac ne moe

zahtijevati ni od jednog sadunika da obavezu ispuni.
-Kod naknadne subjektivne nemogunosti obaveza prestaje, ali povjerilac ima
pravo na naknadu tete. Zahtjev se moe istai prema bilo kojem saduniku (ili
svim), ali oni odgovaraju povjeriocu za tetu samo do visine vrijednosti
dugovanog predmeta.
-Subjektivni prigovori vezani su samo za linost pojedinog sadunika, u pravilu
koriste samo njemu i stvar su meusobnih odnosa samo tog sadunika i
povjerioca.
-Nakon to jedan od sadunika ispuni cijelu obavezu tzv. vanjski odnos, odnos
izmeu povjerioca i sadunika prestaje, meutim i dalje ostaje nerazrijeen
unutranji odnos sadunika. Nakon ispunjenja obaveze, dolazi do zakonske
personalne subrogacije, na mjesto povjerioca stupie prema ostalim sadunicima,
sadunik-platac, koji ima tzv. regresno pravo da se naplati od sadunika za
otpadajue dijelove obaveze (sadunik-isplatilac konano nosi samo svoj dio
cjelokupne solidarne obaveze).
-Svaki sadunik moe u regresnom postupku postaviti saduniku-isplatiocu, koji
mu postavi tzv.regresni zahtjev, i objektivne i subjektivne prigovore koje je on
imao pravo da postavi povjeriocu. Poloaj sadunika-isplatioca bie naroito
nepovoljan ako je on propustio da prigovor istakne povjeriocu. Tada mu sadunik
u regresnom postupku svojim prigovorom moe osporiti regresno pravo u cjelosti
ili djelimino. Prigovor redukcije koristi sadunik koji je izvrio novaciju samo
za svoj dio obaveze prema povjeriocu; zatim i sadunik koji je usljed konfuzije
postao i povjerilac, kao i sluaju otpusta duga koji se tie samo jednog od
sadunika. Prigovor zastarjelosti sadunici ne mogu koristiti prema sadunikuisplatiocu prema kojem povjerioev zahtjev nije bio zastario. U sluaju imovinske
nesposobnosti sadunika da plati svoj dio isplatiocu, njegov dio obaveze dijeli se
srazmjerno (procentualno) vrijednosti otpadajuih dijelova svakog sadunika na
sve sadunike. Ukoliko je solidarnost imala funkciju jemstva u korist samo jednog
sadunika, onda je samo on duan saduniku isplatiocu.
Aktivna solidarna obligacija- postoji kada je vie lica na povjerilakoj strani,
gdje svaki povjerilac ima pravo da od dunika zahtijeva ispunjenje cjelokupne
trabine, a kada realizuje potraivanje i dunik mu ispuni dugovani predmet,
dunikova obaveza prestaje i prema ostalim sapovjeriocima. Izbor povjerioca
pripada duniku, sve do asa kad neki od sapovjerilaca zatrai ispunjenje
obligacije. Dunik moe izvriti prebijanje samo prema povjeriocu traiocu
ispunjenja. Otpust duga, novacija i konfuzija dovode do redukcije potraivanja.
-Poravnanje nema dejstvo prema ostalim sapovjeriocima, ako ga ne prihvate.
-Docnja dunika prema jednom povjeriocu tie se ostalih sapovjerilaca, a docnja
jednog sapovjerioca znai zadocnjenje svih.
-Priznanje duga i odricanje od zastarjelosti od strane dunika, koristi svim
sapovjeriocima.
-Ako nastupi nemogunost ispunjenja solidarne obaveze, obaveza prestaje. Ako je
dunik odgovoran za nemogunost ispunjenja povjerioci imaju pravo na naknadu
tete. Oni su postali solidarni povjerioci u pogledu potraivanja na naknadu tete, s
tim to je njihov meusobni odnos ostao nepromjenjen. Obrnuto, ako je jedan od
solidarnih povjerilaca odgovoran za nemogunost ispunjenja, obaveza dunika
prestaje, a ostali solidarni povjerioci imaju pravo da od takvog solidarnog
povjerioca zahtijevaju naknadu tete.

20

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Sapovjerioci imaju regresno pravo prema povjeriocu-naplatiocu. Ako je

nemogue odrediti njihove dijelove prema pravnom osnovu, onda svakom pripada
jednak dio.
-Podjela obligacija s obzirom na vrijeme trajanja odnosa i njihovo pravno znaenje:
1. trajne obligacije - Trajanje obligacije podrzumijeva njenu egzistenciju u pravnom
ivotu, od momenta njenog nastanka do prestanka (isezavanja). Obligacije koje
sadre potraivanja povremenih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraim
odreenim razmacima vremena ZOO naziva povremena potraivanja. Ona
zastarjevaju za 3 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja, a samo pravo na
povremena potraivanja zastarjeva za 5 godina (prekluzivni rok) od dospjelosti
najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije kog dunik vie nije ispunjavao svoju
obavezu. Prekluzivni rok ne moe biti zaustavljen ili prekinut (kao rok zastarjelosti) i
sudija pazi na njega po slubenoj dunosti. Ova zastara prava na potraivanje dovodi
do gubitka zahtijevanja ne samo buduih povremenih davanja dunika, ve i onih koja
su dospjela prije zastare.
2. trenutne obligacije - njihovom nastanku slijedi istovremeno i njihovo ispunjenje, akt
stvaranja i akt prestanka stapaju se ujedan akt (npr. prodaja za gotovo).
-Podjela obligacija prema pravnoj prirodi:
1. civilne (potpune) i naturalne (nepotpune)
2. jednostrano i dvostrano obavezne
3. samostalne i akcesorne (sporedne-obaveze koje vae za glavnu, vae i za sporednu,
npr.jemstvo)

Dejstvo obligacije
Povjerioeva prava i dunikove obaveze
-Obligacija ima relativno (relaciono) dejstvo, dejstvo inter partes.
-Pravno dejstvo obligacije , odnosno ovlatenja koja iz obligacije proistiu, jeste da je dunik
obavezan da ovlatenom povjeriocu ispuni svoju obavezu (dug), savjesno, u svemu kako glasi
obligacija, odnosno konstituisano ovlatenje.
-Nasljednici i sukcesori su u zakonom odreenim sluajevima i pod zakonom odreenim
uslovima subjekti obligacija, jer mogu da stupe na mjesto povjerioca ili dunika u obligaciji
(univerzalnom ili singularnom sukcesijom).
-Da bi obligacija proizvela dejstvo povjerilac treba da se namiri u svom ovlatenju, odnosno
zahtjevu, i da mu dunik ispuni obavezu onako kako glasi.
Obezbjeenje dunikovih obaveza
-Razlikuju se lina i stvarna sredstva obezbjeenja.
-Lina sredstva obezbjeenja pojaavaju dejstvo obligacionog odnosa tako to staju uz
glavnu obavezu i obavezuje se davanje ovih sredstava obzbjeenja u sluaju da dunik ne
izvri ili neuredno izvri svoju obavezu.
-U lina sredstva se ubrajaju: ugovorna kazna, jemstvo, odustanica, kapara, kaucija i avans.
-Realnim sredstvima obezbjeenja postie se disciplinovanje dunika u izvravanju
njegovih prava, odnosno obaveza, na taj nain to povjerilac stie , pod zakonom odreenim
uslovima, neko stvarnopravno ovlatenje na dunikovim stvarima ili pravima.
-Ovdje se ubrajaju pravo zadravanja i zaloga.
-Pored ove dvije grupe sredstava pojaavanja ili obezbjeenja dejstva obligacija postoje i
zakonska sredstva obezbjeenja izvrenja dunikove obaveze, a to su: pravo na naknadu
tete, zatezna kamata i penali (primjenjiva na obligacije iz bilo kog izvora obligacija).
-Zakon posebno izdvaja sredstva pojaanja (obezbjeenja) obligacija koje proistiu iz
ugovora, i to realna: kapara, kaucija i avans, a u lina izriito uvrtava samo odustanicu.

21

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Lina sredstva obezbjeenja

Ugovorna kazna
-Ugovorna kazna je suma novca, odnosno druga imovinska vrijednost koju se dunik
obavezuje da isplati povjeriocu ukoliko povrijedi svoju obavezu prema njemu koja za predmet
ima nenovanu radnju.
-Novane obaveze se prema izriitoj zakonskoj odredbi ne mogu obezbjeivati ugovornom
kaznom, jer je povreda novanih obaveza obezbijeena plaanjem kamate , ija se stopa
odreuje zakonom zatezna kamata.
-Ugovorna kazna je ugovorna klauzula kojom se povjerilac i dunik sporazumijevaju o
njenom plaanju za sluaj neispunjenja ili zadocnjenja u ispunjenju neke nenovane obaveze.
-Najee se odreuje u srazmjeri sa glavnom dunikovom obavezom.
-Akcesorni karakter ugovorne kazne vidi se po tome to se za ugovaranje ugovorne kazne
trai saglaavanje volja u istoj onoj formi po kojoj je nastala obaveza (ugovor) koja se
ugovornom kaznom obezbjeuje.
-Ugovorna kazna nije naknada tete, ona se moe naplatiti i kada premauje visinu pretrpljene
tete, a i kada nije nastala nikakva teta.
-Funkciju naknade tete e ugovorna kazna imati jedino u sluaju da je ugovorna kazna prema
metodologiji obraunavanja manja od pretrpljene tete.
-Tada imalac prava na ugovornu kaznu moe zahtijevati i razliku izmeu obraunate
ugovorne kazne do obraunate naknade pretrpljene tete.
-Ako sporazumom o ugovornoj kazni nije utvrena njena svrha ili cilj radi kojeg je
predviena, zakonska je presumpcija da je ugovorena za sluaj dunikovog zadocnjenja.
-Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze povjerilac moe zahtijevati ili
ispunjenje obaveze ili ugovornu kaznu.
-Kod naknadne objektivne nemogunosti dunik ne odgovara i prestaje glavna obaveza i
sredstvo njenog obezbjeenja.
-Ako je kazna ugovorena za sluaj skrivljenog neispunjenja ugovorne obaveze obezbijeene
ugovornom kaznom, povjerilac ima pravo izbora; ukoliko izabere pravo da zahtijeva
ugovornu kaznu, on gubi pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze.
-Prema ZOO, dunik ne moe da se koristi ugovornom kaznom kao odustanicom.
-Kada je ugovorna kazna ugovorena za sluaj dunike docnje, povjerilac ima pravo
zahtijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu, ali ako usljed docnje doe do trajne
nemogunosti ispunjenja , dunik mora nadoknaditi tetu, a ne ugovornu kaznu.
Jemstvo
-Jemstvo je ugovor izmeu povjerioca i jemca kojim se jemac obavezuje da e povjeriocu
ispuniti punovanu i dospjelu dunikovu obavezu, ako dunik to ne uini.
-Ugovor o jemstvu je pismen (formalan) i akcesoran u odnosu na glavni ugovor ili kakvu
drugu, glavnu obavezu koju obezbjeuje.
-Predmet ugovora o jemstvu je obaveza koju dunik ima prema povjeriocu iz postojeeg
obligacionog odnosa koji postoji izmeu dunika i povjerioca.
-Jemeva obaveza je akcesorna i supsidijarna, ona ne moe biti vea od glavne obaveze.
-Zastarjelou obaveze glavnog dunika zastarjeva i obaveza jemca, rok zastarjelosti je dve
godine.
-Odnos povjerioca i jemca- Odnos povjerioca i jemca vezan je za sadraj ugovora o jemstvu,
kojim se moe uspostaviti nekoliko tipova jemstva.

22

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Kod supsidijarnog jemstva jemeva obaveza dospijeva tek ako je dunik nije ispunio u
roku odreenom u pismenom pozivu povjerioevom da ispuni obavezu.
-Izuzetno, jemeva obaveza moe dospjeti i bez pismenog poziva upuenog duniku od strane
povjerioca, ako je dunik oito nelikvidan ili je pao pod steaj.
-Solidarno jemstvo je ono gdje se jemac obavee pored dunika kao jemac-platac.
-Jemac iz privrednog posla smatra se smatra se kao jemac-platac, po zakonskoj pretpostavci.
-Solidarno jemstvo kod kojeg su dunik i jemac u istom redu pozivanja na ispunjenje
zajamene obaveze treba razlikovti od solidarnosti jemaca.
-Isplatilac ima pravo regresa prema sajemcima u sluaju zakonske solidarnosti
srazmjerno dijelovima duga koji otpadaju na svakog od sajemaca.
-Kada jedan od sajemaca isplati dug, tj. namiri povjerioevu trabinu, on tada stie pravo
regresa prema duniku.
-Ako on ne moe da se regresira od dunika, ima pravo da se obrati sajemcima.
-Akcesornost jemstva nema nema znaaja kod steaja, niti kod nasljeivanja.
-Kao jemevi prigovori smatraju se svi objektivni dunikovi prigovori koje ovaj ima prema
povjeriocu s obzirom na trabinu.
-Pored dunikovih objektivnih prigovora jemac prema povjeriocu ima pravo uloiti i svoje
objektivne prigovore koji se odnose na nedostatke ugovora o jemstvu, ali ima pravo i na
subjektivne prigvore prema povjeriocu (npr. prigovor prebijanja uzajamnih potraivanja).
-Povjerilac ima dunost obavjetavanja jemca o dunikovoj docnji, ako to ne uini bie mu
odgovoran za tetu koju ovaj pretrpi zbog proputanja.
-Pod prestankom jemstva u pravilu se podrazumijeva isplata dunikovog duga, bilo od strane
dunika, bilo od strane jemca.
-Meutim, jemac e se osloboditi odgovornosti (jemstva) ako povjerilac, na njegov poziv,
poslije dospjelosti potraivanja, ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec
dana od prijema poziva.
-Jemac koji isplati dunikov dug povjeriocu subrogira, po zakonu, u ulogu povjerioca.
-Njegova trabina prema duniku obuhvata isplaeno potraivanje, kamate do dana isplate i
trokove eventualnog spora.
-Jemac koji je isplatio povjerioevo potraivanje, a o tome nije obavijestio dunika, te je i
ovaj zbog neznanja te injenice, ponovo isplatio isti dug, nema pravo regresa prema duniku,
ali ima pravo od povjerioca zahtijevati vraanje isplaenog.
-Pravo od povjerioca traiti vraanje isplaenog imae i onaj jemac koji bez dunikoog
znanja (ne obavjestivi dunika) isplati povjerioevo potraivanje, koje je kasnije, na
dunikov zahtjev poniteno ili ugaeno prebijanje.
Realna (stvarna) sredstva obezbjeenja izvrenja dunikove obaveze
Pravo zadravanja (pravo retencije)
-Pravo zadravanja ili retencije je pravo povjerioca da za svoje dospjelo potraivanje zadri
dunikovu stvar koja mu se nala u rukama, i da se, poto blagovremeno obavijesti dunika o
svojoj namjeri, naplati iz vrijednosti zadrane stvari.
-Pravo retencije sadri dva ovlatenja povjerioca:
1. ovlatenje zadravanja dunikove stvari
2. ovlatenje namirivanja iz zadrane stvari.
-Stvar koja se nalazi u posjedu povjerioca ne smije biti otuena od dunika nasilno ili
izvravanjem obaveze iz ugovora iji je cilj uvanje ili posluga.
-Pored toga, kao stvari koje su nepodobne za retenciju zakonom su odreene: dunikove
isprave, pisma, line stvari i stvari bez prometne vrijenosti.
-Povjerilac ne moe zadrati zadranu stvar od asa kada mu dunik ponudi adekvatno
obezbjeenje za njegovo potraivanje.

23

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Kao uslovi koje Zakon propisuje za vrenje prava zadravanja navode se:
1. pravo zadravanja se moe vriti na osnovu dospjelih potraivanja,
2. pravo zadravanja se moe vriti na stvarima izuzev onih stvari koje zakon izuzima, a
to su: stvari koje su izale iz dunikove dravine mimo njegove volje, stvari koje je
dunik predao povjeriocu na uvanje ili poslugu, povjerilac ne moe zadrati
punomoje dobijeno od dunika, dunikove isprave, legitimacije, prepisku i ostale
sline stvari, kao i stvari koje nemaju prometnu vrijednost. Pravo zadravanja vri se
radi obezbjeenja novanog potraivanja. Stvar treba da se nalazi u dravini
povjerioca. Izuzetak o postojanju prvog uslova javlja se kao kvalifikovana retencija,
kod koje se pravo zadravanja moe vriti i na osnovu nedospjelog potraivanja u
sluaju da je dunik postao nesposoban za plaanje (insolventan). Pod insolventnou
se porazumijevaju dvije situacije: bezuspjenost izvrenja na dunikovoj imovini i
otvaranje steajnog postupka nad dunikom.
3. pravo zadravanja traje sve do momenta isplate duga ili do momenta realizovanja
prava retencije. Namirenje iz vrijednosti zadrane stvari vrie se na isti nain,
saglasno pravilima koja vae za zalonog povjerioca. Namirenje iz zadrane stvari je
jednostavnije ako je potraivanje nastalo iz privrednog ugovora, privredni subjekt
moe i bez sudske odluke pristupiti javnoj prodaji u roku od 8 dana od dana
obavjetavanja dunika. Obavjetenje dunika je vid njegove zatite od tetnih
posljedica. Proputanje obavjetenja stvara obavezu na naknadu tete uz postojanje
uzronosti izmeu proputanja obavjetenja i nastale tete.
4. zaloni povjerilac ima pravo sledovanja, a retinet nema. Retinet ne moe podnijeti
petitornu tubu protiv lica kod kojeg se nalazi stvar izala iz njegove dravine, zaloni
povjerilac moe.
5. da bi povjerilac mogao vriti pravo retencije stvar mora biti u njegovoj neposrednoj
dravini, dok kod zalogoprimca ne mora
6. pravo retencije nastaje po osnovu zakona , a zalono najece po osnovu ugovora.
Zaloga
-Zaloga je zalono (stvarno) pravo na tuoj stvari.
-Zbog naina nastanka dijeli se na ugovornu, sudsku i zakonsku.
-U ZOO regulisana je tzv. runa zaloga, odnosno zalono pravo na pokretnim stvarima, dok
hipoteka ili zalono pravo na nepokretnim stvarima je regulisana Zakonom o osnovnim
svojinsko-pravnim odnosima.
-Ugovor predstavlja osnov (titulus) za sticanje zalonog prava, ali se ono ne moe stei
zakljuenjem ugovora, ve tek predajom stvari (modus acquirendi).
-Najvanija osobenost zalonog prava je da zaloni povjerilac ima ekskluzivno pravo da se
namiri iz zaloene stvari, bez obzira na ostale povjerioce i bez obzira na to u ijim se rukama
stvar nalazi, tj. zalono pravo sadri dva ovlatenja: pravo prvenstva i pravo slijeenja (po
tome se se razlikuje od obligacionog prava i pribliava stvarnom pravu).
-Zaloena stvar i poslije zalaganja ostaje u svojini dunika ili treeg lica i njemu kao
sopstveniku pripadaju sve koristi koje ta stvar prua.
-Zalono pravo je akcesornog karaktera, moe postojati samo ako postoji punovano
potraivanje iju isplatu obezbjeuje.
-Ugovorom o zalogu koji je osnov (titulus) zalonog prava obavezuje se zalogodavac (dunik
ili tree lice) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da mu preda neku pokretnu stvar na koju
zalogodavac ima pravo svojine da bi se mogao u sluaju docnje dunika naplatiti iz njene
vrijednosti prije ostalih povjerilaca dunikovih.
-Povjerilac se ugovorom o zalogu obavezuje da stvar uva i po ispunjenju duga vrati
neoteenu zalogodavcu.

24

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Vrenje zalonog prava pripae povjeriocu kada dunik zadocni i svodi se na zahtjev sudu
da stvar proda na javnoj prodaji ili da dozvoli da se stvar proda po tekuoj cijeni ako stvar ima
berzansku ili trinu cijenu.
-Ista stvar zaloena kod nekoliko povjerilaca slui kao zaloga po principu prior tempore
potior iure.
-Zalono pravo prestaje: isplatom potraivanja, gubitkom dravine, propu zaloga,
odricanjem i izvrenom predajom.
-Ugovor o zalaganju potraivanja proizvodi pravno dejstva kada je dunik pismeno
obavjeten o njegovom zakljuenju i zalogodavac je duan predati zalog, odnosno ispravu o
zaloenom potraivanju.
-Osim prava potraivanja (npr.potraivanja iz vrijednosnih papira), u zalog se mogu dati i
druga prava na nain predvien za njihovo prenoenje na drugoga, kao to su: autorsko pravo,
patentno pravo, licenca, zalono pravo i dr., a ne mogu se zalagati: stvarne slubenosti, line
slubenosti, statusna lina prava.
-Hipoteka je zalono pravo na nepokretnim stvarima; zaloga je nekretnina, itavo zemljinoknjino tijelo.
-Pravni osnov (titulus) zasnivanja hipoteke je pravni posao, sudska odluka ili zakon.
-Modus acquirendi je upis u zemljine knjige
-Hipotekarni povjerilac ne stie dravinu ve pravo prvenstvenog namirenja svog potraivanja
u sluaju dunike docnje prodajom zaloene nekretnine.
-Ako je nekretnina zaloena kod vie povjerilaca red prvenstvenog namirenja rauna se prema
momentu zatraenog upisa hipoteke u zemljinu knjigu, tj. prema asu upisa hipoteke.
-Ako je pravo hipoteke upisano u zemljinoj knjizi, ono moe prestati upisom brisanja u
zemljinoj knjizi.
-Zaloni povjerilac moe zalonom (hipotekarnom) tubom od zalonog dunika, koji je
vlasnik stvari, zahtijevati trpljenje namirenja tuioevog potraivanja prodajom zaloga.
-Tubom vindicatio pignoris zaloni povjerilac, kao stvarno-pravni ovlatenik moe traiti od
svakog treeg lica predaju zaloga.
-Zakonsko zalono pravo stie se bez publiciteta, tj. ne trai se za njegovo sticanje predaja
kada se radi o pokretnim stvarima, ni upis u zemljinu knjigu, kada se radi o nepokretnim
stvarima, ono se stie kada su ispunjeni uslovi odreeni zakonom.
-Ono ima pravo prvenstva u odnosu na ugovorno zakonsko zalono pravo koje se upisuje u
javne knjige.
-Kao zakonsko zalono pravo istie se: zalono pravo zakupodavca na pokretnim stvarima
koje je zakupac unio u zgradu ili zemljite, zakonsko zalono pravo na privrednim poslovima
i zakonsko zalono pravo u pomorskom i vazduhoplovnom pravu.
Zakonska sredstva obezbjeenja izvrenja obaveze dunika
Pravo na naknadu tete
-Ako je teta koju povjerilac trpi zbog docnje dunika vea od iznosa koji se dobija po osnovu
zakonske (zatezne) kamate, tako oteeni povjerilac ima pravo na naknadu tzv. potpune tete.
-Potpuna teta obuhvata prostu tetu i izgubljenu dobit koju je dunik morao predvidjeti da
moe nastati prilikom zasnivanja obligacionog odnosa perfekcijom ugovora.
Pravo na zateznu kamatu
-Dunik koji zadocni sa ispunjenjem novane obaveze duguje, pored glavnice i zateznu
kamatu po stopi utvrenoj saveznim zakonom.
-Ako je stopa ugovorene kamate via od zatezne kamate, ona tee i poslije dunikove docnje.

25

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Zatezna kamata je zakonsko sredstvo obezbjeenja povjerioca u sluaju neizvrenja

dunikove obaveze.
-Pravo na zateznu kamatu nije zakonom obraunata naknada tete, jer se dosuuje bez obzira
da li je povjerilac pretrpio kakvu tetu zbog dunikovog zadocnjenja.
-Dozvoljena je kumulacija zahtjeva na plaanje zatezne kamate i zahtjeva za naknadom tete
koja prelazi prelazi po vrijednosti iznos pripadajue zatezne kamate.
Penali
-Penali su zakonsko sredstvo obezbjeenja povjerioevih interesa koji su povrijeeni tako to
dunik kasni sa ispunjenjem nenovane obaveze.
-Primjena ovog sredstva je zakonom uslovljena.
-Povjerilac ima pravo zahtijevati od dunika nenovane obaveze, putem suda, da je u
naknadnom roku ispuni, i da sud obavee dunika da za svaki dan zakanjenja plati
povjeriocu odreen iznos novca.
-Sudski penali su novani iznos koji sud u izvrnom postupku na zahtjev povjerioca (i u korist
povjerioca) nalae duniku nenovane obaveze koji je u docnji sa izvrenjem svoje obaveze
utvrene pravosnanom sudskom odlukom , da ga plati u paricionom roku.
-Povjerilac ne bi mogao kumulirati i zahtijevati pun iznos tete i sudske penale, za naplaeni
iznos penala smanjuje se pretrpljena teta.
-Ali ako povjerilac i nije pretrpio tetu ima pravo da pod zakonom odreenim uslovima
zahtijeva sudske penale:
1. im povjerilac predloi izvrenje ne moe vie postavljati zahtjev za sudske penale
2. dunik je u docnji sa izvrenjem obaveze u paricionom roku (15 dana)
3. obaveza dunika je nenovana
4. obaveza je utvrena pravosnanom sudskom odlukom koja se ne moe vie pobijati
redovnim pravnim lijekom
5. donoenje rjeenja od strane izvrnog suda na prijedlog povjerioca.
-Ako i kada dunik naknadno izvri obavezu, sud moe smanjiti tako odreenu svotu, vodei
rauna o svrsi zbog koje je naredio njeno plaanje.
Vrenje povjerilakih prava
-Povjerilac svoje pravo iz obligacije moe zahtijevati samo prema duniku.
-Meutim, Zakon daje povjeriocu mogunost da doe do cilja i na taj nain to e vriti svoje
pravo i mimo dunika, to su posebni sluajevi odreeni zakonom.
-Pored ovih posebnih sluajeva dozvoljava se povjeriocu mijeanje u imovinske odnose
dunika, to su sluajevi kad se moe podnijeti tzv. indirektna tuba i sluaj sudske cesije.
-Klasian nain mijeanja povjerioca u imovinske odnose dunika sa treim licima i obraanje
povjerioca sa svojim zahtjevom direktno treim licima postie se pobijanjem dunikovih
pravnih radnji.
Povjerioeva prava u posebnim sluajevima
-Zakon je utvrdio broj sluajeva kada povjerilac odstupa od uobiajenog vrenja svog
subjektivnog prava saglasno dejstvu i sadraju obligacije i kada mu zakon daje mogunost da
od uobiajenog dejstva i sadraja obligacije odstupi:
1. ako se radi o generikoj obligaciji u kojoj je dunik pao u docnju, ovdje povjerilac
moe vriti pravo izbora, ako o tome obavijesti dunika. Pravo izbora je
karakteristino za alternativne obligacije. Tako nastaje alternativna obligacija, kao
beneficija za povjerioca koji tada moe da pribavi od treeg lica (a ne od dunika)
stvari istog roda, a od dunika zahtijeva samo naknadu cijene i naknadu eventualne

26

Obligaciono pravo

2.

3.
4.

5.

avgust 2009. godine

tete koja mu je radi ove nabavke, radi pokria nastala ili moe zahtijevati vrijednost
dugovanih stvari i naknadu tete (izmjena sadraja obligacije po inicijativi povjerioca),
kada se obaveza sastoji u injenju, vrenju, neke radnje, a dunik je u docnji, tada
povjerilac moe, uz pretodnu obavijest duniku sam izvriti, o svom troku, dunikovu
radnju i izmjeniti sadraj obligacije tako to bi dunik sada umjesto radnje injenja
sada dugovao naknadu tete,
povreda obaveze neinjenja od strane dunika, efekti radnje injenja mogu se otkloniti
na troak dunika uz naknadu eventualne tete,
izmjena sadraja obligacije utvrene pravosnanom odlukom, ukoliko je dunik u
docnji, pa ni u naknadnom primjernom roku ne izvri svoju obavezu, povjerilac moe
izjaviti da nee primiti ispunjenje kako je utvreno obligacijom, tj. pravosnanom
odlukom, nego e traiti naknadu tete zbog neispunjenja,
sudski penali.

Pobijanje dunikovih pravnih radnji

-Pobijanje dunikovih radnji, u materijalno-pravnom smislu se sastoji od povjerilakog prava
pobijanja, a u procesno-pravnom smislu se realizuje pobojnom tubom.
-To je jedno od prava ili zahtjeva kojim se povjeriocu omoguava, uz ispunjenje zakonskih
uslova mijeanje u pravne radnje svoga dunika sa treim licem.
-U rimskom pravu postojao je poseban delikt fraus creditorum koji bi se izvrio kada bi
dunik umanjio svoju imovinu da bi onemoguio povjerioce da se iz nje naplate, te ih na taj
nain otetio.
-Da bi se ovakvo ponaanje dunika sprijeilo uvedena je tuba actio pauliana.
-Interdiktnom tubom se naziva pravno sredstvo kojim s povjerilac umjesto dunika tui
dunikovog dunika radi realizacije zanemarenih dunikovih prava zbog ega je dunikova
aktiva nedovoljna da bi se povjerilac mogao iz nje naplatiti.
-Tzv. paulijanska tuba rimskog prava je efikasnija za povjerioca od indirektne tube jer se
samo on a ne i ostali povjerioci namiruje iz pobijanog posla dunikovog i to u mjeri koja je
potrebna za namirenje njegove trabine.
-Tubeni zahtjev se svodi na pobijanje dunikovih oteujuih radnji preduzetih s treim
licima, zahtjev je ogranien na tuioca-povjerioca i samo u mjeri kojia je potrebna za
namirenje njegove trabine.
-Pobojna tuba je sredstvo za efikasniju povjerilaku zatitu savjesnog i urednog povjerioca
koji vodi rauna o svojim pravima i koji nema interesa da eka da se i ako se nad imovinom
dunika otvori steaj.
-Subjekti pobijanja su: povjerilac (pobija) i tree lice na koje je dunik pravnom radnjom
prenio dio svoje imovine odnosno nasljednik treeg lica ili protivnik pobijanja.
-Singularni pravni sljedinik treeg lica je onaj pravni sljednik kome je tree lice otuilo korist
pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tako da se i singularni sukcesor treeg lica moe
pojaviti kao protivnik pobijanja.
-Singularni sljednik se naziva pribavilac i tuba se moe podii protiv pribavioca tj.
etvrtog licasamo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovog prethodnika moglo pobijati
u sluaju oneroznosti posla, izuzev ako je poslom bez naknade otuio korist, kad se tuba
protiv pribavioca moe podii iako on nije znao za pobojnost posla njegovog nesavjesnog
prethodnika.
-Univerzalni sukcesor odgovara za dugove ostavioeve do visine vrijednosti nasljedne
imovine, a ako je vie nasljednika, odgovaraju solidarno za dugove ostavioca i to svaki do
vrijednosti naslijednog dijela bez obzira da li je izvrena dioba nasljedstva.
-Povjerioci prema Zakonu o nasljeivanju, mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca, od
otvaranja nasljedstva, da se zaostavtina odvoji od imovine nasljednika i tada oni stiu pravo

27

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

prvenstvene naplate u odnosu na ostale povjerioce koji nisu traili odvajanje zaostavtine, ali
su ogranieni u naplati svog potraivanja samo na sredstva zaostavtine.
-Pobojna radnja (pobojno djelo) je pravna radnja dunika koja je preduzeta na tetu
povjerioca.
-Pod pravnom radnjom podrazumijevaju se izjave volje koje preduzimaju u cilju stvaranja
nekog pravnog odnosa.
-Proputanje da bi se smatralo pravnom radnjom mora biti pod kontrolom ili upravljeno od
strane dunikove volje (to je dunikova radnja tj. neradnja); mora biti svjesno (izjavljivanjem)
svjesno uzdravanje od izjavljivanja.
-Nee se smatrati pobojnim radnjama ni radnje koje su izriitom zakonskom radnjom
iskljuene, odnosno ije je pobijanje zabranjeno (npr. davanje od strane dunika treim licima
prigodnih darova, srazmjernih mogunostima dunika).
-Proputanje obogaenja ne moe se pobijati jer dunik nije izgubio materijalno pravo, niti
mu je smanjena aktiva ili poveana pasiva.
-Pobojna moe biti samo imovinsko-pravna radnja, a ne neimovinska (kao to je
npr.usvojenje) jer je svrha pobijanja namirenje trabine.
-Pod pobojne radnje ne mogu se podvesti ni raspolaganja onim dijelovima imovine koja je ili
koji su izuzeti od sudskog izvrenja.
-Nae pravo smatra da povjerioeva trabina, radi ijeg se namirenja pobija dunikova pravna
radnja ne mora biti novana, predmet trabine moe biti i neko drugo pravo ili stvar in
specie.
-Opte pretpostavke pobijanja su:
1. postojanje utuivog potraivanja povjerioevog, dospjelog za naplatu, bez obzira kada
je nastalo
2. postojanje insolventnosti dunika koja je nastala preduzimanjem pravne radnje na
tetu povjerioca.
-Pod posebnim pretpostavkama pobijanja obuhvaene su 4 varijante izmjenjene paulijanske
tube:
1. pobojna (paulijanska) dolozna tuba,
2. pobojna (paulijanska) kulpozna tuba,
3. pobojna (paulijanska) porodina tuba,
4. pobojna (kvazi-paulijanska) tuba.
-Jedna od ovih posebnih pretpostavki, kumulativno sa optim pretpostavkama stvara
mogunost podizanja pobojne tube, ove pretpostavke dokazuje tuilac.
-Prema vrstama pravnih djela koja se pobijaju, mogu se posebni uslovi razvrstati na:
a) Djela uinjena s dunikovom namjerom oteenja povjerioca razlikuju se i prema namjeri i
prema prema stepenu sauesnitva-znanja treeg lica (protivnika pobijanja) na tri varijante
pobojne tube:
1. Pobojna (paulijanska) dolozna tuba moe se podii ako je dunik znao da
preduzetim teretnim raspolganjem nanosi tetu svojim povjeriocima i ako je treem
licu sa kojim je ili u iju korist je pravna radnja preduzeta to poznato ili moglo biti
poznato. Na strani dunika mora postojati svijest o nanoenju tete povjeriocu, to je
posebna pretpostavka (poseban uslov). Pored ovog subjektivnog elementa, pobija
mora i da dokae nesavjesnost treeg lica kome je dunikova nesavjesnost prema
povjeriocu bila poznata ili mogla biti poznata.
2. Kulpozna (paulijanska) pobojna tuba zahtijeva da povjerilac dokae da je dunik
mogao znati (skrivljeno neznanje) da svojim teretnim raspolaganjem oteuje
povjerioca. Ovaj stepen skrivljenog neznanja izjednaava se, u naem pravu, sa lakim
nehatom (culpa levis). Kao i kod dolozne paulijane povjerilac mora i da dokae
nesavjesnost treeg lica (protivnika pobijanja), na raspolaganju su mu je ili da dokae

28

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

dolozno postupanje treeg (da mu je bilo poznato-znanje ili svijest) ili kulpozno
ponaanje treeg (moglo biti poznato-skrivljeno neznanje treeg o oteenju
povjerioca).
3. Porodina (paulijanska) pobojna tuba kojom se pobija svako raspolaganje
uinjeno izmeu zakonom taksativno odreenih srodnika. Kod ove tube porodina
veza je bitna injenica koja odnose izmeu insolventnog dunika i njegovih srodnika
ini sumnjivim (familia suspecta) u odnosu na pitanje njihove savjesnosti, tj. njihovog
znanja ili skrivljenog neznanja (nesavjesnosti) u odnosu na dunikova raspolaganja
imovinom u korist srodnika, a na tetu povjerilaca. Za porodinu paulijansku tubu
karakteristina je oboriva pretpostavka (presumptio iuris tantum) prisustva pozitivnog
znanja bliskog srodnika (tj. njegovog znanja da dunik svojom radnjom nanosi tetu
povjeriocu). Prtepostavku obara bliski srodnik svim sredstvima. Povjerilac kao pobija
obavezan je dokazati kao posebnu pretpostavku injenicu da je protivnik pobijanja
bliski srodnik dunikov. Kao bliski srodnici odreeni zakonom ubrajaju se: 1)brani
drug dunikov, 2)svi krvni srodnici u pravoj liniji, 3)ostali dunikovi srodnici po krvi
do etvrtog stepena kako brani tako i vanbrani (dunikovi braa i sestre, njihova
djeca i unuci, strievi, ujaci, tetke i njihova djeca), 4)dunikovi srodnici po tazbini do
etvrtog stepena zakljuno. Svi srodniki odnosi kao i brani odnos treba da postoje u
trenutku preduzimanja teretnog raspolaganja koje se pobija. Izuzetno, kad brak
prestane usljed smrti, a prije preduzetog raspolaganja, smatra se da srostvo po tazbini i
dalje postoji.
b) Pobijanje besplatnih raspolaganja insolventnog dunika na tetu povjerioca (kvazi
paulijanska tuba). Besplatnim raspolaganjima i s njm izjednaenim pravnim radnjama
obuhvaene su radnje dunika koje nisu teretne, tj. kojima dunik umanjuje svoju imovinu a
da na to nije obavezan. Povjerilac je u najpovoljnijem poloaju jer zakon uzima kao sigurnu
pretpostavku da je dunik koji besplatno raspodjeljuje svoju imovinu znao da oteuje
povjerioce, kao i da je treem licu, koje od takvog dunika primi korist takvo ponaanje bilo
poznato ili moglo biti poznato, odnosno nije moglo ostati nepoznato. Odricanje od nasljedstva
u stvari je samo jedan od sluajeva odricanja od prava uopte i kao takav ulazi u kategoriju
besplatnih raspolaganja uopte.
Forma pobijanja
-Pravo pobijanja povjerilac ostvaruje procesnom radnjom-tubom ili prigovorom.
-U tubi povjerilac kao tuilac postavlja dva zahtjeva:
1. trai da se dunikova pravna radnja oglasi prema njemu bez dejstva
2. odreuje obim i nain injenja protivnika pobijanja to je opredjeljeno prirodom i
visinom nepodmirene povjerioeve trabine sa sporednim zahtjevima (kamate,
parnini trokovi)
-Isticanje prigovora je oblik pobijanja u dvije situacije:
1. ako se pobijana radnja sastoji u nekoj obavezi koju dunik ima prema protivniku
pobijanja, ovaj trai ispunjenje te obaveze, a povjerilac prigovorom pobija to traenje
2. ako se u dunikovoj imovini nalazi neki predmet na kojem je protivnik stekao neko
starije i jae pravo, pa trai da se taj pedmet izuzme od izvrenja, a povjerilac istie
prigovor da je protivnik to pravo stekao od dunika pravnom radnjom koja je
podlona pobijanju (npr. simulovanim poslom).
-Pasivno legitimisani (protivnik pobijanja) su dvije grupe lica:
1. lica sa kojima je dunik preduzeo pravnu radnju koja se pobija i lica u iju je korist ta
radnja preduzeta
2. univerzalni pravni sljednici lica sa kojima je i u iju je korist je preduzeta pravna
radnja koja se pobija.

29

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Da bi singularni sukcesor bio pasivno legitimisan prvi uslov je da pobijanje bude zasnovano i
protiv njegovog prethodnika.
-Poseban uslov se javlja kada je singularni sukcesor pribavio pobijanu vrijednost teretnim
poslom , a poseban uslov ako je do nje doao besteretno.
-Singularnom sukcesoru povjerilac mora dokazati da je on u trenutku pribavljanja znao i da se
pribavljanje njegovog prethodnika moglo pobijati (stvarno znanje o toj okolnosti); ovu
okolnost tuilac ne mora da dokazuje kad je singularni sukcesor pribavio vrijednost
besteretnim poslom.
-Ako je singularni sukcesor bliski srodnik, on mora dokazati da nije znao da se pribavljanje
prethodnika moglo pobijati.
Rokovi za podizanje pobojne tube
-Rok za podizanje dolozne, kulpozne i porodine (paulijanske) pobojne tube je jedna godina
od dana kada je dunik preduzeo pravnu radnju koja se pobija.
-Isti rok je i u sluaju pobijanja sljedbenika, jer se u stvari pobija sticanje prvog pribavioca.
-U roku od tri godine mora se podii kvazi-paulijanska pobojna tuba raunajui od
preduzimanja pobijanog besplatnog raspolaganja, odnosno od dana kada je trebalo da
preduzme proputenu radnju.
Dejstvo pobijanja
-Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja, gubi dejstvo samo prema tuiocu i samo
koliko je potrebno za ispunjenje njegovih potraivanja.
-Prema svim ostalim licima pobijena pravna radnja ostaje na snazi.
-Prema obimu pobijanje je ogranieno na ono to usljed pravne radnje nije ulo u dunikovu
imovinu ili to je iz nje otueno ili naputeno.
-Drugo ogranienje tie se vezanosti tubenog zahtjeva visinom povjerioeve nepodmirene
trabine.
-Kao sredstvo mijenja povjerioca u imovinske odnose dunika spominje se i cesija u
izvrnom postupku.
-Cesija u izvrnom postupku je procesno sredstvo izvrenja na potraivanjima izvrenika
(dunika) prema treim licima (dunikovim dunicima).
-Povjerilac stie mogunost da svoje potraivanje ostvari prema izvrenikovom duniku.
-Zasniva se zalono pravo (mogunost naplate) gdje sud na povjerioca prenosi zaplijenjeno
potraivanje.
-Prenos se vri rjeenjem o dozvoli ustupanja (cesiji) koje se dostavlja dunikovom duniku.

Izmjena sadraja obligacije

-Pod izmjenama sadraja obligacije podrazumijevamo mijenjanje (smanjivanje, uveavanje
ili gaenje) pojedinih ili svih prava i obaveza u obligaciji; do izmjene sadraja dolazi pod
uticajem raznih pravnih injenica.
-Izmjena sadraja najee nastupa usljed odgovornosti subjekata zbog povrede obligacije.
-Tada se samostalna obaveza iz obligacije najee uveava i za akcesornu obavezu koja
glasi na naknadu tete povjeriocu ili se prvobitna obaveza mijenja tako da umjesto prvobitne
obaveze u obligaciji ostane samo obaveza na naknadu prouzrokovane tete usljed ispunjenja
ili neurednog ispunjenja prvobitne obaveze.
-Mijenjanje sadraja obligacije dolazi i usljed primjene pravila o ugovornoj kazni, zateznoj
kamati i sudskim penalima.
-Osim ovih injenica kao faktori izmjene sadraja u obligaciji javljaju se i sledee pravne
injenice: dobrovoljno poravnanje, prinudno poravnanje, steaj, sluaj i via sila.

30

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Realna subrogacija kao nain izmjene sadraja moe se javiti kao zamjena ispunjenja ako
povjerilac u sporazumu sa dunikom primi neto drugo umjesto predmeta (radnje) koja mu se
inae duguje.
-Izmjenu sadraja obligacije imamo i u sluaju tzv. predaje radi prodaje koja se dozvoljava
kada dunik preda povjeriocu neku stvar ili neko pravo da ovaj proda i iz naplaene prodajne
cijene namiri svoje potraivanje, eventualni ostatak preda duniku.
-Nemogunost ispunjenja (ugovorne) obaveze definie se kao situacija u kojoj (ugovorna)
obaveza iz nekih prirodnih ili pravnih razloga s obzirom na okolnosti konkretnog sluaja, ne
moe biti ispunjena kako glasi, u tom smislu to dunik ne moe izvriti dugovanu inidbu.
-Kod nemogunosti ispunjenja ugovorne obaveze vri se podjela na pravnu i prirodnu,
potpunu i djeliminu, privremenu i trajnu nemogunost ispunjenja.
-Od posebnog je znaaja podjela na objektivnu i subjektivnu nemogunost.
-Objektivno je nemogue kada niko, a ne samo konkretni dunik ne moe ispuniti konkretnu
obavezu-obaveza prestaje kada njeno ispunjenje postane nemogue usljed okolnosti za koje
dunik ne odgovara.
-Subjektivna nemogunost ispunjenja postoji kada dunik nije u stanju da ispuni obavezu, ali
je njeno ispunjenje za neko tree lice (izvan obligacije) mogue.
-Kod subjektivne nemogunosti dolazi do raskida ugovora (prostom izjavom ili po sili
zakona) i oteena strana ima pravo na naknadu tete.

Povreda obligacije
-U sluaju odgovornosti dunika treba poi od pravila da je obaveza dunika na naknadu tete
stupila na mjesto primarne ugovorne obaveze , ije je ispunjenje postalo nemogue.
-Pitanje da li je dunik odgovoran za tetu usljed nemogunosti ispunjenja (ugovorne)
obaveze treba rjeavati primjenom pravila o ugovornoj odgovornosti.
-Najvanije pitanje svodi se na utvrivanje kada e se smatrati da je dunik odgovoran za
tetu zbog nemogunosti ispunjenja ugovorne obaveze.
-Prema ZOO dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao da ispuni
svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih poslije
zakljuenja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei.
-U naem pozitivnom pravu naputena je krivica kao osnov ugovorne odgovornosti.
-Ako je dunik kriv za nemogunost ispunjenja, on e uvijek odgovarati za tetu, jer on uvijek
odgovara ako je mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei da nastupi nemogunost ispunjenja
ugovorne obaveze ali to nije uinio.
-U takvim sluajevima smatraemo da je nemogunost ispunjenja nastupila usljed nepanje ili
namjere dunikove, tj. usljed njegove krivice.
-Dunik nee odgovarati za nemogunost ispunjenja ugovorne obaveze ako je ona posljedica
dejstva vie sile.
-Via sila je onaj spoljni dogaaj ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, izbjei, niti otkloniti,
to je nepredvidljiv, neotklonjiv (nesavladiv) spoljni dogaaj.
-Jankovec: dunik e biti odgovoran za tetu i onda ako je prilikom nastanka obligacionog
odnosa (zakljuivanja ugovora) znao ili morao znati, tj. morao predvidjeti da ispunjenje
njegove obaveze moe postati nemogue, a ipak je preuzeo bezuslovnu obavezu.
-Pitanje da li e dunik odgovarati za tetu zbog nemogunosti ispunjenja ugovorne obaveze u
onim sluajevima ako je neko tree lice prouzrokovalo nemogunost ispunjenja profesor
Jankovec rjeava s obzirom na odnos izmeu dunika i treeg lica, dvije su mogunosti
mogue:
1. ako dunik nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei, radnju treeg lica usljed koje je
ispunjenje njegove obaveze postalo nemogue, njegova obaveza prestaje, i on nee
odgovarati drugoj (ugovornoj) strani za tetu,

31

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

2. ako je dunik mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei radnju treeg lica s kojom nastupa
nemogunost ispunjenja njegove (ugovorne) obaveze, ali to nije uinio, odgovarae
drugoj strani za tetu.
-Uslovi (pretpostavke) odgovornosti dunika za povredu svoje (ugovorne) primarne obaveze:
1. da dunik nije ispunio ili je neuredno ispunio (zadocnio) svoju obavezu,
2. da ne postoji zakonski osnov oslobaanja od odgovornosti, tj. objektivne ili
neotklonjive (vanugovorne) okolnosti,
3. da je teta stvarno pretrpljena,
4. da postoji uzrona veza izmeu nastupjele tete i neispunjenja, odnosno neurednog
ispunjenja primarne dunikove obaveze,
5. da povjerilac dokae postojanje tete, visinu, vrstu i uzronu vezu.
-Osnov dunikove odgovornosti je okolnost da nije ispunio (primarnu) obavezu onako kako
ona glasi, a u tome ga nisu sprijeile objektivne (vanugovorne) okolnosti i koje su ujedno bile
nepredvidljive-osnov je zapravo povreda obligacije.
-Subjekti obligacije ili ugovorne strane mogu ugovorom pootriti ili oslabiti (ograniiti ili
iskljuiti) ugovornu odgovornoost pomou klauzule neodgovornosti (egzoneracije) koja je
ograniena samo za obinu nepanju i ovdje se krivica uzima u obzir.
-Ugovorom se odgovornost moe ograniiti na terenu maksimiranja naknade tete samo ako
nema krivice kod dunika u obliku namjere ili nepanje i ako se tako ne postie oigledna
nesrazmjera sa pretrpljenom tetom.
-Ako je dunik odgovoran za nemogunost ispunjenja, njegova obaveza prestaje, ali umjesto
nje nastaje (subrogira) obaveza na naknadu tete.
-Povreda ugovora moe se nadoknaditi naknadom obine (proste) tete (damnum energens),
naknadom izmakle koristi (lucrum cessans) i naknadom cjelokupne tete u sluaju prevare,
namjere ili krajnje nepanje.
-Naknada obine tete podrazumijeva uspostavljanje ranijeg stanja ili naknadu u novcu, i po
pravilu se nadoknauje u novcu; u obzir dolaze dva naina obraunavanja:
1. konkretno obraunata naknada tete predstavlja razliku izmeu imovinskog stanja
povjerioca pod hipotezom da mu je dunik ispunio primarnu obavezu onako kako ona
glasi i imovinskog stanja povjerioca u kojem se bez tog rezultata naao.
2. apstraktna obraunata naknada tete predstavlja nalaenje ili obraunavanje razlike
vrijednosti prestacije u vrijeme nastanka obligacije (zakljuenje ugovora) i njene
vrijednosti u momentu neispunjenja obaveze (oblici apstraktne tete su i ugovorna
kazna i zatezna kamata).
-Naknada izmakle koristi je nadoknada dobitka koji je povjerilac osnovano mogao da oekuje
(da predvidi) prema redovnom toku stvari ili posebnim okolnostima sluaja, a ije je
ostvarenje sprijeeno povredom ugovora od strane dunika.
-Krivica povjerioca dovodi do tzv. podijeljene odgovornosti i do srazmjernog smanjenja
naknade tete koju bi dunik dugovao.
-Kada nema elemenata i dokaza, tete tj. naknadu treba podijeliti na jednake dijelove, tj. od
utvrenog iznosa naknade koju bi dunik bio obavezan da plati povjeriocu trebalo bi da plati
samo polovinu iznosa.
Dunika docnja
-Dunika docnja (mora debitoris) je najei nain povrede obligacije od strane njenih
subjekata.
-Dunik pada u docnju kada ne izvri (ne pone izvravati) svoju obavezu na vrijeme(kad
njegova obaveza dospije za izvrenje).

32

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Rok odreen u obligaciji opominje dunika na ispunjenje, ukoliko rok nije odreen u
sadraju obligacije, pravilo je da je povjerilac obavezan opomenuti dunika da zapone
ispunjavati svoju obavezu.
-Krivica povjerioca za zakanjenje anulira dunikovu docnju.
-Za objektivnu docnju dunik odgovara tako to postaje dunik i akcesorne obaveze na
naknadu zateznih kamata, ako je predmet njegove obligacije ispunjenje novane obaveze.
-Ako je dunik u docnji a njegova obaveza potie iz dvostranog ugovora, povjerilac stie
ovlatenje da jednostrano raskine ugovor, nakon to duniku odredi naknadni primjren rok za
ispunjenje obaveze, a ovaj rok bezuspjeno istekne.
-Skrivljena dunika docnja dovodi do dunikove odgovornosti za naknadu tete.
-Drugi sluaj dunike skrivljene docnje imamo kada dunik odgovara i za djeliminu ili
potpunu nemogunost ispunjenja iako tu nemogunost nije skrivio, tj. ako je nemogunost
ispunjenja posljedica dejstva sluaja, koji se dogodio nakon njegovog dolaska u docnju.
-Specijalno dejstvo dunikove docnje imamo:
1. kada dunik padne u docnju sa predajom generike stvari - povjerilac ima alternativno
pravo (uz prethodnu obavijest duniku) da stvar nabavi od treeg lica, a od dunika
trai naknadu tete (nabavnu cijenu) ili pravo da trai novani ekvivalent dugovanih
generikih stvari i naknadu tete zbog docnje;
2. kod obaveze na injenje, a dunik je ne zapone na vrijeme povjerilac ima pravo (uz
prethodnu opomenu dunika) da sam izvri radnju injenja i da zahtijeva naknadu
tete zbog docnje i zbog naina ispunjenja (povodom injenja)
3. kod povrede obaveze na neinjenje povjerilac ima pravo na naknadu tete. Ako
dunik ne izvri svoju obavezu u roku koji mu je odreen u pravosnanoj odluci,
povjerilac moe da odustane od realnog ispunjenja i stie facultas alternativu da
zahtijeva samo naknadu tete zbog neispunjenja, ako je duniku ostavio naknadni
primjeren rok za realno ispunjenje.
-Povjerilac e imati pravo da od dunika nadoknadi potpunu tetu koja obuhvata naknadu
obine tete i izgubljene dobiti ili naknadu cjelokupne tete ukoliko postoji krivica dunika
zbog docnje, jer se odgovornost dunika za namijeru ili krajnju nepanju ne moe unaprijed
ugovorom iskljuiti.
-Dunikova docnja prestaje tako to on ponudi ispunjenje ili to se obligacija ugasi bez
ispunjenja.
Povjerilaka docnja (mora creditoris)
-Povjerilac pada u docnju ako bez opravdanog razloga ne primi ispunjenje obaveze od strane
dunika koja je dospjela za ispunjenje ili svojim ponaanjem onemogui ispunjenje obaveze
od strane dunika koji je spreman na njeno ispunjenje.
-Ako je obligacija sa rokom (terminom) ispunjenja povjerilac pada u docnju im nije
omoguio ispunjenje, ako se to od njega oekuje s obzirom na sadraj obligacije, npr. nije se
pojavio u mjestu koje je utvreno za predaju stvari ili nije odnio stvar koju mu je dunik
stavio na raspolaganje saobrazno obligaciji.
-Ako je obligacija bez utvrenog roka (neteminska), povjerilac pada u docnju od asa kad mu
dunik ponudi uredno ispunjenje.
-Nemogunost ispunjenja na strani dunika povjerilac mora dokazati da bi se oslobodio
docnje.
-Ako se povjerilac nalazi u tzv. dvostrano obaveznim obligacijama, on moe biti spreman da
primi ili omogui ispunjenje obaveze od strane dunika, ali, ako u ovoj situaciji ne nudi, sa
svoje strane, ispunjenje svoje dospjele obaveze, u kojoj je on za drugu stranu obligacionog
odnosa dunik, pada u docnju.
-Odgovornost povjerioca pretpostavlja se ukoliko je dunik uredan.

33

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Docnja povjerioca ima svoje dejstvo koje se sastoji od sledeih promjena u odnosima
povjerioca i dunika:
1. kada povjerilac padne u docnju, tada dolazi do prestanka docnje dunika,
2. od dolaska povjerioca u docnju prestaju i posljedice koje je dunik u docnji do tada
snosio,
3. kada povjerilac padne u docnju svojom krivicom postaje dunik akcesorne obaveze na
naknadu tete,
4. na povjerioca koji je u docnji prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari, kao i
trokovi uvanja stvari koje je nepotrebno izazvao duniku,
5. radi povjerioeve docnje dunik stie ovlatenje da ispuni obavezu putem suda ili
prodajom umjesto ispunjenja,kao i ovlatenje da odustane od ugovora, ako se obaveza
ne sastoji od prodaje stvari, ve od radnje injenja.
-Povjerilaka docnja prestaje kada povjerilac manifestuje svoju spremnost da primi izvrenje
ili mu se prestane protiviti; takoe prestaje i u sluaju obligacije bez ispunjenja.

Ostali sluajevi izmjene sadraja u obligaciji

Dobrovoljno poravnanje
-Dobrovoljno poravnanje zasniva se ugovorom (saglasnom izjavom volja) izmeu subjekata
obligacije koji su ujedno i lica izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost u pogledu njihovog
pravnog odnosa (njihovih prava i obaveza).
-Dobrovoljno poravnanje u svojoj podlozi sadri meusobno poputanje strana u sporu, tj. obe
strane moraju od neega da odstupe kako bi izmjenjeni obligacioni odnos i dalje potovale i
izvravale.
-Da bi bilo punovano, dobrovoljno poravnanje mora biti zakljueno od strane lica koja se
mogu pojaviti kao subjekti (ugovarai) dvostranog ugovora.
-Predmet sporazuma o poravnanju mogu biti samo imovinska prava i poravnanje nastaje post
festum, povodom rekonstrukcije ve postojeeg punovanog obligacionog odnosa.
-Nitavost jedne odredbe sporazuma o poravnanju povlaie nitavost cijelog poravnanja.
-Subjekti poravnanja ne mogu svojim sporazumom ii na prekomjerno oteenje.
-Akcesornost i supsidijarnost jemeve obaveze ne prestaje poravnanjem, izuzev ako je
poravnanjem izvrena novacija.
-Dejstvo poravnanja sastoji se u tome da stranke, zakljuenjem ugovora o poravnanju,
prekidaju spor ili neizvjesnost (nesigurnost) o svom pravnom poslu i da, za ubudue, na nov
nain ureuju svoja uzajamna prava i obaveze.
Prinudno poravnanje i steaj
-Prinudno poravnanje je steajna mjera kojom se izmeu dunika i povjerilaca ija
potraivanja predstavljaju natpolovinu veliinu dunikovih obaveza postie sporazum o
raznim pitanjima olakavanja dunikovog poloaja i njegovog ozdravljenja kako bi se
izbjeglo otvaranje skupog, dugotrajnog i fatalnog, po dunika, steajnog postupka.
-Olakavanje dunikovog poloaja uglavnom se sastoji od smanjivanja njegovih dugova
prema veinskim povjeriocima i prolongiranju rokova isplate dugova.
-Kada prinudno poravnanje zakljui natpolovina veina povjerilaca ono je pravno obavezno
za sve dunikove povjerioce.
-Na taj nain otplate i odlaganja dugova imaju znaenje izmjene sadraja obligacije za sve
povjerioce.
-Steaj je poseban sudski postupak koji se sprovodi zbog insolventnosti dunika.
-Steajem se mijenja sadraj obligacije tako to se sva prijavljena potraivanja slijevaju u
steajnu masu, a namiruju se prema posebnim pravilima koja omoguuju ravnopravno
namirenje povjerilaca srazmjerno redu i visini njihovih potraivanja.

34

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-U steaju su svi povjerioci na gubitku, ali je to krajnja mjera, jer se ne moe oekivati
dunikovo ozdravljenje ve likvidacija, tako da se eli postii ravnomjerno i prioritetno
namirenje, jer je imovina dunika nedovoljna za potpuno namirenje svih povjerilaca
srazmjerno njihovim potraivanjima.
-Osim smanjivanja potraivanja dolazi i do mijenjanja njihovog predmeta, jer se sva
potraivanja pretvaraju u novana potraivanja.
Sluaj i via sila
-Sluaj (casus) je okolnost (pravna injenica) koja nastupa nezavisno od volje subjekta i
mimo njegovog oekivanja, te je on uprkos svojim mogunostima nije mogao predvidjeti,
sprijeiti ili izbjei da utie na pravni odnos, njegov nastanak, promjenu ili prestanak.
-Sluaj kao ivotnu injenicu treba razlikovati od sluaja kao pravne injenice.
-Sluaj u modernom pravu podrazumijeva odsustvo krivice kod subjekta za nastanak,
promjenu ili prestanak pravnog odnosa.
-Sluajna propast predmeta obaveze (individualno odreen predmet) oslobaa dunika
odgovornosti za naknadu tete.
-Za mjeoviti sluaj (casus mixtus) dunik e uvijek odgovarati, osim ako predmet propadne
za njegove docnje, pa on dokae da bi predmet sluajno propao i da je on na vrijeme izvrio
svoju obavezu, s obzirom na okolnosti sluaja.
-Via sila (vis maior) je onaj spoljni dogaaj ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, izbjei ili
otkloniti.
-Za razliku od sluaja ima jau faktiku mo od moi subjekta kao i dejstvovanje nezavisno
od njegove volje.
-Osnovna injenica koja kvalifikuje viu silu i time je odvaja od sluaja je spoljnost.
-Via sila je kvalifikovan sluaj po sledeim elementima: uzrok djelovanja na pravni odnos je
izvan stvari, ovjeka ili djelatnosti, a ije djelovanje se nije moglo predvidjeti, izbjei ili
otkloniti.
-Sudska praksa je utvruje od sluaja do sluaja.
-Ukoliko se utvrdi njeno djelovanje, dunik se oslobaa obaveze i odgovornosti za
neispunjenje.
-Dakle, via sila dovodi do gaenja obligacionog odnosa potpuno ili djelimino.
-Ako je obaveza djelimino mogua za ispunjenje radie se o izmjeni sadraja u obligaciji.

Izmjena subjekata u obligaciji

-Izmjena subjekata u obligaciji podrazumijeva da osnov, predmet i sadraj obligacije ostaju
isti.
-Novi subjekti samo ulaze i potuju zateeni identitet obligacionog odnosa.
-Izmjena subjekata ima za cilj stvaranje novih ili razrjeavanje postojeih obligacionih odnosa
koji inae postoje izmeu nekog lica u postojeem obligacionom odnosu i lica koja pristupaju
tim obligacijama.
Ustupanje potraivanja (cesija)
-Promjena povjerioca najee se deava ustupanjem potraivanja ugovorom, to se naziva
cesija.
-U ovom odnosu pojavljuju se tri lica: cedent (ustupilac trabine), cesionar (primalac
trabine) i cesus (ustupljeni dunik).
-Subjekti cesije su cedent i cesionar, oni moraju imati ugovornu sposobnost.
-Predmet cesije je pravo potraivanja.
-Cesija moe nastati povodom svake trabine koja ima imovinski karakter i nije vezana za
linost, odnosno iji prenos nije zakonom ili ugovorm zabranjen.

35

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Pravni osnov cesije pored ugovora moe biti zakon (kad jemac postaje povjerilac prema
glavnom duniku) i sudska odluka (u izvrnom postupku).
-Kauza cesije moe biti razliita i vezana je za tip ugovora koji je osnov cesije.
Dejstvo cesije
-Trabina se smatra ustupljenom od momenta zakljuenja cesionog ugovora.
-Ustupljeni dunik tada duguje cesionaru, a ne vie cedentu.
-Dejstvo cesije obino se prati preko tri odnosa: odnosa cedenta i cesusa, odnosa cesionara i
cesusa i odnosa cedenta i cesionara koji je osnovni odnos u cesiji.
Odnos cedenta i cesusa (stari povjerilac i dunik)
-Cedent i cesionar ne trae uee dunika u njihovom bilateralnom sporazumu.
-Cedent ima obavezu da obavijesti dunika o tome ko mu je novi povjerilac (notifikacija), ako
i pored toga on ispuni obavezu starom povjeriocu njegov dug se nee ugasiti i ostae i dalje u
obavezi prema cesionaru.
-Ukoliko su u pitanju dvostrane obligacije cedent ostaje u obavezi prema cesusu.
-Kod viestrukog ustupanja potraivanja cesusu ostaje obaveza da izmiri dug onom
povjeriocu o kome je najprije obavjeten (koji se prvi javio).
Odnos cedenta i cesionara (stari i novi povjerilac)
-Cedent je obavezan da cesionaru preda sve isprave kojima se dokazuje da je on povjerilac
potraivanja koje ustupa.
-Cedent je obavezan da cesionaru garantuje za postojanje (veritet) trabine u asu ustupanja
potraivanja, to se poklapa sa perfekcijom cesionog ugovora.
-Ustupilac, u principu, ne odgovara za naplativost ustupljene trabine; izuzetno, tako se moe
ugovoriti, ali samo do visine protivdavanja.
-Teretna cesija se sastoji od tri podvrste:
1. cesija umjesto ispunjenja - zakljuenjem ugovora obaveza cedenta koju on ima
prema cesionaru gasi se do visine vrijednosti ustupljenog potraivanja. Ako je
ustupljeno potraivanje vee po vrijednosti od duga koji cedent na ovaj nain eli da
ugasi, cesionar je duan vratiti cedentu sve to je naplatio preko iznosa vrijednosti
svog potraivanja koje ima prema cedentu.
2. cesija radi naplaivanja - kada cedent prenese cesionaru neko svoje potraivanje
samo radi naplaivanja njegova obaveza se zakljuivanjem cesionog ugovora ne gasi.
Ona se gasi ili smanjuje samo ako cesionar (njegov povjerilac) uspije preneseno pravo
da realizuje (naplati).
3. cesija radi obezbjeenja ako je trabina sa ustupioca (cedenta) prenijeta na
primaoca (cesionara) radi obezbjeenja primaoevog potraivanja prema ustupiocu o
njenoj realizaciji primalac se stara sa panjom dobrog domaina ili dobrog
privrednika. Nakon realizovanja naplate primalac zadrava iznos potreban za
namirenje svog potraivanja prema ustupiocu, a viak vrijednosti je duan predati
ustupiocu.
Odnos cesionara i cesusa (novi povjerilac i dunik)
-Zakljuenjem cesionog ugovora cesionar postaje novi povjerilac na kojeg prelazi glavno
potraivanje i sva sporedna prava: prava u odnosu na jemca, pravo na kamate, prava iz
ugovorne kazne i dr.
-Cesusov poloaj se ne mijenja u obligaciji.
-Cesus ima pravo na objektivne prigovore koje moe istai i prema cesionaru, kao i
subjektivne prigovore.

36

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ako je u pitanju dvostrana obaveza cesus ima pravo staviti cesionaru i prigovor
istovremenosti ispunjenja, odnosno prigovor neispunjenja.
-Obligacija se gasi realizacijom trabne, tj. njenim ispunjenjem od strane cesusa cesionaru.
Promjena dunika u obligaciji
Preuzimanje duga (privatna intercesija)
-U osnovi promjene dunika u obligaciji je ugovor (saglasnost izjava volja-sporazum) kojim
se ugovara prenoenje obaveze koja je podobna za prenos s jednog lica (dunika) na drugog
dunika.
-Preuzimanje duga (privatna intercesija) je ugovor izmeu starog dunika i novog
(intercedenta) da on stupi na njegovo mjesto, a stari se oslobaa obaveze.
-Bitan cilj ovakvog ugovora je da intercednt (novi dunik ) ima namjeru (casusa contrhendi)
da starog dunika oslobodi obaveze i da stupi na njegovo mjesto u obligaciji.
-Povjeriocu nije svejedno ko je novi dunik, stoga se ugovorna intercesija ne moe punovano
ostvariti dok povjerilac ne da svoj pristanak na preuzimanje duga.
-Obaveza ugovaraa iz intercesionog ugovora je da obavijeste povjerioca o zakljuenom
ugovoru i da od njega trae pristanak na izvrenu promjenu linosti dunika.
-Dok povjerilac ne da pristanak intercesioni ugovor je ugovor o preuzimanju ispunjenja
duga koji je slabije pravne snage.
-Zakonski izuzetak da utanje znai pristanak povjerioca sreemo u posebnom sluaju, to je
u situaciji kada se pristanak za preuzimanje duga ne moe dobiti od hipotekarnog povjerioca i
to u roku od tri mjeseca po njegovom primitku pismenog poziva da se izjasni, tj. da izjavi svoj
pristanak na prenos nepokretnosti koja je optereena hipotekom.
-Ako hipotekarni povjerilac svojom izriitom izjavom ne odbije traeni pristanak u roku od tri
mjeseca od prijema zahtjeva, zakonska je fikcija da je on svoj pristanak dao.
Dejstvo preuzimanja duga
-Osnovno dejstvo ugovora o preuzimanju duga sastoji se u oslobaanju dunika obaveze
prema povjeriocu.
-Dunik (stari) izlazi iz postojee obligacije, jer na njegovo mjesto stupa intercedent
(novi dunik).
-Intercesioni ugovor nee nastati i kad povjerilac da svoj pristanak, ako je u to vrijeme
postojala intercedentova prezaduenost za koju povjerilac nije znao niti je mogao znati
(zakonska disimulacija), takav e se sporazum klasifikovati kao ugovor o pristupanju dugu.
-Uz glavni dug na preuzimaoca prelaze i sporedne obaveze (jemstvo i zaloga, mada su
sporedne obaveze, zavise od volje jemca, odnosno zalogodavca).
-Novi dunik nee odgovarati za nenaplaene kamate koje su dospjele do njegovog
intecediranja u postojei dug.
-Preuzimalac duga ima pravo na objektivne i subjektivne prigovore prema povjeriocu.
Pristupanje dugu
-Pristupanje dugu je granini institut blizak preuzimanju duga koji nastaje ugovorom izmeu
povjerioca i treeg lica kojim se ono obavezuje da e stupiti u obligacioni odnos na dunikoj
strani (pored dunika, a ne umjesto dunika)
-Pravni poloaj pristupioca dugu je isti kao i pravni poloaj zateenog dunika.
-Zavisno od pravnog osnova pristupanja dugu moe se raditi o solidarnom ili supsidijarnom
poloaju pristupioca dugu.
-Povjerilac ima ista prava prema pristupiocu kao i prema duniku.
Preuzimanje ispunjenja

37

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ugovorom izmeu dunika i treeg lica, tree lice se obavezuje prema duniku da e ispuniti
njegovu obavezu prema njegovom povjeriocu.
-To je odnos inter debitores i povjerilac iz njihovog sporazuma ne stie nikakva prava
obraanja prema treem sa svojim obligaciono-pravnim zahtjevom.
-Tree lice e biti jedino odgovorno duniku, na osnovu njihovog sporazuma, tj. njihovog
pravnog odnosa, u situaciji da ne ispuni preuzetu obavezu, pa povjerilac, zbog toga pozove
dunika na ispunjenje postojee dunikove obaveze koju nije ugasio preuzimalac ispunjenja.

Upuivanje (asignacija)
-Izjavom volje uputilac (asignant) upuuje, tj. ovlauje upuenika (asignata) da za njegov
raun izvri odreenu radnju treem licu (asignataru), a asignatara da izvrenje radnje primi
u svoje ime.
-Asignant nije povjerilac, dok je asignat potencijalni dunik.
-Asignacijom se ne stvara obligacioni odnos samim izjavljivanjem uputa, jer je obligacionopravno dejstvo asignacije odloeno i zavisno od pristanka asignata i prihvatanja asignatara.
-Znaaj asignacije je u tome to se njome postie ekonominost obligacionih odnosa
izmeu tri lica koji uestvuju u asignaciji i zbog ega se izbjegava dvostruko
isplaivanje obaveza.
Dejstvo
1) Odnosom pokria nazivamo odnos izmeu uputioca (asignanta) i upuenika (asignata).
Izjava asignanta da asignat neto izvri asignataru mogua je pod uslovom da asignat prihvati
dug. Asignat nije duan prihvatiti dug, izuzev ako nije dunik asignanta, ili mu je obeao da
e uput prihvatiti. Pod pokriem se podrazumijeva postojanje sredstava asignanta kod
asignata (kao to je npr. asignatarov dug asignantu). Uput je opoziva izjava volje i opoziv je
mogu sve dok se uput ne izvri ili dok se ne da izjava asignata da e izvriti uput.
2) Valutni odnos je odnos koji se uspostavlja izmeu primaoca uputa i uputioca, tj.
asignatara i asignanta. Asignatar se najee ovlauje da primi isplatu svote novca te se zbog
toga i ovaj odnos naziva valutnim odnosom.Asignatar je ovlateno lice iz asignacije i
najee povjerilac asignanta. On nije duan prihvatiti asignaciju, ali je obavezan da vri
blagovremeno obavjetavanje asignanta u sluaju neprihvatanja asignacije kako bi izbjegao
odgovornost za tetu usljed svoje nesavjesnosti. Ukoliko pristane na asignaciju duan je
pozvati asignata da izvri uput. Tek izvrenjem radnje od strane asignata gasi se obaveza, dug
asignanta koji ima prema asignataru. Asignant moe opozvati izdati uput (ovlatenje da
asignatar primi isplatu od asignata) izuzev ako je ovlatenje dato u interesu asignatara.
3) Apstraktni odnos nazivamo odnos izmeu primaoca i upuenika, tj, asignatara i asignata.
Iz asignacije se ne stvara nikakav pravni odnos niti se izmeu ovih lica formiraju prava i
obaveze. Ovaj odnos je fikcija, jer realno ne egzistira, zato se i naziva apstraktan odnos. Tek
kada asignat izjavi da prihvata uput asignatar stie pravo zahtijevati od asignata ispunjenje
radnje na koju je upuen. Asignat ima ovlatenje da istakne asignatru sve objektivne i
subjektivne koje on lino ima prema asignataru. Asignatar moe prenositi uput (asignaciju),
jer se radi o subjektivnom imovinskom pravu koje je, kao takvo, podobno za promet. Pravo
asignatara je zastarivo i mora se koristiti u roku od godinu dana. Rok poinje tei od
odreenog datuma ili od prihvatanja asignacije ili od predaje.

Prestanak obligacije
-Obligacioni odnosi se gase postizanjem eljenog pravnog dejstva, ali i objektivno
postavljenog cilja obligacije.

38

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Pojedini autori naine prestanka obligacije razvrstavaju prema kriterijumu uea volje u
gaenju obligacionog odnosa, dok drugi istiu da obligacije prestaju sa ispunjenjem ili bez
ispunjenja.
Ispunjenje (isplata)
-Ispunjenje je radnja kojom se postie prestanak obligacije izvravanjem upravo onoga ili
onog predmeta, odnosno radnje, koje je u obligaciji i propisano.
-U ugovornom pravu, posebno kod ugovora o otuenju, odnosno sticanju stvari i prava, pod
radnjom ispunjenja podrazumijeva se predaja.
Subjekti ispunjenja
1) Dunik je subjekt obligacije, koji, po pravilu, ispunjava u obligaciji obeanu radnju.
Ispunjenje e proizvesti svoje pravno dejstvo koje se sastoji u prestanku obligacije, i ako ga
preduzme, izuzetno, neko tree lice koje za tim ima pravni interes, ili se dunik saglaava
(pristaje) da trei preduzme akt ispunjenja obligacije umjesto dunika. Povjerilac je ovlaten
da primi ispunjenje od treeg lica , iako se dunik takvom ispunjenju protivi, jer on vri svoje
pravo. Poslovno nesposoban dunik moe valjano ispuniti obligaciju, ako je njegova obaveza
punovana i dospjela, to podrava stav da je ispunjenje realni akt, ali ne moe ugasiti
naturalnu obligaciju, tj. neutuivu, kada je obligacija zastarjela ili potie iz igre ili opklade.
2) Ispunjenje sa subrogacijom je kvalifikovani sluaj ispunjenja obligacije od strane treeg
lica. Ovo ispunjenje imamo kada tree lice ispuni obligaciju i ugovori sa povjeriocem da
ispunjeno potraivanje pree na njega. Subrogacija se postie ili ugovorom izmeu povjerioca
i isplatioca ili na osnovu ugovora izmeu dunika i isplatioca. Pored ugovorne postoji i
zakonska subrogacija u sluaju da isplatilac ima zakonom utvren pravni interes da izvri
isplatu, tada na njega prelazi povjerioevo potraivanje prema duniku. Kod subrogacije
imamo kombinovana pravla cesije i intercesije, prvo se odigrava privatna intercesija na ta se
nadovezuje cesija.
3) Povjerilac je ovlaten da primi ispunjenje u svoje ime i za svoj raun. Tree lice moe da
primi samo po osnovu povjerioevog ovlatenja; ovlatenje moe biti i zakonsko i sudsko. I
bez povjerioevog ovlatenja ispunjenje e proizvesti pravno dejstvo i ugasiti obligaciju i ako
je izvreno treem licu, ako ga povjerilac prihvati i tako ratifikuje.
-Poslovno nesposobnom povjeriocu moe se ispuniti obaveza iz obligacije, ako je ispunjenje
korisno za povjerioca; ako se predmet ispunjenja ve nalazi u njegovom priteanju ili ako
poslovno nesposobni povjerilac odobri (ratifikuje) ispunjenje nakon to stekne poslovnu
sposobnost.
Predmet i nain ispunjenja
-Predmet ispunjenja je ona obligaciona radnja koja je utvrena in obligationem.
-Ukoliko se subjekti ispunjenja prije zapoinjanja ispunjenja sporazume povjerilac moe
primiti i neto drugo umjesto dugovane radnje (datio in solutum).
-Obaveza se ispunjava u potpunosti onako kako glasi; povjerilac nije duan prihvatiti
djelimino ispunjenje, osim ako to ne nalae priroda obaveze i ako se ne radi o novanoj
obavezi kod koje se ne moe odbiti djelimino ispunjenje.
-Specifian nain ispunjenja je i predaja radi prodaje kada se kao predmet ispunjenja
pojavljuje dobijeni novani iznos od cijene prodate dunikove stvari (datio pro solvendo).
-Kao poseban nain ispunjenja dozvoljeno je i polaganje i prodaja dugovane stvari.
-Dunik ali i trea lica mogu deponovati predmet ispunjenja kod nadlenog suda u odreenim
sluajevima i na taj nain se osloboditi svoje obaveze.
-Trokove polaganja snosi dunik do iznosa trokova ispunjenja, a preko toga iznosa trokove
deponovanja snosi povjerilac.

39

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Deponovanje kod suda se dozvoljava: ako je povjerilac u docnji, ako se ne zna ko je

povjerilac, ako je mjesto boravka povjerioca nepoznato, ako je povjerilac poslovno
nesposoban, a nema zakonskog zastupnika.
-Ako je stvar nepodesna za deponovanje, onda se ona moe prinudno javno prodati.
-Na isti nain se moe prodati i radi namirenja trokova uvanja.
Vrijeme ispunjenja
-Vrijeme ispunjenja podudara se sa rokom dospjelosti obaveze dunika iz obligacije; odreuju
ga sami subjekti.
-Ukoliko strana kojoj je ostavljeno na volju odreivanje roka ispunjenja ne vri svoju volju,
druga strana moe zahtijevati da odredi primjeren rok za ispunjenje obaveze ispunjenja.
-Ako je rok ispunjenja ugovoren u interesu dunika on je ovlaten da se oslobodi svoje
obaveze i prije nastupanja roka ispunjenja.
-Ako je rok u interesu povjerioca, a dunik ne daje traeno obeanje ili obezbjeenje
potraivanja, povjerilac ima pravo da trai ispunjenje prije roka koji je utvren.
-Za vrijeme ispunjenja novanih obaveza vae posebna pravila:
1. ako se plaenje vri preko banke ili druge finansijske organizacije, ispunjenje je
punovano i proizvodi pravno dejstvo kada doznaka ili virman stignu u povjerioevu
banku, izuzev ako je neto drugo prethodno ugovoreno;
2. kada je plaanje preko pote, dug je izmiren kada povjerilac primi novanu doznaku,
izuzev ako su subjekti ispunjenja odredili da e se dug smatrati izmirenim ve kada
dunik uplati poti;
3. plaanje ekovnom uplatnicom je izvreno kada dunik izvri uplatu u korist
povjerioevog rauna.
Mjesto ispunjenja
-Mjesto ispunjenja mogu odrediti stranke ili zakon i zavisi od okolnosti posla.
-Mjesto ispunjenja za nenovane predmete ispunjenja je, prema dispozitivnoj zakonskoj
normi, ono mjesto u kojem je dunik u vrijeme nastanka obaveze imao prebivalite, odnosno,
u nedostatku ovoga boravite.
-Ako je dunik lice sa vie sjedita, nenovana obaveza se ispunjava u mjestu u kojem se
nalazi poslovna jedinica toga lica koja je u funkcionalnoj vezi sa predmetom ispunjenja.
-Novane obligacije ispunjavaju se u mjestu gdje povjerilac ima svoje prebivalite, odnosno
sjedite ili boravite.
-Plaanje virmanom vri se u mjestu sjedita organizacije koja vodi povjerioeva novana
sredstva.
Uraunavanje (imputacija) ispunjenja
-Problem upotrebe uraunavanja ispunjenja javlja se kada dunik na ime ispunjenja isplati
odreenu radnju koja ne moe pokriti ili izmiriti sve njegove dugove koji se sastoje od vie
jednorodnih radnji a koje sve ima prema istom povjeriocu.
-Zbog toga se postavlja pitanje koja je obligacija prestala, tj. kojoj se moe pripisati ili
uraunati dato ispunjenje.
-Prvenstveno je relevantan sporazum ili manifestovana pravno poslovna volja subjekata
ispunjenja.
-Ukoliko saglasne volje subjekata za rjeenje ovog pitanja nema, dunik odluuje koju
obavezu eli datim ispunjenjem ili preduzetom radnjom da izmiri; ako on to ne izjavi izmiruje
se prvo prema vremenu dospjelosti; ako su obaveze jednovremeno dospjele, onda prema
obavezi koja je najslabije obezbjeena s obzirom na data sredstva obezbjeenja; ako su sve
obligacije jednako obezbjeene prestalim e se smatrati one obligacije koje su duniku na

40

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

najveem teretu; ako se ni prema ovom kriterijumu ne moe utvrditi red uraunavanja, data
isplata uraunavae se prema dugu koji je najranije nastao; ako ni to nije mogue djeli se
ispunjenje srazmjerno na sve dunikove obaveze prema istom povjeriocu.
Dokazivanje ispunjenja
-Osnovni dokaz isplate je priznanica koju je povjerilac obavezan izdati na zahtjev dunika
koji je uredno ispunio svoju obavezu.
-Priznanica je privatna isprava u pismenoj formi koja sadri podatke o izmirenom
potraivanju i potpis povjerioca.
-Ako je priznanica izdata po isunjenju glavne obaveze, sadri pretpostavku da su izmirene i
njene sporedne (akcesorne) obaveze.
-Obveznica je isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da e licu oznaenom u obveznici
odnosno donosiocu obveznice odreenog dana isplatiti iznos oznaen na obveznici i
pripadajue kamate.
-Vraanje obveznice od strane povjerioca dunik moe zahtijevati kada je svoju obavezu
uredno i u potpunosti ispunio i vraena obveznica sadri presumpciju potpunog izmirenja
obaveze.
-Ako se obveznica ne moe vratiti dunik je ovlaten zahtijevati da mu povjerilac izda javno
ovjerenu ispravu u kojoj e se utvrditi da je njegova obaveza ugaena.
-Ukoliko je dunik izvrio ispunjenje djelimino, moe zahtijevati da se ono konstatuje na
obveznici kao pismenoj ispravi.
Trokovi ispunjenja
-Trokove ispunjenja snosi sam dunik, jer se ispunjenje smatra njegovom radnjom iz
obligacije.
-Ovo dispozitivno pravilo moe biti neprimjenjeno ako se subjekti drugaije sporazume.
-Povjerilac snosi trokove koje sam izazove.

Prestanak obligacije bez ispunjenja

-Meu ostale naine prestanka obligacije, kod kojih subjekti, svojim izjavama volja, gase
obligaciju, ubrajaju se: prebijanje (kompenzacija), otputanje duga, prenov (novacija) i otkaz.
-Obligacije prestaju i po sili Zakona nastupanjem pravnih injenica: smrti subjekta,
sjedinjenjem (konfuzija) i nemogunou ispunjenja.

Prestanak obligacije bez ispunjenja voljom subjekata obligacije

Prebijanje (kompenzacija)
-Prebijanje ili kompenzacija je meusobno obraunavanje uzajamnih obligacija, prebija se
trabina sa trabinom, dug sa dugom.
-Ovakvom operacijom je mogue da doe do potpunog gaenja najmanje dvije (a moe i vie)
uzajamnih obligacija.
-Mogue je da se ako saldo ovakvog obrauna obligacija, pojavi smanjeni ili djelimini dug
(ostatak duga) na jednoj strani obligacionog odnosa, takva kompenzacija naziva se
djeliminom.
-Kada meu subjektima postoji vie uzajamnih obligacija, prebijanje se vri prema pravilima
koja vae za uraunavanje ispunjenja.
-Ako se pored glavnice duguju i sporedne obaveze (kamate i trokovi) tada red uraunavanja
poinje prvo od otplate trokova, zatim se otplauju kamata, a tek na kraju se ispluje
glavnica obaveze.
-Da bi prebijanje moglo proizvesti obligaciono-pravno dejstvo prestanka obligacija, obligacije
koje idu u preboj moraju biti kompenzabilne.

41

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Osnovni opti uslov kompenzibilnosti obligacija je njihova uzajamnost; uzajamne su one

obligacije kod kojih su subjekti ista lica ali sa razliitim, obligaciono-pravnim ulogama: jedno
lice je, u jednoj obligaciji, u ulozi povjerioca, a u drugoj kojom je vezan sa istim licem, u
ulozi dunika, i obratno.
-Ostali opti uslovi kompenzabilnosti obligacija su:
1. da su predmeti obe obligacije generike stvari (novac ili druge zamjenjive stvari istog
roda i kvaliteta tzv. jednorodne)
2. da su obe obligacije dospjele
3. da su obe prinudne (utuive tj. da nisu naturalne)
-Prebijanje ne nastaje po sili zakona ve je potrebna bar jednostrana izjava volje jednog od
subjekata o prebijanju.
-Ako jedna strana izjavi da ulazi u preboj, druga strana ne moe se protiviti toj izjavi ni na
koji nain osim prigovorom nepostojanja bilo kojeg od materijalnio-pravnih uslova za
prebijanje.
-Prebijanje pod ovim uslovima naziva se jednostrana kompenzacija.
-Prigovor odsustva uzajamnosti obligacija moe istai strana iz obligacije ako dunik da
izjavu o prebijanju neega to duguje povjeriocu sa onim to povjerilac duguje njegovom
jemcu.
-Prigovor zastare moe sprijeiti kompenzaciju ako su uslovi za prebijanje nastali nakon to
je jedno od potraivanja zastarjelo.
-Prigovor ustupanja (cediranja) moe se postaviti izmeu prijemnika (novog povjerioca,
cesionara) i dunika (cesusa) dunik ustupljenog potraivanja moe istai u preboj samo ona
svoja potraivanja koja je do obavjetenja (denuncijacije, notifikacije) o ustupanju mogao
istai u preboj ustupiocu (starom povjeriocu, cedentu).
-Prigovor zabrane prebijanja ako se prigovor zabranjenosti obligacije moe istai tada
prebijanje ne moe ni nastati; razlozi radi kojih se prebijanje ne moe izvriti jer to javni
poredak ne dozvojava su:
1. ako se potraivanje ne moe zaplijeniti,
2. ako se potrivanje koncentrie na vraanje stvari ili vrijednosti koje su date duniku na
uvanje ili poslugu, ili na stvari koju je dunik bespravno stekao ili je bespravno
zadrao,
3. ako je potraivanje nastalo namjernim prouzrokovanjem tete povjeriocu od strane
dunika,
4. ako se potrauje naknada tete prouzrokvane oteenjem zdravlja,
5. ako potraivanje potie od zakonske obaveze izdravanja,
6. ako je dunikovo potraivanje dospjelo za isplatu tek poto je tree lice stavilo
zabranu na povjerioevo potraivanje prema duniku.
-Sve to je zakonom zabranjeno vai i za ugovornu kompenzaciju, subjekti mogu svojom
voljom da mijenjaju opte uslove, pri tom se misli samo na jednorodnost i dospjelost.
Otputanje duga
-Otputanje, oprost ili otpust duga je saglasnost dunika sa izjavom povjerioca da nee
traiti ispunjenje (isplatu) duga.
-Opti otpust dugova je izjava kojom povjerilac svom duniku oprata sve dugove koji
postoje u vrijeme davanja takve izjave, nuna je saglasnost dunika.
-Pojedinani otpust duga je izjava povjerioca da nee traiti ispunjenje jednog svoga
potraivanja, sa ime se dunik saglasio.
-Otpust duga po svojoj pravnoj prirodi nije jednostrana izjava volje, ve ugovor.
-Pod otpustom duga ne smatra se:
1. odricanje od sredstava obezbjeenja,

42

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

2. otputanje duga jemcu.

-Vraanje zaloga ili drugih sredstava obezbjeenja (kapare, avansa, mjenice i sl.) nema
pravno dejstvo otpusta duga, jer ne znai povjerioevo odricanje od prava da trai ispunjenje
obligacije.
-Kada u jednoj obligaciji ima vie jemaca, a povjerilac oprosti dug samo prema jednom, tada
ostali sajemci stiu prigovor redukcije.
Prenov (novacija)
-Novacija je saglasnost volja (sporazum, ugovor) dunika i povjerioca o tome da neku svoju
postojeu obligaciju ugase i stvore, umjesto nje, novu.
-Novacijom se mijenja predmet ili pravni osnov postojee obligacije.
-Pretpostavke da bi obligacija nastala su:
1. da je postojea (stara) obligacija, koja se novira, bila punovana,
2. da i nova obligacija punovano nastaje, jer joj je predmet mogu i dozvoljen kao i
osnov, te da je odreen, odnosno odrediv,
3. nova obligacija mora da se razlikuje od stare bilo po pravnom osnovu, bilo po
predmetu (osnov je nov ili je predmet nov),
4. namjera noviranja (animus novandi), tj. zamjena stare obligacije njenim gaenjem i
istovremenim stvaranjem nove obligacije, mora biti jasno izraena.
-Ukoliko bi novacioni sporazum bio poniten, ponitenje bi imalo retroaktivno dejstvo (ex
tunc) i smatralo bi se (pravna fikcija) da stara obaveza nije bila nikad ni ugaena.
Otkaz
-Obligacije nisu trajni graansko-pravni odnosi, vrijeme trajanja obligacije ini period
vremena izmeu dvije vremenske take: momenta nastanka odnosa i momenta prestanka
odnosa.
-Ako vrijeme trajanja dugovinskog odnosa nije odreeno, svaka strana moe ga prekinuti
otkazom.
-Da bi otkaz, kao nain prestanka trajnog dugovinskog odnosa, kojem subjekti nisu odredili
rok trajanja proizveo pravno dejstva naina gaenja obligacija, otkaz mora biti dostavljen
drugoj strani.
-Otkaz, kao izjava volje moe se izjaviti u svako doba, otkazu ne mora da prethodi opomena,
ako to nije ugovoreno ili zakonom propisano-ovakav sluaj naziva se otkaz bez otkaznog
roka.
-Obligacioni odnosi mogu biti od poetka snadbjeveni poznatim otkaznim rokom.
-Otkazni rok moe biti ugovoren ili zakonom odreen.
-Otkazni dugovinski odnos je onaj koji je po svojoj prirodi predodreen da prestaje otkazom i
da se otkaz izjavljuje uz ostavljanje, drugoj strani otkaznog roka.
-Otkazni rok je period vremena od izjavljivanja otkaza pa do prestanka trajnog obligacionog
odnosa.
-Stranke mogu da odrede otkaz sa otkaznim rokom; to moe utvrditi zakon, a to se moe znati
i prema obiaju ili prirodi stvari.
-To se naziva primjeren rok i predstavlja pravni standard koji se popunjava onoliko potrebnim
vremenom koje je prema svim okolnostima konkretnog odnosa, potrebno dati strani kojoj se
upuuje otkaz.

Prestanak obligacije bez ispunjenja nastupanjem

zakonom utvrenih pravnih injenica
Smrt subjekta obligacije

43

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Smrt subjekta obligacije je prirodni nain prestanka samo onih obligacija kod kojih je dunik
fiziko lice.
-Obligaciona prava su prenosiva i otuiva (cesijom) isto kao i dugovi (intercesijom), ona su
nasljediva.
-Ali postoje obligacioni odnosi koji su, prema svojoj prirodi, najpretenije linog karaktera.
-Takva situacija postoji kada ni jedno drugo lice osim dunika ne moe da izvri dug iz
odreene obligacije.
-Ako bi se dogodilo da dunik obligacionog odnosa prestane postojati, tada bi obligacija, koja
je zasnovana s obzirom na njegova lina svojstva, osobine ili sposobnosti, prestala postojati,
po sili zakona.
Sjedinjenje (konfuzija)
-Obligacija je odnos izmeu dva lica-ako nemamo dva razliita lica, u ulogama povjerioca ili
dunika, tada nemamo ni obligacionog odnosa.
-Takva pojava se deava u sluaju nasljeivanja ili univerzalne sukcesije; kada dunik
nasljedi povjerioca ili obratno, gase se dugovanja ili potraivanja koja su do tada postojala.
-I pravna lica da se ujedine u jedno novo pravno lice raznim privredno-pravnim, statusnim
promjenama, fuzijama preduzea.
-Tada, izmeu novog privredno-pravnog subjekta i starog, koji se utapa u novi statusni oblik
pravnog lica, meusobni obligacioni odnosi prestaju.
Nemogunost ispunjenja
-Specijalne (individualne) obligacije prestaju kada njihovo ispunjenje postane nemogue
usljed okolnosti zbog kojih dunik ne dogovara.
-To su poznate objektivne okolnosti koje sadre sve elemente vie sile, osim jednog
spoljnosti.
-Ako se objektivne okolnosti isprijee dunikovoj namjeri ispunjenja, on nee vie biti duan
uredno ispuniti svoju obavezu, isplatiti dug.
-Samo e morati, da bi sa svoje strane, izbjegao odgovornost zbog neizvrenja obaveze, da
dokae objektivne okolnosti koje iskljuuju njegovu obavezu na izvrenje obligacije.
-Dunik se oslobaa odgovornosti (za ispunjenje obligacije, kao i za tetu) ako dokae da nije
mogao da ispuni svoju obavezu zbog okolnosti nastalih poslije formiranja obligacionog
odnosa, koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei.
-Rije je o naknadnoj objektivnoj nemogunosti ispunjenja specijalnih ili individualnih
obligacija.
-Generike obligacije ne mogu prestati nastupanjem objektivnih okolnosti.
-I kada sve to dunik ima od generikih stvari propadne, dunik se ne oslobaa svoje
obaveze, on snosi rizik sluajne propasti tih stvari.
-Izuzetno je mogue da se dunik generike obligacije oslobodi obaveze njenog ispunjenja,
ako propadne cijela masa njegovih stvari odreenih po rodu, samo ako je predmet generike
obligacije odvojen po masi.

Zastarjelost
Pojam i dejstvo
-Zastarjelost se javlja sa aspekta povjerioca kao zastarjelost potraivanja ili tube, a sa
aspekta dunika kao neobaveznost izvrenja preuzete obaveze.
-Zakonom je propisano da e onom povjeriocu koji svoje ovlatenje, kojim zahtijeva
ispunjenje obaveze, u zakonom propisanom roku ne koristi, prestati to pravo, tj. doi e do
zastarjelosti njegove tube prema duniku.
-Ovdje se radi o gubitku tube, tj. mogunosti da sudskim putem utui svoje potraivanje.

44

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Povjerilac moe podnijeti tubu, ali e sud uvaiti dunikov prigovor zastarjelosti, ako ga
podnese i time odbiti tubu.
-Sud ne vodi rauna o tome po slubenoj dunosti, pa ukoliko dunik ne upotrijebi prigovor,
sud e utvrditi postojanje potraivanja, te e zastarjelo potraivanje postati potraivanje
utvreno sudskom odlukom, koje e moi postati izvrno.
-Prema tome, zastarjelim se smatra samo ono samo ono potraivanje koje je sud na prigovor
dunika proglasio zastarjelim.
-Na tuenom duniku lei teret dokaza istinitosti navoda na kojim se njegov prigovor zasniva.
-Zastarjelost se zato objanjava kao slabljenje subjektivnog obligacionog prava gubitkom
zahtjeva zbog proteka vremena.
-Ako dunik ispuni obavezu koja je zastarjela, nee se smatrati plaanjem nedugovanog, ak i
ako je bio u zabludi.
-Po svjoj pravnoj prirodi ispunjenje zastarjele obaveze nije davanje nedugovanog ve davanje
dugovanog, ali ne vie kao pravne obaveze ve kao prirodne obaveze.
-Zastarjevanje poinje tei prvog dana poslije dana dospjelosti (poetak zastrnog roka vezan
je za dan kada je povjerilac stekao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze) i odnosi se na
obaveze koje dunik ne vri iako se od njega zahtijeva aktivno ponaanje.
-A kada je obaveza bila na neinjenje zastarjelost nastupa od dana kada je dunik postupio
protivno obavezi.
-Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena (zastarnog
roka).
-Izriito je zabranjeno pravnim poslom mijenjati rok zastarjelosti, kao i ugovoriti zastoj
zastarjelosti.
-Dunik se ne moe odrei zastarjelosti prije nego istekne zastarni rok.
-Nakon isteka roka pismenim priznanjem zastarjele obaveze ili davanjem kojeg realnog
sredstva obezbjeenja svoje obaveze, moe se odrei zastarjelosti.
-Zastara glavne trabine dovodi do zastarjelosti sporednih potraivanja.
-Ako je potraivanje bez roka, zastarni rok poinje tei od dana nastanka potraivanja, jer se
takva potraivanja mogu odmah utuiti.
-Kod periodinih davanja, zastarni rok poinje tei od dana neisplaivanja poslednjeg obroka
periodinog obligacionog odnosa.
-Potraivanje naknade tete prouzrokovane deliktom, poinje tei u subjektivnom roku od
momenta saznanja za tetu, ili u objektivnom roku, od nastanka prouzrokovane tete.
-Zastoj zastarjevanja je mirovanje zastarjevanja.
-Iz zakonom odreenih razloga (pretpostavki) zastarni rok za izvjesno vrijeme prestane tei tj.
prestane se uraunavati.
-Kada otpadnu zakonski razlozi neuraunavanja zakonskog roka, zastarni rok koji je mirovao
poinje iznova tei i vri se sabiranje sa zapoetim i privremeno umirovljenim zastarnim
rokom.
-Razlozi umirivanja tiu se linih odnosa izmeu povjerioca i dunika, dok takvi odnosi traju,
kao to su porodino-pravni odnosi.
-Zastoj zastrjevanja obaveze glavnog dunika nema dejstva prema jemcu.
-Iz drugih razloga i sa drugaijim dejstvom nastupa prekid zastarjevanja.
-Prekid zastranog roka izazivaju pravne injenice predviene zakonom, ako se zastarjevanje
prekine, propada rok koji je do tada istekao, tj. do nastupanja zakonom odreene pravne
injenice.
-Prekid zastarnog roka izazivaju sledee pravne injenice: priznanje duga, uinjeno
posrednom ili neposrednom izjavom (davanjem otplate, plaanjem kamata ili davanjem
obezbjeenja) i podizanje tube.

45

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Nakon to razlozi prekida zastarjelosti otpadnu, zastarjelost poinje tei iznova, a vrijeme
koje je do tada isteklo, ne rauna se.
-Prekid zastarjelosti potraivanja glavnom duniku dejstvuje i prema jemcu samo ako je do
prekida dolo nekim postupkom ili radnjom povjerioca pred sudom protiv glavnog dunika.
-Zastarni rok ili rok zastarjelosti je zakonom odreeno vrijeme protekom kojeg se pravo, tj.
trabina iz obligacionog odnosa ne moe vie prinudnim putem ostvariti, te se kae da se
tuba ugasila.
-Zastarne rokove s obzirom na dejstvo kao i na duinu trajanja dijelimo na opte i posebne.
-Opti zastarni rok odreen je na deset godina.
-To je najdui rok u ZOO, a odnosi se na sva ona potraivanja za koja Zakonom nije utvren
nikakav rok zastarjelosti, odnosno neki specijalni (posebni) rok.
-Meutim u ZOO postoji anomalija, po kojoj se specijalni rok izjednauje sa optim.
-Taj izuzetak odreen je za sva potraivanja utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili
sudskim poravnanjem ili odlukom drugog nadlenog organa ili poravnanjem sklopljenim pred
tim organom kada Zakon za njih predvia i krai rok.
-Ovaj specifian rok od deset godina ne odnosi se na privremena potraivanja koja dospjevaju
za ubudue, pa makar i utvrena ovim odlukama.
-Ovaj izuzetak nalazimo u materiji osiguranja, objektivni zastarni rok kod ugovora o
osiguranju ivota traje deset godina raunajui od prvog dana nakon prestanka kalendarske
godine u kojoj se osigurani sluaj dogodio.
-Specijalni zastarni rok odnosi se na zastarjevanje prava iz kojih potiu povremena
potraivanja.
-Ovaj rok poinje tei, rauna se, od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije
kojeg dunik vie nije izvrio svoju obavezu.
-Kada pravo iz kojeg izvire obaveza na povremena davanja zastari povjerilac gubi pravo ne
samo da zahtijeva budua povremena davanja ve i ona koja su dospjela prije toga.
-Objektivni rok za potraivanje naknade prouzrokovane tete iznosi pet godina od nastanka
tete i primjenie se samo ako oteeni u subjektivnom roku nije uspio saznati za tetu i
uinioca.
-Trogodinji zastarni rok primjenjuje se na:
1. subjektivni rok za traenje naknade prouzrokovane tete od kada je oteeni saznao za
tetu i tetnika,
2. povremena potraivanja od dospjelosti svakog pojedinanog davanja,
3. potraivanja koja potiu iz privrednih trgovakih poslova,
4. potraivanje zakupnina.
-Rok zastarjelosti za tete nastale povredom ugovorne obaveze izuzete su iz reima ovog
zastarnog roka i podvgnute su reimu propisanom za zastarjelost obaveze ijom je povredom
teta nastala.
-Zastarjelou obaveze glavnog dunika zastarjeva i obaveza jemca.
-Kada je rok zastarjevanja obaveze glavnog dunika dui od dvije godine, obaveza jemca
zastarjeva po isteku dvije godine od dospjelosti obaveze glavnog dunika izuzev kada jemac
odgovara solidarno sa glavnim dunikom.
-Jednogodinji rok zastare vai se za sledea potraivanja:
1. potraivanje naknade za izvrrene isporuke komunalnih energenata (elektro i termika
energija, plin, voda i sl.) i za izvrene komunalne usluge (odravanje istoe), ako su
izvrene isporuke, odnosno usluge izvrene za potrebe domainstva,
2. potraivanje naknade za upotrebu radio i TV prijemnika,
3. Potraivanje PTT usluga koje se naplauju u tromjesenim ili kraim razmacima,
4. potraivanje pretplate na povremene publikacije.

46

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Zastarni rok utvren posebnim propisima vrijedi za zastarjevanje naknade tete

prouzrokovane krivinim djelom, kada je za krivino gonjenje predvien dui rok zastare,
zahtjev za naknadu tete prema odgovornom licu zastarjeva u vremenu zastarjevanja
krivinog gonjenja.
-Rokovi u sluajevima zastoja zastarjelosti su:
1. ne moe nastupiti zastarjelost potraivanja maloljetnika ili poslovno nesposobnog lica
koje nema zastupnika dok ne proteknu dvije godine od sticanja poslovne sposobnosti
ili postavljanja zastupnika,
2. ne moe nastupiti zastarjelost potraivanja povjerioca koji se nalazi na odsluenju
vojnog roka ili vojnoj vjebi dok ne proteknu tri mjeseca od zavretka povjerioevih
aktivnosti,
3. Zastoj zastarjevanja krivinog gonjenja, u sluaju da je teta povjeriocu priinjena
krivinim djelom, povlai sa sobom zastoj zastarjevanja zahtjeva za naknadu tete.
-Rokvi u sluaju prekida zastarjelosti:
-U sluaju prekidanja zastarjelosti priznanjem duga od strane dunika zastarjelost poinje
iznova tei od datog priznanja.
-Ukoliko je izvrena novacija priznatog dugovanja, novo potraivanje zastarjeva za vrijeme
predvieno za zastaru novog potraivanja.
-U sluaju preduzimanja procesnih radnji protiv dunika radi utvrivanja, osiguranja ili
ostvarivanja trabine na sudu ili pred drugim nadlenim organom zastara zapoinje tei
iznova od zavretka (okonanja) spora, ili okonanja steajnog postupka, ili okonanja
postupka izvrenja ili obezbjeenja.
-Prekid zastarjelosti krivinog gonjenja dovodi i do prekida zastarjelosti tube za naknadu
tete, kada je teta prouzrokovana izvrenjem krivinog djela, a krivino gonjenje dotinog
krivinog djela koje je ujedno i tetna radnja, propisan je dui rok zastarjelosti.
Pravna priroda zastarjelosti potraivanja (zastarnih rokova)
-Zastarjelou prava ne prestaju, ne gasi se obligacija, nego se utuiva obligacija transformie
u neutuivu (prirodnu, naturalnu) obligaciju.
-Stvarna prava, lina i lino-imovinska ne zastarjevaju ali mogu prestati trajati.
-Ovdje postoje, s obzirom na porijeklo i funkciju dvije vrste rokova:
1. graansko-pravni materijalni rokovi zastarjelosti - ije proputanje dovodi do
meritornog odbijanja zahtjeva ili prigovora; na njega sud pazi samo po prijedlogu
stranaka,
2. procesno-pravni prekluzivni rokovi na njih sud pazi po slubenoj dunosti; mogu
biti subjektivni(krai): od dana saznanja za pravno relevantne injenice i objektivni
(dui): vezan za neku objektivu okolnost, nevezano za mo saznanja subjekta;
objektivni rok se izjednaava sa prekluzivnim rokom.
-Znaajna razlika imeu prekluzivnog roka i roka zastarjelosti je da prekluzivni rok ne moe
biti zaustavljen ili prekinut kao rok zastarjelosti; sud pazi na prekuzivni rok po slubenoj
dunosti, dok to ne mora da ini sa zastarnim rokom.

Ugovor
(Uopte o ugovoru kao izvoru obligacije)
Pojam ugovora
-Obligaciono pravni ugovor predstavlja saglasnost izjava volja dveju strana o nastanku,
mijenjanju ili prestanku obligacionih odnosa.
-Ugovor je osnov (izvor) nastanka obligacije .
-Ugovor je po svojoj pravnoj prirodi pravni posao i to dvostrani pravni posao.

47

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Oznaava se mnogobrojnim sinonimima: dogovor, sporazum, nagodba, pakt, konsenzus,

pogodba, konvencija, aranman, kao i posao.
-Subjekti su slobodni da odlue da li e uopte zakljuiti neki ugovor ili nee formirati takav
pravni odnos.
-Subjekti ugovora su slobodni da izberu tip ugovora i sadraj koji sami preciziraju; oni su
slobodni izabrati nain i formu ugovora.
-Ugovarai u toku trajanja ugovora mogu ugovor mijenjati ili ga ugasiti slobodno svojom
saglasnou volja.

Opti uslovi za zakljuenje ugovora

Sposobnost ugovaranja
-Sposobnost ugovaranja imaju poslovno sposobna fizika lica i pravno sposobna pravna lica.
-Ogranienu poslovnu sposobnost imaju maloljetnici sa 15 godina, ako su zasnovali radni
odnos.
-Ugovor koji zakljui pravno lice van okvira pravne sposobnosti ili fiziko lice bez poslovne
sposobnosti nema pravno dejstvo.
-Ugovori ogranieno poslovno sposobnih lica zakljueni bez odobrenja zakonskog zastupnika
su ruljivi pravni poslovi koji se odobrenjem mogu konvalidirati.
-Ukoliko drugi ugovara, po saznanju o poslovnoj nesposobnosti saugovaraa, ne odustane od
ugovora u roku od trideset dana, ugovor e konvalidirati, po sili zakona.
-Poslovno nesposobna lica mogu stupiti u dobroine ugovore kao nosioci prava (sticaoci
prava).
-Ako zastupnik prekorai ovlatenje, zastupani e biti vezan ugovorom samo ako ga odobri, a
ako zastupani u odreenom roku ne ratifikuje ugovor, zastupnik i zastupani e solidarno
odgovarati savjesnoj strani zbog eventualno pretrpljene tete.
-Punomo je ovlatenje za zastupanje koje vlastodavac izdaje punomoniku, otuda se esto
zastupanje po osnovu punomoi naziva ugovorno zastupanje.
-Zastupanje je sklapanje pravnih poslova u tue ime, za tui raun.
-S obzirom na obim punomoi, razlikujemo:
1. Opta (generalna) punomo kada punomonik moe poduzeti sve pravne poslove
vlastodavca, koji ulaze u redovno poslovanje vlastodavca. Ovdje ne ulaze posebni
pravni poslovi koje Zakon nabraja (preuzimanje mjenine obaveze, jemstva, sklapanje
poravnanja, besteretno raspolaganje itd.),
2. posebna (specijalna) punomo kada punomonik moe preduzeti samo pravne
poslove za koje je posebno ovlaten od vlastodavca, a pomou uputstva se odreuje
obim posebnog punomoja. Uputstva su posebne izjave koje ograniavaju
punomonika i unose se u pismeno u kojem je materjalizovana izjava o punomoi.
-Ograniavanje punomoi, tj. formiranje posebnog punomoja, ini se ili tzv.imperativnim
uputstvima ili fakultativnim ili indikacionim uputstvima.
-Imperativna uputstva su nareujua, zapovjedna i od njih nema odstupanja ukoliko se ne
kose sa pravilima instituta poslovodstva bez naloga i ulogom poslovoe bez naloga.
-Fakultativna uputstva nalau punomoniku da se po njima ponaa u redovnoj situaciji, a u
vanrednoj situaciji, prilikama i okolnostima moe od njih da odstupi po svojoj savjesti i
procjeni situacije.
-Indikaciona uputstva upozoravaju punomonika na neophodnu panju u postupanju u
voenju ovlatenih poslova.
-Moe se i suziti izdata punomo, bez da se to uini u naroitoj formi, ali ona nema efekta
prema savjesnom treem licu koje obavi, tj. sklopi pravni posao sa punomonikom; ve samo
vlastodavac ima pravo u tom sluaju na naknadu tete zbog prekoraenja okvira suene
punomoi, dakle tie se samo odnosa izmeu vlastodavca i punomonika.

48

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Postizanje saglasnosti volja o bitnim elementima ugovora

-Saglasnost volja ugovaraa sastoji se od podudarnosti njihovih volja u pogledu predmeta i
cilja ugovora.
-Mane volje su: zabluda (kada je volja formirana pod uticajem pogrene predstave tako da
izjavljena volja ne odgovara unutranjoj), prevara (kada je zabluda namjerno stvorena), i
prijetnja (kada je volja formirana u strahu izazvanom nedoputenom prijetnjom).
-Neistinitu volju imamo npr. kod nesporazuma, posredne izjave, fiktivnog ugovora,
neozbiljne izjave (mentalna rezervacija).
-Bitni elementi ugovora su oni sastojci o kojima stranke moraju postii saglasnost da bi
ugovor nastao; ti elementi zavise od prirode, odnosno tipa ugovora.
-Obino se bitni elementi sastoje od predmeta i osnova ugovora, ali i drugih pitanja kada je to
odreeno zakonom (tako se npr. rok trajanja javlja kod nekih ugovora kao bitan element, po
zakonu).
-Postoje i prirodni sastojci koji se najee utvruju zakonom i postaju sastavnim dijelom
zakljuenog ugovora i kada stranke o njima izriito nita ne zakljue.
-Nebitni sluajni sastojci ne utiu na punovanost ugovora, ali mogu da utiu na njegovo
dejstvo i trajanje, kakvi su : uslov i rok.
-Prema Zakonu, ugovor je zakljuen pod uslovom ako nastanak ili prestanak zavisi od
neizvjesne injenice.
1. odloni (suspenzivni) uslov ima retroaktivno dejstvo; ugovor e se smatrati
zakljuenim od trenutka pefekcije, ako se uslov ostvari,
2. raskidni (rezolutivni ) uslov ugovor je nastao i vai za svo vrijeme pendencije
(conditio pendet-uslov visi), odnosko dok se uslov ne izjalovi. Nesavjesno spreavanje
ostvarenja uslova strane na iji teret je utvren uslov, dovodi do ostvarenja uslova po
sili zakona.
3. nedoputen uslov je suprotan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim
obiajima, dovodi do nitavosti ugovora.
-Za svo vrijeme pendencije, tj. sve dok se uslov ne izjalovi ili ispuni, svaka je strana duna da
se uzdrava od radnje koja bi sprijeila nastupanje uslova.
-Rok je sporedni element koji stranke svjom voljom dodaju ugovoru i kojim dejstvo ugovora
ograniavaju vremenom, jer dejstvo nastupa tek od odreenog vremena (poetni rok, dies a
quo) ili traje do odreenog vremena (diesad quem).
-Prema prirodi rok se dijeli na prosti kod kojeg nema neizvjesnosti i sloeni koji je
kombinovan sa uslovom.
-Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od kojeg se rok rauna, a
zavrava se istekom poslednjeg dana roka.
-Rok odreen sedmicama, mjesecima ili godinama, poinje tei od dana nastanka dogaaja od
kojeg rok poinje tei; ovakav rok zavrava onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa
danom nastanka dogaaja od kojeg rok poinje tei.
-Ako poslednji dan roka pada u neradni dan, kao poslednji dan roka rauna se prvi radni dan.
-Ako je u ugovoru poetak ili zavretak roka oznaen izrazom poetak mjeseca raunae se
kao prvi dan u mjesecu, izraz sredina kao petnaesti dan u mjesecu, a kraj kao poslednji dan
mjeseca.
-Primjeren rok je faktiko pitanje; primjeren je kada se tako odredi da je, prema konkretnim
okolnostima, dovoljno dug da dunik moe izvriti svoju obavezu.
Predmet ugovora
-Punovaan ugovor mora da ima mogu, doputen i odreen ili odrediv predmet.

49

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Kae se da je predmet ono o emu je ugovor; predmet ugovora dobijamo odgovorom na

pitanje: ta se duguje?
-Ugovor moe imati i vie predmeta, jer se ponaanje ugovorne strane moe manifestovati
kao injenje (davanje ili izrada) ili neinjenje (proputanje ili trpljenje).
Osnov (kauza) ugovora
-Kauza ili osnov je bitan element ugovora, to je onaj razlog zato je neko uao u ugovor i
obavezao se na tano odreeno ponaanje prema sadraju ugovora.
-Objektivna teorija kauze pod osnovom podrazumijeva ekonomsku (imovinsku) promjenu
koju ugovarai izvravanjem ugovorne obaveze ele postii.
-Subjektivna teorija kao osnov (kauza) ugovorna strana smatra neposredni pravni cilj
ugovornog obavezivanja.
-Pravna posljedica nepostojanja osnova ili nedoputenosti osnova je nitavost ugovora.
-Nedoputen osnov je onaj koji je protivan prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim
obiajima.
-Ugovor sa takvim osnovom je apsolutno nitav.
-Kauzu treba razlikovati od titulusa, jer je titulus iri pojam i obuhvata sam pravni posao
(ugovor, javno obeanje nagrade i dr. ), ali i zakon i sudsku praksu.
Pobuda (motiv) ugovora
-Motiv (pobuda) je intimni poriv koji je teko saznatljiv i irelevantan sa stanovita kontrolnih
organa za ocjenu pravne relevantnosti punovanosti ugovora.
-Jedino kod dobroinih ugovora motiv postaje bitan i predmet panje kontrolnih sudskih
organa, koji su duni da ugovor sa nedoputenim motivom ponite.
-Izvan podruja dobroinih ugovora, motiv se uzima u obzir kad su oba ugovaraa nesavjesna
i oba ulaze u ugovor radi nedoputenih pobuda.

Posebni uslovi za zakljuenje ugovora

-Pod posebnim uslovima podrazumijevamo formu i nain zakljuenja ugovora.
Oblik saglasnih izjava volja ugovaraa (forma ugovora)
-Formu ugovora dijelimo prema: pravnom znaenju ili znaaju; subjektu koji postavlja
zahtjev u pogledu forme ugovora; sredstvima ispoljavanja (izjavljivanja) volje (pismena
forma javne isprave i realna forma).
-Prema pravnom znaaju formu dijelimo na:
1.
forma ad solemnitatem bitna je za nastanak i punovanost ugovora; ako se
od ugovaraa zahtijeva da ugovor saine u tano odreenoj formi oni su to obavezni
da potuju, jer drugaije nee moi stvoriti obligacije; forma se u takvom sluaju
pojavljuje kao bitan element ugovora.
2.
forma ad probationem je zahtjev koji se pred ugovaraa postavlja radi
dokazivanja da je neki ugovor zakljuen; u uporednom pravu ona je jedino dokazno
sredstvo, kad se radi o ugovorima vee vrijednosti.
-Vana podjela forme je na:
1.
zakonsku formu to je zakonom konstituisana obaveza za ugovarae koji
tada, u pogledu forme svojih izjava volja, nemaju slobode ugovaranja. Zahtjev zakona
u pogledu forme uglavnom se svodi na propisivanje obaveznosti pismene forme.
Pismena forma podrazumijeva da su ugovarai obavezni svoje saglasne izjave
formirati kao pismenu ispravu (pismeno - fiksiran tekst koji ugovarai potpiu). Forma
ovjerene isprave ima dokazni znaaj, jer se ovjeravaju potpisi na ispravi. Forma javne

50

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

isprave podrazumijeva aktivno uee slubenog lica u sastavljanju ugovora njegovim

ovjeravanjem.
2.
realna forma smatra se da je ZOO raskinuo sa realnom formom dosljedno
sprovodivi konsenzualizam imenovanih ugovora. Jedino institut kapare nastaje na
bazi ugovorne forme.
3.
ugovorena forma je onda kad se o njoj ugovarai sporazumiju. Oni
uslovljavaju punovanost i nastanak ugovora davanjem izjava u odreenoj formi, ova
forma ima znaaja samo za ugovarae.
-Formalni ugovori se raskidaju neformalnim sporazumom; izuzetno, ako zakon to zahtijeva ili
ako iz cilja forme to proizilazi, raskid se mora izjaviti u odreenoj formi (npr. pismeni otkaz).
Sankcije nepotovanja forme
-Posljedice nepotovanja forme kao bitnog elementa je nevanost takvog ugovora, a ako
forma nije bitan element, ugovor e nastati.
-Prema tzv. teoriji realizacije kada su obaveze iz ugovora, koji je trebalo pismeno zakljuiti,
izvrene (u cjelosti ili preteno) takav ugovor se smatra od poetka ex nunc, punovanim.
-Izvrenje obaveza dunika je realna radnja koja iz socijalno-ekonomskih razloga konvalidira
nepunovaan ugovor.

Naini zakljuivanja ugovora

-Kao nain zakljuivanja ugovora podrazumijevamo metod i tehniku koja se razvila u pravu i
koritenjem koje stranke postiu svoj cilj.
Pregovori
-Pregovori su vanpravna pojava i hronoloki prethode prihvatanju ponude.
-Meusobni preliminarni kontakti buduih ugovaraa slue upoznavanju, zbliavanju,
otkrivanju i prepoznavanju zajednikih interesa i potreba i prepoznavanju (detekciji) budueg
ponaanja ugovaraa kako bi se izbjegla neugodna iznenaenja i spoznale njihove meusobne
mogunosti za izvrenje ugovornih obaveza.
-Njima se ne stvaraju, u praviliu, pravne obaveze ili obligacije; voenje pregovora ne
obavezuje na zakljuenje ugovora.
-Pregovori su tehnika koja se koristi kada se oekuje postizanje saglasnosti volja stranaka o
nekom vrijednom i komplikovanom poslu.
-Svaka strana snosi svoje trokove ili plaa ono to i potroi i na to daje novac ili kakve
druge izdatke.
-Zajednie trokove snose pregovarai podjednako.
-Odgovornost za voenje pregovora (culpa in contrahendo) javlja se kao obligacija na
naknadu tete koju snosi onaj pregovara koji ue u pregovore nesavjesno, tj. bez stvarne
namjere da ugovor i zakljui ili namjeru da zakljui ugovor bez osnovanog razloga, tokom
pregovora napusti iznevjeri.
Punktacije
-Punktacije su skica, neki elementi budueg ugovora koje treba razraditi.
-Obino nastaju kao rezultat pregovora i slue pregovaraima kao orijentacija kada budu
sjeli da detaljnije i definitivno urede sva nuna pitanja budueg ugovora.
-Punktacije nisu bez ikakvog pravnog dejstva, njih titi naelo savjesnosti i potenja.
-Mogu se, u toku razrade, do i prilikom sklpanja ugovora, zajednikom aktivnou stranaka,
bitno mijenjati.
Ponuda

51

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ponuda je jednostrana izjava volje jednog od buduih ugovraraa, odreenog lica koje se
naziva ponudilac, i koje ju upuuje eventualnom buduem saugovarau (ponuenom i
prihvatiocu) sa prijedlogom u kojem je jasno i ozbiljno izraena namjera da je ponueni
prihvati i na taj nain stvori ugovor.
-Da bi bila pravno relevantna ponuda treba da sadri potrebne elemente:
1. ponuda mora biti primljena i upuena (izjavljena) od strane odreenog lica
(ponudioca) ili od strane njegovog ovlaenika. Punudilac je vezan ponudom, on je
duan da saeka blagovremenu izjavu o prihvatu i da sa licem koje mu blagovremeno i
pozitivno odgovori zasnuje pravni odnos.
2. ponuda se alje (izjavljuje) ponuenom koji je, isto tako, u pravilu, odreeno lice ili
se dostavlja njegovom ovlaeniku. Prema naem pozitivnom pravu opta ponuda koja
sadri sve bitne sastojke ugovora, a upuena je neodreenom krugu lica vai kao
ponuda ukoliko je to primjereno okolnostima posla ili obiajima.
3. ponuda mora da sadri animus contrahendi, ta namjera mora biti jasno izraena kako
iz same izjave tako i iz okolnosti i obiaja, dakle ta namjera mora biti ozbiljno data.
Obavjetavanje i reklamiranje putem mas-medija ne moe se smatrati ponudom u
pravnom smislu rijei, ona se pravno kvalifikuje kao poziv za slanje ponude.
4. ponuda treba da sadri sve bitne sastojke bududeg ugovora.
5. o formi ponude mora se voditi rauna ako to zakon zahtijeva. Ova zakonska obaveza,
u pogledu forme, obavezuje i ponudioca i ponuenog.
Dejstvo ponude
-Ponuda obavezuje ponudioca na taj nain to e se on nai u ugovoru ako njegovu ponudu
akceptira, blagovremeno, odreeno lice (prihvatilac).
-Nju je mogue opozvati sve dok ponueni ne primi ili je primi istovremeno kad i opoziv.
-Ponudilac je obavezan da naznai rok do kojeg e se smatrati vezanim ponudom.
-Ako je rok oznaen u ponudi on poinje tei od datuma oznaenog u ponudi kao dana
poetka roka, ako nije oznaen, dispozitivno je pravilo da rok poinje tei od izjavljivanja
ponude.
-Ponuda izjavljena odsutnom licu s kojim ponudilac nije u neposrednom, prisnom kontaktu,
bez utvrenog roka za prihvatanje, obavezuje u uobiajenom, primjerenom roku
(prilagoenom datim okolnostima).
-Ponuda uinjena prisutnom licu, tzv. neposredna ponuda traje koliko i kontakt
zainteresovanih lica i gasi se prihvatanjem ili razilaenjem lica bez prihvata ponude.
Prihvat
-Prihvat ponude je takva izjava ponuenog lica, koje u potpunosti, bez rezervi, jasno i
ozbiljno, pozitivno odgovori na ponudu.
-Da bi bio pravno relevantan potrebni su sledei elementi:
1.
ako je saglasna izjava ponuenog upuena ponudiocu,
2.
ako je iz sadraja izjave o prihvatanju ponude jasno vidljivo da se odnosi na
sve objektivne i subjektivne bitne elemente ponude,
3.
ako sadri jasno izraenu namjeru obavezivanja,
4.
da je data u propisanoj formi, ako je forma za taj tip ugovora propisana.
-Prihvat je pravno relevantan i ako se uini konkludentnim radnjama.
-utanje nije konkludentna radnja, nije prihvatanje.
-Izuzetak je predvien samo za lica koja stoje u stalnoj poslovnoj vezi sa ponudiocem kada su
u pitanju tzv. sukcesione isporuke.
-To lice je duno odmah i izriito da odbije ponudu inae se smatra da je tada utanjem
prihvatio ponudu.

52

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ako ponueni prihvati ponudu, a ponudilac je onda dopuni smatra se da je ponuda odbijena.
-Tad se javlja ponuda na ponudu, jer je ponudilac izjavio novu ponudu, prihvat mora biti
slika u ogledalu ponude.
-Prihvat nije neopoziva izjava volje, ako ponudilac primi opziv najkasnije istovremeno sa
prihvatom, ugovor nee nastati.
-Zadocnjeli prihvat je nova ponuda; ako je izjava o prihvatu uinjena blagovremeno, ali je
dolo do kanjenja zbog dostavljaa, dejstvo prihvata zavisi od savjesnosti ponudioca - ako je
savjestan, ugovor je zakljuen.
-Smrt ili nastupanje ugovorne nesposobnosti koja se desi nakon izjavljivanja ponude, a prije
njenog prihvatanja, ne slabi, odnosno ne anulira dejstvo ponude, osim kada to proizilazi iz
namjere stranaka, obiaja, ili prirode posla.
Zakljuivanje ugovora uz saglasnost treeg lica
-Dozvola i odobrenje su izjave volje treih lica.
-Dozvola je saglasnost koju tree, ovlateno, lice treba dati prije zakljuenja ugovora i o ijem
davanju suvereno odluuje, jer je na to ovlateno.
-Ovo je odloni uslov, bez koga ugovor nee nastati.
-Odobrenje je izjava volje treeg lica koje se moe dati nakon to je ugovor perfektuiran; na
ve sklopljen ugovor djeluje kao raskidni uslov.
-Ukoliko tree ovlateno lice da odobrenje dejstvo e biti retroaktivno i smatrae se da je
ugovor proizveo dejstvo od poetka, ex tunc.
-Forma ovih saglasnosti je ona ista koja se trai za ugovor o kojem se odluuje od strane
treih lica.
-Ovakav, uslovljeni nain zakljuivanja ugovora, predvia se ili u javnom interesu ili u
interesu ugovornih strana.
-Ovakvo davnje saglasnosti je bitno kod ugovora koje zakljuuje maloljetnik sa 14 godina.
-Ugovor koji maloljetnik zakljui, a staralac ga ne srui, proizvodi pravno dejstvo.
-Saugovara ima samo pravo da odustane, ako je bio savjestan ili prevaren od strane
maloljetnika (rok je 30 dana).
-Saugovara moe pozvati zastupnika da da svoju saglasnost (rok 30 dana), ako on to ne uini
saglasnosti nema.
Ugovori po pristupanju (adhezioni)
-Ugovori po pristupanju su takvi ugovori koji se zakljuuju tako to pristupaju u ugovorni
odnos koji je ve pripremljen.
-Sadrinu ugovornog odnosa ne odreuju stranke tek svojom saglasnou volja.
-Od prihvatioca se ne zahtijeva nikakvo izjavljivanje volje nego on jednostavnim, faktikim
radnjama primjernim konkretnim okolnostima (npr. ulaskom u prevozno sredstvo putnik
zakljuuje ugovor o prevozu) zakljuuje ugovor.
-Ove ugovore razvila je francuska pravna teorija za potrebe javnih slubi.
-Smatra se da se zasnivaju na osnovu generalne (opte) i permanentne (stalne) ponude,
ponude koja se ne gasi jednokratnim prihvatanjem.
-Mnogi detalji i eventualna rjeenja za mnoge budue sporne pojedinosti obino su data u
formi pravila, pravilnika, tarifa ili optih uslova; ove reglmane obino odreuje, priprema
jedna ugovorna strana i oni su sastavni dio svakog pojedinanog zakljuenog ugovora, uz
uslov da su objavljena u asu zakljuenja ugovora (naelo publiciteta).
-Ovdje se radi o tome da je ravnopravnost ugovaraa, kao jedno od osnovnih naela, ozbiljno
ugroena.
-eljeznica, PTT, osiguranje, komunalne usluge su jedna od najeih podruja primjene.

53

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Tipski ugovori su oni koje vodei subjekti (profesionalna udruenja, strukovne organizacije)
pripremaju i donose, te ih stavljaju na raspolaganje svim buduim ugovaraima iz neke
brane (ugovori o trgovanju naftom, plinom, itom, i dr. gdje ugovarai unose samo
najnunije podatke o koliini, cijeni i sl.).
-Standardni ugovori su oni ugovori koje priprema jedna strana da bi olakala zakljuivanje
ugovora iji je predmet asortiman proizvoda kojim trguje.
-Za osnovne bitne elemente ostavljen je prazan prostor, koji se, ako doe do perfekcije
ugovora popunjava (npr. predmet, cijena, rok plaanja, rok isporuke i sl.).
-Ovakvi ugovori su esti u odnosima potroaa i trgovine.
Predugovor
-Predugovor je jedan od posebnih naina zakljuenja ugovora.
-Predugovor pored osnovne obaveze predugovaraa (da e zakljuiti ugovor), koja se
oznaava i kao predmet predugovora, mora da sadri sve bitne elemente budueg glavnog
ugovora ili, prosto, ugovora.
-Da bi bio punovaan mora biti u istoj formi kao i ugovor.
-Predugovor je jedan privremeni odnos koji prestaje na sledee naine:
1. kad predugovarai zakljue (glavni) ugovor i postanu ugovarai; ako je u predugovoru
postavljen rok za zakljuenje (glavnog) ugovora, strana koja insistira na zakljuenju
ugovora ima pravo da postavi zahtjev za zakljuenje (glavnog) ugovora u roku od 6
mjeseci nakon isteka ugovorenog roka ili u roku od 6 mjeseci od isteka roka koji se
moe utvrditi po prirodi ugovora.
2. kada se ne zakljui ugovor zbog nastupanja promijenjenih okolnosti.
Zakljuivanje ugovora predajom stvari (realni ugovor)
-Realni ugovori su ugovori u kojima je pored postizanja saglasnosti o bitnim elementima
potrebno istovremeno izvriti i predaju stvari.
-Kod zakljuivanja realnog ugovora razlikuju se dvije faze: u prvoj se postie saglasnost volja
obeanje predaje, dok je druga faza predaja predmeta ugovora.
-Tek nakon izvrene predaje stvari realni ugovor se smatra zakljuenim.
Zakljuivanje ugovora opcijom (opcioni ugovor)
-Opcioni ugovor nastaje izjavom volje samo jedne ugovorne strane jer je na takav nain
ovlatena ugovorom ili zakonom.
-Opcija je ugovor koji kupcu daje pravo, ali ne i obavezu, da u odreeno vrijeme kupi (engl.
call option) ili proda (engl. put option) odreenu robu po unaprijed dogovorenoj cijeni (engl.
strike price), za to pravo kupac plaa prodavcu premiju (engl. premium).
-Ako kupac ne eli da realizuje opcije, ona ostaje neiskoritena, prodavac zadrava premiju.
-Kupovina call opcije daje kupcu pravo da kupi odreenu robu po odreenoj cijeni.
-Call opcija slui kao instrument zatite od rizika u sluaju neeljenog porasta cijena te robe.
-Kupovina put opcije daje kupcu pravo da proda odreenu robu po oreenoj cijeni i slui
kao instrument zatite u sluaju neeljenog pada cijene.
-Prodaja call opcije obezbjeuje prodavcu premiju, koja zavisi od cijene po kojoj kupac
moe da kupi robu na koju glasi opcija; to je cijena nia, premija je via.
-Prodaja put opcije analogna je prodaji call opcije, i pribjegava joj se u sluaju suprotnih
oekivanja na tritu.
Zakljuivanje ugovora javnim nadmetanjem
-Nadmetanje je zakljuenje ugovora sa onim licem koje nudi najpovoljnije uslove.

54

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Cilj nadmetanja je utakmica kod zakljuenja ugovora kako bi odreeno lice zakljuilo
ugovor pod najpovoljnijim uslovima.
-Dva su naina nadmetanja: prikupljanje ponuda i usmenim nadmetanjem (aukcija, licitacija).
Nadmetanje prikupljanjem ponuda
-Do zakljuenja ugovora doi e kada prikuplja ponuda prihvati jednu od podnesenih
ponuda, iako se on u raspisu ne obavezuje da e ugovor, u svakom sluaju i zakljuiti.
-Stoga je prikupljanje ponuda samo inicijativa za davanje ponuda, a ne stvara pravnu obavezu
na zakljuenje ugovora.
-Odgovornost prikupljaa ponuda bi se mogla traiti samo ako on ne bi savjesno razmotrio
svaku prispjelu ponudu, te bi se njegovo ponaanje moglo ocijeniti kao zloupotreba prava na
inicijativu za sastavljanje ponuda u cilju zakljuenja ugovora.
-Dosljedno tome bio bi odgovoran za eventualno nastalu tetu ponuau.
-Trokovi sastavljanja ponude su poslovni rizik ponuaa.
-Treba razlikovati nadmetanje prikupljanjem ponuda u cilju zakljuenja ugovora i konkursa
kao jedne vrste javnog obeanja nagrade kao posebnog izvora obligacionih odnosa koji se
zasniva jednostranom izjavom volje.
-Osnovne razlike su u pogledu pravnih posljedica.
-Nadmetanju je cilj zakljuenje ugovora, dok je konkurs samostalan izvor obligacija.
-Kod raspisivanja konkursa obligacioni odnos uvijek nastaje, dok kod raspisa o prikupljanju
ponuda ne mora nastati.
-Prikupljanjem ponuda trai se da zainteresovano lice izvri neku pravnu radnju (sastavljanje
ponude) dok se konkursom trai izvrenje faktike radnje (izrada projekta).
-Volja prikupljaa ponuda je subjektivna, dok je volja organizatora konkursa objektivizirana,
jer je u samom konkursu predvien nain ocjenjivanja postignutog rezultata preduzete radnje
od strane uesnika konkursa (rezultat je opisan kako treba da izgleda kada se postigne) i
unaprijed je formirana ocjenjivaka, konkursna komisija.
Usmeno nadmetanje (licitacija, aukcija)
-Ovaj nain zakljuivanja ugovora organizuje se tako to se pozivaju zainteresovana lica na
odreeno mjesto i u odreeno vrijeme da uzmu uea u usmenom javnom nadmetanju za
zakljuenje odreenog ugovora s licem koje organizuje nadmetanje.
-Jedanput sastavljena ponuda, u toku nadmetanja ne spreava uesnika da neogranien broj
puta ponudu mijenja sastavljanjem povoljnije ponude.
-Pravno valjana je posljednja ponuda, jer je, u pravilu, najpovoljnija.
-Dvije su podvrste usmenog javnog nadmetanja:
1. Nadmetanje stavljanjem prihvata ponude Organizator javnog nadmetanja stavlja
prisutnim uesnicima javnu ponudu za zakljuenje ugovora, s tim da se ugovor smatra
zakljuenim sa onim uesnikom iji prihvat, po kriterijumima injenica koje su u
ponudi navedene, bude ocijenjen kao najpovoljniji. Prihvat ne treba u svemu da
odgovara ponudi. Ako se radi o zakljuivanju neformalnog ugovora, ugovor se ima
smatrati zakljuenim u momentu konstatacije da je nadmetanje zavreno i to sa onim
uesnikom koji je poslednji dao prihvat ponude. Ako se za ugovor trai pismena forma
mogue je dvojako rjeenje, po pitanju zakljuenja ugovora: prvo, ako se vodi
zapisnik nadmetanja, ugovor je zakljuen kada ga potpiu ponudilac i prihvatilac
ponude, ili, drugo, ako se ne vodi zapisnik nuno je sainjavanje i potpisivanje
pismene isprave. Osiguranje raspisivaa usmenog javnog nadmetanja (sredstvo
obezbjeenja) u pogledu potpisa pismene isprave, tj. docnijeg zakljuivanja ugovora
sa najpovoljnijim prihvatiocem, postie se tako to se nadmetanju putaju lica koja su
prethodno poloila odreeni iznos novca na ime kaucije. Zbog toga, ako se

55

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

najpovoljniji prihvatilac kasnije predomisli i ne pristupi zakljuenju ugovora, kaucija

mu propada. U tom sluaju nadmetanje se ponavlja.
2. Nadmetanje stavljanjem ponuda odvija se tako da se pristupi stavljanju
najpovoljnije ponude, s tim da e ugovor organizator zakljuiti sa onim uesnikom
ija ponuda bude najpovoljnija. Organizator unaprijed objavljuje koji ugovor i
povodom ega eli zakljuiti i kakvu ponudu oekuje. Odreuje i polazne elemente
npr. najviu, odnosno najniu cijenu i sl. Najkasnija i najpovoljnija ponuda data
neposredno prije zakljuenja (zavretka) javnog nadmetanja smatrae se
najpovoljnijom i pravno relevantnom za zakljuenje ugovora. Zakljuenje (zavretak)
javnog nadmetanja ne mora da znai automatsko prihvatanje ponude. Organizator
mora izjaviti prihvat. Organizator nije, u svakom sluaju, po ovom nainu javnog
nadmetanja, obavezan da prihvati najpovoljniju ponudu. Obavezan e biti da prihvati
najpovoljniju ponudu ako je tako izriito izjavio i tada je ne moe bezrazlono odbiti.
Ponua, koji je dao najpovoljniju ponudu, u tom sluaju bi mogao tubom traiti
ustanovljenje postojanja ugovora.

Perfekcija ugovora
-Pod perfekcijom ugovora podrzumijevamo zavretak radnji zakljuivanja ugovora.
-Vrijeme zakljuivanja ugovora je bitno za procjenu poetka trajanja obligacionog odnosa
kao i njegovog zavretka.
-Vrijeme zakljuenja ugovora razliito se utvruje u zavisnosti od toga da li su ugovorne
stranke bile u neposrednom ili posrednom kontaktu.
-Ako su ugovarai bili u neposrednom kontaktu znai da su bili prisutni izjavljivanju ponude i
prihvata ili su stajali u neposrednoj telefonskoj, teleprinterskoj i radio vezi.
-Ponuda izjavljena u tim okolnostima mora se prihvatiti bez oklijevanja, i bez odlagnja.
-Ako se ne prihvati bez odlaganja smatrae se odbijenom.
-Kada lica nisu u neposrednom kontaktu njihovo komuniciranje je vezano za odreena
svojstva posrednog komuniciranja kao to je pismo.
-Razmjena ponude i prihvata tada se smatra da postoji izmeu odsutnih lica.
-Momenat zakljuenja ugovora, kada se radi o odsutnim licima je onaj isjeak vremena kada
ponudilac primi prihvat ponude; pozitivno pravo usvaja teoriju prijema.
-Prema teoriji izjave ugovor se smatra zakljuenim kada ponueni izjavi da prihvata ponudu
(napie pismo kojim izraava svoj pristanak na datu ponudu).
-Po teoriji odailjanja (otposlanja, otpreme, mail-box teoriji anglosaksonskog prava) ugovor
je zakljuen kada izjava bude upuena ponudiocu (pismo koje sadri izjavu o prihvatu predato
je na otpremu poti, ubaeno je u potansko sandue).
-Odailjanjem prihvata gasi se ponudioevo pravo da opozove ponudu.
-Prema teoriji saznanja ugovor je zakljuen kada ponudilac sazna za sadraj izjave o
prihvatanju ponude (proita pismo takvog sadraja).
-Mjesto zakljuenja ugovora je mjesto na kojem je izjavljena ponuda (nakon koje je slijedio
prihvat) kada su lica prisutna, tj. u neposrednom kontaktu.
-Kada su lica odsutna, tj. nisu u neposrednom kontaktu, kao mjesto zakljuenja ugovora
smatra se prebivalite ili sjedite ponudioca u trenutku kada je uinio ponudu.

Podjela ugovora
1. Jednostrani i dvostrani ugovori
-Jednostrani ugovor proizvodi obligaciono-pravno dejstvo, tj. obveze samo za jednu
ugovornu stranu, dok druga ima samo prava (npr. ugovor o poklonu ili o posluzi).

56

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Jednostrano nesvreni ugovori su oni ugovori koji su nastali kao jednostrani da bi do

izvrenja stekli osobine dvostranih ugovora, jer su se na strani titulara prava stekle neke
obaveze.
-Kod dvostrano obaveznih ugovora obaveze su raspodijeljene i na jednu i na drugu stranu,
stvaraju se tzv. sinalgmatike obligacije.

2. Teretni i dobroini ugovori

-Kada se radi o teretnom ugovoru jedan ugovara duguje drugom naknadu za ono davanje ili
injenje koje od njega prima dok se kod dobroinih ugovora ne daje nita za uzvrat onome
od koga se neto prima.
-Teretni ugovori oznaavaju se i kao ekvivalentni.
-Po prirodi stvari, teretni ugovori su i dvostrani.
3. Komutativni i aleatorni ugovori
-Kod komutativnih ugovora odnos uzajamnih davanja je definisan od strane ugovaraa i
tako uinjen izvjesnim ve prilikom nastanka ugovora.
-U aleatornom ugovoru vrijednost i odnos meusobnih prava i obaveza je uslovljen i
neizvjestan.
-Svi komutativni ugovori su u pravilu teretni.
-Komutativni ugovori nazivaju se i ekvivalentnim, jer se vodi rauna o tome da uzajamna
davanja budu po vrijednosti srazmjerna.
-Iz aleatornih ugovora mogu da nastanu naturalne obligacije.
-Kod aleatornih ugovora vrijednost uzajamnih davanja moe biti mnogo vea ili ispod svakog
oekivanja.
-U aleatorne ugovore spadaju: ugovor o igri, ugovor o opkladi i ugovor o osiguranju.
-Ugovor o igri je sporazum dva lica o tome onaj ugovara koji u igri izgubi isplati
saugovarau, ili od njega odreenom licu, (pobjedniku) odreeni iznos novca ili kakvu
drugu imovinsku korist.
-Ugovor o opkladi nastaje kada dva ugovaraa dogovore da onaj ije tvrenje o nekoj
spornoj injenici bude utvreno kao netano isplati saugovarau ugovoreni iznos novca ili
neku drugu odreenu imovinsku korist.
-injenica koja se pogaa moe biti prola, sadanja ili budua, ali ona ne smije biti poznata
ugovaraima u asu zakljuenja ugovora.
-Ako je znanje o toj injenici bilo poznato jednoj ili obema ugovornim stranama, ugovor o
igri ili opkladi je nitav.
-Ugovor o kupovini ili prodaji nade je aleatoran, jer on deponuje cijenu kod prodavca za
nadu da e predmet prodaveve obaveze nastati (npr.cijeli ulov ribe iz jednog ribolova ne
zna se da li e je upote biti, kakvog kvaliteta, u kojoj koliini).
-Ugovor o kupovini nadanih stvari nije aleatoran jer kod njega ne postoji neizvjesnost da li
su stvari nastale; neizvjesnost je samo u pogledu kvaliteta.(npr. ugovori se kupovina stotinu
tona kukuruza prologodinje etve po cijeni od hiljadu dinara po toni).
4. Neformalni i formalni ugovori
-Neformalno izjavljivanje volje je pravilo prihvaeno u savremenom obligacionom pravu,
koje dozvoljava ugovaraima da svoju saglasnost izjava volja perfektuiraju i stvore
obligaciono pravno dejstvo, ako svoje izjave daju u bilo kom obliku.

57

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Neformalnost ne znai odsustvo forme izjave volje, nego slobodu u izboru forme izjave
volje.
-Formalni ugovori su oni kod kojih stranke imaju obavezu da svoje volje izjave u tano
odreenom obliku kako bi ugovor imao obligaciono pravno dejstvo.
5. Trenutni i trajni ugovori
-Trenutni ugovori su oni kod kojih izmeu nastanka i prestanka ugovornih obaveza nema
proteka vremena, trajni ugovori su oni kod kojih ima.
-Trajni ugovori se dijele na ugovore sa periodinim izvrenjem, kod kojih dunik svoju
obavezu izvrava u obrocima, jednakim intervalima vremena i na isti nain i na ugovore sa
sukcesivnim obavezama, kod kojih se cijela obaveza izvrava, ali u djelovima i odreenim
terminima.
6. Kauzalni i apstraktni ugovori
-U pozitivnom pravu vai princip da su svi ugovori , da bi bili punovani kauzalni, bez obzira
na to da li je rije o teretnim i dobroinim ugovorima.
-Zakonska je pretpostavka da svaka obaveza ima svoj osnov mada nije zakonski izraen.
-Kod apstraktong ugovora nije poznat cilj radi kojeg se stranke obavezuju.
-Nae pozitivno pravo ne priznaje apstraktne ugovore, ali priznaje apstraktne dugove iz
jednostranih izjava volje (npr. papira od vrijednosti) ili iz asignacije (potraivanje asignatara
prema asignatu).
-Jedan kauzalni ugovor mogue je pretvoriti u apstraktni pomou novacije.
-Njemako pravo poznaje apstraktne ugovore u dva vida: apstraktno obeanje duga i
apstraktno priznanje duga.
7. Imenovani i neimenovani ugovori
-Imenovani ugovori su oni ugovori koji su od strane zakonodavca dobili ime.
-Pored davanja imena zakonodavac ovoj klasi ugovora ureuje i sadraj, preteno
dispozitivnim pravilima.
-Neimenovani ugovori su posljedica ili produkt naela slobode ugovaranja.
-Ugovori svakodnevno nastaju i lica nisu duna da zakljuuju samo imenovane ugovore.
-Potrebe prakse tee realizaciji autonomne volje subjekata na neodreen broj ugovornih
formi.
-Bitno je da se njihova volja izjavljuje u okvirima optih pravila ugovornog obligacionog
prava.
-esto se neimenovani ugovori pojavljuju kao tzv. mjeoviti ugovori.
8. Jednostavni i mjeoviti ugovori
-Mjeoviti ugovor spaja u jednu pravnu cjelinu osobine dvije ili vie raznih vrsta imenovanih
ugovora.
-Mjeoviti ugovor stvara materijalnu povezanost raznih poznatih (jednostavnih) ugovornih
elemenata i karakteristika.
-Kod mjeovitih ugovora problem se javlja kroz primjenu pravilla koja su propisana samo za
imenovane ugovore, koji su po svojoj pravnoj strukturi, jednostavni.
-Zbog toga, jedni se zalau za primjenu onih pravila imenovanih ugovora, koja preovlauju u
mjeovitom ugovoru, te se njihov pogled o tom pitanju oznaava kao teorija apsorpcije.
-Drugi su skloni primjeni onih pravila imenovanog ugovora kojem je mjeoviti najsliniji
prema teoriji analogije.
-Trei su skloni da slijede karakteristike i sadraj mjeovitog ugovora i da primjene sva
pravila koja se u njima susreu prema teoriji kombinacije.

58

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-etvrti zagovaraju primjenu pravila koja se od strane suda ine najprimjerenijim za dati
odnos, te se njihovo shvatanje oznaava kao teorija kreacije.
9. Samostalni (glavni) i sporedni (dopunski ili akcesorni) ugovori
-Samostalni ugovor proizvodi dejstvo nezavisno od postojanja nekog drugog ugovora.
-Sporedni (dopunski ili akcesorni) ugovori javljaju se u funkciji i zavisnosti od drugog
ugovora koji se stoga naziva glavnim.
-Njihova je pravna zadaa da uvrste ponaanje strana radi ostvarenja ciljeva glavnog ugovora
(npr. ugovor o jemstvu).
-Sporedni ugovor je akcesornog karaktera, jer dijeli sudbinu glavnog ugovora.
-Pored akcesornih, sporednih, ugovora u pravnoj nauci se razlikuju i dopunski sporedni
ugovori koji se zakljuuju tzv. aneksiranjem.
-Razna pravna pitanja jednog ugovornog odnosa, koja, iz razliitih razloga, nisu ureena
prilikom nastanka glavnog ugovora, kao i razrada (preciziranje) obaveza iz glavnog ugovora,
ureuju se jednim ili sa vie dopunskih ugovora koji se nazivaju aneksi, i koji se, naknadno,
zakljuuju u momentima kada ugovorne strane ocijene da je to potrebno.
10. Generalni i specijalni ugovori
-Generalni ugovor zakljuuju ugovorne strane radi realizacije nekog znaajnog poslovnog
poduhvata.
-Zbog obima posla generalni ugovor je uopte, aproksimativan i nije sveobuhvatan, i, u
pravilu, trajan.
-U praksi se generalni ugovor zakljuuje izmeu investitora i glavnog izvoaa nekog
investicionog projekta.
-Zbog toga se unutar glavnog ugovora i u cilju izvrenja glavnih ciljeva ugovaraa zakljuuju
mnogobrojni i raznovrsni specijalni ugovori sa raznim subjektima radi izvrenja raznovrsnih
radnji.
-Njihov unutranji odnos analogan je odnosu izmeu glavnog i sporednog ugovora.
11. Okvirni i pojedninani ugovori
-Okvirnim ugovorom odreuju se osnovni parametri nekog dugotrajnog pravno-poslovnog
odnosa, kao to je u sluaju trajne poslovne saradnje.
-Njima se zasniva neki trajni poslovni odnos i ureuju osnovne proporcije uzajamnih prava i
obaveza.
-Pojedinani ugovori slue realizaciji saradnje i konkretizaciji obaveza prema potrebnoj
dinamici.
12. Ugovori po pristupu i ugovori sa sporazumno utvrenim sadrajem
-Ugovori po pristupu ili adhezioni su ugovori u koje jedna strana unosi jednostrano
formulisan sadraj, a druga strana se nalazi u poziciji da bira izmeu dve alternative: pristati u
cjelosti ili odbiti u cjelosti ponueni ugovor.
-Ako se ovakvi ugovori pojavljuju u obliku od jedne strane odtampanog i podnesenog
formulara tada se nazivaju: formularni ugovori.
-esto se brkaju i mjeaju adhezioni i tipski ugovori.
-Meutim, tipski ugovori, za razliku od adhezionih, ne zahtijevaju potpunu vezanost stranaka
ugovornim tekstom, jer oni nisu jednostrano pripremljeni i podneseni od jedne ugovorne
strane drugoj.
-Nepovoljni ili neadekvatni uslovi tipskih ugovora mogu se mijenjati.

59

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Standardni ugovori su pripremljeni za odreenu poslovnu djelatnost i odreenu klasu

ugovora te se zakljuuju popunjavanjem praznina koje su prireivai u njima ostavili
praznim.
13. Kolektivni i individualni ugovori
-Kolektivni su oni ugovori koje zakljuuju organizacije ili udruenja, odnosno predstavnici
odreenog kolektiviteta sa predstavnicima drugog kolektiviteta koji sainjavaju odreenu,
pravno priznatu cjelinu.
-Bitno je da se opte odredbe kolektivnog ugovora odnose na sve budue individualne
ugovore, bez obzira to strane, koje se javljaju u konkretnom, individualnom ugovoru, nisu
neposredno zakljuile kolektivni ugovor.
-Radi se o jednoj svojevrsnoj ugovornoj hijerarhiji, tako da izmeu kolektivnog i
individualnog ugovora vai naelo subordinacije, slinom odnosu opteg akta prema
pojedinanom.
14. Zabranjeni ugovori
-Zabranjeni ugovori su posebna ugovorna klasa koju karakterie sukob sa ustanovom javnog
poretka kojima je predmet i osnov nedoputen sa aspekta javnog poretka i zbog ega su
sankcionisani apsolutnom nitavou, kao najteom graansko-pravnom sankcijom
primjenjenom na ugovorne obaveze.
-Kao zabranjeni ugovori pominju se: ugovori kojima se ugroava jedinstvo trita, ugovori
izmeu advokata i klijenta o otkupu parnice, ugovori o branom posredovanju i dr.
-Najpoznatiji zabranjeni ugovor je zelenaki ugovor.
-Pretpostavke kvalifikovanja nekog ugovora kao zelenakog su objektivne i subjektivne
prirode.
-Objektivna pretpostavka je utvrena, oigledna, nesrazmjera uzajamnih davanja koja je
prekomjerna u trenutku zakljuenja ugovora.
-Ocjena postojanja ovakve oigledne prekomjerne nesrazmjere je faktiko pitanje koje
utvruje sud od sluaja do sluaja.
-Subjektivni uslovi, kao pretpostavka kvalifikovanja bilo kojeg ugovora kao zelenakog, tiu
se okolnosti: zato je ugovorna strana dala svoj pristanak, tj. prihvat zelenake ponude.
-Zelenaki ugovor je nedozvoljen, zakonom zabranjen.
-Iskoritavana strana ima pravo da podnese zahtjev za pravinom revizijom zelenakog
ugovora u roku od pet godina od zakljuenja ugovora.

Tumaenje ugovora
Uopte o tumaenju pravnih odredbi
-Tumaenje ugovora je vid pravnih normi uopte, a koje se sastoji od utvrivanja znaenja
drutvene pojave ureene pravnim normama.
-Tumaenje ugovora je djelatnost stranaka, treih lica ili postupanje suda u cilju otkrivanja
pravog znaenja i smisla spornih odredaba kada pojedine odredbe nisu jasne ili je nejasan
ugovor u cjelini kombinovanjem subjektivnog kriterijuma tumaenja (utvrivanjem volje, tj.
zajednike namjere ugovornih strana) i objektivnog kriterijuma tumaenja, tj. razumijevanjem
odredaba kako odgovara naelima obligacionog prava utvrenim Zakonom, odnosno
odreivanjem pravog znaenja tumaenog ugovora tako da on bude u skladu sa pravilima
datog drutva i pozitivnog pravnog poretka.
-Polazei od subjekata tumaenja i vrijednosti tumaenja tzv. autentino tumaenje ugovora
mogu dati bilo sami ugovarai svojim angaovanjem i postizanjem sporazuma o spornom
pitanju, tj. iznalaenjem zajednike namjere ili prave volje.

60

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Po njihovoj odluci i sa svojim pristankom to mogu, umjesto njih, uiniti najee struno
kompetentna trea lica.
-Ako su njihove pozicije povodom shvatanja pojedinih ugovornih odredaba suprotstavljene u
tolikoj mjeri da meu njima postoji spor, tada se mogu obratiti sudu koji e iznai autentino
tumaenje.
-Sudsko tumaenje formalno e rijeiti spor, dajui za pravo jednoj od ugovornih strana.
-Meutim, sudsko tumaenje bie preuranjeno ukoliko postoji ugovor izmeu strana da
prepuste tumaenje nakom treem licu.
Opta pravila tumaenja
-U materijalno-pravnom smislu ugovor se tumai u cilju iznalaenja autentine zajednike
namjere ugovaraa.
-Ovakav pristup tumaenju u osnovi je ideje tzv. subjektivne terorije tumaenja.
-Subjektivna teorija tumaenja prisutna je u mnogim pravnim sistemima, jer proizilazi iz
naela autonomije volje kao vrhunskog naela ugovornog obligacionog prava.
-Prema tzv. objektivnoj teoriji tumaenja, cilj tumaenja je usklaivanje kontrverznih
ugovornih odredaba, a to se postie usklaivanjem, od ugovaraa postavljenih, odredaba sa
objektivnim normama, normama objektivnog prava.
-Drugim rijeima, normativna volja autonomnih subjekata prava, koji usklauju ugovorom
svoje privatne interese, postavlja se u okvire objektivne volje zakonodavca, koji je, u
zakonskoj formi, postavio mnogobrojna pravila meu kojima se nalaze i ona pravila koja se
mogu direktno primjeniti na dati ugovorni odnos.
-Tako Zakon o obligacionim odnosima primjenjuje objektivno teoriju tumaenja tako to
propisuje da tumaenu odredbu treba razumjeti tako kako odgovara naelima obligacionog
prava kako ih je prihvatio Zakon.
-Drugo pitanje optih pravila za tumaenje ugovora uslovno bi se nazvali formalnim.
-Ono se tie subjekata i forme tumaenja, subjekti su same ugovorne stranke.
-U sluaju nesaglasnosti ugovornih stranaka o smislu i domaaju ugovornih odredaba,
ugovarai mogu povjeriti treem licu tumaenje svog ugovora.
-Zakon daje prednost vansudskom tumaenju, koje je obligatorno za sluaj kada su ugovarai
izabrali tree lice za tumaa ugovora.
-Ako tree lice ne pristane da se nae u ulozi tumaa, tada e biti mogue da se stranke obrate
sudu sa zahtjevom da istumai njihov ugovor.
-Pod sudskim tumaenjem, u irem smislu, podrazumijeva se tumaenje i od strane nekog
drugog nadlenog i kompetentnog dravnoog i paradravnog organa (kao to su strukovna
udruenja, komore i sl.).
Posebna pravila tumaenja ugovora
-Ugovor se tumai primjenom gramatikih pravila; ugovorne odredbe se tumae onako kako
glase.
-Kod tumaenja ne treba se drati doslovnog znaenja upotrebljenih izraza.
-Upotrebljene izraze treba shvatiti u irem kontekstu koritenjem i ispitivanjem mjesnih
prilika i obiaja, prirode odnosa, osobina stranaka i dr.
-Ugovorna odredba, ukoliko ima mjesno, lokalno znaenje ima ue, a ne ire znaenje.
-Tumaenu odredbu nikad ne treba shvatiti izolovano od drugih ugovornih odredaba.
-Tuma ne smije da uzme da upotrebljena rije ili izraz nemaju znaenje.
-On ne moe da materjalizovane izraze izjavljene volje ugovaraa odbacuje, kao da ih nema
da bi zavrio posao.

61

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Kod ugovora koje jednostrano priprema jedna strana i podnosi ih drugoj strani, nejasne
odredbe tumae se u korist ugovorne strane koja pristupa ugovoru ili potpisuje ugovorni
formular.
-Nejasne odredbe u besteretnim ugovorima, tumae se u smislu, koji je manje teak za
dunika.
-Nesaglasnosti o ugovornim odredbama, u teretnim ugovorima, rjeavaju se tako to se one
tumae u pravcu uspostavljanja pravinog odnosa uzajamnih davanja.
-Koriste se sva pravila i svi instituti koji tite naelo ekvivalente razmjene u teretnim
ugovorima.

Dejstvo ugovora
Opte dejstvo ugovora
-Ugovor ima obligaciono pravno dejstvo, to znai da je ugovor jedan od izvora obligacije.
-To je ujedno i jedan od najznaajnijih izvora, jer su potrebe pravnog prometa za ovom
pravnom formom kontinuirane i svojstvene robno-novanim odnosima.
-Otuda je ugovor po svojoj pravnoj prirodi oznaen kao dvostrani pravni posao.
-Ugovor ima relativno, relaciono ili obligaciono-pravno dejstvo.
-Bitno je da obligacioni ugovor stvara prava i obaveze samo za ugovorne strane a ne i za trea
lica.
-Poto su ugovorni odnosi imovinsko-pravne prirode to ugovor ima i ire dejstvo samo prema
univerzalnim sukcesorima.
-Zakljueni ugovori decuiusa su i nasljednikovi ugovori.
-Prelaskom zaostavtine na nasljednike, u trenutku smrti ostavioca, nasljednik batini i
poloaj ugovorne stranke, odnosno prava, ali i obaveze koje iz toga proizilaze.
-Izuzetno ugovorom se mogu konstituisati samo prava za trea lica.
-Trea lica mogu biti samo beneficijari, tj. korisnici iz ugovora ali ne i ugovorna stranka u
punom smislu rijei, jer za njih i iz jednog dvostranog ugovora mogu proizai samo prava a
ne i obaveze.
Ugovori bez pravnog dejstva (nevaei ugovori)
-Ukoliko ugovarai postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora, ali su ti elementi takvi
da ne ispunjavaju uslove za nastanak punovane obligacije ili je saglasnost volja postignuta,
ali je posljedica nedostataka u pogledu formirane volje, ugovornih strana, takvi ugovori e biti
nepunovani.
-Ponitavanje ugovora predstavlja nain prestanka nevaeeg ugovora usljed nedostataka koji
su postojali u asu perfekcije ugovora.
-U kategoriju nevaeih ugovora spadaju: nitavi i ruljivi ugovori.
-Nitavi ugovori su klasa nevaeih ugovora koji ne proizvode nikakva pravna dejstva od
trenutka njihovog zakljuenja, jer su zakljueni protivno prinudnim propisima, javnom
poretku ili dobrim obiajima.
-Tako, ako je saglasnost ugovaraa postignuta o predmetu ili osnovu koji su: nemogui,
nedoputeni, neodreeni ili neodredivi ugovor e biti nitav.
-Nitavost ugovora je objektivna kategorija i tie se svih lica u pravnom saobraaju i sva lica
se mogu na nitavost ugovora pozivati i istai prigovor, a i sud pazi po slubenoj dunosti na
nitavost ugovora.
-Pravo na isticanje nitavosti, podizanje tube ili isticanje prigovora nije podlono pravilima
zastare, ovo pravo ne zastarjeva.
-Nitavost pojedine odredbe ili uglavka ugovora, oznaava se kao djelimia nitavost, ne
dovodi do ponitenja ugovora u cjelini, ako takav ugovor moe punovano egzistirati bez te

62

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

odredbe, osim ukoliko se ta odredba ne tie uslova ili odluujue pobude radi koje je
ugovor zakljuen.
-Pod odluujuom pobudom se navodi primjer nepunovano formulisane indeksne kaluzule u
ugovoru koju sud proglasi nitavom.
-Dopunsko je pravilo iz ZOO da e ugovor ostati na snazi i pored toga to ugovorna strana
dokae da je nitava odredba bila uslov ugovora ili odluujua pobuda ugovora, u sluaju
kad je nitavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vaio bez nje.
-Zakon naelno ne dozvoljava konvalidaciju nitavog ugovora kada naknadno, tj. nakon
zakljuenja ugovora nestane zabrana ili koji drugi uzrok nitavosti.
-Izuzetno, konvalidacija je mogua, kao zakonska, pravna konvalidacija faktikog stanja, ako
je zabrana bila manjeg znaaja (to je faktiko pitanje) i ako je ugovor izvren, ime se i na
ovom terenu prihvata tzv. teorija realizacije.
-Ako naelno zabranjuje konvalidaciju nitavog ugovora, Zakon naelno dozvoljava
konverziju, tj. disimulovanje simulovanog ugovora.
-Ugovor e biti mogue konvertovati u punovaan disimulovan ugovor, pod sledeim
uslovima:
1. ugovorne strane moraju biti savjesne tj. nisu znale da je posao nitav zbog toga to je
zabranjen ili nemoralan, te simulaciju nisu preduzeli s tom namjerom;
2. u simulovanom ugovoru koji je nitav moraju biti sadrani elementi punovanog
ugovora koji se moe disimulacijom otkriti;
3. ako je disimulovan ugovor u saglasnosti sa ciljem koji su ugovarai imali kad su
zakljuili simulovan ugovor i, da bi oni, po onim injenicama kojima se raspolae i
pravno relevantnim okolnostima sluaja, inae zakljuili, ve tada, na poetku da su
znali za nitavost svog (simulovanog) ugovora.
-Pod ovim uslovima konverzija je mogua, jer ona inae pojmovno znai preobraenje jednog
nitavog ugovora (simulovani ugovor) u drugi, punovaan (disimulovan) ugovor.
-Posljedice nitavosti se svode na obavezu restitucije koja ima retroaktivno dejtvo.
-Opte je pravilo da svaka ugovorna strana nitavog ugovora duna da vrati drugoj ono to je
primila po osnovu takvog ugovora.
-Izuzetak je predvien Zakonom kada se ispune sledee pretpostavke:
1. nitavost ugovora mora biti posljedica povrede javnog poretka ili dobrih (moralnih)
obiaja;
2. strana koja zahtjeva restituciju ili su obe strane nesavjesne;
3. nitavim ugovorom su ugroene znaajne drutvene vrijednosti i moralna shvatanja
drutva.
-Druga posljedica nitavosti ugovora je odgovornost lica krivog za nitavost ugovora.
-Pravo na naknadu tete od ugovaraa koji je kriv ima samo nevini, tj. savjesni ugovara.
-Mora postojati uzrona veza izmeu tete i zakljuenja tetnog ugovora, tj. nitavog ugovora,
usljed ega je savjesnom licu stvorena teta.
-Ruljivi ugovori (relativno nitavi ili pobojni ugovori), njihovo ponitavanje dozvoljava se
samo zainteresovanim ugovornim stranama i samo ugovorne strane imaju legitiman interes za
njihovo ponitavanje.
-Pravni interes za ponitenje ruljivog ugovora proizvodi ovlatenje koje je zastarivo.
-Pogoena ugovorna strana moe svoju zatitu povrijeenog pravnog interesa zahtijevati u
subjektivnom roku od jedne godine od saznanja za ruljivost ili e se taj rok raunati od
prestanka prinude.
-Objektivno zastara nastupa u roku od tri godine po zakljuenju ugovora.
-Ruljivi ili relativno nitavi ugovor je nevaei ugovor koji proizvodi pravna dejstva, ali
zbog nedostatka koji ima i koji se moe sastojati u: manama volje, zakljuivanja ugovora od
ogranieno poslovno sposobnog ugovaraa bez odobrenja zakonskog zastupnika kao i ako je

63

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

ugovor zakljuen uz laesio enormis za jednu stranu, moe biti poniten na inicijativu
pogoene ugovorne strane.
-Saznanje o postojanju uzroka nitavosti moe biti dostupno i jednoj i drugoj strani, ali strana
kojoj je interes povrijeen suverena je u odluci da li e pokrenuti pitanje ponitenja ugovora.
-Da bi se ovo doba neizvjesnosti skratilo i odnosi strana ne bi komplikovali Zakon
dozvoljava drugoj ugovornoj strani inicijativu (blanketno ovlaenje) da trai od ovlatene
strane da se u odreenom roku koji ne moe biti krai od 30 dana izjasni da li ostaje pri
ugovoru ili ne.
-Ako se ovlatena strana izjasni da ostaje pri ugovoru ona se dobrovoljno odrie ovlatenja na
ponitenje i ugovor konvalidira, te ga transformie u punovaan ugovor.
-Meutim, ako se izjasni da ne ostaje pri ugovoru, samom svojom izjavom preduzee prvi
korak u pravcu ponitenja ugovora.
-Ako se uopte ne izjasni, njeno utanje smatrae se kao akt, tj. izjava o ponitenju ugovora.
-Posljedice ponitenja ruljivog ugovora identine su posljedicama ponitenja nitavog
ugovora.
-Treba izvriti restituciju, a ako to nije mogue potrebno je dati odgovarajuu nakanadu u
novcu prema cijenama u vrijeme vraanja, odnosno donoenja sudske odluke.
-Djelimina ruljivost e dovesti do eliminacije samo onih odredaba ruljivog ugovora koje su
optereene nedostatkom, ako je to po prirodi stvari tako i pod pretpostavkom da ruljiva
odredba nije bila uslov ugovora ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor zakljuen.
-Odgovornost ogranieno poslovno sposobnog lica je blaa, jer ono odgovara samo onda za
tetu koja saugovarau nastane ponitenjem ruljivog ugovora, ako je lukavstvom uvjerila
saugovaraa da je poslovno sposobno i tako skrivilo uzrok ruljivosti.
-Saugovara takvog lica moe zahtijevati samo vraanje onog dijela ispunjenja koji se nalazi
u imovini ogranieno poslovno sposobnog lica, ili je upotrebljen u njegovu korist, kao i onog
to je namjerno uniteno ili otueno.
-Pod manama volje podrazumijevamo nesaglasje jedne ugovorne strane izmeu svoje intimno
formirane volje i izjavljene volje, u cilju zakljuenja ugovora.
-Kao mane volje istiemo: zabludu, prevaru, prijetnju i prinudu.
-Zabluda je netana (pogrena, kriva ili nepotpuna) predstava jedne strane ugovornice o
nekoj bitnoj injenici vezanoj za ugovor, a pod uslovom da strana koja se poziva na zabludu
ne bi ni zakljuila takav ugovor da nije bila u zabludi.
-Kao pravno relevantnu zabludu koja moe dovesti do ruljivosti ugovora Zakon uzima samo
bitnu zabludu.
-Zabluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, koja se moe oznaiti kao zabluda
o supstanci stvari (materijal, osobine, kvalitet, porijeklo i dr.).
-Zabluda o linosti moe biti lina zabluda ako se ugovor ne moe izvriti apstrahovanjem
(zanemarivanjem) linih svojstava ugovaraa.
-Kao bitna zabluda po obiajima u prometu ili po namjeri ugovaraa, poznaje se zabluda o
pravnom osnovu (pravnoj prirodi) ugovora.
-Postoji i zabluda o motivu, kao i zabluda zbog netanog prenoenja izjave (posredna izjava)
od strane glasnika.
-Nesporazum dovodi do nesaglasnosti volja, za razliku od zablude koja dovodi do saglasnosti
volja, tj. ugovor ne nastaje ako je proizvod nesporazuma.
-Za problem zablude bitno je da je ugovor nastao, da je perfektuiran, ali da ima neku manu, a
koja se nalazi u pogreno izjavljenoj volji koja je formirana na temelju netane predstave
ugovaraa o bitnoj injenici vezanoj za ugovor.
-Prevara je mana volje koja se stvara tako to saugovara ili tree lice izazove zabludu kod
ugovorne strane ili je odrava u zabludi sa namjerom da je tim postupanjem navede na
zakljuenje ugovora.

64

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Prevara treeg lica bie pravno relevantna i dovesti do ruljivosti ugovora ako ga napadne
prevareno lice, pod uslovom da je saugovara prevarenog nesavjestan, tj. da je znao za
prevarno djelovanje treeg lica na njegovog saugovaraa, pa je ipak na to pristao i uao u
ugovor, ako se radi o teretnom ugovoru.
-Ukoliko je ugovor dobroin, prevara treeg lica uvijek je pravno relevantna, bez obzira na
savjesnost saugovaraa prevarenog lica.
-Ugovor bez naknade moe se ponititi i kad je prevaru uinilo tree lice, bez obzira na to da
li je druga ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili morala znati za prevaru.
-Prevara je, po svojoj pravnoj prirodi, namjerno izazivanje zablude o motivu (pobudi) za
zakljuenje ugovora.
-Prijetnja je izazivanje opravdanog straha kod ugovaraa koji bi ga pokrenuo da izjavi volju
za zakljuenje ugovora (ponudu ili prihvat) a dolazi od strane saugovaraa ili treeg lica.
-Za relevantnost prijetnje je nebitno da li je saugovara znao ili je morao znati da dolazi od
strane treeg lica.
-Nedoputenost prijetnje sastoji se u njenoj neosnovanosti za bilo koju pravnu normu.
-Strah kao sastavni element pravno-relevantne prijetnje mora biti opravdan.
-Opravdan je onaj starh kada se iz okolnosti sluaja moe zakljuiti da je izazvan ozbiljnom
opasnou koja ugroava ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili treeg lica.
-Ugovorna strana se u strahu izazvanom nedoputenom prijetnjom opredjeljuje da izjavi svoju
volju, ali prilikom njenog formiranja i izjavljivanja nije bila slobodna i autonomna.
-Prinuda je realizovana prijetnja tj. fizika sila ije je djelovanje natjeralo ugovaraa da
potpie.
-Ovdje se ne govori o mani volje, ve o potpunom odsustvu volje.
-Ovdje se uopte i ne moe zakljuiti ugovor, jer nema izjave volje pa tako nema ni
saglasnosti volja usmjerene na perfekciju ugovora, tako da se, kada se radi o prinudi, ne moe
govoriti ni o nastanku ruljivosti ni o dejstvima ruljivih ugovora, odnosno njihovom
ponitavanju.
-Kod prividnog ugovora radi se u o svjesnoj nesaglasnosti volja.
-Apsolutna prividnost ili apsolutna simulacija postoji kada se zakljuuje fiktivni ugovor
koji postoji kada je volja manifestovana i saglasnost postignuta bez ozbiljne namjere da
se preuzete ugovorne obaveze i izvre ime se ugovor, voljom ugovaraa, liava svog
prirodnog pravnog dejstva.
-Relativna simulacija postoji kada se sklapa fiktivni ugovor u ijem je zakljuivanju namjera
ugovaraa koncentrisana na jedan pravni posao koji nije stvaran ve prividan, jedna fikcija, ali
se iza njega skriva prava namjera ugovaraa da tom prilikom tvaore neki drugi pravni posao
koji ugovorne strane istinski ele i da zakljue i da izvre.
-Zakon je jedino pravno dejstvo prividnom ugovoru priznao kada se radi o sticanju prava na
osnovu prividnog ugovora od strane savjesnih treih lica, koja, ako neto steknu nee to moi
izgubiti na osnovu prigovora simulovanog ugovora.
-Zakon odreuje da je simulovani ugovor nitav, i to prema staroj terminologiji, apsolutno
nitav, a ne kao ugovori nastali sa manama relativno nitav.
-Za disimulovane ugovore Zakon rezervie mogunost konverzije.
-Ruljivost ugovora moe biti izazvana zakljuivanjem ugovora koji prekomjerno oteuje
jednu stranu.
-Laesio enormis (prekomjerno oteenje) predstavlja se kao naruavanje naela
ekvivalentnosti kod dvostranih (i teretnih) ugovora usljed ega oteena strana ima pravo da
rui (ponitava) ugovor ili da iskoristi facultatis alternativu kojom moe pristati na reviziju,
dopunu vrijednosti predmeta ugovora do postizanja ekvivalentne razmjene, koju ponudi
saugovara oteene strane.

65

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Lezionarni ugovor je ruljiv i moe ga oteujua strana ponitavati u roku od godinu dana
od zakljuenja ugovora, sa retroaktivnim dejstvom ponitaja, ex tunc .
Pojaanje opteg dejstva ugovora
Kapara
-Kapara je sporedni realni ugovor koji slui kao znak da je ugovor (glavni) zakljuen
(perfektan) i kao realno sredstvo pojaanja ugovora, jer stvara veu sigurnost da e se izvriti
preuzeta ugovorna obaveza od strane dunika.
-Kapara se sastoji od iznosa novca ili odreene koliine zamjenjivih stvari koje jedna strana
daje drugoj u momentu zakljuenja ugovora, a nikako prije.
-U svom modernom obliku, kapara ima i kaznenu, tj. penalnu funkciju, jer se strana koja je
primila kaparu, u sluaju neizvrenja ugovora usljed krivice davaoca kapare, moe zadovoljiti
(zadrati) primljenom kaparom, ili, ako je primalac kapare odgovoran, davalac stie
ovlatenje da trai vraanje udvojene kapare (in duplum).
-Kapara je ne samo arrha confirmatoria, samo znak da je ugovor zakljuen, ve je ujedno i
tzv. arrha poenalis, tj. ugovorna kazna radi osiguranja izvrenja ugovora.
-Dvostruku funkciju kapare prihvatio je i ZOO.
-Ako je u trenutku zakljuenja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos novca ili
izvjesnu koliinu drugih zamjenjivih stvari kao znak da je ugovor zakljuen (kapara), ugovor
se smatra zakljuenim kad je kapara data, ako nije to drugo ugovoreno.
-Ako nije to drugo ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora
ostavljajui kaparu na drugoj strani, niti to moe uiniti druga strana vraanjem udvojene
kapare.
-Da bi kapara imala svoju funkciju nije dovoljno da je jedna strana samo preda drugoj, ve je
potreban prethodni sporazum o tome (akcesorni ugovor o kapari pactum arrhalae); bez njega
ovo davanje u momentu zakljuenja ugovora znailo bi djelimino ispunjenje obaveze.
-Glavni ugovor nee nastati bez davanja kapare ako je tako ugovoreno, ali inae kapara ne
utie na pravnu vanost glavnog ugovora.
-Zakon predvia tri pravila kapare:
1) Ako je ugovor uredno ispunjen kapara se mora vratiti ili uraunati u ispunjenje obaveze.
ZOO naglaava nemogunost koritenja kapare za odustajanje od ugovora.
2) Ako je ugovor potpuno neizvren funkcija kapare zavisi od toga na kojoj strani lei
odgovornost za neispunjenje ugovorne obaveze:
1. ako je odgovoran davalac kapare, tada druga strana ima pravo izbora:
da trai izvrenje obaveze i naknadu tete,
naknadu tete (ako izvrenje nije mogue) i uraunatu kaparu u naknadu tete,
ili da je samo vrati ako se ne moe uraunati u naknadu tete,
da odustane od ugovora i zadri kaparu kao pretrpljenu tetu.
2. ako je odgovoran primalac kapare, tada druga strana ima pravo izbora:
da trai izvrenje obaveze i naknadu tete
da odustane od ugovora i trai naknadu tete uz vraanje kapare
da odustane od ugovora i trai vraanje dvostruke kapare.
3) Ako je ugovorna obaveza djelimino ispunjena, tj. kada se dunik nalazi u docnji sa djelom
ugovorne obaveze:
1. ako povjerilac koji uprkos dunikovom zakanjenju ispunjenja preostalog dijela
obaveze ostane vijeran ugovoru, ima pravo zahtijevati i izvrenje ostatka obaveze, i
naknadu tete zbog zakanjenja i primljenu kaparu uraunatu u tu naknadu, ili
2. zbog dunikove docnje odluiti se na odustanak od ugovora i biti ovlaten samo
zahtijevati naknadu tete zbog djeliminog neizvrenja ugovorne obaveze i kaparu
uraunati u naknadu tete.

66

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Obaveza ugovaraa da vrati primljenu kaparu nastaje:

1. ako davalac kapare ispuni obavezu,
2. ako se kapara ne moe uraunati u ispunjenje zbog toga to je neistovrsna sa
predmetom dune inidbe,
3. ako je do neispunjenja ugovora dolo krivicom obe strane,
4. ako je do neispunjenja ugovora dolo dejstvom vie sile ili objektivno oslobaajuih
okolnosti,
5. ako je do neispunjenja ugovora dolo usljed sporazuma ugovaraa,
6. ako povjerilac nee da urauna primljenu kaparu u naknadu tete zbog zakanjenja ili
djeliminog ispunjenja ugovorne obaveze.
-Sud moe na zahtjev zainteresovane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu; ovaj termin
je faktiko pitanje i sud ga rjeava od sluaja do sluaja.
Kaucija
-Kaucija je iznos koji se daje prilikom zakljuenja ugovora da omogui njegovo zakljuenje i
obezbjedi njegovo izvrenje.
-Ukoliko ne doe do zakljuenja glavnog ugovora, to kaucija kao realni ugovor obezbjeuje,
kaucija propada za davaoca kaucije (npr. u sluaju polaganja kaucije u postupku javnog
nadmetanja).
-Kada kaucija ima funkciju da obezbjedi izvrenje ugovora, tj. da osigura ugovaraa od
nastupanja eventualnih tetnih posljedica neizvrenja ugovora od strane saugovaraa, ako se
ugovorna obaveza ne izvri kaucija propada za onoga koji ju je dao i nije izvrio svoju
ugovornu obavezu.
-Ukoliko davalac kaucije izvri svoju ugovornu obavezu, kaucija se vraa ili uraunava u
predmet ispunjenja.
-Prema tome, kaucija je svota novca koja se daje prilikom zakljuenja ugovora, a gubi se ako
se ugovorna obaveza radi ijeg je obezbjeenja poloena, ne ispuni, bez obzira na
odgovornost saugovaraa i bez obzira da li je ugovarau radi neizvrenja obaveze od strane
saugovaraa nastala kakva teta.
Avans (predujam)
-Avans ili predujam predstavlja davanje unaprijed, prije roka dospjelosti, najee iznosa
novca u cilju ispunjenja, avansirane obaveze od strane dunika primaoca avansa.
-Funkcija avansa je najee predujmljivanje trokova dunika, primaoca avansa, ili se radi o
djeliminom izvrenju obaveze davaoca avansa.
-Avans ne ovlauje na odustajanje od ugovora, niti propada ako se ostatak ugovorne obaveze
ne izvri.
-U sluaju prestanka ugovora avans se vraa davaocu.
Odustanica
-Odustanica je sporazum ugovaraa (ugovorna klauzula) po kojem se moe ovlastiti samo
jedna ugovorna strana, ili se ovlaste obje ugovorne strane da odustanu od ugovora davanjem
odustanice.
-Akt odustanka od ugovora je realna radnja koja se sastoji od davanja odustanice.
-Opredjeljenje za odustanak od ugovora davanjem odustanice je definitivno i neopozivo, jer
strana koja izabere davanje odustanice ne moe traiti ispunjenje ugovora.
-Izjava o odustajanju istovremena je sa davanjem odustanice.
-Pravo na odustanicu moe biti oroeno, a ako nije odreen rok za koritenje toga prava,
ovlaenik odustanice moe odustati od ugovora sve dok ne istekne rok ispunjenja ugovorne
obaveze.

67

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Odricanje od odustanice mogue je i konkludentnim radnjama ovlaenika odustanice (npr.

zapoinjanjem izvrenja obaveze ili prijemom ispunjenja obaveze saugovaraa).
-Funkciju odustanice (mulcta poentaentialis) prema lanu 83. ZOO moe odigrati i kapara; u
dijelu pod naslovom Kapara kao odustanica ZOO propisuje:
1. Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra
kao odustanica i svaka strana moe odustati od ugovora.
2. U ovom sluaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, ona je gubi, a ako odustane
strana koja je kaparu primila, ona je udvojeno vraa.
-Ovdje je bitno zapaziti da, za razliku od odustanice, koja se tek obeava a ne daje,
ugovaranje kapare kao odustanice vri se istovremeno s davanjem kapare u vrijeme
zakljuenja ugovora.
-Bitno je i to da se kapara moe izgubiti, odnosno mora vratiti u dvostrukom iznosu uz
postojanje pretpostavke odgovornosti na strani ugovaraa koji je kaparu dao, odnosno primio,
dok se kapara kao odustanica gubi, odnosno udvojena vraa bez obzira na odgovornost
ugovornih strana.
-Kod kapare kao odustanice bitna je volja ugovorne strane kojoj pripada pravo da izjavi
odustanak od ugovora.
Dejstvo ugovora prema treim licima
-Pod dejstvom ugovora prema treim licima podrazumijeva se i mogunost, koje pozitivno
pravo daje ugovarau, da iz svog ugovora konstituie pravo za tree lice (samo pravo, ne i
obavezu).
-Takav ugovor po osnovu kojeg tree lice stie neposredno subjektivno obligaciono pravo
(trabinu) iz ugovora koji zakljuuju dvojica drugih ugovaraa naziva se ugovor u korist
treih lica.
-Iz ovako koncipiranog ugovora razlikuju se tri lica koja nose tradicionalne nazive:
1. Stipulant (promisar) je ugovara koristi za treeg, tj. ugovara potraivanja u kojem
e tree lice biti povjerilac;
2. Promitent je saugovara stipulanta i dunik u korist treeg lica, koji e kada trabina
dospije, ispuniti svoj dug treem licu a ne stipulantu;
3. Beneficijar je tree lice ili korisnik koji, iako nije ugovara, kako to uporno istiemo,
stie obligaciono pravo iz ugovora i ima svoju trabinu iz ugovora.
-Stipulant moe ostati i dalje povjerilac promitentov, koji, kao dunik, prema pozitivnom
pravu stie istovremeno dva povjerioca: stipulanta i beneficijara, jer stipulant, i dalje, moe od
promitenta zahtijevati da izvri radnju treem licu.
-Ugovor u korist treeg je pravni posao inter vivos, ali moe biti uslovljen mortis causa.
-Kada tree lice izjavi da prihvata korist ugovor je neopoziv.
-Ako trei odbije korist iz ugovora (odbije da postane povjerilac) ugovor u korist treeg lica
pretvara se u obligacioni ugovor, uobiajenog, relacionog ili relativnog dejstva, tako to
korist, koja je namjenjena beneficijaru, ostaje ovlaenje (trabina) stipulanta, jedinog
povjerioca.
-Ugovor u korist treeg i ugovor o izvrenju treem razlikuju se po tome to trei iz ugovora o
izvrenju ne stie samostalno i neposredno obligaciono pravo (trabinu) prema saugovarau;
trei je samo ovlaten da primi izvrenje obaveze.
Posebna dejstva dvostrano obaveznih (dvostranih) ugovora
-Kod dvostrano obaveznih ugovora najvanija je kategorija teretnih ugovora, kod kojih je od
najveeg znaaja za pravinu realizaciju odranje naela ekvivalentnosti uzajamnih davanja.
-Dvostrano obavezni ugovori uslovljavaju uzajamna davanja obje ugovorne strane to
podrzumijeva ouvanje konstituisane ravnotee meu ugovaraima.

68

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ukoliko se dogodi da se poremeti imovinska ravnotea, opte ugovorno pravo postavlja

posebna pravila koja imaju za cilj da zatite ovako, posebno, dejstvo dvostranih ugovora.
-Meu tim pravilima pozitivno opte ugovorno pravo predvia:
1. odgovornost za nedostatke ispunjenja (materijalne i pravne),
2. prigovor neispunjenja,
3. reviziju ugovora zbog nastupanja promijenjenih okolnosti.
4. ponitenje, odnosno reviziju ugovora zbog prekomjernog oteenja.
-Osim toga kao sastavne institute koji su se razvili iz ovih osnovnih instituta zatite posebnog
dejstva dvostranih uovora moramo imati u vidu i: (5.) garanciju za ispravno funkcionisanje
stvari i (6.) ponitenje zalenakog ugovora.
Odgovornost za nedostatke (mane) ispunjenja obveze
-Nedostaci ispunjenja mogu se javiti kao fiziki (materijalni, stvarni, faktiki) i kao pravni.
-Pojava ovakvih nedostataka eli se izbjei ili otkloniti kod teretnih dvostranih ugovora, jer se
njima eli postii ekvivalentna razmjena meu ugovaraima.
-Pravinost je onaj osnovni kriterijum oblikovanja optih pravila ugovornog prava od strane
zakonodavca.
-Za korist koja se stie iz dvostranog teretnog ugovora daje se uvijek naknada koja po svojoj
vrijednosti mora odgovarati koristi.
-Ukoliko je korist manja smatra se da postoji neki nedostatak, odnosno ukoliko je nedostatak
uslovio da davanje bude manje od oekivanog protivdavanja, korist za jednog saugovaraa
bila bi nedgovarajua, neopravdano ili nepravino vea u odnosu na ono to je on dao ili
uinio.
-Pravila odgvornosti za nedostatke ili mane kod ispunjenja dvostranih ugovora su opta
pravila ugovornog prava koja vae za sve dvostrane i teretne ugovore.
Odgovornost za fizike mane
Uslovi odgovornosti prenosioca
-Odgovornost za fizike mane izloiemo na primjeru ugovora o prodaji.
-Subjekti odgovornosti za fizike mane su: prenosilac (tradens) a kod prodaje prodavac stvari
i pribavilac (accipiens) a kod prodaje kupac stvari.
-Obino se odgovara za pravno relevantan nedostatak, tj. nedostatak za koji se odgovara treba
da je znatan, bitan i da onemoguava pribaviocu uivanje stvari, tj. vrenje ovlaenja koja je
elio da stekne pribavljanjem stvari i koja mu se ovlaenja po pravu priznaju.
-Neznatan nedostatak nee se uzimati u obzir kao uslov odgovornosti prenosioca.
-Bitan nedostatak, dakle, prema ZOO postoji kada prenesena stvar nema potrebna svojstva, ili
za redovnu upotrebu, ili za naroitu upotrebu koja je poznata prenosiocu, ili nema ona
svojstva koja su ugovorena (saobrazna ugovoru) ili su propisana kao i kada stvar nije
saobrazna uzorku ili modelu kod tzv. prodaje po mustri.
-Prenosilac odgovara za nedostatak, ako je ovaj postojao u momentu prelaska rizika na
pribavioca.
-Savjesnost prenosoca (injenica da on nije znao niti je mogao znati, prema okolnostima
sluaja) nije uslov oslobaanja od odgovornosti.
-ak nije nuno da nedostatak egzistira realno u momentu prelaska rizika, jer je dovoljno da
je u kritinom trenutku postojao uzrok iz koga e se kasnije razviti nedostatak kao
posljedica.
-Tehnika kojom se utvruje postojanje nedostatka je tzv. reklamacija.
-Pribavioc je duan stvar pregledati na uobiajen nain (prosjean i uobiajen stepen panje).

69

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ako pregledu prisustvuju obe strane (kontradiktorni pregled) pribavilac mora odmah istai
primjedbe zbog nedostataka, ako to ne uini gubi ovlatenja po osnovu zakona, jer utvreni
nedostatak daje pravo na prigovor.
-Ako pregledu ne prisustvuju obe strane, pribavilac je duan primjedbe saoptiti u roku od 8
dana.
-Nepotovanje tog roka dovodi do gubitka prava po osnovu nedostataka (prekluzivni rok).
-Prenosilac e odgovarati i za prevarno postupanje, tj. kada izjavi saugovarau da stvar nema
nedostatke ili da ima eljena svojstva i tako mu odvrati panju iako je pribavilac, prema
redovnom toku stvari mogao bez tekoa da identifikuje nedostatke, ali to nije uinio iz
razloga povjerenja koje mora da postoji meu ugovornim strankama, ali ne smije biti
lukavstvom iznevjereno.
-Kod skrivenog nedostatka koji se nije mogao utvrditi uobiajenim pregledom, pribavilac je
duan obavjestiti prenosioca o nedostatku u primjerenom roku.
-To je zakonski, objektivan, prekluzivni rok od 6 mjeseci od predaje stvari pribaviocu.
-Nedostaci koji se pojave ili otkriju po isteku ovog roka, nee dovesti do odgovornosti
prenosioca.
-Obavjetenje o nedostatku tj. prigovor zbog mane stvari kod tzv. kontradiktornog pregleda
treba da sadri blii opis nedostatka i poziv prenosiocu da i sam pregleda stvar i uvjeri se u
navode prigovora.
-Ugovarai se mogu sporazumjeti da u dvostranom ugovoru unesu klauzulu kojom
ograniavaju ili potpuno iskljuuju odgovornost prenosioca za fizike mane.
-Klauzula egzoneracije moe biti nitava ako je unesena u ugovor zbog nesavjesnog
postupanja ili je pribaviocu nametnuta posredstvom monopolskog poloaja prenosioca.
-Prenosilac moe pojaati svoju odgovornost tako to ugovori klauzulu po kojoj odredi dui
rok od est mjeseci od predaje stvari, nakon kojeg prenosilac vie ne odgovara za nedostatke
stvari, prema dispozitivnom pravilu (po Zakonu ova klauzla se moe iskljuiti voljom
ugovaraa).
-Prenosilac ne odgovara za nedostatake koji su u asu zakljuenja (perfekcije) ugovora bili
poznati pribaviocu ili mu nisu mogli ostati skriveni.
-Pod tim se porazumijevaju osobine stvari predviene za njenu redovnu upotrebu ili za
ugovorena ili propisana svojstva.
Prava pribavioca manjive stvari
-Pribavilac koji otkrije nedostatak i obavijesti kupca u zakonskom roku stie sleda prava:
1. Zahtijevati od prenosioca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez
nedostatka (ispunjenje ugovora) ima pravo zahtijevati uredno ispunjenje ugovora.
Rokovi za uredno otkrivanje nedostataka ponovo poinju tei od predaje zamijenjene
stvari.
2. Zahtijevati snienje cijene (tzv. bonifikacija) ako se nedostatak ne moe ukloniti ili
se ne moe zamijeniti stvar i ako se opravkom ili zamjenom ugovor ne ispuni.
Obraunatu vrijednost (razliku vrijednosti stvari bez nedostatka i one sa nedostatkom)
prenosilac je duan vratiti pribaviocu.
3. Jednostrano raskidanje ugovora vri se izjavom pribavioevom pod preduslovom da je
prije izjave dao prenosiocu naknadan primjeren rok za ispunjenje tj. uredno ispunjenje
ugovora. Ovdje se radi o permptornom prigovoru pribavioca. Ako prenosilac ne ispuni
ugovor uredno, u naknadnom primjerenom roku, tada se ugovor raskida, smatra se
prestalim, po sili zakona, od momenta isteka roka. Ako se radi o djeliminim
nedostacima ili tzv. kvantitativnom nedostatku, pribavilac moe ugovor samo
djelimino raskinuti. U ovim situacijama pribavilac (kupac) moe, izuzetno, raskinuti i

70

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

cijeli ugovor ukoliko ugovorena, ali neisporuena, koliina predstavlja jedinstvenu

cjelinu ili ako za cjelovitu isporuku pribavilac ima opravdan interes.
4. U svakom od ovih sluajeva pribavilac ima pravo na naknadu tete (proste tete i
izgubljene dobiti) ali i tzv. refleksne tete koju je pretrpio na drugim svojim dobrima, i
to prema optim prvilima odgovornosti za tetu (tj. sva pitanja naknade tete rijeena
su optim pravilima o naknadi tete). Prenosilac duguje i cjelokupnu tetu ako je do
neispunjenja, tj. do ispunjenja sa manama dolo zbog prevare, zle namjere ili krajnje
nepanje. Utvruje se razlika izmeu sadanje imovine pribavioca i one koja bi bila da
nije pribavljena manjiva stvar.
Gubljenje prava na raskid ugovora zbog fizikih mana
-Pribavilac gubi pravo raskinuti manjivi ugovor kada vie ne moe da vrati stvar ili ne moe
da stvar vrati prenosiocu u stanju u kome ju je preuzeo.
-Gubljenje prava na raskid dvostranog ugovora zbog nemogunosti vraanja stvari ne utie na
ostala prava pribavioca stvari sa nedostatkom.
Gubitak prava (prekluzija)
-Pribavilac gubi prava koja mu po Zakonu pripadaju u sluaju pojave fizikih nedostataka na
prenesenoj stvari, ako ne postavi neki od zahtjeva za otklanjanje nedostatka u roku od godinu
dana od obavjetavanja prenosioca o postojanju (utvrenju) nedostatka (prigovoru
reklamacije).
-To bi znailo da je pribavilac otkrio nedostatak, obavjestio prenosioca, ali nije traio ni
popravak, ni zamjenu ili bonifikaciju, niti je izjavio da raskida ugovor.
-Prekluzija nema znaaja ako prenosilac zahtijeva cijenu po isteku ovog roka od godinu dana,
tad pribavilac moe istai prigovor bonifikacije (snienja cijene) ili zahtijevati da mu se
nadoknadi pretrpljena teta, ime istie prigovor kompenzacije prema prenosioevom
zahtjevu za isplatu cijene.
Odgovornost za pravne nedostatke (zatita od evikcije)
-Odgovornost za pravne nedostatke javlja se kao vid zatite pribavioca nekog prava kada tree
lice osnovano pravno uznemirava pribavioca nekog prava (podie evikciju).
-Evikcija postoji kada tree lice ima neko pravo na predatoj stvari koje iskljuuje, umanjuje ili
ograniava pribavioevo (kupevo) pravo.
-O pravnoj prirodi ugovora kojim se prenosi stvar koja nije zatiena pravom svojine ili
optereena teretom, pribavilac mora biti obavjeten.
-Pribavilac, protiv koga tree lice podigne evikciju, ima pravo na zatitu kako od strane
prenosioca tako i po izreci Zakona.
-Kada se podigne evikcija i utvrdi da preneseno pravo ima nedostatak koji potpuno liava
pribavioca steenog prava, a prenosilac mu ne moe pruiti zatitu odbijanje evikcije ili se
prenosilac oglui o poziv pribavioca da mu prui zatitu, pribavilac stie sledee zahtjeve:
1. ako je evikcija potpuna, pribavilac stie zahtjev za jednostrano raskidanje ugovora, to
je zakonsko jednostrano raskidanje ugovora;
2. ako je evikcija djelomina, jer tree lice pribaviocu ograniava ili umanjuje pravo koje
je stekao, pribavilac (kupac) ima alternativno pravo izbora: ili da ugovor jednostrano
raskine ili da zahtijeva bonifikaciju, tj. snienje ili nivelaciju cijene ili svog davanja.
-I kod potpune i kod djelimine evikcije pribavilac ima pravo na naknadu eventualno
pretrpljene tete, osim ako je i sam bio nesavjestan, jer mu je mogunost evikcije treeg bila
poznata u trenutku zakljuenja ugovora.
-Nesavjesni pribavilac zadrava pravo zahtjevati vraanje, odnosno snienje cijene.
-Izostanak obavjetavanja prenosioca o evikciji moe dovesti do gubitka zatite tako to se
prenosilac, zbog svog propusta ne moe vie pozivati na odgovornost ukoliko pribavilac

71

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

izgubi spor sa treim licem u koji se samostalno upustio, a prenosilac, u svoju odbranu,
dokae da je raspolagao sredstvima (prigovorima) kojima je mogao odbiti evikciju treeg lica.
-Prenosilac se, u takvom sluaju, moe osloboditi od odgovornosti, tj. zahtjeva koje pribavilac
ima po osnovu zakona na raskidanje ugovora ili bonifikaciju i naknadu tete, ako nadoknadi
pribaviocu naknadu koju je morao ovaj isplatiti treem da odustane od evikcije koja je oito
osnovana i plati mu iz toga proizalu tetu, odnosno trokove.
-Poto su pravila o evikciji dispozitivne prirode mogu se ugovorom ograniiti ili iskljuiti,
osim kada je prenosilac nesavjestan.
-Pod takvim okolnostima, mada ugovarai sporazumno unesu u ugovor klauzulu egzoneracije,
odredba o prenosioevoj neodgovornosti za evikciju bie nitava.
-Pravo na zatitu gasi se (gubitak prava, prekluzija) protekom godinu dana od saznanja za
postojanje prava treeg ili po isteku est mjeseci od pravosnano zavrenog spora izmeu
treeg lica i pribavioca u kojem se po pozivu pribavioca umjeao prenosilac.
Pravilo istovremenog ispunjenja obaveza iz dvostranog ugovora
-Osnovno pravilo kod dvostranih ugovora je da su ugovorne strane dune istovremeno
ispuniti svoje obaveze.
-Izuzeci od istovremenosti ispunjenja mogu se odrediti ugovorom ili zakonom.
-Pravilo istovremenog ispunjenja titi se prigovorom koji moe biti vansudski ili sudski.
-Ako na sudu jedna strana istakne prigovor neispunjenja (u kome e istai da nije duna
ispuniti svoju obavezu, jer i druga strana nije spremna da ispuni svoju) a radi se o dvostranom
ugovoru, sud e joj naloiti da ispuni svoju obavzu kad i druga strana ispuni svoju.
-Ovo pravilo moe se ugovorom iskljuiti ili modifikovati tako da prvo jedna strana ispuni
svoju obavezu a onda druga.
-Strana koja je obavezna da prva ispuni obavezu moe istai prigovor opasnosti da bi bila
obezbjeena da e druga strana ispuniti obavezu nakon nje (ako je prva strana u looj
materijalnoj situaciji).
-Tim prigovorom ona odlae svoje prioritetno ispunjenje obaveze sve dok druga strana ne
ispuni svoju obavezu ili dok ne prui dovoljno obezbjeenje (sredstvo obezbjeenja) da e
ispuniti svoju obavezu nakon ispunjenja obaveze od strane podnosioca prigovora.
-Ako se opredjeli na zahtjev za obezbjeenjem ispunjenja prigovara moe zahtijevati da mu
se obezbjeenje prui u primjerenom roku, a poslije proteka tog roka, bez rezultata, moe
zahtijevati jednostrano raskidanje ugovora.
-Prema tradicionalnoj pravnoj terminologiji ovi prigovori su poznati kao exceptio non
adimpleti contractus.
Raskidanje ili izmjena ugovora zbog promijenjenih okolnosti
-Dvostrani ugovori, koji su teretni, sa trajnim prestacijama ili su trajni, jer im izvrenje nije
jednovremeno sa nastankom ugovora, podloni su izmjenama okolnosti koje ivot nosi sa
sobom.
-Normalne izmjene okolnosti, koje su uobiajene i odgovaraju zbivanjima koje nazivamo
redovnim tokom stvari, nisu pravno relevantne, ve su relevantne samo one izmjene okolnosti
koje nastupe poslije zakljuenja ugovora i dovedu do oteavanja ispunjenja ugovora ili
neostvarivanja svrhe ugovora u tolikoj mjeri da ugovor oigledno vie ne odgovara
oekivanjima ugovornih strana i da bi, po optem miljenju, bilo nepravino da ostane na
snazi takav kakav je.
-Revizija ugovora ima prednost pred raskidom ugovora, jer sud nee dozvoliti raskid ako
druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajui uslovi pravino izmjene.

72

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Klauzula rebus sic stantibus, kad se unese u ugovor omoguava strani koju pogaaju
promijenjene okolnosti, da trai zatitu kroz reviziju ugovora ili odustanak od ugovora.
-Dakle, dok god su okolnosti nepromijenjene ugovarai su vezani prvobitnim dejstvom
dvostranog ugovora, ali ako se promijene zatitu od nastupjele promjene moe tra\iti samo
ugovara koji je ugovorio klauzulu o nepromijenjenim okolnostima- dok stvari budu stajale
kako su uglavljene.
-Moderno pravo kao i pozitivno pravo klauzulu rebus sic stantibus podiglo je na rang opteg
(zakonskog) pravila i odredilo da je ova klauzula o nepromijenjenim okolnostima prirodni
sastojak svakog dvostranog i teretnog ugovora.
Pojmovno definisanje promijenjenih okolnosti
-Promijenjene okolnosti su relevantne ako nastupe poslije zakljuenja ugovora.
-Moraju biti takvog intenziteta da oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane ili se zbog
njihovog nastupanja ne moe ostvariti cilj (svrha) ugovaraa.
-Radnja za dunika je postala nedostina, nepodnoljiva ali ne i nemogua.
-Promijenjene okolnosti su izvanredni dogaaji koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme
zakljuenja ugovora, npr. poplava, sua, zemljotres, upravne mjere i sl.
-Da bi se ugovara mogao pozvati na promijenjene okolnosti neophodno je da se njemu ne
moe pripisati krivica za njihovo nastupanje.
-Pozivati se na njih ne moe nesavjesna strana, tj. ona koja je u vrijeme zakljuenja ugovora
bila duna da uzme u obzir sve okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati kao i strana koja
se nalazi u dunikoj docnji.
Prava i obaveze pogoene strane
-Strana koju pogaaju promijenjene okolnosti ima pravo da zahtijeva raskidanje ugovora, tj.
da joj se omogui da odustane od ugovora.
-Pored prava na jednostrano raskidanje ugovora ona ima pravo i da predloi reviziju ugovora,
tj. pravinu izmjenu ugovora, koju mogu da predloe obje strane ugovornice.
-Na pogoenoj strani lei i dunost obavjetavanja; ona je duna, o svojoj namjeri da e
zahtijevati raskid ugovora, obavijestiti drugu stranu im je saznala da su promijenjene
okolnosti nastupile, a ako to ne uini odgovarae drugoj strani za tetu koja joj bude zbog tog
propusta nanesena, jer joj zahtjev nije na vrijeme saopten.
-Proputanje ove sporedne obaveze dovodi do odgovornosti za tetu.
Prava strane koja nije pogoena promijenom okolnosti
-Sud je duan dosuditi pravian iznos tete koju trpi strana koja nije ovlatena da se poziva na
promijenjene okolnosti ili nije usvojen njen zahtjev za revizijom ugovora.
-Pored toga, ugovorna strana koja nije zahtijevala raskid ugovora zbog promijenjenih
okolnosti ima pravo da zahtijeva naknadu tete koju je pretrpila zbog toga to joj zahtjev za
raskid ugovora nije blagovremeno saopten.
Zadaci suda
-Sud je duan da procijeni zahtjev stranke i da saglasno rezultatima postupka izrekne raskid ili
izmjenu ugovora.
-Sud je duan da vodi rauna o subjektivnim i objektivnim okolnostima, kao i o interesima
obiju strana iz obligacionog ugovora.
-Objektivne okolnosti koje e rukovoditi sud prilikom odlivanja o raskidu ili reviziji ugovora
su: naela potenog prometa, cilj ugovora, normalan (uobiajen) rizik koji subjekti poslovno
pravnog prometa moraju snositi kod istovrsnih poslova i optih interesa.

73

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-ZOO dozvoljava ugovaranje odricanja od prava na pozivanje na pojedine promijenjene

okolnosti.
-Klauzule o suavanju prava ili odricanju od prava - ovlatenja na pozivanje na odreene
promijenjene okolnosti, nee biti punovane ukoliko su u suprotnosti sa naelom savjesnosti i
potenja.
Prekomjerno oteenje (laesio enormis)
Pojam
-Prekomjerno oteenje postoji kada izmeu obaveze ugovornih strana u dvostranom ugovoru
postoji oigledna nesrazmjera.
-Oigledna nesrazmjera je pravni standard koji sud mora ispuniti konkretnim sadrajem
vodei rauna o svim okolnostima sluaja.
-Oteenje (laesio) je prekomjerno (enormis) ako je izmeu obaveza strana u dvostranom
ugovoru oigledna nesrazmjera, svakom oku vidljiva.
-Ako je oigledna nesrazmjera nastala ili postala oigledna nakon zakljuenja (perfekcije)
ugovora, zatita ugovaraa i dejstva dvostranog ugovora moe se ostvariti samo institutom
raskidanja ili izmjene ugovora zbog promijenjenih okolnosti.
-Na prekomjerno oteenje se moe pozivati samo ona ugovorna stranka koja je u zabludi o
pravom omjeru, odnosno vrijednosti uzajamnih prestacija; koja nije znala niti je morala znati
za pravu vrijednost prestacije koja je predmet obaveze.
-Pravne pretpostavke zatite oteene strane u lezionarnom ugovoru su:
1. punovaan dvostrani i teretni ugovor kojim se uspostavlja uzajamnost prestacija i
ekvivalentna razmjena;
2. da se utvrdi postojanje oigledne nesrazmjernosti davanja;
3. da je utvrena oigledna nesrazmjera prestacija postojala u vrijeme zakljuenja
ugovora;
4. da je utvrena i dokazana zabluda lezijom oteene strane koja se tie vrijednosti
predmeta ugovorne obaveze, jer za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala
znati;
5. da se ne radi o ugovoru na sreu, javnoj prodaji, ni o afekcionoj kupovini na koju se
neko opredijelio radi afekcione vrijednosti stvari (osobite naklonosti za predmet
ugovora).
Prava oteene strane
-Prekomjerno oteena strana moe zahtijevati da se ugovor poniti .
-Radi se o sluaju ruljivosti ili relativne nitavosti, jer se ugovor niti na inicijativu i iz
interesa prekomjerno oteene strane.
-Pravo zahtijevanja ponitenja ugovora gasi se u objektivnom roku od godinu dana koji
poinje tei od momenta perfekcije ugovora.
-Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravno dejstvo.
-Zahtjev za ponitenje ugovora koji istie prekomjerno oteena strana mogue je odbiti
prigovorom revizije ugovora, tj. ponudom druge ugovorne strane da e izvriti dopunu
prestacije do pravinog odnosa vrijednosti uzajamnih prestacija.
-Prigovor revizije ugovora mogu je i kao vansudski prigovor.
Zelenaki ugovor
Pojam
-Zelenaki je svaki onaj ugovor u kojem jedna ugovorna strana (zelena) koristei se
neprilikama (tekim poloajem ili stanjem ) druge strane ugovori za sebe (ili koje tree lice)

74

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

korist koja je u oiglednoj nesrazmjeri sa onim to je predmet zelenaeve obaveze (ime je

drugu stranu prekomjerno otetio).
-Radi se o sloenom institutu koji, ralanjen na svoje karakteristike sadri:
1. u zelenakom ugovoru mora da postoji oigledna nesrazmjera davanja izmeu dvije
strane koja postoji i kod prekomjernog oteenja; zapravo, u zelenakom ugovoru je
sadrano prekomjerno oteenje, i to je materijalni element instituta;
2. zelenakog ugovora nema ako jedna ugovorna strana ne iskoritava drugu koristei se
neprilikama ili tekim prilikama druge strane koje se definiu kao: stanje nude, teko
materijalno stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili zavisnost iskoritavane
strane (i to je moralni element zelenakog ugovora koji tvori institut kumulativno sa
materijalnim);
3. zakonskom sistematikom samo dvostrani i teretni ugovori mogu biti oglaeni
zelenakim;
4. zelenaki ugovor moe se ugovoriti s dejstvom u korist treeg lica u kojem je: zelena
stipulant, oteeno (iskoritavano) lice promitent, a tree lice (beneficijar).
Sankcije
-Pravni poredak zelenaki posao smatra nemoralnim i nezakonitim, jer je zelenatvo
propisano kao krivino djelo.
-Stoga je zelenaki ugovor klasian primjer zabranjenog ugovora i sankcionisan je
apsolutnom nitavou sa svim posljedicama koje pogaaju ugovaraa
Prava iskoritavane strane
-Zakon omoguuje samo iskoritenoj strani da moe zahtijevati reviziju ugovora, i eventualno
ga odrati na snazi, a zelenau omoguiti da izbjegne primjenu sankcija.
-Znai da se ugovor na osnovu primjene revizije ugovora, samo od strane iskoritenog
ugovaraa, moe odrati ili tako da se iskoritavanjem obaveza smanji na pravian odnos ili
da zelena izvri dopunu svoje obaveze do pravinog odnosa uzajamnih davanja.
-Sud moe ali ne mora da dozvoli ovakvu konvalidaciju zelenakog ugovora.
-Sud bi trebao udovoljiti oteenikovom zahtjevu ako je to mogue i ako je to u njegovom
interesu.
-Sigurno e u procjeni poi od toga da li se revizijom ne ide na povredu opteg interesa.
-Ako ova ne postoji sud e dozvoliti konvalidaciju zelenakog ugovora sa pravino
izmjenjenom sadrinom.
-Ovaj zahtjev za konvalidacijom oteeni mora podnijeti u objektivnom roku od pet godina od
momenta perfekcije zelenakog ugovora.

Prestanak ugovora
-Postoje sledei naini prestanka ugovora:
1. ispunjenjem ili bez ispunjenja,
2. zbog nemogunost ispunjenja,
3. raskidanjem ugovora,
4. zbog utvrivanja nitavosti ugovora,
5. zbog utvrivanja ruljivosti.
Prestanak ugovora ispunjenjem ili bez ispunjenja
-Prestanak ugovora ispunjenjem je osnovni idealni nain prestanka ugovora.
-Ispunjenje je ono to je sadrajem ugovor utvreno kao predmet obaveze ugovaraa.
-Neurednost ispunjenja mora da je bitna, dovodi do jednostranog raskidanja ugovora i
eventualne naknade tete.
-Prestanak ugovora bez ispunjenja je neeljena pravna situacija.

75

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ona znai da se ugovor nije realizovao prema eljenom, ciljnom planu i programu koji su
postavili ugovarai, nego je usljed dejstva odreenih okolnosti ugasio se neostvarivi dejstvo.
Nemogunost ispunjenja ugovora
-Nemogunost ispunjenja ugovora je nain prestanka ugovora ako je dunikova obaveza
postala nemogua, usljed okolnosti koja je nastala poslije zakljuenja ugovora, ali prije
dospjelosti (naknadna), i treba da je potpuna, jer kod djelimine nemogunosti dolazi do
revizije ugovora, i treba da je trajna i objektivna, te da uzrok nemogunosti nije skrivila ni
jedna strana ugovornica, te da predmet obaveze nije generika stvar.
-U sluaju djelimine nemogunosti ispunjenja ne dolazi do prestanka ugovora gaenjem.
-U tom sluaju strana koja oekuje ispunjenje moe raskinuti ugovor pod pretpostavkom da
djelimino ispunjenje ne odgovara njenim potrebama.
-Ukoliko djelimino ispunjenje odgovara njenim potrebama, ugovor ostaje na snazi, a druga
strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze.
-Subjektivna naknadna nemogunost rezultat je radnje ili okolnosti koju je skrivila jedna
strana.
-Obaveza nevine strane se gasi, tj. njena trabina ostaje umanjena za onoliko koliko bi ona
imala koristi od oslobaanja od svoje obaveze.
-Ovdje se radi o situaciji kada povjerilac skrivi neispunjenje obaveze od strane dunika.
-Strana koja je skrivila neispunjenje obaveze druge strane, duguje ustupiti drugoj strani sva
prava koja bi imao prema treem licu, a u vezi sa predmetom svoje obaveze, ije je ispunjenje
nemogue.
Prestanak ugovora raskidanjem
-Raskinuti ugovor znai konstatovati, na osnovu izjave volje ili izjava volja, da ugovor od
odreenog momenta vie ne proizvodi pravno dejstvo, koje je do tada proizvodio.
-Govorimo o sporazumnom i jednostranom raskidanju ugovora.
Sporazumno raskidanje ugovora
-Sporazumni raskid je osnov prestanka punovanog ugovora saglasnou volja dotadanjih
ugovornih strana.
-Obino se uzima da se sporazum odnosi za ubudue (ex nunc), ali nije rijetka pojava da se
sporazum tie i dotadanjih ugovornih dejstava.
-Ovim sporazumom mogu biti obuhvaena i sva dotadanja dejstva ugovora retroaktivno, sve
od vremena prefekcije ugovora (ex tunc).
-Trea lica tad zadravaju steena prava.
-Sporazumno raskidanje esto se unaprijed ugovara kod trajnih ugovornih odnosa.
-Nastupanjem raskidnog roka takvi se ugovori gase.
-Rok inae nije bitni element ugovora; ako se eli pretvoriti u bitni element, ugovara se tzv.
fiksni rok koji ima dejstvo raskidnog uslova.
-Neispunjenje ugovora u takvom roku dovodi do prestanka ugovora bez ispunjenja.
-Ovakav nain prestanka ugovora predvien je Zakonom.
Jednostrano (ugovoreno) raskidanje ugovora.
-Pravna priroda ugovora kao rezultata saglasnosti volja protivi se jednostranom raskidanju
ugovora.
-Raskidanje dvostranog ugovora zbog neispunjenja je zakonsko pravo.
-Da bi se koristilo ovo ugovorno ovlatenje na raskid, obino se trai povreda ugovora od
jedne strane, ili da sama priroda ugovora zahtijeva da se trajni ugovorni odnos raskine

76

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

istekom ugovorenog vremena, na inicijativu jedne ugovorne strane (otkaz ili odustanak od
ugovora).
-Punovaan odustanak je onaj koji je saopten prije isteka vremena odreenog za poetak
ispunjenja ugovorne obaveze, a ako zapoinjanje roka ispunjenja nije odreeno, onda prije
nego druga strana zapone sa ispunjenjem.
Zakonsko jednostrano raskidanje ugovora
-Zakonsko jednostrano raskidanje ugovora podrazumijeva da su zakonom predvieni
sluajevi i pretpostvake pod kojima svaki od ugovaraa ponaosob ima ovlatenje da izjavi da
raskida ugovor ili e se ugovor raskinuti po samom zakonu (po sili zakona).
-Moemo razlikovati opte i posebne sluajeve zakonskog ovlatenja na jednostrano
raskidanje ugovora.
-Pod optu mogunost raskidanja ugovora ZOO predvia raskidanje ugovora zbog
neispunjenja.
-Kao posebni tipovi sluajeva, kada jedna strana moe da raskine ugovor u ZOO su uvrteni:
dejstvo kapare i odustance,
ugovorne kazne,
nastupanje promijenjenih okolnosti,
djelimina objektivna nemogunost ispunjenja,
postojanje fizikih mana ili pravnih nedostataka ispunjenja dvostranog ugovora.
-Sudskom odlukom se ugovor ne raskida ve samo potvruje da je ugovor raskinut, a ugovor
je ve raskinut, ako je izjava volje pravno relevantna i ako su ispunjene zakonske
pretpostavke:
1. da je ugovor koji se raskida dvostrano obavezan,
2. da dunik nije ispunio svoju obavezu,
3. da je povjerilac svoju namjeru raskidanja ugovora saoptio duniku bez odlaganja,
4. da se raskid ne izjavljuje zbog neizvrenja neznatnog dijela obaveze.
-Ako rok ispunjenja obaveze nije bitan element ugovora, povjerilac moe traiti ispunjenje
obaveze i poslije isteka roka.
-Ako je rok bitan element ugovora, neispunjenje dovodi do raskidanja po sili zakona.
-Posljedice ili dejstvo raskidanja ugovora je retroaktivno, i stranke su obavezne da jedna
drugoj vrate, odnosno nadoknade ono to su jedna drugoj na osnovu raskinutog ugovora dale,
jer je nestalo osnova za dranje primljenog.
-Pojaana je akcesorna obaveza za stranu koja je primila novac, jer e ona biti obavezna da
plati zatezne kamate od trenutka isplate novca, tj. od trenutka kada je primila u svoj posjed
novac dunika.
-Raskidanje ugovora sa uzastopnim ispunjenjm je mogue ako se ne ispuni samo jedna
obaveza, i ako je vidljivo da se ni ostale nee ispuniti.
-Raskid se daje u razumnom roku i vai za sva budua davanja.
-Raskid pogaa i trea lica, jer djeluje retroaktivno, i smatra se da raskinuti ugovor nikada i
nije bio zakljuen.
-Trea lica e biti obuhvaena restitucijom.
-Izuzetak je ako su savjesno stekla neto na osnovu raskinutog ugovora.
Ponitenje ugovora
-Zavisno od prirode nitavost se dijeli na: apsolutnu nitavost i relativnu nitavost.
-Prema svojim pravnim posljedicama nitavi ugovori bliski su nepostojeim pravnim
poslovima.
-Nepostojei pravni poslovi su oni kod kojih nisu ispunjeni bitni uslovi za njihov nastanak.
-Nevaei ugovor je samo nitav ugovor, a ruljiv ugovor je vaei dok ne bude poniten.

77

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Raskinuti se moe samo punovaan ugovor iz uzroka koji su nastali naknadno, nakon
perfekcije, a nitav ugovor ima uroenu manu.
-Sredstva zatite su prigovor nevaljanosti ugovora kojim odbijaju tubu za ispunjenje obaveze
iz nevaljanog ugovora.
-Pored prigovora, pravno sredstvo isticanja nitavosti je tuba za ponitenje, ili preciznije,
tuba za utvrenje nitavosti ugovora.
-Ugovor nije nitav po samom zakonu, ve je potrebno utvrditi uzroke koji ga ine nitavim, a
koji su propisani zakonom.
-Nitavost se i naziva apsolutnom, jer ima dejstvo za i protiv svakoga.
-Uzroci apsolutne nitavosti su razliite povrede javnog poretka, prinudnih propisa i dobrih
obiaja.
-Nitav ugovor ne moe konvalidirati; izuzeci od pravila da nitav ugovor ne konvalidira su:
1. ako je razlog nitavosti od manjeg znaaja, a ugovr je ispunjen,
2. ako je ugovor za koji se zahtijeva pismena forma ispunjen u cjelini ili pretenom
djelu, nitavost se ne moe isticati ako iz cilja radi kojeg je forma propisana ne
proizilazi neto drugo,
3. ako je nitava jedna odredba (ne odluujua).
-Ruljiv ugovor nije pravno valjan iz zakonskih razloga koji nemaju takav znaaj kao razlozi
koji uslovljavaju nitavost.
-Oni su privremeno i latentno vaei jer proizvode pravne posljedice barem za jednu stranu
ugovornicu.
-Ponitenje ruljivog ugovora nije tako sigurno kao nitavog.
-Kod ruljivog ugovora rok za konvalidaciju je 30 dana, ako saugovara nita ne i izjavi,
ugovor je poniten.
-Konvalidacijom se svjesno i voljno otklanja uzrok ruljivosti i to retroaktivno (ex tunc).
-Proputanje prekluzivnog roka (3 godine) ima isto dejstvo kao konvalidacija.
-Nesavjesna strana (koja je znala ili je morala znati za ruljivost) ima pravo na ponitenje
ruljivog ugovora, ali nema pravo na naknadu tete.
-Posljedice ponitenja ruljivog ugovora su iste kao kod nitavog.
-Pravo na ponitenje ima nesavjesna strana koja nije znala da je ugovor ruljiv.
-Ruljiv ugovor se moe ponititi samo djelomino ako preostali dio moe opstati kao ugovor
i proizvesti utuive obligacije.
-Zakon u ruljive ugovore uvrtava i ugovore ogranieno poslovno sposobnih lica.
-Ovi ugovori ne sadre mane volje.
-Ogranieno poslovno sposobno lice moe bez odobrenja zakonskog zastupnika zakljuivati
samo one ugovore ije mu je zakljuivanje zakonom dozvoljeno.
-Pod uzrocima ruljivosti ugovora moemo ostati na manama volje zabludi, prevari i
prijetnji.
-Zabluda je netana predstava o nekoj bitnoj ugovornoj injenici koja je za ugovornu stranu
od tolike pravne vanosti da ne bi ni zakljuila takav ugovor da nije bila u zabludi.
-Kao pravno relevantnu , tj. zabludu koja moe dovesti do ruljiosti ugovora, zakon smatra
samo bitnu zabludu.
-Zabluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, to se moe svesti na: zabludu o
supstanci, zabludu o linosti, zabludu o pravnom osnovu, zabluda o motivu (samo kod
dobroinih ugovora), zabluda zbog netanog prenoenja.
-Prevara je mana volje koja nastaje tako to je saugovara ili tree lice izazvalo zabludu kod
druge strane ili ju je odralo u zabludi sa namjerom da je time navede na zakljuenje ugovora.
-Prijetnja je izazivanje od strane saugovaraa ili kod treeg lica opravdanog straha radi kojeg
ugovara pod prijetnjom zakljuuje ugovor, koji da nema prijetnje ne bi htio ni zakljuiti.

78

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Neki autori posebno izdvajaju prinudu i opisuju je kao kvalifikovanu prijetnju koja se sastoji
npr. od fizikog prinuivanja nekoga da potpie ugovor.

Posebni dio

79

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

POSEBNI DIO
Imenovani graansko pravni ugovori
Ugovor o prodaji (kupoprodaji)
-Kupoprodajnim ugovorom obavezuje se jedna ugovorna strana prodavac, da stvar koju
prodaje preda drugoj stranci ili joj pribavi kupljeno pravo, a druga strana ugovornica kupac
obavezuje se da plati kupoprodajnu cijenu.
-Ugovor o prodaji je dvostrano obavezan i teretan ugovor; to je kauzalni, a ne apstraktni
ugovor.
-Kupoprodaja je esto ugovor po pristupanju i prodaja za gotovo, a karakterie je i
komutativnost.
Subjekti prodaje
-Kupoprodanji ugovor ima dvije ugovorne strane.
-Prodavac je lice koje zakljuenjem ugovora postaje dunik na predaju stvari i pribavljanje
prava.
-Kupac je lice koje zakljuenjem ugovora postaje dunik na plaanje odreene sume novca
(cijene).
-Kada vie lica zakljuuje ugovor, kupac je lice kome je individualno odreena stvar prvom
predana.
-Kod dvostruke prodaje, kupac je onaj koji je prvi zatraio upis u javne registre nekretnina.
Perfekcija ugovora o prodaji
Saglasnost o bitnim elementima
-Da bi nastao ugovor o prodaji i proizveo obligaciono pravno dejstvo, dovoljno je da se
ugovarai dogovore o objektivnim bitnim elementima ugovora (predmetu prodaje i cijeni).
-Kod kupoprodajnog ugovora se podrazumijeva da su se stranke (preutno) saglasile i o
prirodnim sastojcima.
-To su oni ugovorni elementi za koje Zakon ne vee perfekciju, ali vee pretpostavku
njihovog postojanja i primjene za svaki ugovor te vrste.
-Tako je za kupoprodaju karakteristino postojanje prirodnih sastojaka kakvi su odgovornost
prodavca za pravne i fizike nedostatke na predanoj stvari.
Predmet kupoprodaje
-Kupoprodaja kao dvostrani ugovor sadri dva predmeta, to su stvar i cijena.
-Predmet obaveze prodavca su stvari u prometu, prenosive (otuive), pokretne i nepokretne.
-Mogua je prodaja budue stvari, ali ne i nade (nadanih stvari).

80

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Tua stvar je predmet kupovine (prodaje), kao i prava (stvarna i obligaciona; od imovinskih
prava prometjiva su sva prava koja nisu vezana za linost povjerioca; mogu biti i graanska
prava i sporno pravo).
-Predmet obaveze kupca je cijena; cijena je suma novca za stvar ili pravo koje se prima.
-Mora biti odreena ili odrediva inae ugovor nema pravno dejstvo.
-Propisana cijena je ona koju odreuju nadleni dravni organi.
-Redovna cijena vai kod trgovake (privredne kupoprodaje) i podrazumijeva iznos novca
koji je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora.
-Ako se ne moe utvrditi ova cijena, tada kupac plaa razumnu cijenu koja je tekua cijena
u vrijeme perfekcije ugovora, a tekua cijena je iznos novca utvren zvaninom
evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrijeme ispunjenja i obraunava se po jedinici
proizvoda.
-Klauzula kojom je odreivanje cijene povjereno nekom od ugovaraa smatrae se
nepostojeom.
-Cijena mora biti izraena u domaem novcu.
-Ako je izraena u stranom ili je vezana za neku od zabranjenih monetarnih klauzula moe se
javiti samo kod meunarodne kupoprodaje.
-Cijena mora biti stvarna, (mora da odgovara trinim zakonitostima), fiktivna (ako je
ugovorena bez namjere da e je kupac platiti), srazmjerna (da ne dovodi do nesrazmjere
davanja) i ozbiljna (kada ju je prodavac ugovorio s namjerom da trai njeno plaanje).
Osnov kupoprodajnog ugovora
-Osnov kupoprodaje se sastoji u kauzi kupca i kauzi prodavca poto se radi o dvostrano
obaveznom ugovoru koji raa dvostrano obavezan obligacioni odnos.
-Pravni cilj prodavca je sticanje prava svojine na kupoprodajnoj cijeni, a osnov obaveze kupca
je sadran u sticanju svojine na kupljenoj i preuzetoj (predatoj) stvari.
Dejstvo zakljuenog kupoprodajnog ugovora
-Kupoprodajni ugovor u naem pravu ima samo obligaciono pravno dejstvo.
-Osnovna obligacija se sastoji u obavezivanju prodavca na predaju stvari i obavezi kupca na
predaju cijene.
-Uz pravni osnov nuno je i postojanje modus aqurendi-a.
-Pod modusom sticanja podrazumijeva se jedan od zakonitih naina sticanja prava svojine: za
pokretne stvari to je predaja, a za nepokretne upis u javne knjige.
Sadraj kupoprodajnog ugovora
-U sadraj se ubrajaju sva prava i obaveze utvrene voljom stranaka kao i prirodni sastojci
ugovora.
Obaveze prodavca
-Dvije su osnovne obaveze prodavca i svode se na:
1. obavezu predaje stvari kupcu, i
2. obavezu zatite (garancije) kupca.
Obaveza predaje stvari kupcu
-Obaveza predaje stvari kupcu je osnovna obaveza prodavca.
-Predaja je akt ispunjenja ugovora o prodaji.
-Pod predajom prava podrazumijeva se predaja isprave koja je dokaz o pravu koje se prodaje.
-Kod pokretnih stvari prenos dravine je i prenos svojine, a kod nepokretnih stvari predaja je
upis u zemljine knjige.

81

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Predmet prodaje je stvar sa svim djelovima (civilnim koji se stiu sabiranjem iz dana u dan i
prirodnim koji se stiu odvajanjem) do dana kad je prodavac bio duan da ih preda kupcu.
-Vrijeme prodaje odreuje se ugovorom ili proizilazi iz prirode posla.
-Ako se vrijeme odreuje ugovorom, vri se postavljanjem odreenog roka predaje stvari.
-Rok moe biti fiksni, vrsti i orijentacioni.
-Rok predaje moe se utvrditi i odsjekom, odreivanjem izvjesnog vremenskog perioda, npr.
u toku sedmice, mjeseca, tromjeseja, sezone, i sl.
-Ako rok nije odreen, vrijedi pravilo da povjerilac moe zahtijevati odmah ispunjenje
obaveze, a i dunik moe zahtijevati od povjerioca da odmah primi ispunjenje.
-Ako rok nije odreen, dunik pada u docnju kada ga povjerilac pozove da ispuni obavezu.
-Poziv ili opomena mogu biti uinjeni usmeno ili pismeno.
Mjesto predaje stvari kupcu
-Ako mjesto predaje stvari kupcu nije odreeno ugovorom, predaja se ima izvriti u mjestu
prebivalita, ili mjestu boravita, odnosno sjedita prodavca.
-Kupac treba da doe u mjesto prodavca radi izvrenja predaje, tako da trokovi odnoenja
stvari padaju na kupca.
-Ako je stvar na mjestu gdje je proizvedena, ona e se staviti na raspolaganje kupcu u tom
mjestu.
-Kod nepokretnih stvari mjesto predaje je sjedite suda kod kog se vodi zemljina knjiga za
nekretninu.
Mjesto predaje u sluaju prevoza stvari
-Kod stvari koje se transportuju, mjesto predaje je ono gdje je stvar uruena prevoziocu
(transporteru) ili organizatoru otpreme (npr. pediteru).
-Ovo pitanje se rjeava koritenjem transportnih klauzula.
-Transportne kauzule su simbolini slovni znaci i grupe takvih znakova ija se znaenja
(definicije) nalaze u Optim uzansama za promet robom, kada se radi o unutranjim
poslovima, a kada se radi o meunarodnim su u Incoterms pravilima za meunarodnu
kupovinu robe.
Nain predaje stvari kupcu
-Predaja je skup raznovrsnih pravnih i faktikih radnji kojima se omoguuje da kupac stekne
dravinu stvari.
-Individualno odreene stvari predaju se njihovim uruenjem ili zaposjedanjem od strane
kupca.
-Generike stvari se predaju individualizacijom, izdvajanjem iz mase, obiljeavanjem i
stavljanjem na raspolaganje kupcu.
-Kupac je duan saraivati sa prodavcem.
-Poseban nain predaje je istovremeno izvrenje predaje stvari i isplata cijene.
-Prodavac nee biti duan predati stvar dok kupac ne plati cijenu istovremeno, ili to nije
spreman da uini.
-Kupac e moi stornirati isplatu dok ne pregleda stvar.
-Nain predaje esto se poistovjeuje sa nainima sticanja svojine.
-Rije je o tome da se traditio kao nain prenosa dravine, poistovjeuje sa predajom kao
osnovnom obavezom prodavca.
-Tako se i razlikuju fizika predaja ili predaja iz ruke u ruku i fiktivna predaja.
-Fiktivna predaja naziva se cessio vindicationis.

82

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Fiktivna predaja je takva predaja kod koje prodavac, koji nema stvar u svojim rukama ve se
ta stvar nalazi u rukama treeg lica, prenosi na kupca samo ono pravo da podigne zahtjev
prema treem licu da mu preda stvar.
-Poznat je i prenos stvari bez prenoenja prava svojine, kada i pored oba ispunjena uslova za
sticanje svojine na pokretnim stvarima, do sticanja svojine nije dolo jer je pravo svojine
zadrano pactum reservati dominii.
-Za nepokretne stvari nain predaje se sastoji od upisa u javnu knjigu.
-Za nekretnine postoje dvije predaje: pravna predaja ili traditio i materijalna ili faktika.
-Za prava nain predaje je saoptenje (notifikacija) prodaje prava duniku na kojeg je
kupljeno pravo adresovano.
Trokovi predaje stvari kupcu
-Trokove pripremanja predaje i same predaje snosi prodavac.
-Ovo opte pravilo moe biti derogirano od strane lex specialis-a koji ureuju javno-pravne
takse i doprinose vezane za prenos.
Obaveza prodavca da zatiti kupca u sluaju
nedostataka prodate stvari (jemstvo za nedostatke)
-Dispozitivno je pravilo da je prodavac duan predati kupcu stvar u ispravnom stanju.
-Pored ispravnosti stvari, obaveza prodavca obuhvata preciziranje kvantiteta, kvaliteta i
drugih parametara.
-Za ispravnost stvari je bitno da e nabavljena stvar kod kupca ispravno funkcionisati i da
niko trei nee moi isticati neko svoje jae pravo na kupljenoj stvari.
-Odgovornost prodavca se svodi na jemstvo za materijalne nedostatke i odgovornost za
pravne nedostatke.
-Sama ideja zatite od pravnih nedostataka izloena je ovako: prodavac mora da, na traenje
kupca, ovog brani od napada, ne zato to je na to ugovorom obavezan jer je on izvrio ugovor,
nainio je kupca vlasnikom prenesene stvari, ve to je kupac uznemiren i to ini sumnjivim
pravo prodavca.
-Prodavac koji brani kupca je u poloaju tuene strane.
-Njegov je poloaj povoljniji od poloaja treeg lica koji mora da dokazuje svoje pravo.
-Prodaveva obaveza je da kupcu obezbjedi mirno uivanje dotinog dobra.
Obaveze kupca
-Osnovne obaveze kupca su: isplata cijene i preuzimanje stvari.
Isplata cijene
-Obavezi kupca da isplati cijenu odgovara pravo prodavca da trai naplatu cijene.
-Kupac nema pravo prodavcu nuditi umjesto cijene neto drugo: bilo neku stvar (dare), ili
neku radnju (facere) ili neku neradnju (non facere).
-S pristankom povjerioca mogue je za izmirenje cijene dati neto drugo (datio in solutum).
-Kupac moe odbiti da isplati cijenu ako mu se ne prui mogunost da pregleda stvar.
-Duan je da plati cijenu na vrijeme, a vrijeme plaanja cijene se ravna prema vremenu
predaje stvari.
-Vrijeme isplate cijene ureuje se ugovorom.
-Ukoliko vrijeme nije ugovoreno, plaanje se vri u asu predaje stvari.
-U sluaju sukcesivnih isporuka kupac je duan plaati cijenu za svaku isporuku u asu
njenog preuzimanja.
-Mjesto plaanja cijene se odreuje ugovorom, saglasnou volja ugovaraa.

83

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ako mjesto predaje nije ugovoreno predaja se vri u mjestu prebivalita, tj. boravita
prodavca u vrijeme perfekcije ugovora.
-Ukoliko kupac nije obavezan u asu predaje stvari izvriti sa svoje strane svoju novanu
obavezu, jer nije dospjela, plaanje se vri u prebivalitu prodavca.
-Nain plaanja svodi se na princip monetarnog nominalizma i konvertibilnih maraka kao
zakonskog sredstva plaanja.
-Svaka monetarna klauzula protivna javnom poretku bie bez pravnog dejstva.
-Ako nita nije ugovoreno kupac je duan isplatiti cjelokupni iznos cijene odjednom.
Odgovornost kupca za isplatu cijene
-Neisplaivanje cijene na vrijeme dovodi do dunike docnje kao i do posljedica vezanih za
povredu ugovora i posljedice neispunjenja ugovora.
Preuzimanje stvari
-Preuzimanje stvari obuhvata sve potrebne faktike i pravne radnje koje rezultiraju prelazak
dravine stvari na kupca.
-Ukoliko kupac, bez opravdanih razloga, odbije preuzimanje stvari ija mu je predaja
ponuena na ugovoren ili uobiajen nain, on pada u povjerilaku docnju.
-U pravilu kupac treba da doe do prodavca, preuzme od njega stvar, i prenese je sebi u svoju
dravinu, i da snosi sve trokove prenosa stvari.
Obaveze stranaka da uvaju stvari koje su predmet ugovora
-I za prodavca i za kupca postoji obaveza uvanja stvari za raun saugovaraa.
-U sluaju kupeve docnje, zbog ega je rizik preao na kupca prije predaje stvari, prodavac je
u obavezi da uva stvar s panjom dobrog privrednika ili dobrog domaina.
-Kupac je u obavezi da uva primljenu stvar u sluaju da je eli vratiti prodavcu iz razloga to
je raskinuo ugovor ili to zahtijeva drugu stvar umjesto uruene.
-Poseban je sluaj obaveze uvanja kada kupac nee da prima stvar koja mu je upuena.
-Svaka ugovorna strana iz kupoprodajnog ugovora moe uvanje stvari povjeriti treem licu.
Dejstvo ugovora o kupoprodaji
-Osnovno dejstvo ovog ugovora je nastanak obligacionog odnosa.
-Ako je prodavac istu stvar prodao nekolicini kupaca, pravi kupac je onaj kome je stvar i
predata (ako je pokretna), a za nekretnine, kupac je ono lice koje je izvrilo upis steenog
prava u zemljine knjige.
-Ostali kupci mogu personalnom tubom zahtijevati predaju stvari tj. naknadu tete.
-Ukoliko je prodavac nekolicini kupaca prodao isto imovinsko pravo, jai u pravu je onaj
kupac za kojeg je dunik najprije obavjeten (denuncijacija).
Snoenje rizika
-Rizik je odgovornost jednog ugovaraa prema drugom za sluajnu propast ili oteenje
stvari.
-Pod sluajnom propau podrzumijeva se kako fizika smrt predmeta, tako i pravna
propast, tj. eliminisanje stvari iz pravnog prometa.
-U principu, rizik snosi vlasnik.
-Do predaje prodavac snosi rizik, a nakon predaje rizik prelazi na kupca.
-Snoenje rizika sluajne propasti ili oteenja podrazumijeva da kupac gubi pravo zahtijevati
naknadu tete zbog injenice to ga prodavac ne moe uiniti vlasnikom stvari.
-Prodavac snosi rizik zato to je vlasnik, a snosi sam i posljedice propasti stvari.

84

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Kupac moe da odbije prelazak rizika raskidanjem ugovora zbog nedostatka stvari ili
prigovorom zamjene stvari.
-Tipian sluaj prelaska rizika prije predaje javlja se kada je kupac pao u docnju.
-U tom sluaju rizik prelazi na kupca u asu padanja u docnju.
-Za generike stvari rizik prelazi na kupca, ako je prodavac izvrio izdvajanje i obavjetavanje
kupca, ili ako to nije mogue, kada je preduzeo sve potrebne radnje da bi kupac mogao
preuzeti stvar i o tome poslao obavjetenje kupcu.
-Ako je stvar u meuvremenu propala krivicom prodavca, on e za takvu propast odgovarati i
snositi graansko-pravnu sankciju na naknadu tete, koju je nanio kupcu.
-Kupac ne samo da nee biti duan platiti cijenu ve stie i odtetni zahtjev na naknadu tete
koju je usljed propasti stvari pretrpio.
Pravo na plodove
-Plodovi prodate, a nepredate stvari pripadaju kupcu od asa kada je prodavac bio duan
izvriti predaju stvari.
-Prodavac je obavezan predati stvar zajedno sa njenim pripadcima, to je sporedna stvar koja
dijeli sudbinu glavne stvari.
-Prodavac je duan plodove sakupljati i uvati do predaje kupcu, ako ovu obavezu ne odri,
duan je platiti naknadu tete za nepredatu stvar ili umjesto nje.
Prestanak ugovora o prodaji
-Zakon je propisao mogunost raskida ugovora o prodaji:
1. kod prodaje tue stvari,
2. zbog pojave materijalnih nedostataka na kupljenoj stvari,
3. zbog pojave fizikih nedostataka u garantnom roku,
4. zbog pojave evikcije pravnog uznemiravanja kupca,
5. kod pojave kupeve docnje s odnoenjem stvari,
6. kod prodaje sa specifikacijom.
-Poseban znaaj meu odredbama Zakona ima sluaj raskidanja ugovora zbog povrede
ugovora od strane jednog ugovaraa.
-Apstraktna teta kod kupoprodaje je razlika izmeu cijene odreene ugovorom i tekue
cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta u kojem je ugovor zakljuen.
-Uslov za obraun apstraktne tete je da je ugovor raskinut zbog povrede ugovora od strane
jednog od ugovaraa.
-Prodaja ili kupovina radi pokria je pravna mogunost za prodavca ili kupca generike stvari,
u sluaju docnje jedne strane.
-Tako npr. prodavac ukoliko je kupac u docnji, moe izvriti prodaju radi pokria drugom
licu.
-Ostale pretpostavke prodaje ili kupovine radi pokria svode se na obavezu obavjetavanja
kao i obavezu uredne strane da kupovinu ili prodaju radi pokria izvri u razumnom roku.
-Razumni rokovi podrzumijevaju kratke rokove kako bi se izbjeglo dejstvo poremeaja na
tritu.
-Raskid ima povratno, retroaktivno dejstvo.
-Raskid djeluje ex tunc i ugovor koji je raskinut smatra se da nikad nije bio zakljuen.
-Na odnose izmeu stranaka primjenjuje se pravilo restitutio in integrum.
-Prodavac restituciju vri tako to vraa glavnicu i interes (zateznu kamatu) od dana kada je
isplatu cijene primio.
-Pravilo retroaktivnosti raskidanja tie se i treih lica.

85

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Tree lice moe odbraniti svoje steeno stvarno pravo jedino pod uslovom da je bilo
savjesno, kao i ako je steklo svojinu na originarni nain: odrajem ili sticanjem stvari od
nevlasnika.
-Raniji vlasnik ima pravo da u roku od isteka jedne godine od originarnog sticanja prava
svojine savjesnog pribavioca od ovoga zahtijeva da mu se stvar vrati, tj. da je prekupi, po
prometnoj cijeni, ako ona za njega ima afekcionu vrijednost.
Klauzule (elementi) kupoprodajnog ugovora (primjer):
1. oznaenje ugovornih strana,
2. oznaenje robe vrsta, koliina, kvalitet i nain predaje,
3. cijena,
4. datum ili rok, mjesto i nain predaje,
5. dospjelost i nain plaanja,
6. prevoz robe rok otpreme, sredstva prevoza, trokovi,
7. osiguranje,
8. prelazak rizika,
9. utvrivanje kvaliteta i kvantiteta,
10. ambalaa,
11. porezi, takse i drugi trokovi,
12. pribavljanje dokumenata,
13. garancije prodavca,
14. posljedica neizvrenja ugovora i specijelne sankcije,
15. mogunost raskida ugovora i njegove posljedice,
16. via sila i drugi osnovi oslobaanja od odgovornosti,
17. mogunost eventualne revizije ugovora,
18. nadlenost suda ili arbitrae, pri spoljnotrgovinskim prodajama, nadlenost prava za
regulisanje odnosa iz ugovora,
19. eventualne rezerve, ako se radi o spoljnotrgovinskim prodajama, u pogledu dobijanja
izvozne ili uvozne dozvole,
20. konane odredbe,
21. ukoliko se pismeno zakljuuje kupoprodajni ugovor mora sadati potpise strana, te
datum i mjesto njegovog zakljuenja.

Modaliteti kupoprodaje
-Modalitet je sluajna ili sporedna razlika u okviru iste vrste.
Modaliteti kupoprodaje u interesu jedne ugovorne strane
Prodaja sa pravom pree kupovine (prekup)
-Pravo prekupa ili pree kupovine je klauzula u kupoprodajnom ugovoru koja obavezuje
kupca da o svojoj odluci, da proda od njega kupljenu stvar, najprije obavijesti prodavca i da
ga ponudi, ukoliko je zaintersovano, da kupi stvar za odreenu cijenu.
-Ovo subjektivno pravo sastoji se od dva ovlatenja.
-Prvo je pravo prvenstva to je ovlatenje koje se ugovorom daje ranijem prodavcu ili
zakonom odreenim licima da mogu imati prednost kao eventualni kupci ispred svih ostalih
kupaca.
-Osnovne dvije podvrste prava pree kupovine su: ugovorno i zakonsko pravo pree
kupovine.
-Ugovorno je uglavljeno konkretnim ugovorom o prodaji u formi posebne sporedne klauzule.
-Prodavac je duan odgovoriti u roku od jednog mjeseca o svojoj odluci da se koristi pravom
pree kupovine.

86

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ukoliko prodavac ne obavijesti kupca i zakljui ugovor o prodaji sa treim licem, prekupac
tada stie pravo na prebijanje zakljuenog ugovora i ovlatenje da zahtijeva da se njemu stvar
preda pod istim prodajnim uslovima.
-Ugovorno pravo pree kupovine zakonom je ogranieno na 5 godina (objektivni rok).
-Poslije proteka roka prodavac ga ne moe vie isticati.
-Subjektivni rok u kojem prikraeni ovlatenik prava pree kupovine, moe, prema treem
sticaocu predmeta prodaje, istai pravo od 6 mjeseci po saznanju za prenos svojine na treeg.
-Pravo pree kupovine pokretnih stvari zakon tretira kao isto lino pravo koje nije mogue
otuivati niti nasleivati.
-U sluaju prinudne javne prodaje prodavac ne moe isticati svoje pravo pree kupovine
ukoliko nije bilo upisano u javnoj knjizi.
-Prinudna javna prodaja je zakonski postupak koji derogira volju prodavca i vri se putem
usmenog javnog nadmetanja ili neoposrednom pogodbom.
Zakonsko pravo pree kupovine
-Zakonsko pravo pree kupovine moe se suprotstaviti svim treim licima.
-Nije od znaaja ni savjesnost ili nesavjesnost treih lica.
-Zakonsko pravo pree kupovine ne moe se prenositi, a ni otuivati; ono nije vremenski
limitirano.
-Pravo pree kupovine na nekretninama postojae kada se kao predmet prodaje javlja:
graevinsko zemljite, poljoprivredno zemljite i stan.
-Prekupac graevinskog zemljita je optina ijoj teritoriji pripada ponueno graevinsko
zemljite.
-Prekupac poljoprivrednog zemljita je poljoprivredna organizacija.
-Prekupac stana je suvlasnik ili nosilac stanarskog prava ili nadlena optina.
-Pravo pree kupovine uma, Zakonon o umama, pripada organizaciji za gazdovanje umom.
-Pravo pree kupovine suvlasnika taksativno je regulisano za suvlasnika stana ili poslovne
prostorije ili kada se suvlasniki dio prodaje u izvrnom postupku.
-Prekupac arhivske grae je nadleni arhiv; spomenika kulture, muzejskog blaga muzejska
ustanova, a biblioteke grae matina biblioteka.
Kupovina na probu
-Kupoprodaja na probu je takav modalitet osnovnog ugovora koji se stvara ugovornom
klauzulom po kojoj kupac preuzima stvar pod uslovom da je prethodno isproba.
-Proba djeluje kao suspenzivni uslov, ona odlae dejstvo ugovora.
-Ukoliko se proba s uspjehom izvri, uslov e se ispuniti i ugovor e nastati.
-Kada kupac ne obavijesti prodavca u utvrenom roku o ishodu probe, smatra se da je odustao
od ugovora (ako stvar nije u dravini kupca), ali nee se tako smatrati ako je stvar u njegovoj
dravini, tj. u tom sluaju nastaje ugovor (iako se nije izjasnio).
Rokovi probanja
-Subjektivna proba zavisi od kupevih elja i afiniteta (ocjena je stvar subjekta).
-Subjektivna proba u potpunosti uslovljava opstanak ugovora zavisno od afekcije,
raspoloenja, afiniteta i elje kupca.
-Subjektivna proba je, u pravnom smislu, potpuno pravo oblikovanja kupca.
-Objektivna proba ima ogranieno dejstvo trajanja.
-Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari predate kupcu radi robe, u svakom sluaju snosi
prodavac.
-Izjavom o zadravanju probane stvari ili istekom roka za povraaj probane stvari kupac stupa
u ugovor i na njega prelazi rizik.

87

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Izjavom kupca ugovor dobija obligaciono-pravno dejstvo, tj. kupac postaje dunik i plaa
cijenu.
-Kupovina sa rezervom probanja (ugovor o kupovini po pregledu) je pravo kupca da odreen
proizvod, prije afekcije ugovora isproba (npr. namirnice) ad gustum.
Kupoprodaja uslovljena pojavom boljeg kupca
-U kupoprodajni ugovor moe biti unesena klauzula u interesu prodavca po kojoj on moe
raskinuti ugovor pod uslovom da dokae postojanje boljeg kupca.
-Nalaenje boljeg kupca je predvieno kao raskidni uslov, ako je prodavac ve predao stvar
kupcu.
-Ako prodavac nije predao stvar kupcu tada se uslov nalaenja boljeg kupca kvalifikuje kao
suspenzivni uslov.
-Rok se utvruje ugovorom ili prema dispozitivni pravilima, a to je za pokretne stvari 3 dana,
a za nepokretne jedna godina.
Kupoprodaja sa pravom otkupa
-Pravo otkupa ugovara se u korist prodavca da prodatu i predatu stvar, do isteka utvrenog
roka, ima pravo otkupiti i vratiti.
Kupoprodaja sa pravom preprodaje
-Kupoprodaja sa pravom preprodaje je pravo kupca da kupljenu stvar vrati prodavcu uz
istovremeni povrat tekue cijene.
Specifikaciona kupoprodaja (prodaja sa specifikacijom)
-Specifikaciona kupoprodaja je pravo kupca da naknadno odredi specifikaciju stvari (oblik,
mjera) u odreenom roku.
-Ako ovo pravo kupac ne iskoristi u roku, prodavac stie alternativno ovlaenje: moe da
raskine ugovor ili da sam obavi specifikaciju saglasno kupevim potrebama i interesima, gdje
mu se ostavlja jo jedan naknadni rok da je sam izvri.
-Ako kupac ne izvri specifikaciju ni u ovom naknadnom roku, prodaveva specifikacija
postaje mjerodavna za utvrivanje saobraznosti prodate stvari ugovorenim uslovima.
Modaliteti prodaje u pogledu optih uslova ugovaranja
Kupoprodaja saobrazno uzorku ili modelu
-Prodaja po uzorku ili modelu je modalitet trgovinske kupoprodaje u interesu prodavca, jer
titi prodavca od samovoljnih procjena kupca prilikom preuzimanja, prijema robe.
-Uzorak kao i model su autentini primjerci prodate stvari.
-Stranke zakljuuju ugovor i on postaje perfektan, ali je njegova realizacija zavisna od
saobraznosti cijele koliine kupljenih stvari sa uzorkom ili modelom.
-U sluaju da je model ili uzorak podnijet kupcu, uz obeanje saobraznosti, tada prodavac
odgovara kupcu za nedostatak saobraznosti predmeta ugovora (stvari sa uzorkom ili
modelom.
Kupoprodaja na poek
-Kupoprodaja na poek je ureena Zakonom kroz dva svoja osnovna vida.
1. prodaja sa zadravanjem prava svojine, i
2. prodaja sa obronim otplatama cijene.
-Kupoprodaja na poek je modalitet ugovora o kupoprodaji.
-Za njega je karakteristino da je prodavac prvi duan ispuniti svoju obavezu vezanu sa
izvrenjem predaje stvari, a isplata cijene, kao najvanije kupeve obaveze treba da poeka.

88

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Kupoprodajom na poek se slabi poloaj prodavca, jer kupac stie pravo svojine na preuzetoj
stvari.
Prodaja sa zadravanjem prava svojine
-Clausula pactum reservati dominiije odredba kupoprodajnog ugovora koja ga modifikuje
tako to dozvoljava da prodavac zadri pravo svojine, iako je prodata stvar ve predata kupcu,
sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti.
-Vai samo kod kupovine pokretnosti, a rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na
kupca sa predajom stvari.
-Zadravanje prava svojine nema dejstvo prema treem licu.
Prodaja sa obronim otplatama cijene
-Prodaja sa obronim otplatama cijene sadri odredbu da je prodavac duan prvi izvriti svoju
obavezu predaje stvari dok kupac ima isplatiti cijenu u obrocima (ratama) kroz ugovoreni
vremenski period.
-Obavezna je pismena forma (ad solemnitatem).
-Pored bitnih elemenata (predmet i cijena) ovaj ugovor mora imati: ukupan iznos svih obroka,
njihov broj, iznos jednog obroka, njihovu dospjelost i odustanicu (kupac moe pismenom
izjavom u roku od tri dana od potpisivanja ugovora i odustati od njega).
-Zakon ne spreava kupca da isplati kupoprodajnu cijenu (ili njen ostatak) u cjelosti.
-Prodavac na otplatu ima ovlatenje da jednostrano raskine ugovor ako kupac padne u docnju
sa obronim plaanjem.
-Docnja kupca sa otplatom prve rate dovoljan je razlog za raskidanje ugovora.
-Pored toga, padanje kupca u docnju sa isplatom dvije, kasnije uzastopne rate koje
predstavljaju najmanje 1/8 cijene takoe je zakonski uslov da prodavac jednostrano raskine
ugovor o prodaji na rate.
-Zakon daje prodavcu i treu mogunost: da jednostrano istupi iz ugovora ukoliko kupac
zadocni sa isplatom samo jedne rate, ukoliko su za isplatu cijene u potpunosti dovoljne samo
etiri rate.
-Prodavac, u sluaju zadocnjenja kupca u toku zapoete isplate (isplata je zapoeta kada je
plaena prva rata), moe zahtijevati isplatu cjelokupnog iznosa ostatka cijene u roku od 15
dana, po postavljanju roka kupcu.
-Kupac ima pravo da sudski produi rokove za isplatu zadocnjelih rata, ako to okolnosti
opravdavaju.
-Raskid ugovora dovovdi do restitucije.
-Prodavac vraa sve rate i zakonske kamate, kao i podmirenje nunih trokova koje je kupac
imao za vrijeme detencije stvari.
-Kupac je duan vratiti stvar i dati naknadu za njeno upotrebljavanje da raskida ugovora.
Pretplatna kupoprodaja
-Ova vrsta predaje esta je u izdavako-knjiarskoj djelatnosti.
-Kupac prethodno (prije isporuke stvari) uplauje cijenu (odjednom u cjelosti ili obrono) s
tim da prodavac predaje stvar naknadno.
Prodaja stvari koje se mjere i broje
-Stvari koje se mjere ili broje prodaju se na dva naina: odsjekom (uture), ili po mjeri,
odnosno broju.
-Sastoji se od kupovine stvari bez podrobnijeg utvrivanja njenih svojstava za odreenu
cijenu.

89

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Kod ovog modaliteta kupoprodaje stvar je odreena odoka i na taj nain su ugovarai
supstituisali odgovornost prodavca za materijalne nedostatke, jer kupac preuzima stvar na
vieno.
-Zbog prirode ovog modaliteta nee se na njega moi primjeniti institut prekomjernog
oteenja.
Prodajni nalog
-Prodajni nalog je modalitet prodaje u kojem je pored prodaje ugovorena klauzula o nalogu
(mandatu).
-Nalogodavac (prodavac) obavezuje nalogoprimca (kupca) da predatu i preuzetu pokretnu
stvar proda treem licu za naloenu cijenu u odreenom roku, ili da je po isteku tog roka vrati.
-Ako ne uini nita od ovog, smatra se da je stvar kupio.
-Nalogoprimac nije vlasnik stvari, dok ne isplati cijenu i ne odgovara za sluajnu propast ili
oteenje stvari, ali odgovara za skrivljenu propast stvari.
-Prodajni nalog je uslovna prodaja, i to pod odlonim, suspenzivnim uslovom.
Ugovor o kupoprodaji nade
-Ugovor o kupovini i prodaji nade je ugovor o kupoprodaji neizvesne stvari za opredijeljenu
cijenu.
-Predmet obaveze prodavca je neizvjesan u pogledu nastanka, kvaliteta, koliine.
-Ovaj ugovor je aleatoran za prodavca, a komutativan za kupca.
-Treba ga razlikovati od ugovora o kupoprodaji nadanih (buduih) stvari koji je komutativan,
jer postoji izvjesnost o nastanku stvari i koliini.

Ugovor o razmjeni
-Ugovorom o razmjeni (trampi) svaki od ugovaraa obavezuje se da svome saugovarau
preda stvar, tako svaki od ugovaraa, na prenesenoj stvari, stekne pravo svojine.
-Kod razmjene se ne javlja kupoprodajna cijena, kao predmet obaveze jednog od ugovaraa.
-Oba razmjenjivaa pojavljuju se u ulozi prodavca.
-Ovaj ugovor ima iste karakteristike kao i kupoprodaja, jer je: konsenzualan, dvostrano
obavezan, teretan i komutativan.
-Ugovor o razmjeni ima poseban znaaj za promet nekretnina.
-Kao bitni elementi ovog ugovora javljaju se stvari koje se razmjenjuju i o kojima
razmjenjivai moraju postii saglasnost.
-Ugovorom o razmjeni razmjenjivai stiu ista prava i obaveze koje iz ugovora o prodaji
nastaju za prodavca.

Ugovor o poklonu (darovanju)

-Ugovor o poklonu ili daru imamo kada se ugovarai, u propisanoj formi, saglase da e jedan
(poklonodavac, darodavac) drugome (poklonoprimcu, obdareniku) neto dati, a drugi se ne
obavezuje na protivinidbu.
-Predmet poklona je stvar ili imovinsko pravo koje se ustupa trajno i besplatno
poklonoprimcu.
-Ugovor o poklonu nee nastati kada se neko lice odrie nekog prava koje jo nije
konstituisano ili koje je u sumnji.
-Poklon treba razlikovati od prava na obeanu nagradu, kao i od darovanja za sluaj smrti.
-Kao poklon u Zakonu o nasljeivanju smatra se i odricanje od prava, oprost duga, osiguranje
u korist poklonoprimca kao i svako drugo raspolaganje ostavioca bez naknade.
-Pod darovanjem se shvataju i tzv. indirektna darovanja u koja se ubrajaju: priznanje
nepostojeeg duga, ispunjenje tueg duga, kupovina u tue ime, cesija trabine.

90

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Karakteristike ugovora o poklonu

-Ugovor o poklonu je dvostrani pravni posao, jer je potreban pristanak poklonoprimca, ali je
jednostrano obavezan ugovor.
-Njime se konstituie obaveza samo za poklonodavca, dok poklonoprimac stie subjektivno
obligaciono pravo.
-Ugovor o poklonu je dobroini obligacioni ugovor.
-injenje dobroinstva je motiv na strani poklonodavca koji je bitan za valjanost ugovora.
-Ako je poklon uinjen iz nedozvoljenog motiva, ugovor je nitav, bez obzira na savjesnost
poklonoprimca.
-Ugovor o poklonu je, prema starim pravnim pravilima, formalan ugovor.
-Iz ugovora o poklonu koji nije zakljuen prema pravnim pravilima nee nastati utuiva
obligacija.
-Usmeno obeanje poklona nije utuivo, tj. nastae naturalna obligacija.
Uslovi za nastanak ugovora o poklonu
-Uslovi za nastanak ugovora o poklonu su sposobnost ugovaraa i saglaavanje volja
ugovaraa.
Sposobnost ugovaraa
-Poklonodavac mora da ima potpunu poslovnu sposobnost, a poklonoprimac moe biti
ogranieno i potpuno poslovno nesposobno i sposobno lice.
-Ukoliko je poklon tetan za maloljetnika zakonski zastupnik moe zabraniti primanje
poklona ili raskinuti ugovor i izvriti resttuciju ako je predmet poklona ve u imovini
zastupanog.
Saglaavanje volja ugovaraa
-Postizanje saglasnosti volja je neophodno kako bi poklon proizveo pravno dejstvo.
-Poklonoprimac i poklonodavac saglaavaju se o predmetu darovanja i o obavezi
poklonodavca da preda predmet poklona.
-ZOO dozvoljava da se i poklon, kao i svaki drugi ugovor, za koji nije nita posebno
odreeno, moe zakljuiti u bilo kojoj formi.
-Prema bivim pravnim pravilima samo pismeno zakljuen ugovor o poklonu raa utuivu
obligaciju.
-Pismena forma ovog ugovora smatrana je za formu ad probationem.
-Iz bivih pravnih pravila proizilazi da je za nastanak ugovora potrebna sudska ovjera.
-OIZ je sudsku ovjeru zahtijevao samo ako vrijednost poklona premauje utvreni iznos.
-U posebnim propisima forma ugovora o poklonu zahtijeva se kao bitni element ugovora,
konstitutivna forma ili forma ad solemnitatem.
-Takav je znaaj forme u prometu nekretnina tj. ako se promet izraava kroz poklanjanje
nekretnine.
Predmet ugovora o poklonu
-Predmet ugovora o poklonu je poklon ili dar.
-Pod tim se podrzumijevaju stvari i prava iji promet nije ogranien, a to znai samo
imovinska prava mogu da budu predmetom ugovora o poklonu.
-Tua stvar se ne moe poklanjati.
-Nitav je i poklon, u kojem ili kojim, se ugroava zakonsko izdravanje ili osujeuju
potraivanja povjerioca.

91

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Poklonoprimac je duan vratiti pobojni dio.

-Vlasnik stvari ima uvijek pravo ustati prema poklonoprimcu vlasnikom tubom.
-to se budue imovine poklonodavca tie (budua stvar) mogue je ugovor punovano
zasnovati ukoliko vrijednost budue ne premauje polovinu vrijednosti postojee imovine.
-Kao predmet darovanja, prema OIZ, moe se javiti: odricanje od svog prava, oprost duga,
vrenje posla, kao i plaanje nedugovanog.
-I ugovor o poklonu ima kauzu; kod poklonodavca nalazimo je u namjeri dobroinjenja
kao poznati animus donandi.
-Animus donandi je razlog obavezivanja poklonoprimca i predstavlja vie od motiva.
Dejstvo ugovora o poklonu
-Osnovno dejstvo svodi se na zasnivanje obligacije na predaju predmeta ugovora iji je
dunik poklonodavac.
-Utvrena obaveza na predaju poklona mora se izvriti jer je utuiva.
-Ukoliko poklonodavac ne izvri svoju obavezu nee u svakom sluaju odgovarati.
-On e odgovarati samo ako svoju obavezu ne izvri namjerno ili iz krajnje nepanje.
-U sluaju docnje nee odgovrati zbog posljedica.
-Poklonodavac je duan stvar uvati do roka predaje.
-Novija shvatanja istiu da poklonodavac odgovara ako poklonjena stvar njegovom krivicom
propadne ili se oteti.
-Poklon je, u naelu neopoziv, osim u sluajevima utvrenim ugovorm ili zakonom.
Prestanak ugovora o poklonu (opozivanje poklona)
-Sluajevi i uslovi opozivanja poklona mogu se utvrditi ugovorom ili zakonom.
-Neopozivi su: uobiajeni pokloni, nagradni pokloni ili pokloni uinjeni sa dobrotvornim
motivom, kao i pokloni uinjeni drutvenim pravnim licima.
-Zakonsko pravo opozivanja poklona moe da pripada poklonodavcu ili treem licu.
Opozivanje poklona od strane poklonodavca
1. Opozivanje poklona zbog osiromaenja poklonodavca Ukoliko poklonodavac, nakon
zakljuenja ugovora, tako osiromai da ni ivjeti ne moe, ima ovlaenje da
opozove poklon. Osnovno je pravilo da se ovlaenje na opoziv poklona moe koristiti
uz uslov osiromaenja i dokaza da nema nikakve druge mogunosti egzistencijalnog
izdravanja. Trei uslov je injenica da se poklonjena stvar ili njena vrijednost jo
nalaze u imovini poklonoprimca, a etvrti uslov je da i sam poklonoprimac nije u
veoj egzistencijalnoj oskudici od poklonodavca.
2. Opoziv poklona zbog teke nezahvalnosti obdarenog lica Krajnja, velika ili gruba
nepodudarnost poklonoprimca uslov je za raskidanje ugovora o poklonu. Sam akt
nezahvalnosti moe se osvijetliti sa dva aspekta: prema jednom rjeenju,
neblagodarnost se sastoji u aktima vrijeanja ivota, tijela, asti, slobode ili imovine
poklonodavca. Prema drugom rjeenju, gruba nezahvalnost podrazumijeva takav in
povrede tijela ili uvrede asti, slobode ili imovine poklonodavca koji daje podlogu da
se protiv poklonoprimca moe pokrenuti kakav slubeni kazneni postupak prekrajni
ili krivini. in neblagodarnosti, da bi bio zakonski razlog raskidanja, ne mora
preduzeti samo prema poklonodavcu ve i prema njegovim bliskim srodnicima (eni,
muu, roditeljima ili djeci. Ukoliko je predmet poklona predat poklonoprimcu on se,
nakon prijema izjave o raskidanju ugovora, zbog nezahvalnosti smatra nesavjesnim
draocem poklona. Opoziv se formalno realizuje tubom za povraaj predmeta
poklona.

92

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

3. Opoziv usljed razvoda braka ili ponitenja braka poklonoprimca U principu uinjeni,
predati poklon prije ili u toku braka ne vraa se. To se odnosi na uobiajene poklone
obine vrijednosti i koji potiu iz zajednike imovine branih drugova. Ukoliko su
pokloni nesrazmjerne vrijednosti u odnosu na cjelokupnu imovinu poklonodavca i ako
potiu iz njegove posebne imovine, tada se pod zakonskim uslovima, mogu zahtijevati
natrag. Izuzetno, i opoziv nesrazmjerno vrijednog poklona nee biti mogue isticati,
ako bi znaio oitu nepravdu za poklonoprimca ili bi ga vraanje takvog poklona
dovelo u teke materijelne prilike.
Opozivanje poklona od strane treih lica
-Pod zakonom propisanim uslovima ovo pravo imaju: nuni nasljednici, izdravana lica i
prikraeni vjerovnici.
1. Opoziv poklona od strane nunih nasljednika - Zakon o nasljeivanju propisuje da
povreda nunog dijela dovodi do vraanja poklona. Uslov za vraanje poklona je
takva povreda nunog dijela zbog koje ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i
poklonom premauje raspoloivi dio. Pravo na traenje vraanja poklona zastarjeva za
tri godine od smrti ostavioca.
2. Opoziv poklona zbog prikraivanja vjerovnika ZOO dozvoljava da se, uz ispunjenje
optih uslova za pobijanje, pobijaju besplatna raspolaganja nemarnog dunika. U
ovom sluaju pobijanja povjerilac poklonodavca ima ulogu pobijaa, a protivnik
pobijanja je poklonoprimac. Predmet pobijanja je pobojna radnja tj. ugovor o
darovanju neuobiajenih ili nesrazmjernih poklona. Pobijanje se vri pobojnom
tubom ili prigovorom. Pobojna tuba prema poklonoprimcu zastarjeva u roku od tri
godine od predaje poklona.
1.

2.

3.

4.

Vrste poklona
Uzajamni pokloni Nastaju ako ugovarai ugovore uzajamno obdarivanje. Prema
pravnoj prirodi ova ugovorna forma je kombinacija ugovora o razmjeni i ugovora o
poklonu. Poklon je samo viak koji preostane u vrijednosti nakon uzajamnog
obdarivanja ugovaraa.
Poklon s nalogom Nastaje tako to se uz obavezu predaje poklona, od strane
poklonodavca, poklonoprimcu stipulie obaveza poklonoprimca da preuzeti poklon
upotrijebi u naloene svrhe. Prema pravnoj prirodi radi se o ugovornom ograniavanju
prava svojine. Neizvravanje naloga ili postupanja suprotna nalogu moe dovesti do
opoziva poklona. Na ispunjnje naloga poklonoprimac se moe prisiliti tubom. Poklon
s nalogom moe se formirati kao ugovor u korist treeg lica.
Mjeoviti poklon Pojavljuje se u simbiozi sa teretnim ugovorima o trajnom prenosu
stvari i prava (ugovor o prodaji i ugovor o razmjeni). Poklonom e se smatrati ona
razlika koja predstavlja jasno odstupanje od ekvivalentne razmjene koja je uobiajen
princip kod teretnih ugovora. Poklon e se pojaviti kao vea imovinska korist za jednu
ugovornu stranu. Zbog toga se ovaj modalitet naziva prijateljska kupoprodaja.
Nagradni poklon Animus donandi zasniva se na injenju, davanju nagrade
poklonoprimcu, koja se daje iz razliitih motiva. Dozvoljenost motiva sastoji se u
davanju poklona radi priznanja za njegove rezultate ili dostignua ili zasluge. Srodnost
sa nagradnim poklonom pokazuju sljedei modaliteti: poklon zasnovan na moralnoj
dunosti - kod kojeg je moralna dunost, tj. pobuda, osnovni razlog injenja poklona,
odnosno obavezivanja poklonodavca na predaju poklona; i poklon u optekorisne
svrhe - modalitet je koji se od nagradnog poklona razlikuje upravo preciziranjem
razloga obdarivanja poklonoprimca.

93

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Ugovor o zajmu
Pojam, znaaj i karakteristike
-Ugovorom o zajmu zajmodavac se obavezuje na predaju odreene koliine zajmljenih stvari
u posjed zajmoprimca, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati istu koliinu stvari iste vrste i
kvaliteta nakon isteka ugovorenog vremena trajanja ugovora.
-Znaaj ugovora o zajmu Bez zajma se ne moe zamisliti preduzetnitvo i pokretanje bilo
koje privredne aktivnosti naroito kada za predmet zajma uzmemo novac.
-Nemjerljiv je znaaj zajma i u meunarodnim privrednim odnosima.
-Na graansko-pravnom terenu najvei znaaj ima pozajmljivanje novca graanima, od strane
banke, uz odgovarajuu kamatu.
-Isto tako, graani meusobno mogu ulaziti u ovaj obligacioni ugovor.
-Opasnost koju ovaj ugovor unosi u meustranaki odnos lei u tzv. zelenakim kamatama i u
opasnosti da se ovaj ugovor pojavi kao zelenaki ugovor.
-Zajam je imenovani ugovor koji stvara generiku obligaciju i iji je cilj obezbjeivanje
kredita (causa credendi)
-Karakteristike zajma su: on je konsenzualan, u fazi zakljuivanja jer se zakljuuje solo
consensu, tzv. prostom saglasnou volja.
U pogledu forme izjave volje pred ugovarae se ne postavljaju zakonski zahtjevi, te je, s
aspekta Zakona, ugovor o zajmu neformalan.
-Zajam je dvostrano obavezni ugovor; kao graansko-pravni ugovor moe biti i dobroin ali i
teretan.
-Kao privredni ugovor zajam je uvijek teretan.
Perfekcije ugovora o zajmu
-Subjekti ugovora o zajmu su zajmodavac i zajmoprimac.
-Subjekti ugovora o zajmu moraju imati potpunu poslovnu sposobnost.
-Zadunica, koju zajmoprimac (dunik obaveze vraanja zajma) izdaje zajmodavcu
(povjeriocu), nije dio forme saglaavanja volja, ve praktino dokazno sredstvo kojim
povjerilac dokazuje da je izvrio svoju obavezu predaje zajma i da je dunik preuzeo obavezu
da zajmljeno vrati, nakon isteka roka pozajmljivanja.
Bitni elementi ugovora o zajmu
-Kao bitni elementi javljaju se: odreena koliina zajmljivih stvari, vrijeme trajanja ugovora i
eventualna kamata ili interes.
-Causa se sastoji u pribavljanju prava svojine na predmetu zajma za ugovoreno vrijeme.
-Causa zajmnodavca se sastoji od sticanja prava svojine na ugovorene kamate ili interes.
Dejstvo ugovora o zajmu
Obligacija u kojoj je zajmodavac dunik
-Predaja obeanih stvari je osnovna obaveza zajmodavca.
-Obaveza na predaju zajma dospijeva u ugovorenom roku.
-Ako rok stranke ne ugovore zajmoprimac svojim zahtjevom odreuje rok predaje zajma.
-Obavezi zajmodavca odgovara povjerilako pravo zajmoprimca da trai predaju ugovorenih
stvari.
-Ako zajmodavac ne preda stvar, zajmoprimac ima pravo na zahtjev za predaju stvari.
-Ovaj zahtjev zastarjeva u roku od tri mjeseca od padanja zajmodavca u docnju sa predajom
zajma ili u roku od jedne godine od zakljuenja ugovora o zajmu.

94

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Zajmodavac kao dunik obaveze na predaju zajma, nee odgovarati radi neizvrenja obaveze
na predaju predmeta zajma ukoliko su loe materijalne prilike zajmoprimca uzrok
neizvjesnosti njegove mogunosti da izvri svoju obavezu na vraanje pozjmljenog.
-Prirodni sastojak ugovora o zajmu je i jemstvo za materijalne nedostatke.
-Osnovno pravo zajmoprimca svodi se na dobijanje zahtjeva na naknadu tete koja bi mu,
eventualno nastala zbog postojanja materijalnog nedostatka na materijalnoj stvari.
Obligacija u kojoj je zajmoprimac dunik
-Osnovna obaveza zajmoprimca svodi se na terminsko generiko vraanje pozajmljenih
stvari.
-Ako rok vraanja nije ugovoren zajmoprimac vraa zajam nakon to to zajmodavac od njega
zatrai.
-Ovaj rok odreen je zakonom na dva mjeseca.
-U situaciji kada predmet ugovora o zajmu nije novani iznos, a ugovori se da se umjesto
pozajmljene stvari moe vratiti njen novani ekvivalent, zajmoprimac ima ovlatenje da svoju
obavezu vraanja zajma ispotuje ili vraanjem novanog ekvivalenta, ali i mogunou
vraanja pozajmljenih stvari.
Prestanak zajma
-Zajam prestaje ispunjenjem obligacija koje su na osnovu ugovora nastale.
-Mogui naini prestanka ugovora su ponitenje ili raskidanje.
-Zakon predvia dvije situacije kada zajmoprimac stie opciju da ugasi ugovor o zajmu prije
isteka ugovorenog roka.
-Odustati od ugovora zajmoprimac moe prije nego to zajmodavac zapone izvravati svoju
obavezu na predaju pozajmljene stvari.
-Drugi sluaj jeste mogunost zajmoprimca da vrati zajam prije isteka ugovorenog roka
vraanja zajma.
-U oba ova sluaja zajmoprimac ostaje u obavezi da nadoknadi zajmodavcu eventualno
nastalu tetu.
Modaliteti ugovora o zajmu
Namjenski zajam
-Kao bitan element ugovora o zajmu moe se utvrditi posebna namjena u koju se mogu
utroiti pozajmljene stvari.
-ZOO namjenski zajam definie kao pozajmljivanje novca.
-Kao esta forma namjenskog zajma u praksi se pojavljuje investicioni zajam.
-To je ugovor u kojem se zajmoprimac obavezuje da predmet zajma upotrijebi za investicije,
naroito u privredi.
-Ovdje se kao zajmodavci najee javljaju banke, a zajmoprimci su predzetnici.
-Pored uobiajenih elemenata ugovora o zajmu, kao to su: ukupni iznos zajma, otplatne rate,
rok vraanja i namjena, treba unijeti jo dvije klauzule: pravo zajmodavca da kontrolie
ulaganje sredstava u investiciju i kaznene sankcije zbog protuugovornog nenamjenskog
upotrebljavanja zajma (ugovorna kazna, pravo na raskid ugovora i posljedice rasikda).
Ugovor o kreditu
-Kod ugovora o kreditu zajmodavac je banka; predmet je iskljuivo suma novca; ugovor je
uvijek naplatan (onerozan) i formalan, jer se mora zakljuiti u pismenom obliku da bi
proizveo pravno dejstvo.

Ugovor o zakupu

95

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Pojam zakupa (znaaj i karakteristike)

-Ugovorom o zakupu obavezuje se jedna strana (zakupodavac) da preda odreenu stvar
drugoj strani (zakupcu na upotrebu ili koritenje, a zakupac se obavezuje da plaa
zakupodavcu zakupninu za opredjeljeno vrijeme trajanja zakupa.
-ZOO podrazumijeva pod terminom upotreba kako upotrebu u smislu najma tako i uivanje
sa ovlatenjem na pribiranje plodova.
-Nae zakonodavstvo ureuje posebne vrste zakupa a to su: zakupi stana, poslovnih prostorija,
i poljoprivrednog zemljita.
-Najraireniji pravno-ekonomski oblik zakupa je zakup nekretnina.
-Zakup je slian zajmu zbog ustupanja stvari na odreeno vrijeme, s tom razlikom to se kod
zajma na pozajmljenim stvarima stie jaa pravo (pravo svojine), a zakupac stie samo pravo
upotrebe ili pravo koritenja.
-Zakup je konsenzualan i neformalan ugovor.
-To je dvostran i teretan ugovor.
-Saglasnost o bitnim elementima, nastupa kada se subjekti saglase o stvari koja se izdaje u
zakup i zakupninu.
-Kao bitan element trai se i postizanje saglasnosti o vremenu trajanja zakupnog odnosa.
Dejstvo zakupa
-Osnovno dejstvo zakupa svodi se na stvaranje obligacija i to dvostrano obaveznih.
Dunike obaveze zakupodavca
-Predaja stvari, odravanje stvari i odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari
osnovne su obaveze zakupodavca.
1. Zakupodavac duguje zakupcu nakon perfekcije ugovora, predaju stvari u ispravnom
stanju.
2. Zakupodavac je obavezan za vrijeme trajanja zakupnog odnosa, zakupni objekt
odravati u ispravnom stanju. Radi se o tzv.investicionom odravanju koje obuhvata
krupnije opravke, jer one sitnije padaju na teret zakupca.
3. Odgovornost za materijalne nedostatke obuhvata one koji smetaju ugovorenu ili
redovnu upotrebu stvari kao i nedostatke svojstava koja su izriito ili preutno
ugovorena. Zakupodavac odgovara za sve nedostatke, ako je izrekom tvrdio da stvar
nema nedostataka. Nedostatak treba da je znatan i da je skriven. Zakupodavac ne
odgovara za vidljive nedostatke ali odgovara ako je usljed njegove krivice nedostatak
ostao nepoznat zakupcu.
-Pravni nedostatak postoji ako tree lice (van ugovornog odnosa) istie svoje pravo i postavi
zahtjev zakupcu da na zakupljenoj stvari ili nekom njenom dijelu vri neko ovlaenje ili, ako
u tom cilju, samovlasno oduzme stvar od zakupca.
-Zakupac je o tome duan obavjestiti zakupodavca.
-Ukoliko evicent (tree lice) evicira (oduzme) stvar i na taj nain uspije ostvariti potpunu
evikciju, ugovor o zakupu se raskida.
-Ako je evikcija samo djelimina, zakupac ima pravo izbora: ili da raskine ugovor ili da
zahtijeva nivelaciju, snienje zakupnine.
-U svakom sluaju ostaje mu pravo na naknadu tete radi povrede obligacije.
Dunike obaveze zakupca
-Obaveze zakupca svode se na obavezu da stvar upotrebljava onako kako je ugovorom
odreeno, i da plaa zakupninu u odreenim obrocima i da nakon isteka ugovorenog vremena
trajanja zakupa, vrati zakupodavcu njegovu stvar.

96

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

1. Upotreba zakupljene stvari saobrazno zakupnom ugovoru ureena je kao upotreba u

skladu sa standardom dobrog domaina. Upotrebljavanje stvari od strane zakupca
nesaobrazno ugovoru moe dovesti do tete i odgovornosti zakupca za prouzrokovanu
tetu. Otkaz ugovora o zakupu je najjaa civilno-pravna sankcija prema zakupcu.
Zakupac snosi sitne popravke koje su izazvane redovnom upotrebom i korienjem
stvari. Ako bilo koju od ovih obaveza zakupac ne ispunjava, zakupodavac ima
ovlaenje da mu otkae zakupni odnos.
2. Plaanje zakupnine zakupac vri u ugovorenim ili zakonskim rokovima ili prema
obiajima mjesta u kojem je stvar predata zakupcu. Neplaanje zakupnine
sankcionisano je otkazom. Otkaz nastupa ako zakupodavac ne isplati neplaenu
zakupninu 15 dana po opomeni datoj od zakupodavca.
3. Obaveza vraanja stvari obuhvata obavezu uvanja zakupljene stvari do vraanja i
njeno vraanje u neoteenom stanju. Stvar e se smatrati neoteenom ukoliko je
samo istroena njenom redovnom upotrebom i ako je izgubila na vrijednosti usljed
dotrajalosti. Zakupac je mora vratiti u stanje u kojem je bila kad mu je predata na
koritenje. Dispozitivno je pravilo da se stvar vraa u istom mjestu u kome je i
predata.

Dejstvo ugovora o zakupu prema kupcu (novom vlasniku) predmeta zakupa

-U zakupu se podrazumijeva da je zakupodavac u dominirajuoj pravnoj poziciji u odnosu na
zakupca te za vrijeme trajanja zakupa on ostaje vlasnik stvari i kao takav zadrava najjai
svojinsko-pravni atribut.
-Upravo iz tog razloga moe zakupodavac stvar otuivati treim licima.
-Ako je stvar otuena novom vlasniku prije nego to je predata u dravinu zakupcu, tj. predata
je pribaviocu, novom vlasniku, a ne zakupcu, pribavilac stupa na ugovornu poziciju
zakupodavca i preuzima njegova prava i obaveze prema zakupcu, samo ako je u asu
zakljuenja ugovora o otuenju stvari znao za postojanje perfektuiranog zakupnog odnosa.
-Ukoliko to nije znao nije duan stupiti u zakupni odnos i predati stvar zakupcu.
-Zakupac moe samo traiti naknadu tete zbog iznevjeravanja ugovornog oekivanja.
-Zakupac stie jau pravnu poziciju ukoliko je otuena stvar, prije otuenja, njemu predata u
dravinu.
-U tom sluaju pribavilac nema ovlaenje da otkae zakupni odnos do isteka vremena
ugovora.
-Pribavilac ima sva prava i obaveze zakupodavca s tim da mu izvravanje obaveza zakupca
jami prenosilac kao solidarni jemac.
Prestanak zakupa
1. Ugovor o zakupu sa odreenim vremenom trajanja prestaje protekom vremena na koji
je zakljuen ili protekom zakonom odreenog vremena trajanja odnosa. Preutno
obnavljanje zakupa javlja se kada po proteku odreenog vremena trajanja zakupnog
odnosa, zakupac produi da upotrebljava stvar, a zakupodavac se tom iskoritavanju
ne protivi.
2. Ugovor o zakupu zakljuen na nedoreeno vrijeme, prestaje otkazom. Otkazni rok se
ureuje ugovorom ili zakonom. Dispozitivno je pravilo da otkazni rok iznosi 8 dana i
da se ne smije dati u nevrijeme.
3. Pojedini sluajevi otkaza, uz ispunjenje zakonom utvrenih uslova su:

97

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Zakupac ima pravo otkazati zakupni odnos ako je upotreba stvari opasna po
zdravlje.
Zakupac ima pravo otkazati ugovor uz potovanje zakonskog otkaznog roka
ako usljed otuenja zakupljene stvari, prava i obaveze preu sa zakupodavca
na pribavioca.
Zakupodavac moe otkazati zakup radi neplaanja zakupnine kada ovu
zakupac ne isplati ni u roku od 15 dana po opomeni.
Zakupodavac moe otkazati ugovor, bez davanja otkaznog roka, ako zakupac, i
poslije opomene, upotrebljava stvar protivno ugovoru ili zaputa odravanje
stvari, te predstoji opasnost od nastupanja znatnije tete.
Zakupac moe jednostrano raskinuti ugovor kada stvar ima materijalni ili
pravni nedostatak.
Zakupac moe raskinuti ugovor, zbog opravki koje preduzima zakupodavac
koji ga ometa, u znatnoj mjeri i duem vremenskom trajanju, da upotrebljava
ili koristi stvar.
Zakupodavac moe otkazati ugovor ako je zakupac dao stvar u podzakup, bez
dozvole zakupodavca.
Zakup prestaje i ako zakupljena stvar potpuno propadne usljed vie sile.
Ukoliko je stvar djelomino unitena ili samo oteena zakupac moe
alternativno: da raskine ugovor ili ostane u zakupnom odnosu, uz bonifikaciju
zakupnine.
Modaliteti ugovora o zakupu

Ugovor o podzakupu
-Zakupac ima zakonsko ovlatenje da zakupljenu stvar da treem licu u zakup ili mu je po
kom drugom pravno osnovu da na upotrebu.
-Jedini preduslov je da se tim izdavanjem ne nanosi teta zakupodavcu.
-Ukoliko je, ugovorom o zakupu ili zakonom, utvreno da zakupac mora traiti dozvolu od
zakupodavca za izdavanje stvari u podzakup, zakupodavac moe odbiti dati dozvolu samo iz
opravdanih razloga.
-Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako je zakupac dao stvar u podzakup bez
prethodno dobijene saglasnosti zakupodavca.
-Zakupac i podzakupac, u odnosu prema zakupodavcu, za naplatu njegovih potraivanja iz
osnovnog ugovora o zakupu, solidarni dunici.
Zakup ureen posebnim propisima
-Kao posebni propisi koji su ureivali zakupne odnose smatrani su: Zakon o stambenim
odnosima, Zakon o poslovnim zgradama i Zakon o iskoritavanju poljoprivredog zemljita.
1. Prema zakonodavstvu o stambenim odnosima na stanovima u drutvenoj svojini pod
uslovima predvienim zakonom mogue je na osnovu akta davaoca stana na koritenje
stei stanarsko pravo. Stanarsko pravo je omoguavalo trajno i nesmetano koritenje
stana tzv. nosiocu stanarskog prava i lanovima njegovog porodinog domainstva iji
je krug odreen istim zakonom. Stanarsko pravo je posebno subjektivno pravo koje je
neprenosivo i neotuivo, vezano je za radni odnos u pogledu sticanja i trajanja.
Vlasnici stanova na kojima nije steeno stanarsko pravo mogli su slobodno izdavati
svoje stanove u zakup graanima.
2. Ugovor o zakupu poslovnih prostorija je ugovor kojim se zakupodavac, u pismenoj
formi, obavezuje da zakupcu ustupi odreenu poslovnu prostoriju i da mu za to plati
zakupninu i da se zasnovani odnos okona protekom ugovorenog roka ili ako rok nije

98

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

utvren, na osnovu sudskog otkaza od strane zakupodavca ili odustankom zakupca.

Tuba za otkaz je uslovljena zakonskim otkaznim razlozima:
ako zakupac postupa suprotno ugovoru ili skrivljeno nanosi znatniju tetu
zakupljenim prostorijama,
ako ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od dva mjeseca nakon opomene,
ako su zakupodavcu iz opravdanih razloga postale neophodne zakupljene
prostorije.
Poslije smrti vlasnika poslovne prostorije pravo na izdavanje u zakup prelazi na
njegovog branog druga ako je isti nezaposlen; na njegovu maloljetnu djecu na
redovnom kolovanju ili djecu nesposobnu za rad.
3. Davanje u zakup poljoprivrednog zemljita U zakup se moglo izdavati samo
poljoprivredno zemljite na kojem je konstituisano pravo svojine. O davanju u zakup
poljoprivrednog zemljita autonomno odluuje sopstvenik zemljita. Meutim ako ga
sam ne obrauje zbog privrednog i drutvenog znaaja, zemljite mu se moe staviti
pod prinudnu upravu (sekvestar). Zemljite dato u zakup moe se samo namjenski
koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Ovaj ugovor zakljuuje se u pismenoj formi ili
usmenom saglasnou, izjavama ugovaraa datim na zapisnik pred nadlenim
organom.

Ugovor o posluzi
Pojam, znaaj i karakteristike
-Ugovorom o posluzi (posudbi comodatum) poslugodavac ustupa na besplatnu upotrebu (ili
koritenje) odreenu stvar poslugoprimcu, a poslugoprimac se obavezuje da mu istu stvar
vrati po isteku odreenog vremena.
-Posluga je uvijek dobroin ugovor i poslugodavac nee garantovati poslugoprimcu za pravna
i fizika svojstva stvari.
-Posluga je trajan ugovor i vrijeme trajanja posluge je bitan element ugovora, od pravnog
interesa za poslugoprimca.
-To je jedan vid prijateljskih pravnih odnosa.
Zakljuenje (perfekcija) ugovora o posluzi
-Subjekti ugovora o posluzi se nazivaju: poslugodavac (posuiva, komodant) i
poslugoprimac (posuditelj, komodatar).
-Meusobni odnosi subjekata oznaavaju se kao intuitu personae, jer se radi o prijateljskoj,
besplatnoj usluzi.
-Bitni elementi posluge su: predmet upotrebe i vrijeme trajanja upotrebe.
-Predmet posluge moe biti svaka individualno odreena stvar.
-To mogu biti pokretne i nepokretne stvari, u pravilu nepotrone, ali i potrone ako se ugovori
njihovo individualno vraanje.
-Predmetom posluge moe biti i tua stvar, kao i lino-imovinska prava kao to je npr.
autorsko pravo.
-Vrijeme trajanja posluge odreuje se ugovorom ili okolnostima (svrhom) posluge.
-Posluga se ne moe jednostrano opozvati, raskidati od strane poslugodavca.
-Ukoliko vrijeme trajanja ugovora o posluzi nije odreeno, i nije odredivo, tada nedostaje
jedan bitan element ugovora i tako nastali odnos nije posluga.
-Tada e se raditi o tzv. izmoljenoj posluzi ili prekarijumu.
-Poslugoprimac moe u svako doba da vrati stvar poslugodavcu i tako jednostrano raskinuti
ugovor, ako s tim ne nanosi tetu poslugodavcu.
Dejstvo posluge
Obaveze poslugoprimca

99

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Poslugoprimac nije obavezan stvar upotrebljavati, ali ako je upotrebljava obavezan je

upotrebu saobraziti ugovoru ili ugovorenoj svrsi i obiajima.
-Poslugoprimac je duan stvar lino upotrebljavati i bez dozvole poslugodavca ne moe je
dalje ustupiti drugome.
-Upotreba podrzumijeva i uvanje stvari s panjom briljivog i urednog domaina.
-Stvar se upotrebljava kako bi se ouvala kvalitativno i kvantitativno.
-Poslugoprimac snosi redovne trokove uvanja i upotrebe stvari, a vanredne trokove
nadoknauje poslugodavac.
-Za svako namjerno ili nehatno oteenje predmeta posluge snosie odgovornost
poslugoprimac.
-Rizik zbog sluajne propasti stvari ili oteenja stvari ne snosi poslugoprimac, osim ako stvar
upotrijebi protivno ugovoru ili ako stvar da treem licu u poslugu, bez odobrenja poslodavca,
ili ako zapadne u docnju sa vraanjem stvari.
-Obaveza vraanja stvari podrazumijeva da se stvar vrati u stanju u kojem se nalazila kada je
data u poslugu uz uvaavanje promjena koje se mogu okarakterisati kao pogoranja svojstava
stvari nastala redovnom upotrebom.
Eventualne obaveze poslugodavca
-Posluga, eventualno, moe da stvori obaveze poslugodavcu.
-Poslugodavac moe da snosi vanredne trokove kako bi se stvar odrala u stanju podobnom
za ugovorenu upotrebu u toku ugovorenog vremena.
-Pored toga, za poslugodavca e nastati akcesorna obaveza na naknadu tete, koja bi
eventualno nastala poslugoprimcu zbog skrivenih mana stvari, ako je za njih poslugodavac
znao ili mogao znati, a nije o tome obavijestio poslugoprimca, to je bio duan da uini.
-Ukoliko bi poslugoprimac uinio vanredne trokove koji su bili nuni za ouvanje stvari, ove
izdatke mu je duan nadoknaditi poslugodavac.
-Poslugodavevo pravo zahtijevati naknadu zbog oteenja stvari, usljed zloupotrebe ili
pretjeranog habanja, gubi se u roku od 30 dana od povrata stvari, ili od uinjenih trokova.
Prestanak obligacionog odnosa iz ugovora o posluzi
-Posluga je trajan ugovor i prestaje istekom ugovorenog vremena.
-Ako vrijeme trajanja nije izrekom ugovaraa utvreno tada ugovor prestaje istekom
potrebnog vremena za upotrebu stvari, prema okolnostima ili prirodi posla ili cilju ugovora.
-Poslugodavac moe raskinuti ugovor ako se pojavi raskidni uslov koji se moe okvalifikovati
kao:
1. upotrebljavanje stvari nesaobrazno ugovoru ili prirodi posla, ili
2. ako stvar preda treem licu na poslugu bez pristanka poslugodavca.

Ugovor o djelu
Definisanje ugovora (pojam, znaaj, karakteristike)
-Ugovorom o djelu poslenik se obavezuje da obavi odreeni faktiki posao (faktiku radnju,
fiziki ili intelektualni rad), a naruilac se obavezuje da mu za izvreni posao plati naknadu.
-ZOO pod ugovorom o djelu podrazumijeva i ugovor o postizanju rezultata posla (ugovor o
djelu u uem smislu) i ugovor o radu kod kojeg je bitan uloeni rad.
-Ugovor o djelu bie i onda kada naruilac daje bitan materijal za izradu djela.
-Ali, ugovor kojim se poslenik obavezuje da izradi odreenu pokretnu stvar, od svog
materijala, u sumnji se kvalifikuje kao ugovor o prodaji.
-Ugovor o djelu moe se sastojati od obavljanja fizikog ili intelektualnog rada manjeg obima
i kraeg vremena trajanja.

100

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Prema svojim karakteristikama, ugovor o djelu je: konsenzualan i neformalan, dvostrano

obavezan i teretan.
-Pored toga, ima elemenata ugovora intuitu personae, jer se zakljuuje s obzirom na
sposobnosti poslenika, a poslenik odgovara za rad saradnika.
Perfekcija ugovora o djelu
-Subjekti ugovora su: poslenik ili izvoa radova i naruilac ili preduzima radova.
-Zakljuivanje ugovora se najee obavlja usmeno.
-Ugovarai jednostranim izjavljivanjem volja zasnivaju ovaj pravni odnos.
-Kao mogu nain zakljuenja ugovora javlja se i javno nadmetanje ili prikupljanje ponuda.
-Bitni elementi ugovora o djelu su: odreeni, ugovoreni posao (djelo) i naknada za postizanje
djela.
-Kao bitni element po volji stranaka javlja se rok zavretka djela.
-Predmet ugovora o djelu je materijalni rezultat rada djelo.
Dejstvo ugovora o djelu nastanak obligacija
Obligacije u kojima je poslenik dunik
-Obaveza poslenika se sastoji u dunosti zavravanja djela i predaju stvorenog djela
(npr.saivenog odjela) naruiocu.
-Poslenik je duan da o svim nedostacima primljenog materijala upozori naruioca, kako ne bi
bio odgovoran za tetu koju djelo trpi usljed mana materijala.
-Vrijeme zavravanja djela moe biti odreeno ugovorom ili prirodom, svrhom posla.
-U nedostatku ovih standarda poslenik e biti duan zavriti djelo u razumnom roku za takve
ili sline poslove.
-Ako naruilac, svojim radnjama odgodi zavretak djela poslenik nee usljed toga pasti u
docnju i snositi posljedice docnje.
-Poto ugovor o djelu nije ugovor intuitu personae poslenik moe treim licima povjeriti
izvrenje posla.
Odgovornost za nedostatke djela
-Poslenik odgovara za skrivene nedostatke djela.
-Za vidljive nedostatke djela odgovara samo ako je bio nesavjestan.
-Naruilac mora o otkrivanju skrivenih nedostataka obavjestiti poslenika u roku od 30 dana.
-Naruilac, koji uredno obavijesti poslenika o uoenom nedostatku, uiva pravo na sudsku
zatitu.
-Ima pravo tubom nadlenom sudu pozvati poslenika na odgovornost u roku od godinu dana
od uinjenog obavjetavanja.
-Po isteku tog roka naruilac svoje pravo pozivanja poslenika na odgovornost, zbog
nedostatka, moe istai samo kroz prigovor poravnanja.
-Naruilac, koji uredno obavijsti poslenika, stie ovlatenje da dobije otklanjanje nedostataka
i naknadu tete koju zbog toga trpi.
-Naruilac ima pravo otklanjanja i nebitnih nedostataka.
-Ukoliko poslenik ne otkloni nedostatak ije otklanjanje zahtijeva enormne trokove naruilac
ima pravo izbora izmeu dva alternativna ovlaenja:
1. da zahtijeva snienje naknade, ili
2. da raskine ugovor.
-U oba sluaja ima pravo na naknadu pretrpljene tete.
-Ukoliko se dogodi situacija da poslenik ne otkloni nebitni nedostatak u primjerenom roku
naruilac stie pravo izbora izmeu tri alternativna ovlaenja:
1. da otkloni nedostatak na troak poslenika,

101

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

2. da snizi naknadu, ili

3. da raskine ugovor.
-Ukoliko je nedostatak znatan tj. takav da djelo ini neupotrebljivim, ili djelo zavreno
suprotno uslovima ugovora, naruilac je ovlaten da raskine ugovor i trai naknadu tete bez
prethodnog otklanjanja nedostataka.
Kad poslenik snosi rizik
-Snoenje rizika za sluajnu propast ili oteenje djela zavisi od toga ko je dao materijal na
preradu posleniku.
-Ako poslenik izrauje stvar od svog materijala, te stvar propadne prije predaje naruiocu,
rizik snosi poslenik, i nema pravo traiti naknadu tete ni za materijal ni za trud.
-U sluaju da je naruilac pregledao i odobrio izvreni rad, rizik prelazi na njega zbog
zakonske fikcije po kojoj, kao da mu je stvar predata, ali je ostala kod poslenika na uvanju.
-Ako naruilac padne u povjerilaku docnju rizik sluajne propasti ili oteenja prelazi na
njega.
-Ako je naruilac dao materijal, rizik snosi naruilac, kao vlasnik.
-Poslenik e, u tom sluaju, ouvati svoje pravo na naknadu, ako je riziko sluaj nastupio
poslije padanja naruioca u povjerilaku docnju.
Prestanak ugovora o djelu
-Ugovor o djelu prestaje gaenjem obligacija koje iz njega proizilaze.
-Kada poslenik zavri djelo ili okona pogoeni posao on treba da preda djelo naruiocu, a
naruilac je duan da mu isplati naknadu.
-Jednostrano se ugovor moe raskinuti ako se ispuni zakonski raskidni razlog.
-Zakonski razlozi za raskidanje ugovora, od strane poslenika, prije zavretka djela su:
1. ako naruilac posleniku nee da preda materijal pogodan za preradu, ili
2. ako bi izrada djela, od povjerenog materjala, mogla da nanese tetu ugledu poslenika.
-Zakonski razlozi za raskidanje ugovora od strane naruioca, prije prijema zavrenog djela su:
1. ako poslenik odstupa od ugovorenih uputstava i pored upozorenja naruioca,
2. ukoliko je rok bitan sastojak ugovora,
3. ako rok nije bitan sastojak ugovora, ako bi zbog poslenikovog padanja u docnju
naruilac izgubio interes za ispunjenje ugovora,
4. ako se nedostaci (mane) djela ne mogu otkloniti ni na koji nain,
5. plaanje odustanice; odustanica je iznos ugovorene naknade umanjen za iznos
trokova koje poslenik nije preduzeo i iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili
je namjerno propustio da ostvari, iako je mogao da nije bio vezan ugovorom.

Ugovor o nalogu (punomostvu)

Definisanje pojam
-Ugovorom o nalogu nalogodavac obavezuje i istovremeno ovlauje nalogoprimca da za
njegov rain preduzme odreene poslove uz naknadu ili bez naknade.
-Zakonka definicija podrazumijeva obavljanje kako pravnih tako i faktikih poslova.
-Ugovorom e se zasnovati obaveze ako nalogoprimac prihvati nalog, a istovremeno e se
zasnovati i ovlatenje (izjava volje, htijenje vlastodavca) da nalogoprimac, za raun
vlastodavca, obavi naloene poslove i to, u dva osnova vida: u svoje ime, a za raun
vlastodavca (posredno zastupanje) ili, u ime i za raun vlastodavca (neposredno zastupanje).
-Ugovor o nalogu je podloga ugovornog zastupanja, ali je i pravni osnov obavljanja poslova
za drugog, bez punomoja.
-Ugovor o nalogu (ZOO) je ugovorna forma kojom nalogoprimac preuzima obavljanje
poslova za drgugoa bilo sa punomojem ili bez njega.

102

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ugovor o nalogu moe se zakljuiti i kao naplatni, tj. teretni ili kao besplatni.
-Nalogoprimac ima pravo da zahtijeva naknadu za svoj trud uloen u izvrenje naloga.
-Kao pravno-tehniko sredstvo registracije i legitimacije ovog prenosa pravno-poslovne volje
vlastodavca javlja se punomo.
-Punomo je pismena isprava u kojoj je konstatovan ovaj transfer pune pravne moi koju je
vlastodavac sa sebe prenio na povjerljivo lice.
-Ovaj transfer kod nas se naziva ustanovom zastupanja ili zastupnitvom.
-Moemo da pratimo tri elementa sadrana u pojmu mandatnog odnosa:
1. nalog (mandat),
2. zastupanje (punovlae),
3. punomo (isprava o zastupanju).
Znaaj i primjena ugovora o nalogu
-Ugovor o nalogu je najee podloga ugovornog zastupanja.
-Nalog je najee podloga tzv. neposrednog zastupanja kod kojeg zastupnik sklapa pravni
posao sopstvenom izjavom volje, u ime i za raun zastupanog.
-Posredno zastupnitvo postoji kada zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, a za raun
zastupanog.
-Ugovor o nalogu je imenovani ugovor koji sadri i nalog i ovlatenje (punomo).
-Ugovor o nalogu ima samo obligaciono-pravno dejstvo i stvara obavezu nalogoprimcu da
bude punomonik nalogodavca.
Karakteristike ugovora o nalogu
-Ugovor o nalogu je konsenzualan i neformalan.
-Moe biti besplatan, ali i naplatan (onerozan).
-Ukoliko je teretan, on je dvostrano obavezan, a ukoliko je besplatan on je jednostran.
-Najee se javlja kao odnos intuitu personae.
-Sadri dva elementa:
1. nalog, i
2. ovlatenje.
-Nalog je podloga ili interni pravni posao izmeu nalogodavca i nalogoprimca kojim se
nalogoprimac obavezuje da izvri nalog kada prihvati nalog.
-U pravnim odnosima prema treim licima nalogoprimac se mora legitimisati kao
punomonik.
-Treeg lica se ne tie podloga punomoi i ono ne mora znati da li je to ugovor o nalogu ili
neki drugi pravni posao.
-Ugovor o nalogu se razlikuje od ugovora o djelu, jer ugovor o djelu ne sadri punomostvo.
-Nalog ne mora biti samo u interesu mandanta ve moe biti u interesu treeg lica ili, ak, i
samog mandatara.
-Mandat e postojati i ako od njega nema koristi mandant, ali nee postojati ako od izvrenja
posla jedinu korist ima mandatar.
-U austrijskoj pravnoj literaturi pravi se jasna razlika izmeu naloga, ovlatenja i punomoi.
-Nalog slui za unutranje odnose i ne moe se jednostranom izjavom volje zasnovati ve
samo saglasnou volja.
-Ovlaenje je pravno htijenje koje ima znaaja u vanjskim odnosima, da bi zastupniki akti
bili zakoniti.
-Punomo je pravna mo data u unutranjem odnosu.
Zakljuivanje ugovora o nalogu
-Subjekti ugovora o punomostvu se nazivaju: vlastodavac (koji ovlauje), nalogodavac
(mandant) i punomonik (mandatar).

103

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Drugim rijeima, osnovni subjekti su: nalogodavac (mandant) i nalogoprimac (mandatar).

-Nalogom se ureuje unutranji, interni odnos izmeu ugovaraa.
-Prenoenje pravno-poslovne moi vri se pomou punomoi.
-Poto je podloga ovlaenja na zastupanje ugovor, a punomo je, u tom sluaju, samo
dokazna isprava, ovdje imamo situaciju ili odnos ugovornog zastupanja.
-Bitni elementi su: posao, ovlatenje i eventualna naknada.
-Forma saglaavanja volja nije zakonom odreena.
-Ugovor o nalogu (punomostvu) je neformalan.
-U praksi je uobiajeno da se punomo izdaje u pismenoj formi i slui kao dokaz o
zakljuenom ugovoru o nalogu.
Dejstvo ugovora o nalogu (punomostvu)
izmeu vlastodavca i punomonika
Obaveze punomonika (nalogodavca)
Izvrenje naloga
-Sve dok ne izda punomo izvrilac naloga je nalogoprimac.
-Tek kad primi punomo, nalogoprimac je i punomonik i tek od tada se moe legitimisati i
stei mogunost koritenja vlastodavevih ovlatenja na sklapanje poslova, u cilju izvrenja
naloga.
-Punomonik je duan da se kree u granicama punomoi.
-Ukoliko su uputstva tetna za vlastodavca, a po procjeni punomonika, on je duan upozoriti
vlastodavca i traiti nova uputstva.
-Prema vrsti ovlatenja punomoje moe biti:
1. opte (generalno) omoguuje punomoniku (jer je to tako htio vlastodavac) da
preduzima sve pravne poslove koji ulaze u njegovo redovno poslovanje.
2. posebno (specijalno) za sve poslove koji ne ulaze u obim redovnog poslovanja
duan je da zahtijeva od vlastodavca specijalnu punomo koja se trai i po zakonu
(mjenine obaveze, zakljuivanje ugovora o jemstvu, ugovora o pravnanju, ugovora o
izabranom sudu i besteretnom raspolaganju s nekim pravom vlastodavca)
-Prema obimu ovlatenja punomoje moe biti:
1. neogranieno - ako nema uputstava prema kojima je punomonik duan postupati ili
ako mu je data saglasnost vlastodavca da moe odstupati od dobijenog naloga i
uputstava.
2. ogranieno uputstva koja daju najmanje slobode u postupanju punomoniku. Zovu
se imperativna i znae da ih se punomonik duan drati, bez odstupanja.
-Prema broju punomonika punomoje moe biti:
1. kolektivno Kolektivno pasivno punomoje imamo kada pravni posao obavljaju dva
ili vie (nekolicina) punomonika, bilo alternativno ili kumulativno. Kolektivno
aktivno punomoje imamo kada vie vlastodavaca angauje jednog punomonika za
obavljanje poslova.
2. poslovno vezano je za vrenje registrovanih poslova punomonika koji su uobiajeni
za odreenu djelatnost.
3. lino pretpostvlja se da je izdato. Punomonik je, u pravilu, ovlaten i duan izvriti
nalog lino. Vlastodavac moe dozvoliti da punomonik povjeri treem licu izvrenje
naloga. Ako je odobrena zamjena punomonika, onda on odgovara za radnje
zamjenika po sistemu krivice.
Polaganje rauna
-Punomonik je duan da podnosi izvjetaj o stanju poslova koje obavlja i da poloi raun
vlastodavcu.

104

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Vlastodavac, kao gospodar posla, moe zahtijevati raun i prije isteka trajanja ugovorenog
vremena odnosa.
-Za novac koji zadri za sebe, jer ga nije predao na vrijeme, punomonik vlastodavcu duguje
zateznu kamatu.
-Ako je novac koristio za svoje potrebe postae dunikom najvie ugovorne kamate od dana
koristoljubivog dranja i troenja vlastodavevih novanih sredstava.
Obaveze vlastodavca (nalogodavca)
-Vlastodavac ima obaveze naknade trokova, isplate nagrade i preuzimanje posla, za sebe.
-On je obavezan predati punomoniku predujam za izdatke koje e imati preuzimanjem
poslova i radnji vezanih za nalog.
-Naknada trokova obuhvata sve potrebne trokove koji su se pojavili kao neophodni izdaci
nalogoprimca u toku vrenja posla.
-U trokove ulazi i naknada tete nastale punomoniku u toku trajanja naloga.
-Visina nagrade se utvruje saglasno obiajima ili kriterijumu pravinosti.
-Nagrada se uobiajeno isplauje nakon obavljenog posla.
-Punomonik ima pravo zaloge na pokretnim stvarima vlastodavca koje dri, po osnovu
naloga, radi obezbjeenja naknade trokova i nagrade.
Dejstvo ugovora prema treim licima
-Ugovorom o nalogu se uspostavlja neposredni odnos vlastodavca i treeg lica.
-Punomonik je ugovorni zastupnik vlastodavca i to je po pravnoj prirodi neposredno
zastupanje.
-Da bi se razvilo neposredno zastupnitvo punomonik je duan nastupati u ime vlastodavca i
u granicama ovlatenja.
-Vlastodavac i punomonik solidarno odgovaraju za tetu koja bude prouzrokovana
savjesnom treem licu, koju ta lica pretrpe pouzdajui se, u dobroj vjeri, u punomonika.
-Ugovor koji neovlateno lice (quasi punomonik) zakljui sa treim licem ne proizvodi
dejstvo neposrednog zastupnitva.
-Tree lice u toj situaciji moe zahtijevati da quasi vlastodavac takav posao prizna odobri.
Prestanak ugovora o nalogu
-Ugovor o nalogu prestaje voljom vlastodavca ili ovlatenika, kao i nastupanjem pravnorelevantnih dogaaja koji mogu izazvati takvu posljedicu.
-Treba razlikovati prestanak ugovora o nalogu od prestanka vaenja punomoja.
-U praksi ove dve pravne injenice se najee poklapaju.
-Jednostrano raskidanje stoji na raspolaganju ugovaraima iz ugovora o nalogu.
-Voljom vlastodavca ugovor prestaje odustankom.
-Ako za odustanak postoje osnovni razlozi, koji padaju na teret punomonika, vlastodavac
nee biti duan uz izjavu o odustanku, predujmiti dio nagrade i eventualne naknade tete.
-U protivnom, odustanak od ugovora podrazumijeva isplatu ovih trokova punomoniku.
-Vlastodavac moe punomo u svakom trenutku opozvati neformalnom izjavom.
-Ako je time povrijedio ugovor o nalogu punomonik ima pravo da zahtijeva naknadu tete.
-Prema savjesnom treem licu, opozvano punomoje ne gubi pravno dejstvo.
-Voljom punomonika ugovor prestaje otkazom.
-Otkaz se moe dati iz bilo kojeg razloga i bez navoenja razloga, ali ne smije biti dat u
nevrijeme.
-Nakon otkaza punomonik je duan produiti obavljanje poslova dok ih sam vlastodavac ne
preuzme.

105

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Prestanak ugovora o nalogu usljed dogaaja

-Smrt punomonika dovodi do prestanka ugovora s tim to staranje o interesima vlastodavca
prelazi na punomonikove nasljednike sve do momenta kada se o njima oni sami vie ne
mogu starati.
-Smru vlastodavca ugovor o nalogu nee prestati.
-Ugovor o punomostvu prestaje usljed dogaaja, smrti vlastodavca, samo izuzetno, tj. ako je
tako ugovoreno ili je punomonik uao u ugovorni odnos s obzirom na svoje line odnose s
vlastodavcem.
-Prestanak, gaenje pravnog lica, bilo da se ono javlja kao punomonik ili vlastodavac,
dovodi do prestanka ugovora o nalogu.
-Steaj pravnog lica dovodi do gaenja ugovora o nalogu bez obzira da li je u steaju
punomonik ili vlastodavac.
-Lienje poslovne sposobnosti, makar djelimino (a bez sumnje i potpuno) bilo vlastodavca
ili punomonika, dovodi do gaenja naloga, tj. punomostva.
Vrijeme prestanka ugovora o nalogu
-Prema punomoniku vlastodavev odustanak od ugovora, njegova smrt, steaj ili lienje
poslovne sposobnosti, kao injenice koje dovode do gaenja ugovornog odnosa, proizvode
pravno dejstvo od asa kada punomonik za njih sazna.
-Pismeno punomoje se vraa vlastodavcu po prestanku ugovora.
-Ako je data mogunost radi realizacije potraivanja punomonika prema vlastodavcu,
punomoje se ne gasi ni jednom voljnom ili objektivnom pravnom injenicom tipinom za
gaenje ugovornog odnosa.

Ugovor o ostavi
Definisanje pojma
-Ugovorom o ostavi ostavoprimac se obavezuje da primi pokretnu stvar od ostavodavca; da
pokretnu stvar uva i vrati je na zahtjev ostavodavca.
-Ostava ima za cilj povjeravanje drugome svoje stvari na uvanje.
-uvanje podrazumijeva ouvanje identiteta stvari date u ostavu, to znai svih njenih
kvantitativno-kvalitativnih dimenzija i fiziko-hemijskih svojstava.
-Ostava je besplatan (onerozan) jednostrano obavezan ugovor.
-Ostavoprimac svoju uslugu uvanja stvari ini iz prijateljskih i drutveno opravdanih motiva.
-Ostava postie svoje obligaciono-pravno dejstvo neformalnim saglaavanjem volja.
-Zakljuenjem ovog ugovora ostavoprimac zasniva obavezu na vraanje stvari licu s kojim je
zakljuilo ugovor.
-Cilj ostave je uvanje pokretne stvari.
-I tua pokretna stvar moe biti predmet obaveze uvanja.
-Ukoliko je ostava teretan ugovor tada je i saglasnost ugovaraa o naknadi nuno bitan
element.
-Bitni elementi ugovora, po volji stranaka, esto su: mjesto i nain uvanja, obaveza
ostavoprimca da stvar lino uva i utvrivanje roka vraanja stvari.
Dejstvo ostave
Obaveze ostavoprimca
-Prva obaveza ostavoprimca, nakon perfekcije ugovora, je prijem, primopredaja stvari.
-Primljenu stvar, u depozit, depozitar je duan uvati sa panjom koju pokazuje u svojim
sopstvenim stvarima.
-Ukoliko je ostava naplatna, tada ju je depozitar duan uvati s panjom dobrog domaina ili
dobrog privrednika.

106

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ostavoprimac nema ovlaenje da samovoljno mijenja mjesto, nain ili linost uvara stvari.
-Ukoliko postupi nesaobrazno ugovoru on e odgovarati za sluajnu propast ili oteenje
stvari.
-Ostavoprimac ne snosi rizik za sluajnu propast ili oteenje stvari koja se dogodi iako je on
postupao saobrazno ugovoru.
-uvanje obuhvata i dunost obavjetavanja deponenta od strane depozitara o svim
promjenama na stvari.
-uvanje iskljuuje mogunost upotrebe stvari.
-Ostavoprimac vraa stvar po zahtjevu ostavodavca sa svim plodovima i koristima.
-Ostavodavac je ovlaten da zatrai vraanje i prije isteka roka uvanja stvari.
-Ostavoprimac, koji uva stvar bez naknade, moe, u svako doba, odustati od ugovora i vratiti
stvar deponentu, ukoliko prijeti opasnost od propasti ili oteenja.
Prava ostavoprimca
-Ostavoprimac ima pravo da zahtijeva naknadu opravdanih trokova koji su izazvani
uvanjem stvari kao i pravo da zahtijeva naknadu cjelokupne tete koja mu je prouzrokovana
od uvane stvari ili povodom uvanja stvari.
-Pravo na naknadu opravdanih trokova se ne pretpostavlja ve mora biti izriito ugovoreno
ili moe da se podrazumijeva, s obzirom na okolnosti pod kojima se ostava obavlja (npr.
ostavu vri ostavoprimac koji se iz zanata bavi uvanjem stvari).
Modaliteti ostave
Nepravilna ostava (depositum iregulare)
-U odnosu na osnovni ugovor nepravilnu ostavu karakterie ovlatenje ostavoprimca da moe
da upotrijebi ostavljenu stvar.
-Na odnose iz nepravilne ostave primjenjuju se pravila ugovora o zajmu.
-Kao podmodalitet ove ostave javlja se formiranje odnosa uvanja zamjenjivih stvari, ali
koje ostavoprimac ne troi i koje nije duan izdvojeno uvati od svojih istovrsnih stvari.
-Drugi ugovoreni modalitet ove ostave je tzv. kvantitativna ostava.
-Ovdje ostavoprimac je u obavezi da odvojeno uva deponovane zamjenjive stvari, odvojeno
od svojih istovrsnih stvari, ali ih ne mora vratiti in spetie ve generiki.
Nuna ostava (depositum miserabile)
-Svako lice kome drugo lice preda neku stvar, u sluaju velike nevolje (poar, rat, poplava),
duan ju je primiti i uvati s poveanom panjom.
-I ovaj modalitet po svojim karakteristikama se izdvaja od ugovora o ostavi koji se nalazi u
njegovom osnovnom tipu.
-Ovaj ugovor se realizuje u realnoj formi.
Ugostiteljska ostava
-Ugostiteljska ostava je modalitet koji se javlja u odnosu izmeu ugostitelja i gosta.
-Zakon proiruje pojam ostavoprimca, tako to pored ugostitelja navodi i bolnice, garae,
organizatore kampa i slino.
-Ugostitelj je ogranien u pogledu osnovne opcije slobode ugovaranja, tj. slobode odluke: da
zakljui ili ne zakljui ugovor.
-Prema zakonu je obavzan zakljuiti ugovor.
-Predmet ugostiteljske ostave su stvari gosta koje su unesene u ugostiteljski objekat.
-U pravilu, za unesene stvari gosta, ugostitelj odgovara za tetu.
-Ugostitelj za tetu odgovara po principu objektivne odgovornosti, tj, krivica se
pretpostavlja.

107

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ali se ova pretpostavka moe oboriti ako ugostitelj dokae postojanje sluaja iskljuenja
odgovornosti (objektivno oslobaajue okolnosti nastale nakon zakljuenja ugovora, koje
ugostitelj nije mogao sprijeiti, otkloniti ni izbjei).
-Odgovrnost ugostitelja za tetu uslovljena je obavezom gosta da odmah po saznanju za
nestanak, unitenje ili oteenje svojih stvari obavijesti ugostitelja.
-Ako to propusti, onda e gost morati da dokae da je tetu prouzrokovao ugostitelj svojim
skrivljenim ponaanjem ili su tetu skrivila lica za koja ugostitelj odgovara.
-Ugostitelj se ne moe koristiti klauzulom egzoneracije (poto se odgovornost ugostitelja ne
zasniva na ugovoru ve na zakonu), a to je klauzula kojom se ugostitelj jednostrano oslobaa
svoje odgovornosti potpuno ili djelimino.
-to se tie obima odgovornosti, ugostitelj odgovara neogranieno, tj. do visine stvarne
vrijednosti stvari, ako mu je gost predao na uvanje, pa je stvar nestala, propala ili oteena
njegovim propustom koji je skriven.
-Ugostitelj koji neopravdano odbije da posebno uva stvar gosta vrijea zakonsku obavezu i
odgovarae za tetu koja, po obimu, obuhvata potpunu naknadu tete.
Zatvorena ostava
-Zatvorena ostava je takav modalitet ostave kada ostavoprimac primi na uvanje stvari koje su
zaturene (zakljuane, zapeaene ili stavljene u poseban omot), pod uslovom da je upoznat sa
sadrajem omota.
-Ostavoprimac ne odgovara za sadraj omota ako je brava ili peat ostao neoteen i pored
unitenja ili oteenja sadraja omota.
-Kao modalitet zatvorene ostave istie se tzv. trezorni depozitodnosno ugovor o sefu.
-Ovaj modalitet je po svojoj pravnoj prirodi mjeoviti ugovor jer sadri elemente i zakupa i
ostave.
-ZOO dozvoljava jednostrano raskidanje ovog ugovora ako korisnik (deponent) zadocni sa
plaanjem naknade samo jednog obroka naknade vlasniku trezora (banci).
-Otkazni rok zavrava istekom poslednjeg dana u mjesecu.
-Istekom 30-tog dana od prijema opomene, ugovor e se po zakonu smatrati raskinutim.
-Ako do isteka otkaznog roka korisnik izmiri svoje dugovanje ugovor nee prestati po isteku
posljednjeg dana otkaznog roka.
-Nakon raskida bivi korisnik je duan isprazniti sef i vratiti klju banci.
-Ukoliko se ne izvri restitucija, banka moe zahtijevati sudsku intervenciju.
Sudska ostava (sekvestar)
-Sudska ostava (sudski depozit ili sekvestar) ima funkciju polaganja dugovane stvari kod
suda.
-U sekvestar se predaju stvari iz zakonom utvrenih razloga, dok ti zakonski razlozi traju, a
sekvestar ih je duan uvati samo pod zakonom odreenim uslovima ili u zakonom odreenu
svrhu predati odreenom licu.
-U naem pravu odreeno je da je sud sekvestar za stvari koje se mogu uvati u sudskom
depozitu.
-Sekvestar moe biti lice koje sud odredi, ako se neka stvar ne moe uvati u sudskom
depozitu.
-Sudskom depozitu je svrha ispunjenje obaveze dunika na predaju stvari kada je povjerilac u
docnji, ili je nepoznat, ili je neidentifikovan, ili je nepoznatog boravita, ili je nesposoban da
primi ispunjenje duga, a nema zakonskog zastupnika.
-Poloaj sekvestra odreen je zakonom.

Ugovor o doivotnom izdravanju

108

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

Pojam
-Ugovor o doivotnom izdravanju je ugovor kojim se davalac izdravanja obavezuje da
izdrava primaoca izdravanja, a primalac izdravanja se obavezuje da ostavi svu svoju
imovinu ili dio svoje imovine davaocu izdravanja u nasljee.
-Ovo je ugovor o otuivanju imovine uz naknadu, koja pripada primaocu izdravanja u
vrijeme zakljuenja ugovora, a ne u vrijeme smrti primaoca izdravanja.
-To je pravni posao inter vivos.
-Ovaj ugovor moe se zakljuiti i tako to se formira zajednica ivota ili zajednica imanja uz
obeanje nasljedstva poslije smrti.
-Ovaj ugovor mogu zakljuiti i lica koja su po zakonu obavezna na meusobno izdravanje.
Znaaj
Zakljuivanje ovog ugovora dovodi do redukcije ostavinske mase.
-Imovina izdvojena ovim ugovorm nee spadati u zaostavtinu niti e se uzimati u obzir
prilikom izraunavanja nunog dijela, a nee se uraunavati ni nasljedniku u njegov nasljedni
dio.
-Najei pojavni oblik ovog ugovora je onaj povodom kojeg davalac izdravanja stupa u
zajednicu ivota sa primaocem izdravanja.
-Pravo davaoca izdravanja na svu imovinu primaoca izdravanja ili jedan njen dio, koje se
raa od asa perfekcije ugovora o doivotnom izdravanju, moe biti osigurano erga omnes i
dato mu apsolutno dejstvo upisom u javnu knjigu.
Karakteristike
-Ovaj ugovor je dvostrano obavezan i teretan (sa naknadom).
-Ugovor je s trajnim prestacijama, ali ima elemenata aleatornosti, jer se ne zna, sa
izvjesnou, koliko dugo e trajati prestacije koje je davalac duan izvravati iz ugovora.
-Pored toga to proizvodi relativno (relaciono) dejstvo, moe se stipulisati sa dejstvom u
korist treeg lica.
Zakljuivanje ugovora o doivotnom izdravanju
-Subjekti ugovora su primalac i davalac izdravanja.
-Kao primalac izdravanja moe da se pojavi samo fiziko lice koje mora da ima punu
poslovnu sposobnost.
-Davalac izdravanja moe biti poslovno sposobno fiziko lice, ali i pravno lice koje se bavi
davanjem usluga identinih onom ugovornom sadraju koji ispunjava davalac izdravanja
(npr. gerijatrijski centar).
-Ovaj ugovor mogu meusobno zakljuiti i lica koja su po zakonu obavezna da se meusobno
izdravaju.
-Ovaj ugovor je nitav ako ga jedan brani drug zakljuuje sa davaocem izdravanja, ali tako
da obavezom izdravanja nije obuhvaen i drugi brani drug.
Tehnika zakljuivanja i forma
-Ovaj ugovor se zakljuuje tako to stranke nakon pregovora, sastavljaju tekst ugovora.
-Sastavljeni tekst ugovora se mora ovjeriti kod sudije, koji e prilikom ovjere proitati ugovor
i upozoriti ugovarae na sve pravne posljedice koje povlai za sobom zakljuivanje ovog
ugovora.
-To znai da nema pravno dejstvo ugovor kao privatna isprava, bez obzira to je u pismenoj
formi.

109

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Bitni elementi ugovora su: stvar ili pravo kojim se, ugovorom, obavezuje primalac
izdravanja ustupiti davaocu i injenja ili davanja koja treba primaocu da prua davalac
izdravanja.
-Da bi ugovor nastao bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o imovini koju ustupa
primalac, a ije e preuzimanje usljediti mortis causae, i o obimu, prirodi, nainu vrenja
prestacije doivotnog izdravanja.
-Predmet ugovora je dvostruk: davalac izdravanja prua usluge iji je cilj zadovoljavanje
primaoevih ivotnih potreba, a primalac za uzvrat davaocu ostavlja svoju imovinu ili jedan
njen dio.
-U trenutku sklapanja ugovora sudija je duan voditi rauna da li postoje uslovi za odravanje
ekvivalentnosti prestacija.
Dejstvo ugovora
Obligacije u kojima je davalac izdravanja dunik
-Davalac izdravanja ugovorom preuzima sledee obaveze:
1. obezbjeenje stambenog prostora primaocu izdravanja,
2. obezbjeenje ishrane u domainstvu ili drugom ugovorenom mjestu,
3. zadovoljavanje higijenskih i zdravstvenih potreba primaoca,
4. zadovoljavanje linih i kulturnih potreba primaoca izdravanja.
-Sve ove obaveze davalac ispunjava sukcesivno, prema potrebama primaoca, u naturi, ako je
formirana zajednica ivota, ili preteno u novcu ukoliko nije formirana zajednica ivota ili
imanja.
-Prema novanom obronom izvravanju obaveze izdravanja, ugovor o doivotnom
izdravanju srodan je ugovoru o doivotnoj renti.
-Iz ugovora o doivotnoj renti proizilazi obaveza davaoca rente da isplauje sukcesivno
odreene iznose novca ili drugih zamjenjivih stvari primaocu rente do kraja ivota primoca
rente, a primalac se obavezuje da na davaoca prenese neku svoju stvar ili imovinsko pravo.
-Prema starim pravilima ugovor o doivotnoj renti je neformalan.
Obligacije u kojima je primalac izdravanja dunik
-Primalac izdravanja duan je uredno ustupiti stvar ili pravo davaocu izdravanja.
-Davalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi, jer se najee radi
o nekretninama primaoca izdravanja.
Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju
-Smrt primaoca izdravanja je osnovni nain prestanka ugovora.
-Smrt jednog branog druga ne dovodi do prestanka ugovora, jer se njegovo pravno dejstvo
protee na drugog branog druga.
-Smrt davaoca izdravanja ne dovodi do prestanka ugovora, ve ugovorne obaveze davaoca
prelaze na nasljednike, ako oni pristanu.
-Ukoliko ne pristanu ugovor se raskida.
Raskid ugovora
-Ugovarai mogu sporazumno raskinuti ugovor i kada je zapoeto njegovo izvrenje.
-Jednostrano raskinuti ugovor moe svaka strana ako njegov saugovara ne izvrava
ugovorene obaveze.
-Ako su se okolnosti promijenile tako da je ispunjenje obaveze postalo oteano za jednu ili
drugu stranu, sud moe raskinuti ugovor ili izvriti reviziju obaveza.
-Sud moe raskinuti govor ako jedan od ugovaraa (ako oba ive zajedno) ili oba izjave i
utvrdi da su se njihovi odnosi toliko poremetili da je zajedniki ivot postao nepodnoljiv.

110

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Ponitenje ugovora moe da uslijedi zbog bitne povrede, tj. zablude o linosti.
-Moe se ponititi i ukoliko je davalac izdravanja uao u ugovor u cilju postizanja
neekvivalentne razmjene.

Ugovor o ortakluku
Pojam, znaaj, karakteristike
-Ugovor o ortakluku je saglasnost izjava volja dvaju ili vie lica o tome da udrue svoju
imovinu u cilju postizanja zajednike koristi koju e sporazumno meu sobom ili izmeu sebe
dijeliti.
-Nakon udruivanja ortakih udjela nastaje glavnica ortakluka.
-Glavnica ili fond je zajednika imovina ortaka.
-Imovina ortakluka koja ne ue sporazumno u glavnicu ortakluka smatra se i dalje posebnom
imovinom ortaka.
-Ortak iji se ortaki udio sastoji samo od uloenog rada u ortakluk ima pravo na dobitak tj.
dio dobiti, ali nema pravo na glavnicu.
-Prema posebnom zakonodavstvu, ovaj ugovor se morao zakljuiti u pismenoj formi i potpisi
ugovaraa su se morali ovjeriti u sudu.
-Prema sadanjem zakonodavstvu, ugovor o ortakluku je konsenzualan ugovor.
-Ovaj ugovor je dvostrano obavezan ugovor, a esto se javlja i kao viestran jer se kao ortaci
pojavljuju ne samo dvije ve i vie strana.
-Ugovor o ortakluku ima elemente aleatornosti, jer dobit zavisi od mnogih neizvjesnih
okolnosti; ima i elemente punomostva, jer ortaci jednog meu sobom ovlauju i daju mu
ulogu punomonika ortakluka.
-To je trajan ugovorni odnos, jer je za postizanje cilja potrebno preduzeti akcije i radnje koje
zahtijevaju odreeno vremensko trajanje.
-Ovaj ugovor je uzajaman i ne moe se postati lanom ortakluka bez saglasnosti svih ortaka.
-Uzajamne obaveze ortaka obino se sastoje od:
1. obaveze unoenja u ortakluk ortakih udjela,
2. obavezuju se da e uestvovati u upravljanju ortaklukom,
3. obavezuju se podnijeti raun za preduzete radnje ili poslove za raun ortakluka ostalim
ortacima,
4. obavezuju se da e nadoknaditi tetu koju ortakluku nanesu svojom krivicom,
5. obavezni su snositi sve gubitke koje proizvede poslovanje ortakluka,
6. odgovorni su solidarno za dugove ortakluka prema treim licima,
7. dijelit e dobit srazmjerno udjelu u glavnici ortakluka, tj. srazmjerno uloenom radu.
-Subjekti ortakluka nazivaju se ortaci.
-Ortak je turska rije koja oznaava zajedniara, druga u nekom poslu, ali i suvlasnika, dok
u naem narodnom govoru znai vezu dva ili vie lica uspostavljenu radi voenja nekog
preduzea.
-Ortaci se moraju saglasiti o sljedeim bitnim elementima: ortakim udjelima, cilju i vremenu
trajanja ortakljuka.
-Ortaki udjeli mogu obuhvatiti svu postojeu imovinu ortaka ili samo opredjeljeni dio
imovine ortaka.
-Ulog ortakluka moe se sastojati od potronih i nepotronih stvari i drugih prava kao i rada.
-Ortaki udjeli ni po prirodi ni po vrijednosti ne moraju biti isti.
-Cilj ortakluka mora biti jesno definisano postizanje imovinske koristi.
-Trajanje ugovora je izriito ogranieno ili uslovljeno nastankom relevantnih pravnih
injenica.
-Trajanje ortakluka moe nakon isteka ugovorenog vremena bitit izriito ili preutno
produeno.

111

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-Svaki ortak moe koristiti svoje pravo da istupi iz ortakluka.

-Istupanje se vri slobodnom izjavom, ako nije u nevrijeme i ako se tim ne nanosi teta
ostalim ortacima.
-Ortakluk prestaje i kada ortaka glavnica propadne ili je cilj ortakluka postao nemogu ili
zakonom zabranjen.
-Ortakluk sa dva ortaka prestaje smru ili gubitkom poslovne sposobnosti jednog od njih,
njegovim padanjem pod steaj, kao i oglaavanjem za rasipnika ili gubitkom povjerenja u
njega, jer je poinio krivino djelo.
Dejstvo ortakluka
Udruivanje ortakih udjela
-Svaki ortak udruuje u ortakluk jednak dio ako se drugaije ne ugovori.
-Jedino izmjena okolnosti koje su takvog znaaja da se cilj ortakluka ne bi mogao nikako
postii moe usloviti poveanje ortakih udjela.
-Snoenje rizika sluajne propasti ili oteenja stvari zavisi od toga da li je stvar prela u
imovinu ortakluka, tj. svojinu ili na upotrebu ili uivanje.
-Prema naoj pravnoj teoriji, ortakluk nije pravno lice.
-Unesena imovina u ortakluk ostaje i dalje u vlasnitvu tog ortaka jer ortakluk nema
spopstvene imovine, nije pravno lice.
-Zbog toga se ne moe prihvatiti stanovite da ortak snosi rizik sluajne propasti ili oteenja
stvari date u ortakluk shodno klasinom pravilu res perit domino (stvar pripada vlasniku).
Upravljanje ortaklukom
-Ortaci su duni pridonositi ortakluku saglasno svojim mogunostima i potrebama ortakluka
nevezano za veliinu udjela.
-Ortaci su obavezni lino uestvovati u upravljanju ortaklukom, jer ovaj odnos se
poistovjeivao sa bratskim odnosom jer je zasnovan na velikom prijateljstvu i povjernju.
-Perfekcijom ugovora zatvara se krug lanova ortakluka.
-Ortaci ne smiju na tetu ortakluka preuzimati bilo kakve poslove.
-Za odluivanje o preuzimanju hitnih upravljakih akcija potrebna je prosta veina glasova, a
u pravilu se odluke donose 2/3 veinom glasova.
-Uobiajeno je da se poslovoenje ortakluka povjerava jednom (poslovoi) ili nekolicini
ortaka (poslovodstvo).
-Poslovoa mora voditi rauna o glavnici, prihodima i rashodima i podnositi izvjetaj ostalim
ortacima.
-Svaki ortak odgovara za tetu priinjenu ortakluku srazmjerno svojoj krivici.
Podjela dobiti i snoenje gubitka
-Dobitak je imovinska vrijednost koja preostane nakon obraunavanja koje se vri odbijanjem
svih trokova i pretrpljene tete od glavnice.
-Dobitak se dijeli srazmjerno ulozima i to je dispozitivno pravilo.
-Ukoliko pojedini ortak unosi samo svoj rad, ako nije nita drugaije ugovoreno ili se ortaci o
vrijednosti rada ortaka ne mogu sporazumijeti, odluuje sud vodei rauna o relevantnim
okolnostima posla.
-Ako neki od ortaka ima istaknute zasluge u poslovanju ortaci mu mogu odrediti vei dio
dobitka nego to mu prema udjelu pripada, ako se to ne bi kosilo sa imperativnom zakonskom
normom.
-Gubitak ortakluka se sastoji od potpunog ieznua ili umanjenja glavnice u odnosu na njenu
inicijalnu vrijednost koja je postojala prilikom unoenja u ortakluk.
-Za dugove ortakluka jeme ortaci svojom vlastitom imovinom.

112

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-U odnosu prema treim licima odgovaraju za dugove ortakluka svojim udjelima, a ako to nije
dovoljno i svojom vlastitom imovinom.
Prestanak ortakluka
-Ortakluk redovno prestaje zavretkom posla ili nemogunou voenja posla.
-Takoe prestaje i ako je iscrpljena glavnica ili ako je isteklo ugovoreno vrijeme trajanja
ortakluka.
-Smrt ortaka dovodi do prestanka ortakluka ako su u ortakluk udruena samo dva ortaka.
-U pravilu ortaka prava i obaveze ne prelaze na nasljednike.
-Ako je ortakluk ugovoren izmeu vie lica, smrt jednog ortaka ne utie na trajnje ortakluka.
-Otkaz moe dati svaki ortak slobodno, samo ne u nevrijeme, ako vrijeme davanja otkaza, u
ugovoru, nije odreeno.
-Otkazati ugovor o ortakluku moe ortak i prije ugovorenog otkaznog roka ako je poslovoa
ortakluka preminuo ili je istupio iz ortakluka.
Vrste ortakluka
-Razvrstavanje ortakluka vri se prema kriterijumu unesene imovine.
-Tako e se razlikovati ortakluk kod kojeg se ortaki udjeli sastoje od pojedinih stvrari ili
novca (partikularni); ili se u ortakluk unose pojedine vrste stvari (generalni, dioni ugovor), i
ako se u ortakluk unosi:
1. samo sadanja imovina ortaka, postojea u vrijeme perfekcije;
2. ako se ugovori, pored unoenja sadanje imovine, i unoenje imovine, bez obzira na
nain sticanja, izuzev nasljeivanja, ili se ortaci obavezuju da u ortakluk unesu
cjelokupnu buduu steenu imovinu (npr. budua zarada vie ortaka, kada bude
isplaena svakom od njih, inie glavnicu ortakluka univerzalni ortakluk).

113

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

114