1.

UVOD - PEJSANO PLANIRANJE I OBLIKOVANJE

_PEJSA
-perceptivan dio zemlje
-meuodnos prirodnih procesa i ovjeka
_PEJSANO PLANIRANJE
-kontrolira meuodnos ovjeka i prirode
_PEJSANO OBLIKOVANJE
-oblikuje meuodnos ovjeka i prirode
Pejsano planiranje je sloen interdisciplinaran postupak koji ukljuuje velik broj sudionika
- razliiti
strunjaci (arhitekti, agronomi, umari, geografi, geolozi, hidrolozi, biolozi, arheolozi,
etnolozi, povjesniari i
dr.), politiari i lokalno stanovnitvo. esto mu je zadatak reguliranje razliitih konfliktnih
situacija pa stoga
pejsani planeri moraju razvijati interese i znanja u razliitim podrujima (pravo, ekologija,
urbanizam).
Metode rada pejsanog planiranja (izrade pejsanog plana) mogu se podijeliti u nekoliko
osnovnih etapa:
1. Prepoznavanja i analiziranje pejsanih prostora
2. Vrjednovanja pejsanih osobitosti
3. Odreivanja osjetljivosti pejsaa na planirane promjene
4. Predvianje i usporeivanja moguih utjecaja planiranih promjena
5. Planiranja promjena = osiguranje mjera zatite i ouvanja
6. (Pre)oblikovanje pejsanih promjena posebna etapa kojom se bavi pejsano
oblikovanje
Rije pejsa (landscape) - se odnosi na prirodan prostor koji obiljeava irok teritorij
i njegov vizualan doivljaj.
U suvremenom smislu rijei pejsa je sve to nas okruuje, prostor koji percipiramo i
u kojem djelujemo. On nije produkt samo prirodnih utjecaja (klime, reljefa, tla, flore i
faune) ve je i proizvod ljudi, naih nenamjernih i namjernih djelovanja.
Definicija: Krajolik oznaava podruje, vieno ljudskim okom, ija obiljeja su rezultat
djelovanja i
meudjelovanja prirodnih i /ili ljudskih imbenika (Europska konvencija o krajoliku,
Firenza 2000.) .
Sklad u pejsau odreen je uravnoteenim odnosom prirodnih i kulturnih utjecaja
TIPOVI PEJSA prema zastupljenosti prirodnih i antropogenih utjecaja
_percepcija pejsaa
1. zastupljenost prirode
2. zastupljenost utjecaja ovjeka
3. prirodan nastanak
4. stvoren (man-made) nastanak
a) autentian pejsa / tradicionalan/: velik utjecaj kulture (ovjeka) + visok stupanj
autohtonosti (primjer: neplanski nastali,
nepromijenjeni i ouvani tradicionalni kultivirani
(poljodjelski) pejsai)
b) artificijelan pejsa /racionalan/: velik utjecaj ovjeka (tehnologije) + visok stupanj
unesenih elemenata

proizvodnje)

(primjer: geometrijski uzorci polja podreeni efikasnosti

c) idilian pejsa /romantian/: velik prirodan utjecaj + uneseni strani elementi,

(posueni pejsai)
d) prirodan pejsa /ekoloki/: utjecaj prirode + visok stupanj autohronih elemenata,
(netaknuti)

VRIJEDNOSTI PEJSAA
1. Ekoloke vrijednosti
oituju se u biolokoj raznolikosti pejsaa, a usko su povezane s prirodnim utjecajima
(klima, poloaj).
Utjecaj ovjeka na osnovne prirodne uvjete u velikoj mjeri utjee na promjenu ekoloke
ravnotee.
2. Kulturne vrijednosti
Pejsai su odraz naina koritenja prostora - tehnika koje su drutva primjenjivala na
prirodni prostor ili
urbana podruja - te odraavaju dio lokalne povijesti. Kulturni krajolici odraz su kulture i
vremena svoganastajanja, predstavljaju identite i stvaraju mentalnu sliku o prostoru kao
prostoru pripadanja i zaviaja.
3. Ekonomske vrijednosti
Kakvoa pejsaa moe poticati pojavu razliitih gospodarskih aktivnosti (rekreacija,
turizam). Suvremeni nain ivota ima za posljedicu sve vei interes ljudi za razliite oblike
aktivnosti na otvorenom u pejsau.Posebno se to oituje u ruralnim podrujima, u
pejsaima planinskih ili obalnih podruja.
4. Estetske vrijednosti
Vizualna (doivljajna) obiljeja pejsaa izuzetno su vana te utjeu na samu kvalitetu
ivota. Pejsai koji imaju estetske kvalitete (prirodne ili od ovjeka stvorene) smatraju se
prikladnima za ostvarenje fizikog i mentalnog blagostanja ljudi.
Zadatak pejsanog planiranja je da:
- predvidi i sprijei neeljene utjecaje ovjeka na prirodne procese kako bi se mogli
kontrolirati i sprijeiti poremeaji prirodne
ravnotee
- kontrolira velike promjene u prostoru koje bi mogle ugroziti identitet kulturnog krajolika.
- procjeni kapacitete prihvatljivosti pejsanih prostora i mogunosti za njihovo racionalno i
odrivo koritenje prilikom uvoenja
novih namjena (npr. turizam)
- kontrolira promjene doivljajnih (vizualnih, perceptivnih) obiljeja pejsaa kako se ne bi
smanjila njihova atraktivnost te
ouvala autohtonost i posebnost
GRADBENI ELEMENTI PEJSAA (elementi vizualne analize)
Toka
- nema dimenziju
- oznaava mjesto u prostoru (land mark obiljeje), fokus - mjesto interesa
- mali ili udaljeni objekti mogu se doimati kao toke (primjeri: udaljena crkva na horizontu,
izdvojeno stablo,izvor svjetla,
orjentiri kao fokus udaljene vizure i dr.)
Crta (pravac)
- nastaje produljenjem toke u jednom smjeru

- obiljeja: fizike (stvarne), zamiljene - odreene poloajem dviju ili vie toaka ijim
spajanjem nastaje crta; iste, pravilne,
isprekidane (primjeri: prirodne crte vodotoci, rubovi ume, potezi stabala, rubovi
ploha kao npr. granice izmeu
pojedinih boja i tekstura; stvorene crte - granice polja, suhozidi, infrastrukturni i
komunikacijski koridori i dr.,.)
Ploha
- nastaje proirenjem dvodimenzionalne crte, ima duljinu i irinu (nema dubinu i debljinu).
- obiljeja: ravna, zakrivljena i zarotirana; zamiljena ili stvarna
- plohe u razliitim poloajima mogu odreivati prostor ili mogu biti koritene kao medij za
dodavanje teksture, boje ili kao
sredstvo odreivanja, zatvaranja prostora (primjeri: jezero, livada)
Volumen
- trodimenzionalo proirenje dvodimenzionalne plohe
- pun (trodimenzionalan element koji ini masu u prostoru) ili otvoren (gdje su volumen i
prostor definirani drugim elementima
poput ploha)
- po obliku: geometrijski (npr. piramide) i nepravilan
- po obiljejima: uglat i otr; zaokruen i meki (primjeri: zgrade, topografija tla, stabla i
ume; duboke doline i klanci)

MEUODNOSI OSNOVNIH ELEMENATA PEJSAA

Broj vei broj osnovnih elemenata = vea sloenost (kompleksnost/meudjelovanje)
pejsanog uzorka.
Pojedini oblik moe biti odreen veim brojem pojedinanih elemenata ili podijeljen u vei
broj elemenata.
Poloaj osnovnih elemenata: horizontalan = stabilan, u mirovanju, inertan, prizemljen;
vertikalan i sticanje,
naglaavanje mjesta; dijagonalan dinamian, djeluje nestabilno i neuravnoteeno.
Elementi mogu biti u meusobnom odnosu kroz slinost poloaja paralelni, nastavni,
prekrieni...
Usmjerenje elementi smjeteni prema/u odreenom smjeru. Crte u pejsau mogu
stvarati osjeaj
usmjerenja. Prirodni elementi pokazuju smjer djelovanju prirodnih sila ( vjetar, valovi i sl).
Orjentacija kombinacija izmeu poloaja i usmjerenja: prema stranama svijeta (prema
suncu, od vjetra),
prema nagibu tla, u odnosu na promatraa.
Veliina dimenzija osnovnih elemenata (visok/nizak, velik/mali, irok/uzak,
plitak/dubok) u odnosu na
mjerilo ovjeka. Velika mjerila odraavaju snagu.
Oblik osnovno obiljeje identificiranja elemenata u prostoru. Crte, plohe i volumeni
imaju svoj oblik.
Tipovi: jednostavni i geometrijski; organski i kompleksni = razlikovanje prirodno
uneseno.
Interval razmak izmeu elemenata: ujednaen ili promjenjiv, pravilan ili nepravilan.
Rezultira formalnim ili
neformalnim uzorkom.
Tekstura ovisi o veliini elemenata i intervalima meu njima: fina ili gruba. Uzorci
koritenja prostora razliite teksture...
Gustoa povezana je s intervalom i teksturom. Broj jedininih elemenata unutar
odreenog podruja

(povrine). Uobiajena u prijelaznim zonama izmeu razliitih naina koritenja i tipova

vegetacije. Podruja
velike gustoe esto imaju vizualnu teinu - ekspresiju.
Boja opisuju se prema nijansi, svjetlu i saturaciji (zasienosti). Mogu se opisati i kao
tople i hladne
Vrijeme svi se elementi pejsaa mijenjaju kroz vrijeme. Moemo ga promatrati kao
ciklino (prirodni
ciklusi, godinja doba) i progresivno.
Svjetlo neophodno u vizualnoj percepciji prostora. Izvor svjetla prirodan i artificijelan.
Koliina, kvaliteta i
smjer osvjetljenja vani za doivljaj. O svjetlu ovisi boja, odnos svjetla i sjene.
METODE PROCJENJIVANJA OBILJEJA I VRIJEDNOSTI PEJSAA osnovni pristupi:
1. DESKRIPTIVNA INVENTARIZACIJA
- jedna je od najzastupljenijih metoda procjenjivanja panoramskih (scenskih) vrijednosti
pejsaa.
Ukljuuju kvalitativne i kvantitativne procjene analizirajui i opisujui pojedine
komponente
(sastavnice) krajolika.
- polazi od pretpostavki da se vrijednost krajolika moe objasniti kroz vrijednost njegovih
elemenata te
da scenska ljepota lei u fizikim obiljejima krajolika (obiljejima formativnih
elemenata).
1.a. Formalno estetski model polaze od teze da estetske vrijednosti pejsaa
proizlaze iz obiljeja
forme (izgleda) krajolika - oblici, linije, boje, teksture i njihovi meuodnosi. Istraivanjem
meuodnosa tih elemenata pojedina podruja pejsaa razvrstavaju se prema raznolikosti,
ujednaenosti, cjelovitosti i drugim sloenim obiljejima oblika.
1.b. Ekoloki model - polazi od teze da su za kvalitetu krajolika mjerodavni primarno
bioloki i
ekoloki elementi - vrste biljaka, ivotinja, ekoloke zone, stadiji sukcesije ili drugi
pokazatelji
ekolokih procesa.
Osnovna pretpostavka modela - kvaliteta krajolika direktno je povezana s prirodnou i
cjelovitou
ekosustava. Model zagovara ne-djelovanje ovjeka u pejsau, te prirodne (netaknute)
predjela
smatra najveom pejsanom kvalitetom.

2. MODEL JAVNOG MILJENJA (PREFERENCIJA JAVNOSTI)

- polazi od teze da je najbolji izvor podataka, kod subjektivne teme poput pejsane
kvalitete, miljenje
javnosti
- temelji se na procjenjivanju krajolika kao cjeline za razliku od ostalih metoda koje se
oslanjaju na
odreivanje pojednih imbenika kako bi objasnile varijacije u promjeni krajolika.
- provoenje upitnika ili usmenih anketa metoda sakupljanja uzoraka o preferiranju
pojedinih panorama.
- na rezultate utjeu razliite komponente: osobnost promatraa, poloaj gledanja,
trajanje promatranja,
socio-ekonomski profil promatraa, tip. fizike karakteristike krajolika, dinamika i
kompleksnost komponenti
krajolika.

3. KVANTITATIVNE HOLISTIKE METODE

- kombiniraju dva pristupa: istraivanja javnog miljenja i inventarizacije pejsanih
elemenata