1. Za koje se raspone u zgradarstu, a za koje kod mostova odabire prednapinjanje?

Prednapinjanje se odabire za raspone > 9 m u zgradarstvu i > 25 m za rasponske sklopove mostova.

2. Zbog ega je beton idealan materijal za prednapinjanje?
Beton je zbog rezerve tlane vrstoe idealan materijal za prednapinjanje.
3. Koji je materijal najraireniji za izvedbu natega i koje su alternative?
Tlano prednapinjanje najee se unosi ugradnjom elinih natega koje se prednapinju i sidre. Trenutano
je za natege najraireniji u primjeni elik visoke vrstoe, no istrauju se i razvijaju obeavajui materijali
za natege od aramida i alkalno otpornog stakla.
4. Skiciraj mogue rasporede natega po poprenom presjeku?

5. Kod kojih se materijala, osim betona, moe primjeniti prednapinjanje?

Prednapinjanje se moe primjenjivati i kod drugih materijala. Tako se prednapinju eline reetke, kamen,
keramika, opeka, drvo, a primjenjuje se i na tlo i stijene.
6. Koji je cilj prednapinjanja?
Prednapinjanjem se smanjuju momenti savijanja i unosi tlana sila to vodi smanjenju koliine armature i
znaajno poboljava uporabljivost. Cilj prednapinjanja je da se konstrukcijski element od materijala male
vlane vrstoe stlaivanjem (prednapinjanjem) dovede u stanje naprezanja u kojem od vanjskog
optereenja nastupa mali ili nikakvi vlak. Prednapinjanje je dakle smisleno primijeniti kod materijala s
malom vlanom vrstoom kakav je na primjer beton.
7. U kratkim crtama usporedi prednapeti beton i armirani beton.
Prednapeti beton (prednapinjanje s ostvarenim sprezanjem injektirana natega) nije posebni graevinski
materijal. Prednapeti beton je spreg betona, elika za armiranje i elika za prednapinjanje koji je naprezan
vanjskom tlanom silom i skretnim silama. Svi postupci prorauna armiranobetonskih konstrukcija mogu se
primijeniti i na prednapete konstrukcijske elemente.

Prednapeti konstrukcijski elementi zahtijevaju tonije promatranje nosivosti i djelovanja od

armiranobetonskih konstrukcija.
Prednapeta konstrukcija, za razliku od armiranobetonske konstrukcije, nikada nije bez naprezanja.
Prednapinjanje, za razliku od prometnog optereenja, djeluje uvijek.
Skraivanjem betona smanjuje se sila prednapinjanja. Vremenske deformacije se kod armiranobetonskih
konstrukcija najee proraunavaju samo kod prorauna deformacija.Kod prednapetih konstrukcija
vremenske deformacije moraju se uvijek uzimati u proraun zbog utjecaja na silu prednapinjanja.
8. to ini ukupno optereenje prednapetih konstrukcijskih elemenata?

Ukupno optereenje konstrukcijskog elementa proizlazi iz razlike dvaju velikih optereenja, prednapinjanja
i vanjskih djelovanja.
9. Zato se ne preporua iskoritavanje sile prednapinjanja do maksimuma u svim sluajevima?
Prednapinjanjem se stvara djelovanje koje djeluje suprotno vanjskom optereenju. Previsoka sila
prednapinjanja moe, npr. kod grede, prouzroiti probleme nosivosti na gornjem rubu presjeka, vidi sliku 5.

10. Objasni zato je potrebna detaljnija analiza nosivosti i optereenja prednapetih u odnosu na
armiranobetonske konstrukcije.
Prednapinjanjem se stvaraju rezne sile koje uvelike odgovaraju vanjskom djelovanju, ali su suprotnog
smjera. Ukupno optereenje konstrukcijskog elementa proizlazi iz razlike dvaju velikih optereenja,
prednapinjanja i vanjskih djelovanja.Zbog visokih sila prednapinjanja koje stalno djeluju/optereuju sustav
potrebna je detaljnija analiza nosivosti i optereenja nego kod armiranobetonskih konstrukcija.
Pojednostavnjenja nosivog sustava samo su ogranieno doputena. Potrebno je detaljno analizirati
promjenljive presjeke tijekom gradnje i u konanici uz uzimanje u obzir odabrane armature i natega,
odnosno otvora zatitnih cijevi ovisno o fazi gradnje. Sudjelujue irine ploa potrebno je tono uzeti u
proraun izmeu ostalog i zbog rezultirajueg kraka sila prednapetih natega. Stupnjeve upetosti ne treba
procjenjivati nego tono proraunati u ovisnosti o stvarnim odnosima elemenata konstrukcije.

11. Koje deformacije betona utjeu na silu prednapinjanja?

Skraivanjem betona smanjuje se sila prednapinjanja. Vremenske deformacije se kod armiranobetonskih
konstrukcija najee proraunavaju samo kod prorauna deformacija. Kod prednapetih konstrukcija
vremenske deformacije moraju se uvijek uzimati u proraun zbog utjecaja na silu prednapinjanja.

12. Objasni zato naprezanja konstrukcije odmah nakon unoenja sile prednapinjanja mogu biti vea
od naprezanja u konanici?
Kod unoenja sile prednapinjanja djeluju minimalna vanjska optereenja i djelovanja, a istovremeno djeluju
maksimalne sile prednapinjanja i skretne sile. Iz tog razloga se kod prorauna mora uzeti u obzir nekoliko
vremenskih trenutaka.

13. Skiciraj dijagrame tijeka sile i optereenja u vremenu.

14. Navedi vremenske faze znaajne za proraun prednapete konstrukcije na primjeru mosta.
- faza graenja (t = t0): prednapinjanje je maksimalno vanjska djelovanja su minimalna
- meufaza, npr.putanje graevine u promet (t = t1): skupljanje i puzanje je djelomino
razgradilo silu prednapinjanja djeluju minimalna vanjska djelovanja (vlastita teina +
servisno optereenje)
- konana faza (t ): sila prednapinjanja je minimalna vanjska djelovanja su
maksimalna.
15. Usporedi naprezanja u eliku za prednapinjanje u odnosu na elik za armiranje.
elik za prednapinjanje je za razliku od elika za armiranje uvijek optereen visokim
naprezanjima.
Visoko naprezanje negativno se odraava na osjetljivost elika na koroziju. Visoka naprezanja djelomino
se razgrauju relaksacijom elika. Takvo smanjenje sile potrebno je uzeti u obzir kod prorauna.
16. Objasni neplansko poveanje sile prednapinjanja.
Kod postupka prednapinjanja moe se dogoditi da se nepredvieno povea pritisak na prei kada se ne
postigne planirano/zadano izduenje, ime se gubi i eljeni tijek sile. Takav sluaj javlja se kad se tijekom
betoniranja geometrija zatitne cijevi pomaknula ili je lokalno dolo do prodiranja cementnog mlijeka u
zatitnu cijev to poveava trenje. Zato je potrebno silu prednapinjanja u pojedinim sluajevima smanjiti, a
kada su odstupanja vea od proraunanih vrijednosti na prei ili izduenju obavezno provjeriti utjecaj tih
vrijednosti na statiku.
17. Objasni kolebanje optereenja u prednapetom betonu.
Prednapeta konstrukcija nije podesna za velika kolebanja optereenja.
Prednapinjanjem se pokuava stvoriti djelovanje koje veim dijelom odgovara vanjskom optereenju. Kada
se prednapinjanjem pokrije maksimalno optereenje (g+q)max mogu se javiti problemi kod minimalnog
optereenja (g), slika 5. U tom sluaju silu prednapinjanja treba reducirati i/ili smanjiti savijanje vie
centrinim poloajem natege. Kolebanje optereenja poveava izmjere presjeka i koliinu ugraenog elika
za prednapinjanje.

18. to je razlog naglog prijelaza iz neraspucalog u raspucalo stanje kod prednapetih konstrukcija?
Osnovni je uzrok relativno mali stupanj armiranja nenapetom armaturom. U pojedinim sluajevima
potrebno je uzeti u obzir velike promjene krutosti.
19. Kojim propisom i normama je uveden suvremen pristup proraunu betonskih konstrukcija u
hrvatsku projektantsku praksu?

Tehnikim propisom za betonske konstrukcije (TPBK) i normama niza 1992 za projektiranje betonskih
konstrukcija uveden je suvremeni pristup proraunu konstrukcija prema EC2.
20. Koji se propisi primjenjuju za proraun betonskih mostova u Hrvatskoj?
Za djelovanja na mostove primjenjuje DIN Fb 101, a za proraun betonskih mostova DIN Fb 102 gdje su
definirana svojstva betona za praktinu primjenu u graenju mostova prema EN 206-1.
21. Koja vrijednost sile prednapinjanja se koristi za provjeru graninog stanja uporabivosti, a koja
vrijednost za provjeru graninog stanja nosivosti?
Za provjeru graninog stanja uporabljivosti (SLS = Serviceability Limit State) u pravilu treba raunati s
rasipanjem djelovanja prednapinjanja tako da se uzima u obzir gornja i donja karakteristina vrijednost sile
prednapinjanja. Dok se za provjere graninog stanja nosivosti (ULS = Ultimate Limit State) uz iznimku
provjere zamora u pravilu proraunava sa srednjom vrijednosti sile prednapinjanja.
22. Nabroji prednosti prednapetog betona?
1. Poboljanje uporabljivosti
2. Mogue je smanjenje izmjera poprenog presjeka ili odgovarajue vee optereenje
3. Nove tehnologije graenja
4. Smanjenje koliina ugraenog materijala
23. Koje su prednosti prednapetih konstrukcija u pogledu poboljanja uporabivosti?
Prednosti prednapetog betona
1. Poboljanje uporabljivosti
Poboljanje uporabivosti prednapetih konstrukcija proizlazi iz toga to se konstrukcija
preteno nalazi u stanju naprezanja I (proraunski razredi A i B, odnosno puno i
ogranieno prednapinjanje) iz ega proizlaze neke prednosti:
konstrukcija je veim dijelom bez pukotina
Odabirom odgovarajueg voenja natege maksimalna rubna naprezanja u stanju
uporabivosti mogu se ograniiti na vrijednosti koje su manje od proraunske vlane
vrstoe betona. Na taj nain se za planirano optereenje pukotine ne otvaraju. Kod
preoptereenja i otvaranja eventualnih pukotina rezerva tlaka te pukotine zatvara nakon
prestanka preoptereenja. Nepostojanje pukotina vano je kod vodonepropusnih
konstrukcija ili konstrukcija s visokom opasnou od korozije (npr. mostovi zbog soljenja
po zimi).
manje deformacije konstrukcije
Deformacije konstrukcijskog elementa se pojavom pukotina znaajno poveavaju.
Prednapeti element moe pod stalnim optereenjem biti u tlaku. Maksimalne deformacije
prednapetog nosaa pod odreenim uvjetima mogu biti i manje od deformacija elinog
nosaa (konstrukcijski elik, St 52), sve dok je nosa u stanju naprezanja I.
Najvea deformacija betona:
c=
c / Ec (0,85 x 30 / 1,5) / 30.000 = 0,57 x 103
Najvea deformacija elika St 52:
s=
s / Es (360 / 1,1) / 210.000 = 1,56 x 103
Stoga vlani lanci od prednapetog betona imaju smisla.
manje podloni titranju

Prednapeti nosai su u graninom stanju uporabe veim dijelom u stanju naprezanja I, uz

iznimku djelominog prednapinjanja. Tako je krutost konstrukcije znaajno vea od
armiranobetonskog konstrukcijskog elementa kod kojeg se i kod malih razina djelovanja
otvaraju pukotine. Tako je i podlonost titranju prednapetih nosaa manja.
vrstoa na zamor prednapetih konstrukcija je via
Ukoliko element konstrukcije pod uporabnim optereenjem ostaje preteno u stanju
naprezanja I u betonu i eliku nastupaju male razlike u razini naprezanja. vrstoa na
zamor visoko iskoritenog elika je manja od vrstoe na zamor elika za armiranje.
Posebno su kritina podruja u kojima se natege nastavljaju spojkama (kuplerima).
24. Nabroji nedostatke prednapetog betona.
Visoki trokovi materijala i strune radne snage:
visoki trokovi elika za prednapinjanje i elemenata za sidrenje i nastavljanje
struna radna snaga za postavljanje natega, prednapinjanje i injektiranje
antikorozivna zatita natega
Natege je potrebno trajno zatititi od korozije. Zbog visokog napona u icama znaajno su
osjetljiviji na naponsku koroziju od nenapete armature.
Planiranje, razrada, proraun i izvedba zahtijevaju znanje i iskustvo.
Zakonodavac postavlja visoke zahtjeve na proraun i izvedbu prednapetih konstrukcijskih
elemenata. Stoga se na gradilitima i u pogonima moe na poslovima prednapinjanja
angairati samo rukovodei kadar s dovoljno iskustva.
25. Nabroji podruja primjene prednapetog betona.
inenjerske graevine
- mostovi,ljuske i posude
visokogradnja
- ravne ploe,predgotovljeni nosai
temeljenje
trajna ili privremena sidra ,zabijani piloti ,temeljne ploe
posebna podruja primjene
- sanacija,pridranja pri slobodnoj konzolnoj gradnji,kose zatege mostova,sidrenje konzola,betonski
proizvodi: jarboli, prednapeti eljezniki pragovi.
26. Kod kojih inenjerskih konstrukcija se koristi prednapinjanje i s kojom svrhom?
inenjerske graevine
- mostovi

svrha prednapinjanja
vei rasponi u usporedbi s armiranobetonskim
sanacija: poveanje nosivosti
ograniavanje irina pukotina i progiba

- ljuske i posude

ograniavanje irina pukotina, vea nepropusnost

vei rasponi, odnosno promjeri

27. Navedite podruja primjene i svrhu prednapetog betona u visokogradnji?

Visokogradnja
- ravne ploe

svrha prednapinjanja
ograniavanje progiba
Vei rasponi
ravna oplata

- predgotovljeni nosai

vei rasponi
utede na teini

28. Primjeri prednapetog betona kod temeljenja i svrha?

temeljenje
- trajna ili privremena sidra
- zabijani piloti
- temeljne ploe

svrha prednapinjanja
unoenje sidrenja u temeljno tlo osiguranje graevne
jame
predstlaivanje vlanih naprezanja koja se javljaju pri
zabijanju pilota
ograniavanje irina pukotina
ujednaavanje kontaktnih naprezanja tla

29. Nabroji posebna podruja primjene prednapetog betona?

- sanacija,pridranja pri slobodnoj konzolnoj gradnji,kose zatege mostova,sidrenje konzola
betonski proizvodi: jarboli, prednapeti eljezniki pragovi.
30. Koja je prednost elika visoke vrstoe u odnosu na elik za armiranje kod prednapinjanja?
elik visoke vrstoe je najvaniji zbog vremenskih deformacija betona, skupljanja
i puzanja.
puzanje: vremenski ovisno poveanje deformacija pod trajnim naprezanjem
skupljanje: skraenje betona tijekom ovrivanja (suenja)
relaksacija: vremenski ovisno smanjenje napona pod izazvanom deformacijom stalne
veliine.

31. Zbog ega je potrebno prednapete konstrukcijske elemente proraunom provjeriti u vie
vremenskih trenutaka?
Zbog gubitka sile prednapinjanja od skupljanja i puzanja.
32. Koji su osnovni preduvjeti za primjenu prednapinjanja u konstrukcijama?
Za primjenu prednapinjanja za konstrukcije bitan je razvoj elika visokih vrstoa za uad
natega. elik visoke vrstoe je najvaniji zbog vremenskih deformacija betona, skupljanja
i puzanja.
33. Navedi nekoliko mjera za ograniavanje ili izbjegavanje moguih oteenja konstrukcije?
- spreavanjem, iskljuivanjem ili smanjivanjem opasnosti kojima je konstrukcija izloena
- odabirom konstrukcije koja je malo osjetljiva na spomenute opasnosti
- odabirom konstrukcije i prorauna takve vrste da sluajno iskljuenje jednog elementa
konstrukcije ne dovede do otkazivanja itave graevine
- meusobnim povezivanjem elemenata nosivim spojevima.
34. Koja je prednost prednapetih konstrukcija u pogledu pukotina?
Prednapinjanjem konstrukcijskih elemenata nastoji se smanjiti ili potpuno izbjegnuti pojava pukotina. Na
taj nain istovremeno se poboljavaju uporabljivost (poveanjem krutosti konstrukcijskog elementa,
smanjenjem deformacija i veom nepropusnou za tekuine i plinove) i trajnost.
35. Zbog ega nije mogue iskoristiti visoka naprezanja elika za armiranje kod
armiranobetonskih konstrukcija?
Kod armiranobetonskih konstrukcija nije mogue iskoristiti visoka naprezanja elika za
armiranje jer bi to bilo uvjetovano velikim izduenjem elika to bi pak prouzroilo velike
pukotine odnosno velike deformacije konstrukcijskih elemenata.

36. to se postie optimalnim iskoritavanjem betona i elika za prednapinjanje?

Optimalno iskoritavanje karakteristika materijala visokih vrstoa (betona i
elika za prednapinjanje) osigurava znaajno smanjenje izmjera poprenog presjeka,
odnosno smanjenje vlastite teine, omoguava vee raspone i vitkije konstrukcijske
elemente.
37. Koje su prednosti prednapinjanja kod spremnika za tekuine i katne konstrukcije garaa?
Najvee prednosti ostvaruju se primjenom prednapinjanja za spremnike za tekuine i katne konstrukcije
garaa kod kojih se prednapinjanjem predstlauju sva vlana naprezanja koja se mogu javiti od korisnog
optereenja ili sila
prisila. Kako prednapinjanje osigurava smanjenje izmjera konstrukcijskog elementa to se
povoljno odraava na naprezanja od unutarnjih sila prisila.
38. Zato se odabire najvii proraunski razred kod rasponskog sklopa eljeznikog mosta?
Kod konstrukcija s visokim naprezanjem od zamora, kakav je na primjer rasponski sklop
eljeznikog mosta, visokim razredom prorauna prednapinjanja (puno prednapinjanje)
osigurava se neraspucavanje presjeka (stanje naprezanja I). Kako je s time povezana visoka
krutost na izduenje vlanog podruja i promjena naprezanja u eliku za armiranje ostaju
mala. Na taj nain prednapeti konstrukcijski elementi imaju visoku vrstou na zamor.
39. Skiciraj i pojasni dijagrame optereenja-deformacija armiranobetonskih i prednapetih
konstrukcijskih elemenata.

40. Objasni prednapinjanje kod statiki neodreenih sustava.

Na nosivost statiki neodreenih betonskih sustava moe se utjecati odabirom krutosti
konstrukcijskih elemenata i prednapinjanjem. Deformacije od prednapinjanja uzrokuju
leajne reakcije kod takvih sustava, a time i do odgovarajuih reznih sila. Odgovarajuim
odabirom voenja natega statiki neodreeno djelovanje od prednapinjanja moe se
iskoristiti za rastereivanje visoko naprezanih dijelova konstrukcije, kao to je na primjer
podruje oslonca kontinuiranog nosaa.
41. to je potaklo nagli razvoj postupka prednapinjanja nakon 2.svjetskog rata?
Naglim razvojem prednapinjanja poslije 2. svjetskog rata prvenstveno se teila smanjiti potrebna koliina
elika za armiranje konstrukcija kojeg nije bilo dovoljno. Koliina ugraenog elika u prednapetom nosau
znaajno je manja u usporedbi s armiranobetonskim nosaem jednakog raspona.
42. Na primjeru razvoja graevinskih materijala smjesti prednapeti beton.
Prednapinjanje konstrukcijskih elemenata postalo je mogue tek s razvojem i poboljanjem
svojstava materijala. Prvenstveno su bili potrebni elici visokih vrstoa i betoni visokih

vrstoa, malog puzanja i skupljanja, slika.

43. Tko je prvi primjenio prednapeti beton i na koji nain?

1886. Prednapeti beton prvi je primijenio P.H. Jackson (San Francisco, SAD). Te godine
prijavio je patent za prednapete podne ploe (slobodno prednapete bez sprezanja s
presjekom) od kamena ili betonskih lukova. Za nategu je primjenjivao eljezne
ipke s navojem na krajevima koje su se prednapinjale pomou matica
44. Navedite doprinose E.Freyssinet-a razvoju prednapetog betona?
E. Freyssinet je prvi tono naveo, opisao i obrazloio sve potrebne preduvjete za
uspjeh prednapinjanja u patentu s naprezanjima elika preko 400 N/mm2.
Freyssinet je prepoznao vanost puzanja i skupljanja za prednapeti beton iz ega je izveo
zakljuak da se za natege mogu primjenjivati samo elici visoke vlane vrstoe i granice
elastinosti.
45. Navedite i kratko pojasnite barem 5 kljunih dogaaja u razvoju postupka prednapinjanja.
1886. Prednapeti beton prvi je primijenio P.H. Jackson (San Francisco, SAD). Te godine
prijavio je patent za prednapete podne ploe
1928. E. Freyssinet je prvi tono naveo, opisao i obrazloio sve potrebne preduvjete za
uspjeh prednapinjanja u patentu s naprezanjima elika preko 400 N/mm2. Posebno
je zasluan za prepoznavanje biti puzanja i skupljanja iz ega je donio ispravne
zakljuke vezane uz prednapeti beton.
1937. Gradi se prvi potpuno prednapeti most u Njemakoj (Most Oelde, Westfalen).
Primijenjen je sustav Freyssinet sa ipkama 10 od elika St105.
1943. Razraen je prijedlog prvog propisa za prednapete konstrukcije, DIN 4227.
Prva knjiga o prednapetom betonu (Mrsch)
1950. U Parizu je odrana prva meunarodna konferencija o prednapetom betonu gdje je
osnovana udruga FIP (Fdration Internationale de la Prcontrainte) koja se 1989.
udruila s CEB-om u novu udrugu FIB.
46. Primjena predgotovljenih nosaa kod mostova manjih raspona?
Kako bi se smanjilo vrijeme gradnje i kako bi se veim dijelom izbjegao rad u oplati na licu
mjesta za manje raspone mostova redovito se predviaju predgotovljeni nosai.
47. Prednosti vanjskog prednapinjanja!
Prednost ovog sustava prednapinjanja je dostupnost natega za pregled i jednostavna
mogunost zamjene uadi.
48. to su to slobodne natege i navedi primjer primjene!

Slobodne natege su one koje nisu spregnute unutar zatitne cijevi s nekim drugim
materijalom.
Primjer primjene je kod ravnih ploa velikih raspona, kod visokonaprezanih nosaa, u
mostogradnji itd.
49. Definiraj i skiciraj tlano i vlano podruje poprenog presjeka!
tlano podruje - podruje poprenog presjeka u
kojem
od vanjskog djelovanja (G +
Q, a bez prednapinjanja)
djeluju tlana naprezanja
vlano podruje - podruje poprenog presjeka u
kojem
od vanjskog djelovanja (G +
Q, a bez prednapinjanja) djeluju
vlana naprezanja

50. Definiraj i skiciraj predstlaeno tlano i predstlaeno vlano podruje poprenog presjeka!

predstlaeno tlano podruje podruje poprenog presjeka u

kojem i vanjska djelovanja i
prednapinjanje izazivaju
tlana naprezanja

predstlaeno vlano podruje

podruje poprenog presjeka u
kojem vanjska djelovanja bez
prednapinjanja izazivaju
vlana naprezanja, a
prednapinjanje izaziva tlana
naprezanja. Ukupna naprezanja
mogu biti i pozitivna i negativna.

51. Nabroji i pojasni geometrijske karakteristike poprenog presjeka koje se rabe za proraun!
Brutto popreni presjek - Za proraun i preddimenzioniranje. Cijeli popreni presjek
promatra se kao da je homogeni. Ne uzimaju se u obzir
popreni presjeci elika za armiranje i zatitnih cijevi.
Netto popreni presjek - Za vremenski period dok se natege kod naknadnog
prednapinjanja ne injektiraju ili za proraun prednapinjanja bez
sprezanja ostvarenog injektiranjem (slobodne natege). Uzimaju
se u obzir popreni presjeci zatitnih cijevi.
Idealni popreni presjek - Za proraun nakon ostvarenog sprezanja injektiranjem.
Uzimaju se u obzir popreni presjeci elika za armiranje,
elika za prednapinjanje i zatitnih cijevi (spregnuti popreni
presjek).

52. Objasni brutto popreni presjek!

Brutto popreni presjek - Za proraun i preddimenzioniranje. Cijeli popreni presjek
promatra se kao da je homogeni. Ne uzimaju se u obzir
popreni presjeci elika za armiranje i zatitnih cijevi.
53. Objasni netto popreni presjek!
Netto popreni presjek - Za vremenski period dok se natege kod naknadnog
prednapinjanja ne injektiraju ili za proraun prednapinjanja bez
sprezanja ostvarenog injektiranjem (slobodne natege). Uzimaju
se u obzir popreni presjeci zatitnih cijevi.
54. Objasni idealni popreni presjek!
Idealni popreni presjek - Za proraun nakon ostvarenog sprezanja injektiranjem.
Uzimaju se u obzir popreni presjeci elika za armiranje,
elika za prednapinjanje i zatitnih cijevi (spregnuti popreni
presjek).
55. Zbog ega je potrebno definirati sudjelujuu irinu ploe kod rebrastog presjeka?
Tlana naprezanja u ploi rebrastog presjeka od momenata savijanja nisu konstantna nego
rastu prema rebru (hrptu). Danas uobiajeni prorauni uzimaju u obzir da je raspodjela
naprezanja u tlanom podruju konstatna. Stoga se proraunava sudjelujua irina ploe
beff na kojoj se onda uzima zamjensko konstantno optereenje.
56. Prema kojim svojstvima se razlikuju vrste prednapinjanja nategama od elika za
prednapinjanje visoke vrstoe?
spreg izmeu elika za prednapinjanje i betona (sa i bez sprezanja)
voenje natega unutar ili izvan betonskog presjeka (unutarnje i vanjsko prednapinjanje)
trenutak uspostavljanja sprega (s ovrivanjem betona i naknadno sprezanje)
trenutak prednapinjanja (prethodno prednapinjanje na stazi za prednapinjanje i
naknadno prednapinjanje nakon ovrivanja betona).
57. Nabroji vrste prednapinjanja!
prethodno prednapinjanje
naknadno prednapinjanje
unutarnje prednapinjanje
vanjsko prednapinjanje
58. Zbog ega je uvedena razlika izmeu trenutka uspostavljanja sprega i trenutka
prednapinjanja?
Zbog sve ee primjene slobodnih natega, odnosno naknadnog prednapinjanja bez
sprezanja ostvarenog injektiranjem cementnog morta.
59. Opiite ukratko i skicirajte izvedbu prednapetih predgotovljenih odsjeaka na stazi
za prednapinjanje!
Za izvedbu prednapetih predgotovljenih odsjeaka na stazi za prednapinjanje ugrauje se
elik za armiranje, profilirana uad elika za prednapinjanje se napinje izmeu nepominih
upornjaka (sidrita) i nakon postavljanja oplate betonira. Nakon ovrivanja betona sidra
se otputaju i sila prednapinjanja se preko sprega unosi u betonski presjek.

60. Objasni prethodno prednapinjanje ( spreg ostvaren s ovrivanjem betona) !

Natege se prednapinju prije ovrivanja betona. Sila prednapinjanja aktivira se
otputanjem natega sa sidrita u trenutku dosezanja proraunske tlane vrstoe betona. U
trenutku aktiviranja sile prednapinjanja ve postoji spreg elika za prednapinjanje i betona.
Taj spreg ostvaruje se istovremeno s ovrivanjem betona.
61. Naini voenja natega kod prethodnog prednapinjanja! Kako i zato?
Kod prethodnog prednapinjanja natege se u pravilu vode u pravcu. U iznimnim
sluajevima mogue je voditi natege po poligonu, ali je u tom sluaju potrebno predvidjeti
ureaje za pridravanje oblika natege do ovrivanja betona i njihovo uklanjanje. Kod
prethodnog prednapinjanja za voenje natege nije mogue odabrati zakrivljenu liniju.
62. Opiite postupak naknadnog prednapinjanja s ostvarenim sprezanjem!
Kod prednapetih konstrukcijskih elemenata s naknadnim prednapinjanjem natege se
prednapinju i sidre nakon ovrivanja betona. Nakon zaklinjavanja na sidru i otputanja
pree za prednapinjanje zatitna cijev natege injektira se cementnim mortom. Cementni
mort slui za zatitu od korozije i osiguranje sprezanja du cijele natege. Injektiranje je
potrebno paljivo provoditi kako bi se osigurala ravnomjerna ispunjenost zatitne cijevi.
Injektirane natege smatraju se spregnute s betonskim presjekom po cijeloj svojoj duljini.
63. Koja je svrha cementnog morta za injektiranje?
Cementni mort slui za zatitu od korozije i osiguranje sprezanja du cijele natege.
64. Razlike izmeu prethodnog i naknadnog prednapinjanja s osvarenim sprezanjem!
kod naknadnog prednapinjanja natege se mogu proizvoljno voditi po krivuljama i
horizontalno i vertikalno, jedino treba zadovoljiti minimalne radijuse skretanja
kod naknadnog prednapinjanja kraj natege moe se predvidjeti na proizvoljnom mjestu
unutar nosaa te je potrebno osigurati pristup samo jednom kraju natege kako bi bio
dostupan prei za prednapinjanje.
65. Objasni unutarnje prednapinjanje bez sprezanja!
Kod unutarnjeg prednapinjanja bez sprezanja zatita elika za prednapinjanje od korozije
ostvaruje se injektiranjem smjese na osnovi ulja ili voska. U pravilu se za ovu vrstu
prednapinjanja primjenjuju i zatitne cijevi od umjetnih materijala. Takve natege se
redovito na gradilite isporuuju u potrebnoj duljini ve injektirane u zatitnoj oblozi s
ugraenim sidrima. Na taj nain natega je zatiena od korozije ve od trenutka kad je

napustila pogon za pripremu. Nakon ugradnje, betoniranja i ovrivanja betona natega se

napinje i sidri na krajevima.
66. Koje su prednosti unutarnjeg prednapinjanja bez sprezanja?
Mogue je u svakom trenutku:
kontrolirati silu prednapinjanja
dotezati nategu
po potrebi zamijeniti elik za prednapinjanje.
Natega se kao i kod prethodnog prednapinjanja moe voditi gotovo bez ikakvih
ogranienja. Kod prednapinjanja bez sprezanja trenjem du natege gubi se samo mali dio
sile prednapinjanja.
67. Koji su nedostaci unutarnjeg prednapinjanja bez sprezanja?
elik za prednapinjanje se ne moe iskoristiti do granice poputanja jer se kod stvaranja
pukotina lokalna dodatna izduenja rasprostiru du cijele natege. Dodatni razlog je i to se
u sluaju otkazivanja sidrenja na jednom kraju ili bilo kojeg presjeka elika za
prednapinjanje gubi djelovanje prednapinjanja na cijeloj duljini natege.
68. Objasni postupak vanjskog prednapinjanja!
Kod vanjskog prednapinjanja natege se vode izvan betonskog presjeka, a sila iz natege
predaje se u konstrukcijski element samo na sidrima i skretnicima.
69. Koje su prednosti i nedostaci vanjskog prednapinjanja?
Kod vanjskog prednapinjanja vrijede sline prednosti i nedostaci kao i kod prednapinjanja
bez sprezanja. Uz to kako u betonskom presjeku nisu smjetene natege jednostavnije je
betoniranje. Zbog istog razloga mogue su i manje izmjere poprenog presjeka.
70. Koji se dokazi provode za proraunske razrede A-E?
Ovisno o razredu provodi se dokaz dekompresije (A C) i/ili dokaz irine pukotina (A E).
65. Objasni unutarnje prednapinjanje bez sprezanja?
Odgovor se krije pod 67.
66. Koje su prednosti unutarnjeg prednapinjanja bez sprezanja?
Odgovor se krije pod 67.
67. Koji su nedostaci unutarnjeg prednapinjanja bez sprezanja?

Unutarnje prednapinjanje bez sprezanja

Kod unutarnjeg prednapinjanja bez sprezanja zatita elika za prednapinjanje od korozije
ostvaruje se injektiranjem smjese na osnovi ulja ili voska. U pravilu se za ovu vrstu
prednapinjanja primjenjuju i zatitne cijevi od umjetnih materijala. Takve natege se
redovito na gradilite isporuuju u potrebnoj duljini ve injektirane u zatitnoj oblozi s
ugraenim sidrima. na taj nain natega je zatiena od korozije ve od trenutka kad je
napustila pogon za pripremu. Nakon ugradnje, betoniranja i ovrivanja betona natega se
napinje i sidri na krajevima.
Kod ovog sustava mogue je u svakom trenutku:
kontrolirati silu prednapinjanja
dotezati nategu
po potrebi zamijeniti elik za prednapinjanje.
Natega se kao i kod prethodnog prednapinjanja moe voditi gotovo bez ikakvih
ogranienja. Kod prednapinjanja bez sprezanja trenjem du natege gubi se samo mali dio
sile prednapinjanja.
Kako nema sprezanja natege i betonskog presjeka u pravilu se za granino stanje nosivosti
elik za prednapinjanje ne moe iskoristiti do granice poputanja jer se kod stvaranja

pukotina lokalna dodatna izduenja rasprostiru du cijele natege. Dodatni razlog je i to se

u sluaju otkazivanja sidrenja na jednom kraju ili bilo kojeg presjeka elika za
prednapinjanje gubi djelovanje prednapinjanja na cijeloj duljini natege.
Novitet u razvoju i primjeni prednapinjanja u visokogradnji je slobodno voenje unutarnjih
natega bez sprezanja. Istraivanja su pokazala da projektant za voenje natege mora
definirati samo niske i visoke toke te sidrita natege, dok se izmeu tih toaka natega
slobodno postavlja ovisno o svojoj krutosti. U polju se tako natega smjeta izravno na
donje podruje armature. Na taj nain osigurano je znaajno pojednostavnjenje izvedbe, a
time i trokova gradnje. Rabe se u pogonu u zatitnu cijev ugraene i od korozije zatiene
pojedinane natege koje se po potrebi mogu povezivati u snopove. Pravila za primjenu
slobodnih natega dana su u HRN ENC 1992-1-5.
68. Objasni postupak vanjskog prednapinjanja.

Kod vanjskog prednapinjanja natege se vode izvan betonskog presjeka, a sila iz natege
predaje se u konstrukcijski element samo na sidrima i skretnicima.
HRN ENV 1992-1-5 odnosi se samo na vanjske natege koje su smjetene unutar obrisa
betonske konstrukcije. Na taj nain napravljena je razlika s mostovima prednapetim po
ekstradosu gdje se natege vode preko niskog pilona.
69. Koje su prednosti i nedostaci vanjskog prednapinjanja?

Kod vanjskog prednapinjanja vrijede sline prednosti i nedostaci kao i kod prednapinjanja
bez sprezanja. Uz to kako u betonskom presjeku nisu smjetene natege jednostavnije je
betoniranje. Zbog istog razloga mogue su i manje izmjere poprenog presjeka.
70. Koji se dokazi provode za proraunske razrede A-E?

Ovisno o razredu provodi se dokaz dekompresije (A C) i/ili dokaz irine pukotina (A E). Za svaki razred
definirana je proraunska kombinacija djelovanja.
71. to se podrazumijeva pod zadovoljenjem uvjeta dekompresije?

Zadovoljavanje uvjeta dekompresije znai da je betonski presjek za mjerodavnu

kombinaciju djelovanja u fazi graenja na rubu predstlaenog vlanog podruja, a u fazi
uporabe u potpunosti u tlaku. Na taj nain je definiran stupanj prednapinjanja, dok se dokaz
irine pukotina u najveem broju sluajeva moe provesti samo s ugraenim elikom za
armiranje. Postoje iznimni sluajevi kad stupanj prednapinjanja odreuje uvjet
ograniavanja deformacija.
72. Navedite staru formalnu podjelu prednapetih konstrukcija prema stupnju prednapinjanja?

U nastavku je zbog povijesnih razloga pojanjena podjela prema stupnjevima

prednapinjanja na puno, ogranieno i djelomino, a u tablici 6 navedena je priblina i
openita veza ove podjele i prema proraunskim razredima HRN ENV 1992-1-1
Tablica 6 Priblina usporedba proraunskih razreda i stupnja prednapinjanja
Stupanj
prednapinjanja
Proracunski razred

puno

Ograniceno

djelomicno

Ai B

BiC

C, D, i E

73. Navedite priblinu usporedbu proraunskih razreda i stupnja prednapinjanja.

U nastavku je zbog povijesnih razloga pojanjena podjela prema stupnjevima

prednapinjanja na puno, ogranieno i djelomino, a u tablici 6 navedena je priblina i
openita veza ove podjele i prema proraunskim razredima HRN ENV 1992-1-1
Tablica 6 Priblina usporedba proraunskih razreda i stupnja prednapinjanja
Stupanj
prednapinjanja
Proracunski razred

puno

Ograniceno

djelomicno

Ai B

BiC

C, D, i E

74. Za to se rabi stupanj prednapinjanja i kako se definira?

- stupanj prednapinjanja:
stupanj prednapinjanja rabi se za oznaavanje veliine vlanih naprezanja.
K= (c1,p)/ c1,(G+Q)

-pogledat formulu,,,,nije bas takva

c1,p - naprezanje od statiki odreenog i statiki neodreenog djelovanja prednapinjanja na

rubu poprenog presjeka predstlaenog vlanog podruja u stanju naprezanja I
(uzimanje u obzir utjecaja puzanja, skupljanja i relaksacije) u stanju uporabivosti
c1,(G+Q) naprezanje od vanjskog djelovanja (G + Q) na rubu presjeka predstlaenog
vlanog podruja u stanju naprezanja I graninog stanja uporabivosti; za potrebe
stupnja prednapinjanja rabi se najnepovoljnija kombinacija optereenja (ukljuujui
i prisile).
75. Koje su granine vrijednosti stupnja prednapinjanja?
Granine vrijednosti stupnja prednapinjanja:
= 0,0 armirani beton c1,p = 0
= 1,0 puno prednapinjanje c1,p = c1,(G+Q).
Koliina armature opada sa stupnjem prednapinjanja, a koliina elika za prednapinjanje
raste.
76. Pojasnite o emu ovisi odabir stupnja prednapinjanja?
Odabir stupnja prednapinjanja, a time i veliine sile prednapinjanja, treba odabrati u skladu
s namjenom graevine.
77. Koji bi stupanj prednapinjanja odabrali za eljezniki most i zato?

Kada se prometno optereenje esto javlja punim intenzitetom, kao

na primjer kod eljeznikih mostova, stupanj prednapinjanja odabire se tako da se pod
uestalim optereenjem ne javljaju vlana naprezanja (puno prednapinjanje). U suprotnom
moe doi do problema sa zamorom elika. Kod takvih graevina potrebna je i vea
krutost.
78. Koji bi stupanj prednapinjanja odabrali za vanjske elemente za izbjegavanje pukotina i zato?

Kod vanjskih elemenata za izbjegavajne pukotina i s njima povezanih problema s

korozijom u graninom stanju uporabivosti proraunski nije dozvoljena pojava veeg
vlanog naprezanja (ogranieno prednapinjanje).
79. Koji bi stupanj prednapinjanja odabrali u visokogradnji i zato?

U visokogradnji se maksimalna optereenja rijetko javljaju, u tom sluaju dovoljno je odabrati nie
stupnjeve prednapinjanja ( 0,6) radi poboljanja uporabivosti (djelomino prednapinjanje).
80. Definirajte puno prednapinjanje.

Puno prednapinjanje
Kod punog prednapinjanja u graninom stanju uporabivosti nisu dozvoljena proraunska
vlana naprezanja od uzdunih sila i momenata savijanja u betonu, uz iznimku faza
graenja (prije punog djelovanja stalnog optereenja) i kod rijetkih poloaja optereenja.
81. Nabrojite i pojasnite prednosti punog prednapinjanja.

Prednosti punog prednapinjanja:

u graevini teoretski nema pukotina
Pukotine se u graevini mogu pojaviti zbog sila prisila tijekom i nakon izvedbe, te zbog
izvanrednih optereenja. Graevinu bez ikakvih pukotina gotovo je nemogue napraviti.
Prednapeti element konstrukcije ima viu vrstou na zamor, jer su varijacije naprezanja
kod nosaa u stanju naprezanja I znaajno manje nego u raspucalom stanju.
Manji su progibi. Neraspucali nosa manje se deformira od nosaa u stanju naprezanja II.
Visoke normalne sile povoljne su s gledita potrebne posmine armature. Mogue su
potekoe s nosivou tlanih tapova prilikom dokaza poprenih sila.
potrebna je manja koliina elika za armiranje
Visoka tlana sila smanjuje potrebnu armaturu u graninom stanju nosivosti. Svakako je
potrebno ugraditi minimalnu armaturu
82. Nabrojite i pojasnite mane punog prednapinjanja.

Mane punog prednapinjanja:

velike vremenske deformacije betona
Velika tlana naprezanja izazivaju velike deformacije puzanja.
potrebne su velike natege
Velike sile prednapnjanja zahtijevaju velike natege za prednapinjanje. Kod velikih natega
javljaju se konstrukcijski problemi, posebno u podruju sidrenja.
kod velikog promjenljivog optereenja puno prednapinjanje je teko izvodivo
Naelno se moe rei da je stalno prisutna sila prednapinjanja najbolje primjenjena za
stalna optereenja. Kod veih varijacija optereenja natega se mora voditi u blizini teine
osi to onda nije optimalni poloaj natege.
vlana naprezanja se ne mogu potpuno iskljuiti niti kod punog prednapinjanja (npr. od
temperaturnih prisila, faza graenja). Teko se moe postignuti neraspucala
konstrukcija ak i punim prednapinjanjem.
83. Kako se biraju doputene vrijednosti vlanih naprezanja kod ogranienog prednapinjanja?

Kod ogranienog prednapinjanja doputena su vlana naprezanja, do odreene granice, u

graninom stanju uporabivosti. Vrijednosti doputenog vlaka tako su birane da ostanu
ispod vlane vstoe betona. Nosa tako u graninom stanju nosivosti proraunski ostaje u
stanju naprezanja I, a time je teoretski bez pukotina.
84. Koje su karakteristike djelominog prednapinjanja?

Kod djelominog prednapinjanja za stanje uporabivosti dozvoljena su proizvoljna vlana

naprezanja u betonu. Mogua je pojava planiranih pukotina u vlanom podruju.

Prednapeta armatura (natege) omoguavaju povoljniji raspored pukotina i progibe.

Unesenom silom prednapinjanja postie se zatvaranje pukotina nakon prestanka djelovanja
maksimalnog optereenja.
85. Kada se primjenjuje djelomino prednapinjanje?
Djelomino prednapinjanje se primjenjuje kada su u konstrukciji prisutne velike promjene
naprezanja, kao to je to kod spremnika za vodu ili silosa (puni / prazni). Za te graevine
ogranieno prednapinjanje je gotovo nemogue postii.
86. Koje su prednosti djelominog prednapinjanja u odnosu na armirani beton?
manja irina pukotina i progibi
manje promjene naprezanja u betonu i armaturi od dinamikih optereenja
87. Koje su prednosti djelominog prednapinjanja u odnosu na puno ili ogranieno prednapete
konstrukcijske elemente?
sila prednapinjanja i voenje natega mogu se slobodno birati
manje dugotrajno tlano optereenje betona (manji su gubici sile prednapinjanja od
puzanja)
optimalizacija koliina elika za armiranje i elika za prednapinjanje
izbjegavanje sloene izvedbe prilikom postepenog uvoenja sile prednapinjanja (u
fazama).