Uvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Uvodna prezentacija

THE EUROPEAN UNION

Community
domain (most
of the
common
policy areas)

Common
Foreign and
Security
Policy

TREATIES

Police and
judicial
cooperation
in criminal
matters

Osnovni izvori prava EU

Primarno pravo
Osnivaki ugovori (UEU; UEZ)
Osnovna naela prava
Sekundarno pravo
Akti koje donose institucije EU
Meunarodni sporazumi
Sudska praksa

Institucije koje donose akte

Europski parlament
Vijee ministara/Europsko vijee
Europska komisija
Uloga institucija razliita je u razliitim
nadlenostima

Vrste akata - EZ
Obvezujui akti:
Uredbe (Regulations)
Smjernice (Directives)
Odluke (Decisions)

Neobvezujui akti:
Preporuke (Recommendations)
Miljenja (Opinions)

Akti sui generis

Vanjske ovlasti EZ
EZ ima pravnu osobnost i moe sklapati
meunarodne sporazume s dravama i
meunarodnim organizacijama
Eksplicitne ovlasti:
Sporazumi o trgovini (l. 133 UEZ)
Sporazumi o pridruenom lanstvu (l. 310 UEZ)

Implicitne ovlasti: predmet 22/70 ERTA

Sporazum o stabilizaciji i
pridruivanju
Mjeoviti sporazum
Sklapa ga EZ temeljem l. 310 UEZ
Sklapaju ga istovremeno i drave lanice, jer
se odnosi i na pitanja izvan nadlenosti EZ

Uvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Prva cjelina

Izravni uinak i nadreenost

prava Zajednice

Svrha seminara
Objasniti ulogu sudova u primjeni prava EU
Objasniti kako se naela prava EU mogu
primjenjivati u Hrvatskoj ve danas i zato?
Objasniti kako pravni sustav EU utjee na poloaj
sudova
u odnosu na druge grane dravne vlasti
u odnosu na druge sudove

Svrha seminara:
primjena prava EU pred sudovima
U lanstvu EU
ulogu sudova u primjeni prava EU odreuju
izravni uinak prava EU
nadreenost prava EU
interpretacija nacionalnog prava u skladu s pravom EU

Svrha seminara:
primjena prava EU pred sudovima
Prije lanstva:
Primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju
(SSP)
Primjena prava nastalog temeljem SSP
(sekundarno asocijacijsko pravo)
Primjena hrvatskog prava

Svrha seminara:
Utjecaj lanstva u EU na sudove
mijenjaju se ovlasti sudova
jaanje sudbene vlasti u odnosu na zakonodavnu i
izvrnu
relativizacija sudske hijerarhije
pojaana odgovornost sudova

Novi pravni poredak

pravni poredak uspostavljen Ugovorom o EZ razvio se u
sustav koji je razliit od sustava meunarodnog prava
taj sustav razvio je autonomna pravila koja ureuju na koji
nain su suci u dravama lanicama duni primjenjivati
njegove pravne norme
ta su se pravila razvila kroz sudsku praksu
stoga je bitno proi kroz najvanije predmete koji su
pokrenuli ovakav razvoj
najvanija naela: izravni uinak; nadreenost; obveza
usklaenog tumaenja

Izravni uinak
U naelu, sva obvezujua pravna pravila prava
EU mogu imati izravni uinak
Znaenje izravnog uinka nije potpuno definirano.
U najopenitijem smislu ono znai da se u zatiti
svojih subjektivnih prava stranke pred
nacionalnim sudovima mogu pozivati na odredbe
prava EU koje su obvezujue i koje su JASNE,
PRECIZNE I BEZUVJETNE.
Kada se govori da neka norma prava EU ima
izravni uinak misli se da takva norma moe
stvarati subjektivna prava.

Izravni uinak
Vertikalni: u pravnim odnosima izmeu drava lanica
i njihovih pravnih subjekata
Imaju ga naelno sve obvezujue norme prava EU
Horizontalni: u pravnim odnosima izmeu pravnih i
fizikih osoba meusobno
Ugovori ga mogu imati (Defrenne II)
Uredbe ga mogu imati
Smjernice ga nemaju

Uvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Druga cjelina

Uinci smjernica

Odnos prava EZ i nacionalnog

prava i obveze sudova
Izravni uinak pravna norma EZ postaje dio internog
prava neovisno od bilo kakve akcije drave da je
uvrsti u interno pravo i izravno stvara prava za
pojedince (pravne i fizike osobe)
Sud je duan priznati postojanje subjektivnog prava
pojedinca izravno primjenjujui normu EZ i pruiti mu
pravnu zatitu
Nadreenost pravna norma EZ ima prednost u
primjeni pred normom nacionalnog prava
Ako postoji konflikt, Sud je duan primijeniti normu
EZ, a ostaviti neprimijenjenu internu normu u svrhu
rjeenja predmeta

lanak 249 EZ
U svrhu provoenja svojih zadaa i u skladu s odredbama ovog
Ugovora, Europski parlament postupajui zajedniki s Vijeem, Vijee
i Komisija donosit e uredbe, smjernice, odluke, preporuke ili
miljenja.
Uredba ima opu primjenu. Obvezujua je u cijelosti i izravno
primjenjiva u svim dravama lanicama.
Smjernica obvezuje, u pogledu rezultata koji se ima ostvariti, svaku
dravu lanicu kojoj je upuena, ali ostavlja nacionalnim vlastima
izbor forme i metoda.
Odluka obvezuje u potpunosti one kojima je upuena.
Preporuke i miljenja nemaju obvezujuu snagu.

Razvoj doktrine o izravnom

uinku smjernica

Predmet 41/74 Van Duyn uveo naelo po kojem i

smjernice mogu imati izravni uinak

Predmet 148/78 Ratti uvedeno dodatno opravdanje za

izravni uinak smjernica naelo estoppel ili nemo auditur
propriam turpitudinem alegans
Predmet 8/81 Becker ES potvrdio i jasno rekao koje su
posljedice izravnog uinka smjernica
Predmet 152/84 Marshall smjernice ne mogu izravno
stvarati obveze za pojedince, tj. Ne mogu imati
horizontalni izravni uinak
Predmet C-91/92 Faccini Dori potvrdio predmet Marshall

Pojam drave za potrebe

izravnog uinka smjernica
Predmet C-188/89 Foster, para 18
presude:
na jasne odredbe smjernice moe se
pozivati protiv organizacija ili tijela koje
su pod autoritetom ili kontrolom drave ili
imaju specijalne ovlasti koje prelaze
ovlasti koje bi imali primjenom pravila
koje ureuju odnose meu pojedincima

Razvoj doktrine posrednog

uinka
Predmet 14/83 Von Colson and Kamman ES
rekao da su nacionalni sudovi duni tumaiti
nacionalno pravo koje provodi smjernicu u
skladu sa smjernicom
Predmet C-106/89 Marleasing ES objasnio
da naelo posrednog uinka obvezuje
nacionalne sudove da ukupno nacionalno
pravo, doneseno prije ili nakon smjernice EU, i
bez obzira je li usvojeno specifino radi
primjene smjernice, moraju tumaiti u skladu s
ukupnim europskim pravom.

Razvoj doktrine posrednog

uinka
Predmet 14/83 Von Colson and Kamman ES
rekao da su nacionalni sudovi duni tumaiti
nacionalno pravo koje provodi smjernicu u
skladu sa smjernicom
Predmet C-106/89 Marleasing ES objasnio da
naelo posrednog uinka obvezuje nacionalne
sudove da ukupno nacionalno pravo, doneseno
prije ili nakon smjernice EU, i bez obzira je li
usvojeno specifino radi primjene smjernice,
moraju tumaiti u skladu s ukupnim europskim
pravom.

Granice obveze
usklaenog tumaenja
Postavljene internim pravom ne trai se
tumaenje contra legem
Postavljene pravom EZ ne trai se
usklaeno tumaenje ako bi to dovelo do
uspostave ili oteanja kaznene
odgovornosti pojedinca

Obveza usklaenog
tumaenja i SSP
lanak 69 SSP obveza usklaivanja prava
lanak 120 SSP klauzula lojalnosti
(usporedivo s lankom 10 UEZ)
Opi kontekst status kandidata te uvjeti za
lanstvo

Uvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Trea cjelina

Sloboda kretanja dobara

Koji je smisao zabrane

koliinskih ogranienja i mjera s
istovrsnim uinkom?
Kako drave mogu nastaviti tititi domae
proizvoae nakon to su ukinute carine izmeu
drava lanica?

Faze ekonomske integracije

Zona slobodne trgovine (l. 15 SSP)
Zajednica i Hrvatska e tijekom razdoblja od najvie est godina,
poevi od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, postupno uspostaviti
podruje slobodne trgovine u skladu s odredbama ovoga Sporazuma i
odredbama Opega sporazuma o carinama i trgovini 1994 i Svjetske
trgovinske organizacije. One e pritom uzimati u obzir posebne uvjete
navedene u daljnjem tekstu

Carinska unija (l. 23 Ugovora o EZ)

Zajednica se temelji na carinskoj uniji koja se odnosi na svu trgovinu
dobrima i koja ukljuuje zabranu, izmeu Drava lanica, carina na uvoz
i izvoz, te svih davanja s istovrsnim uinkom, te prihvaanje zajednike
carinske tarife u odnosima s treim dravama.

Unutranje trite (l. 2 Ugovora o EZ)

Unija si postavlja slijedee ciljeve: Promicati gospodarski i drutveni
napredak i visoku razinu zapoljavanja kako bi se ostvario uravnoteen i
odriv razvoj, posebice putem stvaranja podruja bez unutranjih
granica, putem jaanja gospodarske i drutvene kohezije i putem
uspostave gospodarske i monetarne unije, to konano ukljuuje
jedinstvenu valutu, u skladu s odredbama ovog Ugovora.

Pravna osnova Zabrane

koliinskih ogranienja i MIU

l. 28 UEZ Koliinska ogranienja na uvoz i

sve mjere s istovrsnim uinkom zabranjeni su
izmeu drava lanica.

SSP l. 18(4): Danom stupanja na snagu

ovoga Sporazuma ukinut e se koliinska
ogranienja te mjere s jednakim uinkom na
uvoz u Hrvatsku robe podrijetlom iz Zajednice.

Iskljuenje protupravnosti
koliinskih ogranienja i MIU
l. 30 UEZ 1. reenica
razlozi iskljuenja protupravnosti
l. 30 UEZ 2. reenica
zabrana arbitrarne diskriminacije i prikrivenog
ogranienja trgovine izmeu drava lanica
l 42 SSP
Zrcalna odredba (reproducira l. 30 UEZ)

MIU praksa Europskog suda

Predmet Dassonville
iroka interpretacija MIU (izravno ili posredno,
stvarno ili potencijalno)
MIU su per se nezakonite
Obuhvaene su i jednako primjenjive mjere
Protupravnost nacionalnih mjera moe biti iskljuena
temeljem l. 30 i prakse ES
Ne smije postojati namjera da se diskriminiraju uvozni
proizvodi (2. reenica l. 30)

Negativna i pozitivna integracija

Negativna integracija (deregulacija) sastoji se
od uklanjanja postojeih trgovinskih barijera
Pozitivna integracija zahtijeva regulatornu
aktivnost na europskoj razini to pretpostavlja
politiki dogovor
U odsustvu politikog suglasja oko pozitivne
integracije ES nadomjestio ju je svojom
praksom (predmet Cassis de Dijon).

MIU praksa Europskog suda

Predmet 120/78, Cassis de Dijon
Mjere koja se primjenjuje jednako na domae
i uvozne proizvode (indistinctly applicable
measures) obuhvaene su l. 28
ES je proirio popis razloga iskljuenja
protupravnosti. Popis je otvoren!
Naelo uzajamnog priznanja

Analiza 28-30 nakon odluka

Cassis i Dassonville
Moe li mjera izravno ili posredno, stvarno ili potencijalno
ograniiti trgovinu izmeu drava lanica
Ako moe, predstavlja li mjera arbitrarnu diskriminaciju ili
prikriveno ogranienje trgovine
Ako ne predstavlja, postoji li neki od razloga iskljuenja
protupravnosti.
Za diskriminatorne mjere vrijedi restriktivna
interpretacija l. 30 UEZ
Za jednako primjenjive mjere primjenjuju se dodatni
razlozi iskljuenja protupravnosti (mandatory
requirements)

Suenje podruja primjene l.

28
Nakon odluka u predmetima Cassis i
Dassonville, veliki broj nacionalnih mjera postao
je per se nezakonit. Stoga je ES poeo suavati
podruje primjene tog lanka.

Kada neka mjera nije

obuhvaena lankom 28?
Mjera mora biti jednako primjenjiva na domae i
uvozne proizvode
Ne smije imati za svrhu ureenje trgovine
Uinak joj ne smije biti diskriminatoran
Mora promicati jedan od ciljeva zajednice
Mjera mora biti srazmjerna cilju za ijim
ostvarivanjem tei

Kasniji razvoj
Predmet C-267/91 i C-268/91 Keck i
Mithuard
Dodatno ogranienje podruja primjene l.
28.
Nacionalna mjera dolazi u podruje primjene
tog lanka samo kada se njome ureuju
karakteristike odreenog proizvoda, a ne
kada se ureuju prodajni aranmani!

Razlike izmeu UEU i SSP

Predmet 270/80, Polydor
Razlozi iskljuenja protupravnosti prema UEU
i SSP interpretiraju se razliito
Neke nacionalne mjere koje su zabranjene u
EU, mogu biti doputene prema SSP-u
Razlog: razliiti ciljevi UEU i SSP

Uvod u EU pravo kroz sudsku praksu

etvrta cjelina

Nadlenosti Europskog
suda

Sud EU
Sud EU kao institucija sastoji se od dva suda:
Europskog suda (uspostavljenog na poecima
europske integracije jos 1952.)
Prvostupanjskog suda (uspostavljenog 1989.)

Postupci koji se pokreu

izravnom tubom
Postupak za utvrenje povrede prava EU od
strane drave lanice (l. 226-228 UEZ)
Postupak za ponitenje akta institucije EU (l.
230 i 231 UEZ)
Postupak za utvrenje propusta institucije (l.
232 i 233 UEZ)
Tube za naknadu tete temeljem
izvanugovorne odgovornosti Zajednice (l. 235
UEZ)

Exceptio illegalitatis i
privremene mjere
U kontekstu bilo kojeg od postupaka koji se
pred njima vode, sudovi EU ovlateni su na
zahtjev stranke izuzeti iz primjene normativni
akt (l. 241 UEZ)
Sudovi EU ovlateni su, ako smatraju da
okolnosti to zahtijevaju, narediti suspenziju
primjene osporavanog akta (l. 242 UEZ)
Sudovi EU takoer mogu u bilo kojem
postupku koji se pred njima odvija dosuditi
potrebne privremene mjere (l. 243 UEZ)

Prethodni postupak
Prethodni postupak je posebna vrsta postupka
pred Europskim sudom koja predstavlja samo
stadij postupka pred nacionalnim sudom
Prethodni postupak pokree nacionalni sud te
njime od ES trai bilo tumaenje bilo ocjenu
valjanosti norme EU

Nadlenost nacionalnih sudova

u europskom pravu
Za odluivanje u svim sporovima u kojima nisu
nadleni sudovi EU, a koji podrazumijevaju
primjenu prava EU, nadleni su nacionalni
sudovi
Pravo EU ne mijea se internu organizaciju
sudstva u dravama lanicama, ali zahtjeva da
postoji sud kojem e se pojedinac moi obratiti
sa zahtjevom za zatitu prava utemeljenog na
pravu EU

Nadlenost nacionalnih sudova

u europskom pravu
Predmet 179/84 Bozzetti
Kao to je Sud izjavio u svojoj presudi od 19. prosinca
1969., Salgoil, na koju se pozivaju stranke, na
nacionalnom je pravnom sustavu svake drave lanice da
odredi koji sud je nadlean za sporove o individualnim
pravima koja proizlaze iz prava Zajednice, ali su
istovremeno drave lanice dune osigurati da se ta prava
djelotvorno tite u svakom sluaju. Uz tu rezervaciju, nije
na Sudu da intervenira kako bi razrijeio bilo koje pitanje
nadlenosti koje se moe pojaviti unutar nacionalnog
sudskog sustava u pogledu definiranja odreenih pravnih
situacija utemeljenih na pravu Zajednice.

Zatita koju pruaju nacionalni

sudovi mora biti djelotvorna
Naelo djelotvorne sudske zatite jest naelo
prava EU, pa ga ima pravo tumaiti ES
ES uglavnom postavlja dva zahtjeva:
Uvjeti (procesni i materijalni) pod kojima zatitu
europskim pravima pruaju nacionalni sudovi ne
smiju biti manje povoljni od onih koji se odnose na
sline postupke u internom pravu
Uvjeti ne smiju biti takvi da ostvarivanje zatite ine
pretjerano tekim ili praktiki nemoguim

lanak 234 UEZ

Europski sud je nadlean za donoenje prethodnih odluka o:
(a) tumaenju ovog Ugovora;
(b) valjanosti i tumaenju akata institucija Zajednice i Europske
centralne banke;
(c) tumaenju statuta tijela uspostavljenih aktom Vijea, kada ti
statuti tako predviaju.
Kada se takvo pitanje postavi pred sudom drave lanice, taj sud
moe, ako smatra da je odluka o tom pitanju nuna za donoenje
presude, zahtijevati od Europskog suda da presudi o njemu.
Kada se takvo pitanje postavi u predmetu o kojem rjeava sud
drave lanice protiv ije odluke nema pravnog lijeka prema
nacionalnom pravu, taj sud e uputiti predmet na rjeavanje
Europskom sudu.

Tumaenje i ocjena valjanosti

Prethodni se postupak moe voditi o dvije vrste
pitanja tumaenju i ocjeni valjanosti prava EZ,
pa ga se moe tretirati i kao dvije vrste postupka

Ovlatenici za pokretanje
postupka
Postupak moe pokrenuti samo nacionalni sud
sud je koncept europskog prava, pa ga
objanjava ES

Ovlast podnijeti zahtjev za

tumaenje l. 234/2
Nacionalni sud sam odluuje da li i kada u
postupku podnijeti zahtjev
Kada donosi tu odluku, nacionalni sud mora
voditi rauna da postupak pred ES danas traje
preko 2 godine
Zahtjev ES se moe podnijeti samo dok traje
postupak pred sudom koji ga podnosi

Ovlast podnijeti zahtjev za

ocjenu valjanosti
Ovlast iz l. 234/2 ES je pretvorio u obvezu
kada se radi o pitanju ocjene valjanosti prava
EZ
U predmetu Foto-Frost razvio je pravilo da
nacionalni sud moe sam odluiti da je akt EZ
valjan, ali ako ga smatra nevaljanim, obvezan
je zahtjev za donoenje takve ocjene podnijeti
ES

Obveza podnoenja zahtjeva l

234/3
Obvezu podnijeti zatjev za ocjenu valjanosti
imaju svi nacionalni sudovi (predmet FotoFrost u Sudska praksa)
Obvezu podnijeti zahtjev za tumaenje prava
EZ imaju samo oni sudovi protiv ijih odluka
nema pravnog lijeka

Doktrina Acte claire

Predmet CILFIT: ak ni sud zadnje instance ne
mora podnijeti zahtjev za tumaenje ako je
ispravna primjena prava EZ tako oita da ne
ostavlja prostora nikakvoj razumnoj sumnji o
nainu na koji treba rijeiti postavljeno pitanje
Ta mogunost ograniena uvjetima koji se
trebaju ispuniti da se moe tvrditi da ne postoji
mjesta sumnji

Vertikalno razgranienje
nadlenosti
U prethodnom postupku, ES je ovlaten
odluivati o tumaenju ili valjanosti samo
europskog prava
Tumaenje internog prava i injenine situacije
je u nadlenosti nacionalnog suda
Lako za to nije nadlean u prethodnom
postupku, ES ponekad posredno odgovori i na
pitanje koje se tie nacionalnog prava

Uvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Peta cjelina

Odgovornost drave za tetu

zbog povrede prava
Zajednice

Odgovornost drave za tetu u

pravu EU
Uz doktrine izravnog i posrednog uinka, te
okvir utemeljen na naelu djelotvorne sudske
zatite, naelo odgovornosti drave za tetu
pretstavlja jo jedan korak ES prema
stvaranju djelotvornog sustava zatite
subjektivnih europskih prava pojedinaca
Iako nije izriito predvieno Ugovorom, ovo je
naelo sastavni, iako nepisani, dio Ugovora

Naelo odgovornosti za tetu

Pravno opravdanje za naelo odgovornosti
drava za tetu, Europski sud je naao u
lanku 10 UEZ koji zahtjeva od drava da
poduzmu sve mjere da se ostvare ciljevi
Ugovora, to ukljuuje i obvezu da se ponite
nezakonite posljedice povrede prava EU.

to je drava koja odgovara

za tetu
Unitarni koncept drave: do odgovornosti
drave mogu dovesti zakonodavne, izvrne i
sudske vlasti
Jednako tako, odgovornost moe nastati
zbog povrede na centralnoj ili
decentraliziranoj razini

Uvjeti za nastanak
odgovornosti
Tri su uvjeta:
Svrha povrijeene norme EU je stvaranje
prava za pojedinca, a iz norme mora biti
jasno o kakvom se pravu radi
Povreda drave mora biti dovoljno ozbiljna
Mora postojati izravna uzrona veza
izmeu povrede i tete nastale pojedincu

Dovoljno ozbiljna povreda

Ovisi o mjeri diskrecije ostavljene dravi u
ispunjavanju neke obveze utemeljene u pravu
EU
Ako nema diskrecije sama povreda dovoljno
ozbiljna da izazove odgovornost
(To je uvijek sluaj u situaciji predmeta
Francovich kad drava ne uini nita da bi
odreenu smjernicu ugradila u interno pravo)

Dovoljno ozbiljna povreda

Kad drava ima odreenu mjeru diskrecije, tj.
kada vri izbor zakonodavnog tipa, tada je
potrebno ispitivati je li povreda dovoljno
ozbiljna
Povreda je dovoljno ozbiljna kad drava oito
i teko prekorai granice diskrecije
To je mogue u situacijama kad drava,
primjerice, prenese smjernicu, ali pogreno, ili
kad primijeni izravno pravo EU, ali pogreno
ga tumaei i sl.

Dovoljno ozbiljna povreda

Ne postoji formula po kojoj se moe unaprijed odluiti
je li povreda dovoljno ozbiljna, ve e to ovisiti od
sluaja do sluaja
ES je samo nabrojao pojedine okolnosti koje
nacionalnom sudu mogu pomoi u takvoj ocjeni: npr.
jasnoa i preciznost prekrenog pravila EU, je li
stajalite neke od institucija EU pridonijelo
pogrenom tumaenju, postoji li ranija sudska praksa
koja objanjava znaenje neke norme EU, da li je
postojala namjera ili je povreda nenamjerna (iako
krivnja kao koncept nacionalnog prava ne moe biti
postavljena kao uvjet) ...

Uzrona veza
O uzronoj vezi kao konceptu europskog
prava, ES se nije imao prilike izjasniti
U jednom predmetu (C-319/96 Brinkmann),
meutim, uzrona je veza smatrana
prekinutom, time to je tijelo dravne uprave
pokualo izravno primijeniti smjernicu. Iako
zakonodavac nije uinio nita da bi prenio
smjernicu (te se radilo o dovoljno ozbiljnoj
povredi), dravna je uprava prekinula lanac
uzronosti, a njenu je pogreku prilikom
primjene smjernice bilo mogue opravdati, pa
povreda nije bila dovoljno ozbiljna.