ULOGA GLASINA U RATU

Marko Rupi *

UDK

355.01:32.019.5
355:159.9
355.244.1
355.405

Struni rad
Primljeno: 10.I.2008.
Prihvaeno: 24.III.2008.

Saetak
Glasine su sastavni dio nekonvencionalnog oblika borbe i kao takve se javljaju od samih
poetaka ratovanja. Iako rijetko imaju presudnu ulogu u odreivanju tijeka rata, njihov
utjecaj sve vie raste, posebno u vrijeme razvijenih komunikacijskih tehnologija. Za razliku
od informacija i dezinformacija, koje se ire propagandnom kampanjom, kod glasina se
rijetko zna izvor informacije, ona je teko provjerljiva i tretira se kao najsvjeija vijest. Glasine
se kao nekonvencionalno propagandno oruje masovno poinju koristiti tek u Drugom
svjetskom ratu. Jaina kontaminacije glasinom ovisi o pojedinim kolektivno psiholokim
faktorima, kao i psihosocijalnim obiljejima pojedinaca. U ovome radu autor nastoji dati
etioloki prikaz koritenja propagande i glasina u ratu, njihovu kategorizaciju te tehnike
suzbijanja ve proirene glasine.
Kljune rijei: glasina, propaganda, psiholoke operacije, rat, suzbijanje glasina

Uvod - rat za osvajanje due, a ne teritorija

Najvie se lae: prije braka,

tijekom rata i nakon lova.
Otto von Bismarck
Ratnika je vjetina od samih poetaka ratovanja uz konvencionalni, vojno-oruani,
segment obuhvaala i onaj psiholoki. Vojskovoe su se tako oduvijek sluili raznim
Marko Rupi diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Fakultetu
politikih znanosti studira politologiju.

63

19 Rupi.indd 63

14.9.2008 21:16:56

Polemos 10 (2007.) 1: 63-72, ISSN 1331-5595

znakovima i simbolima, kako bi uvrstili svoj moral i zastraile protivniku vojsku,

te mnogim lukavstvima kako bi meu neprijateljem proirili defetizam i konfuziju.
Skoro 2000 godina prije Machiavellija indijski pisac Kautiliya govori o prikrivenom
ratu u kojemu se kraljevi agenti ubacuju meu neprijatelje gdje negativno utjeu
na koheziju i borbeni moral (Knezovi i Milkovi, 2005.). Kineski mislilac Sun Tzu
u svojoj knjizi Umijee ratovanja, napisanoj 400 godina prije Krista, istie vanost
psiholoke pripreme vojno-oruanog sukoba: kad smo stvarno spremni za napad,
trebamo se doimati kao da smo nespremnikad smo doista blizu, trebamo stvarati
dojam da smo dalekouporabi mamac kako bi zaveo protivnikasimuliraj da se
nalazi u velikim nevoljama i potekoama i tada, u pravi trenutak, smlavi neprijatelja (Knezovi i Milkovi, 2005.: 370). Veliki mongolski osvaja iz 13. stoljea,
Dingis-kan, imao je posebne postrojbe koje su se kretale prije njegovih borbenih
jedinica i priama o mongolskoj okrutnosti izazivale predaju i bijeg, a Napoleona I.
u njegovim su vojnim pohodima esto pratili razni umjetnici i pregovarai. Fridrik
Veliki je takoer isticao vanost neoruane pripreme bitke i zavaravanja neprijatelja:
Koristite prljave trikove, podvale, lane vijesti i aljite ih neprijatelju kako biste prizvali pravi trenutak kad ete mu debelo naplatiti priinjenu tetu (Staguhn, 2007.:
91). Vanosti neoruanih metoda ratovanja bio je svjestan i veliki teoretiar rata
te pruski vojni reformator, Karl von Clausewitz, koji je tvrdio da kad god moemo
utjecati na neprijateljevu glavu, ne trebamo napadati njegovo oruje (Knezovi i
Milkovi, 2005.).
Pojaano zanimanje za neoruani oblik ratovanja javlja se ponovno u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Tada je unutar amerikog Ministarstva rata i Odjela za promidbu
formiran Odjel za psiholoki rat G-2. Njegova je aktivnost nakon rata zamrla, a
1942. godine saveznici su osnovali PWB (Psy War Branch) koji prerasta u PWD (Psy
War Division). U nacistikoj Njemakoj, prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata,
psiholokim operacijama bavi se ministar za javno priopavanje i promidbu Joseph
Goebbels. Nakon Drugoga svjetskog rata Vijee nacionalne sigurnosti SAD-a, zbog
straha od irenja komunizma u drave Treeg svijeta, osniva Postrojbe za specijalne
operacije (SOF) i Centralnu informativnu agenciju (CIA) (Knezovi i Milkovi, 2005.).
Nakon pada Berlinskog zida i kraja Hladnog rata dio ovlasti CIA-e preuzimaju Postrojbe za specijalne operacije koje su u potpunosti integrirane u Oruane snage SAD-a.
Vanost psiholokih operacija, koje su dio posebnih oblika djelovanja, prepoznale su
sve moderne oruane sile i inkorporirale ih u svoje vojne strategije. Pod posebnim
oblicima djelovanja podrazumijevamo sve aktivnosti koje se ne odnose na konvencionalne primjene vojno-oruanih sredstava, a slue postizanju psiholokih, vojnih,
politikih i ekonomskih ciljeva. Posebni oblici djelovanja provede se nekonvencionalnim vojnim sredstvima, kako u ratu tako i u miru. POD se provode na svome, ali
i neprijateljskome teritoriju i uvelike ovise o politiko-vojnim uvjetima. Psiholoke
operacije, kao dio posebnih oblika djelovanja, predstavljaju planirane psiholoke
akcije koje se provode u ratnim i mirnodopskim uvjetima. Usmjerene su prema neprijateljskim, neutralnim ili prijateljskim skupinama. Svrha psiholokih operacija je
utjecati na stavove i ponaanja u elji za postizanjem odreenih politikih i vojnih
ciljeva (Knezovi i Milkovi, 2005.: 375).
64

19 Rupi.indd 64

14.9.2008 21:16:56

Marko Rupi: Uloga glasina u ratu

Grafiki prilog 1.1

Meu najvanije vojno-psiholoke operacije ubrajamo ratnu promidbu ili propagandu. Ona ukljuuje djelovanja kojima je cilj utjecati na stavove, to jest, miljenje,
emocije i djelovanja neprijateljskih skupina u smjeru postizanja nacionalnih ciljeva
odailjatelja poruke. U Opoj enciklopediji propaganda se definira kao planski organizirano, smiljeno irenje raznovrsnih politikih, religioznih, privrednih i drugih ideja
radi pridobivanja javnog miljenja za ostvarenje ciljeva razliitih socijalnih organizacija
(drave, politike partije, trgovakih i industrijskih institucija, crkve) (Opa enciklopedija, 1980.). Cilj ratne promidbe je utjecati na odreene stavove neprijatelja,
vlastitih snaga te neutralnih skupina. Kako se svaki stav sastoji od tri komponente:
kognitivne, emocionalne i akcijske, razni propagandni projekti razlikuju se u tome
na koju komponentu stavljaju teite. Prilikom manipuliranja s ljudskim uvjerenjima,
stavovima i ponaanjem koriste se razne vrste simbola (Knezovi i Milkovi, 2005.).
Na taj se nain, manipuliranjem s ljudskim stavovima, osvajaju ljudske due to
moe imati veliki utjecaj na ishod odreenih vojnih kampanja.

Shematski prikaz je preuzet iz prirunika Vojna psihologija (2005.), ur. Pavlina, . i Z. Komar.
65

19 Rupi.indd 65

14.9.2008 21:16:56

Polemos 10 (2007.) 1: 63-72, ISSN 1331-5595

Glasine
Fama volat
Jedno od propagandnih oruja su i glasine. Autori glasine definiraju kao specifian
prijedlog za vjerovanje koji prelazi od jedne do druge osobe, obino usmeno, bez
obavijesti o tome kako to provjeriti (Zvonarevi, 1981:737). Za razliku od informacija ili dezinformacija koje se ire propagandnim kampanjama i kojima odreenu
teinu daje izvor informiranja, kod glasina je taj izvor esto nepoznat i navodi se
kao ekskluzivan i neformalan. Osim toga, glasine su obino teko provjerljive informacije koje se tretiraju kao najsvjeije vijesti2. Sadraj glasina se od samog izvora
pa do krajnjih primatelja poruke esto mijenja3. Tako krajnji primatelji poruke esto
uju skraenu poruku s izotrenim i naglaenim odreenim detaljima u kojoj su esto dodani elementi koji nisu postojali u izvornoj poruci. U procesu irenja glasina
moramo razlikovati prenositelja poruke, primatelja poruke, obavijesnu vrijednost
poruke i nain prijenosa glasine (Milkovi, 2005). Prenositelj poruke glasinu, bez
provjere, iri na primatelja koji je usvaja. O obavijesnoj vrijednosti poruke ovisi zainteresiranost primalaca za glasinu. Za prijenos poruke su osim izravnih primatelja
vani i oni neizravni, koji sluajno uju dio glasine te je prenose dalje. Zbog toga
se mnogo pazi na trajanje prijenosa glasine, vrijeme prijenosa i mjesto prijenosa.
Najbolje se iri kratka glasina koja je izreena na mjestu gdje ima mnogo neizravnih
primatelja i u vrijeme kada su potencijalni primaoci poruke sugestibilniji. Zbog toga
se za irenje glasine biraju mjesta gdje je protonost ljudi i informacija velika, poput,
trnica ili kafia. Mjesto izvorita glasine moe imati i velike implikacije na vjerodostojnost glasine, ako je poruka upuena u kantini u kojoj se okupljaju asnici njena
je vjerodostojnost vea. No, isto tako, to moe biti prepreka za njeno irenje izvan
asnike podskupine. Komunikacijske sposobnosti prenositelja poruke utjeu na
njeno irenje. Ukoliko je zamjetan, ima jak i uvjerljiv glas, vei broj ljudi kontaminirat
e tom glasinom (Milkovi, 2005.). Pojedinani nositelji ili skupina nositelja glasine
razlikuju se po svome stupnju utjecaja na druge i taj stupanj se izraava ponderom
utjecaja. to je ponder utjecaja nekog pojedinca vei to je i utjecaj na druge vei,
a on ovisi o njegovoj komunikativnosti, uvjerljivosti, radnom mjestu ili drutvenom
poloaju (Milkovi, 2005.: 411). Pojedinci ili skupine prenositelja s visokim ponderom utjecaja uspjenije ire glasine.
Iako se glasine mogu iriti i elektronikom potom, putem telefona i na razne
druge naine, najee se ire komunikacijom licem u lice. irenje glasina odvija se
eksponencijalnim rastom i mogue je, za svega nekoliko sati, kontaminirati grad
od sto tisua stanovnika.

Jedan od razloga za vjerovanje u glasine je miljenje da je rije o vijestima koje su toliko

svjee da ih formalni mediji nisu stigli objaviti ili ih zbog raznih razloga ne ele objaviti
3
Neka istraivanja pokazuju da se nakon pet prijenosa oko 70 posto informacija gubi (Milkovi, 2005.).
2

66

19 Rupi.indd 66

14.9.2008 21:16:56

Marko Rupi: Uloga glasina u ratu

Grafiki prilog 2. 4
Za uspjeh irenja glasine i njenu uvjerljivost bitni su neki kolektivno psiholoki i
individualno-psiholoki faktori: kolektivno-psiholoki zavise od ope situacije i socijalne klime u grupi kojom se glasina iri, a individualno-psiholoki od psihosocijalnih
osobina osoba koju tu glasinu prihvaaju i dalje ire (Zvonarevi, 1981.: 737).

Grafiki prilog 3. 5

4
5

Prikaz je preuzet iz prirunika Vojna psihologija (2005.), ur. . Pavlina i Z. Komar.

Slikovni prikaz je preuzet iz prirunika Vojna psihologija (2005.), ur. . Pavlina i Z. Komar.
67

19 Rupi.indd 67

14.9.2008 21:16:57

Polemos 10 (2007.) 1: 63-72, ISSN 1331-5595

Glasine kao oruje

Glasine se kao propagandno oruje masovno poinju upotrebljavati tek u Drugom
svjetskom ratu. Iako se glasinama nije mogao dobiti rat, one su mogle potpomoi
vlastite i omesti neprijateljske vojne napore (Zvonarevi, 1981.). U Bostonu se tako,
pod vodstvom G. Allporta, osnovala Klinika za glasine iji je zadatak bio da otkriva i analizira neprijateljske glasine te da im suprotstavlja glasine u interesu SAD-a.
Nakon zavretka rata i analize oko 4.000 raznih glasina one su, prema sadraju podijeljene na 5 kategorija6: glasine mrnje, glasine bojazni i strepnje, glasine bjeanja
od stvarnosti, glasine nadnaravnih uda i glasine radoznalosti (Zvonarevi, 1981.).
a) Glasine mrnje su bile najzastupljenije meu analiziranim glasinama. Njihov je cilj
bio iriti mrnju, razdor i podjele meu neprijateljem. Nijemci su tako za vrijeme
Drugoga svjetskog rata irili glasine koje su trebale raspirivati mrnju i izazvati
sukobe u SAD-u po rasnoj, klasnoj i politikoj osnovi. Na meti njemakih glasina
nali su se i Englezi. Tako je u sijenju 1941. godine jedna njemaka radiopostaja,
kamuflirana kao BBC, emitirala vijest kako su se engleske trupe herojski i posve
same odupirale njemakoj ofenzivi kod Ardena, dok su se amerike trupe bezglavo povlaile i ostavile ih na cjedilu. Ta je emisija bila iznimno sluana i postigla
je uspjeh. Englezi su bili ljuti na kukavike Amerikance, dok su Amerikanci bili
ljuti na navodnu britansku prepotenciju (Zvonarevi, 1981.). Glasine mrnje
esto ciljaju na postojee predrasude i stereotipe primatelja poruke te na taj
nain produbljuju podjele meu neprijateljem.
b) Glasine bojazni i strepnje naglaavaju neuspjehe i nedostatke saveznika te na taj
nain unose bojazan i strepnju u njihove vojne jedinice. Primjer za takve glasine
straha7 u ratnoj situaciji su npr. vijesti o probijanju bojinice na nedostupnom
i teko provjerljivom podruju te prijetnje okruenjem postrojbe (Milkovi,
2005.: 406). Takve su glasine najee u stanju permanetne potencijalne ili realne
opasnosti. Prilikom irenja takvih glasina esto se dodaju novi sadraji, pa tako
glasine bojazni i strepnje mogu imati katastrofine prizvuke i uzrokovati paniku
(Miljkovi, 2005). Postoje i primjeri ovog tipa glasina kad se ne iri bojazan za
nacionalne ciljeve, ve ona osobne prirode. Jednu takvu glasinu proirili su japanski agenti meu amerikim vojnicima u Novoj Gvineji, za vrijeme Drugoga
svjetskog rata. Oni su proirili informaciju da antimalarine atebrin-tablete, koje
su uzimali ameriki vojnici, uzrokuju trajnu impotenciju. Ameriki vojnici su u
to povjerovali te poeli odbijati antimalarine tablete to je rezultiralo velikim
brojem malarijom zaraenih vojnika. Zbog te glasine izvan stroja izbaeno ih je
gotovo 80 posto, to je, prema kasnijim amerikim analizama, bilo kobnije od
mnogih japanskih vojnih ofenziva na tom ratitu (Zvonarevi, 1981).

Sokoli je ponudio slinu podjelu: glasine straha, glasine razdora i mrnje, glasine zbunjivanja, glasine znatielje, glasine elja i bijega od stvarnosti (Sokoli, 1993.).
7
Sokoli je kategoriju glasina bojazni i strepnje nazvao glasinama straha.
6

68

19 Rupi.indd 68

14.9.2008 21:16:57

Marko Rupi: Uloga glasina u ratu

c) Glasine bjeanja od stvarnosti este su u situacijama kada je normalan ivot

znatno otean. One poivaju na raznim optimistinim informacijama, koje esto,
nakon to se pokau krivima, demoraliziraju vojne postrojbe. Tako glasina o skorom svretku rata moe privremeno dignuti borbeni moral vojnika, no ako se rat
ipak odui, to vodi demoralizaciji. Dobar primjer glasine bjeanja od stvarnosti
jest sluaj iz prvih dana Drugoga svjetskog rata, kada je jedna njemaka radiopostaja, koja se maskirala kao poljska, emitirala vijest o velikom kontingentu
britanskih trupa koje su dole pomoi poljskoj armiji. To je izazvalo oduevljenje
i veliki entuzijazam kod poljskih vojnika. No, kada je za nekoliko sati ta vijest
demantirana, poljsku je armiju zahvatio defetizam (Zvonarevi, 1981).
d) Glasine nadnaravnih uda uglavnom ire zapovjednici suoeni s neminovnim
porazom. Njih su irili u Drugom svjetskom ratu nacistiki vlastodrci kako bi se
pred licem neizbjenog poraza podigao moral narodu i vojnicima glasinama o
udu koje e u posljednji as okrenuti tok rata u korist Nijemaca (Zvonarevi,
1981:740). U sadraj tih glasina esto se impostiraju dijelovi narodnih mitova i
povijesnih dogaaja, koji bi se trebali ponoviti te kao deus ex machina dramatino
promijeniti okolnosti na ratitu.
e) Glasine radoznalosti i znatielje este su i u svakodnevnom ivotu i poivaju na elji
da se dozna to vie o svojim susjedima, ali i poznatim i vanim ljudima. U ratnim
okolnostima i takav tip glasina moe predstavljati opasnost ukoliko podrivaju
autoritet nekog od vojskovoa. Tako su, opet za vrijeme Drugog svjetskog rata,
njemaki agenti prenosili glasine po Americi kako Roosevelt boluje od sifilisa, da
je Churchill pretrpio napadaj deliriuma tremensa zbog svoje pretjerane ljubavi
prema viskiju i alkoholu uope, da je posebno odaslani ameriki bombarder
prenosio iz Europe psa Rooseveltova sina (Zvonarevi, 1981:740).
Kod nekih autora8 postoji i kategorija glasina zbunjivanja. To su ratne varke,
krive informacije o poloaju postrojbi, njihovoj snazi, veliini, pokretljivosti itd.
(Milkovi, 2005.: 406). Cilj tih glasina je zbuniti neprijatelja i izazvati pomutnju u
njegovim redovima, a takve su glasine vaan segment taktikih varki na bojinici
(Milkovi, 2005.).
Pripadnici vojnih postrojbi su, kao i civili, podloni utjecaju glasina. Veina vojnika
esto kontaktira s obiteljima, i na taj se nain moe kontaminirati raznim glasinama,
pa je nuno da se vojni sektor tretira kao dio drutva (Milkovi: 2005.). Glasine se
postrojbom ire razmjerno brzo i iako u nekim sluajevima mogu dobro utjecati
na moral vojnika, u drugim sluajevima moe doi do panike. Kako brzina irenja
glasine i koliina kontaminiranih vojnika ovisi o stanju na ratitu, socijalnoj klimi u
postrojbi, meuljudskim odnosima te psihosocijalnim osobinama vojnika, za uspjeno
zapovijedanje postrojbom nuno je sve ove faktore imati u vidu. Prisustvo negativne
glasine o zapovjedniku podriva njegov autoritet: Mnogi koji usvoje takvu negativnu
glasinu svjesno ili nesvjesno opstruiraju zapovijedi, esto prikriveno i neizravno tako
8

Isto.
69

19 Rupi.indd 69

14.9.2008 21:16:57

Polemos 10 (2007.) 1: 63-72, ISSN 1331-5595

ometaju voenje i zapovijedanje postrojbom to je jedan od najvanijih imbenika

operativne uspjenosti postrojbe (Milkovi, 2005.: 415). Da bi se izbjegle neeljene
situacije anarhije i panike, zapovjednici se moraju posvetiti i suzbijanju glasina.

Suzbijanje glasina
Da bi zadrali veliku operativnu uspjenost postrojbe, zapovjednici se moraju baviti
i suzbijanjem negativnih glasina. im vei broj vojnika povjeruje u neku negativnu
glasinu i pone se ponaati u skladu s njome, to poinje predstavljati veliki problem
u postrojbi, jer se ne potuju interna pravila organizacije, a osnovna se djelatnost
zanemaruje ili ak opstruira (Milkovi, 2005.). Tada treba prouiti glasinu i isplanirati
faze9 i korake u njenom suzbijanju. Na poetku je nuno ralaniti glasinu i utvrditi
ciljnu skupinu kojoj je namijenjena. Takoer, bitno je procijeniti koje sve mogue
tete mogu proizai iz nje. Nakon toga treba analizirati sadrajnu strukturu glasine i
smjer kvalitativne promjene do koje je dolo prijenosom informacije. Kada se utvrdi
sadraj glasine nuno je utvrditi injenino stanje, a ukoliko to nije mogue, treba
barem utvrditi aproksimaciju realnih dogaaja. Zatim se utvruju nositelji glasina i
njihove dominantne skupine, procjenjuje rairenost glasina i pronalaze potkrepljivai glasine10. Sljedei korak je utvrivanje izvora glasine, a zatim se identificiraju
pojedinci koji imaju najvei neformalni autoritet u dominantnoj skupini nositelja
glasine. Na kraju glasinu gase ili preusmjeravaju inhibitori glasine11. Demanti ili
preusmjeravanje ima za cilj: identifikaciju izvora, razjanjenje svrhe glasine, razluivanje istinitih podataka tj. injenica od interpretacije i iskrivljenih zakljuaka, te konano davanje ispravnog tumaenja dogaaja i stvaranje eljenog
raspoloenja kontaminirane skupine.12 (Milkovi, 2005.: 4 16). Demant ima
najvie uspjeha ako se prenese usmeno, komunikacijom licem u lice. No, kako je
esto nemogue da jedna osoba usmeno demantira glasinu cijeloj kontaminiranoj
skupini, tog se posla laa distribucijska skupina13. Ukoliko neki pojedinci, unato
demantu, nastave iriti negativnu glasinu nuno ih je identificirati i prema njima
zauzeti poseban stav. Na spomenuti nain mogue je uspjeno suzbijati glasine,
ije ignoriranje predstavlja veliku potencijalnu opasnost za operativnu uspjenost
postrojbe (Milkovi, 2005.).

Milkovi (2005.) predlae est faza suzbijanja glasine koje smo od njega preuzeli.
Potkrepljiva glasine: pojedinac koji glasini pojavljivanjem u javnosti ili drutvu dodaje
nove elemente ili interpretacije, odrava je i iri te tako jaa njezin utjecaj (Milkovi, 2005.:
417).
11
Inhibitor glasine: pojedinac koji ima dostatno autoriteta da nametne svoje miljenje i stav
kontaminiranoj ili dominantnoj skupini nositelja (Milkovi, 2005.: 417).
12
Isticanje u izvorniku.
13
Distribucijska skupina: skupina koja u skladu s operativnim planom odlazi u kontaminirane
skupine i dijalogom licem u lice tumai demanti (Milkovi, 2005.: 417).
9

10

70

19 Rupi.indd 70

14.9.2008 21:16:57

Marko Rupi: Uloga glasina u ratu

Zakljuak
Glasine su sastavni dio nekonvencionalnog oblika borbe i kao takve se javljaju od
samih poetaka ratovanja. Iako rijetko imaju presudnu ulogu u odreivanju tijeka
rata, njihov se utjecaj ne smije zanemariti. Tijekom povijesti bilo je mnogo sluajeva
u kojima je glasina bila opasnija od metka. Tako je, primjerice, glasina o tetnom
utjecaju antimalarinih tableta u Novoj Gvineji uzrokovala neutraliziranost gotovo
80 posto amerikih vojnika na tome podruju, to japanske snage nikako ne bi
uspjele upotrebom samo konvencionalnih oruja. Kod glasina se, za razliku od klasine ratne propagande, najee ne zna izvor informacije te je samu informaciju
teko provjeriti. Zbog toga se glasine doivljavaju kao ekskluzivne informacije koje
formalni mediji jo nisu stigli, ili ne ele, objaviti. Na njihovu pojavu i brzinu irenja
utjee ope stanje u okolini, kolektivno psiholoki faktori, poput socijalne klime u
vojnoj jedinici te psihosocijalna obiljeja pojedinih vojnika, to jest njihova vea ili
manja sugestibilnost. Ozbiljnim analizama utjecaja glasina vojne jedinice krenulo
se nakon Drugoga svjetskog rata, kada su one kategorizirane i kada su osmiljene
metode njenog suzbijanja. Kako je danas, zbog iznimno razvijenih komunikacijskih
tehnologija, relativno lako, u kratkom roku, kontaminirati nekom informacijom
velik broj ljudi, utjecaj glasina na operativnu uspjenost postrojbe sve je vei. Zbog
toga zapovjednici moraju biti upoznati sa socijalnom klimom u svojoj postrojbi te
reagirati na vrijeme dok glasinom nije kontaminiran vei dio vojne jedinice i dok
nisu ugroene njene planirane djelatnosti. Ukoliko do kontaminacije nekom negativnom glasinom doe, zapovjednik je duan inhibirati glasinu putem demanta ili
preusmjeravanja.

Literatura
Knezovi, Zvonimir i D. Milkovi (2005.) Psiholoke operacije, psiholoki rat i
ratna promidba. U: Pavlina, elimir i Zoran Komar (ur.): Vojna psihologija.
Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Str. 367-401.
Milkovi, D. Glasine. U: Pavlina, elimir i Zoran Komar (ur.): Vojna psihologija.
Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Str. 403-419.
Petz, Boris (1992.) Psihologijski rjenik. Zagreb: Prosvjeta.
Sokoli, Kreimir (1993.) Glasine. Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.
Sorokin, Boris (1973.) Osnove socijalne psihologije za studente prava (2. izdanje).
Zagreb: Narodne novine.
Staguhn, Gerhard (2007.) Knjiga o ratu: zato ljudi ne mogu ivjeti u miru?,
Zagreb: Mozaik knjiga (s njemakog prevela Maja eok).
iber, Ivan (1992.) Politika propaganda i politiki marketing. Zagreb: Alinea.
entija, Josip (ur.) (1980.) Opa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog
zavoda. Svezak VI. Zagreb: JLZ.
Zvonarevi, Mladen (1981.) Socijalna psihologija. Zagreb: kolska knjiga.
71

19 Rupi.indd 71

14.9.2008 21:16:57

Polemos 10 (2007.) 1: 63-72, ISSN 1331-5595

The Significance of Rumors in War

Marko Rupi
Summary
Rumors are constitutional part of unconventional form of struggle and their appearence
can be seen from the begining of warfare. Although the significance of rumors is rarely
crucial for the course of war, it`s influence is growing, especially in age of developed
communication technology. In distinction from informations and misinformation spreaded by propaganda campaign the source of rumor is often hidden, the information is
hard to verificate and is often treated as a most recent news. Rumors as unconventional
weapon of propaganda was widely spread during the second World war. The volume of
contamination by rumor depends on colective psychological factors and psycho-social
attribute of individual. In this paper the author deals with ethiological portrait of usage
of propaganda and rumors in war, their categorization and the technique of repulsing
spreaded rumor.
Keywords: Propaganda, Psyhological Operations, Repulsing Rumors, Rumor, War

72

19 Rupi.indd 72

14.9.2008 21:16:57