6-1

6. TIJELO U STLAIVOJ SUBSONINOJ STRUJI ZRAKA

6.1 Ope jednadbe za aerodinamike koeficijente
S obzirom da su tijela zrakoplova vrlo esto rotacionog oblika promatrat emo rotaciono tijela u
subsoninoj struji zraka. Usvajamo cilindrine koordinate. Ishodite se nalazi na vrhu tijela, a x os
je os simetrije tijela. Ravan koju ine os tijela x i neporemeena brzina V nazivamo ravan
optjecanja. Za rotaciono tijelo sve ravni kroz os simetrije su iste, ali mi postavljamo z os u ravni
optjecanja. Uoimo ravan koja prolazi kroz x os tijela i toku M na povrini tijela. Nazovimo je
ravan xM. Ona ini kut s tom koordinatnom ravni xz (slika 6-1)
v

x
V

Slika 6-1
Polumjer tijela r na udaljenosti x od vrha je poznata funkcija r ( x ) , a njena derivacija je

dr
= r = tan
dx
Cjelokupnu vanjsku povrinu rotacionog tijela dijelimo na dva dijela:
dio P boni dio ili omota na kome imamo granini sloj i
dio S b , nazovimo ga bazni dio (od engleske rijei "base") iza koga se formira trag letjelice.

6-2
Elisni zrakoplovi obino nemaju bazni dio, a kod mlaznih zrakoplova S b je povrina izlaznih
presjeka mlaznih motora.
Oznaimo sa n ort normale, a sa t ort tangente u toki M na povrini tijela u kojoj
promatramo element povrine dP.

n = [ sin
t = [cos

cos sin cos cos ]

sin sin sin cos ]

V sin

r d
d

r
V cos

Slika 6-2

Znak - zato to je jedinini vektor normale uvijek orijentiran od povrine prema van. Na taj element
povrine dP djeluje vanjski tlak p i tangencijalni napon 0 . Vanjski tlak se prenosi kroz granini
sloj te daje okomitu silu p dP n . Tangencijalni napon 0 daje elementarnu silu trenja 0 dP u
tangencijalnoj ravnini u pravcu lokalne brzine. U opem sluaju ta tangencijalna sila ima dvije
komponente: jednu u presjeku s ravni xM, a drugu u presjeku s ravni okomitoj na os x . Ukoliko

6-3
tijelo ne rotira oko svoje osi ovu drugu zanemarujemo. U tom sluaju taj tangencijalni napon daje
silu 0 dP t . To znai da na element bone povrine tijela dP djeluje elementarna sila

0 t dP pndP
Na zadnjem dijelu letjelice gdje zapoinje trag djeluje tlak pb . Mjerenja pokazuje da taj tlak
moemo smatrati konstantnim po cijeloj povrini dna S b , te on stvara silu pb Sb koja djeluje
okomito na povrinu dna. To znai da na cijelu vanjsku povrinu rotacionog tijela djeluje sila:
F = ( 0 t pn ) dP pb S b nb
P

Kad rotaciono tijelo miruje u prostoru onda na omota P i na dno S b djeluje vanjski neporemeeni
tlak p . Ukupna sila jednaka je nuli pa imamo jednadbu:
0 = p n dP p S b nb .
P

Oduzimanjem ove jednadbe od sile F koja djeluje na vanjsku povrinu rotacionog tijela, daje:
F = 0 t dP ( p p ) n dP ( pb p )S b nb .
P

Cjelokupna aerodinamika sila koja djeluje na rotaciono tijelo F ima tri komponente du
koordinatnih osi:
aksijalnu:

V2
Sref C x
2

bonu:

V2
Sref C y
2

normalnu:

V2
Sref C z
2

Projektiranjem vektorske jednadbe za aerodinamiku silu F na koordinatne osi dobivamo

matrinu jednadbu:

V2
2

C x
t x
nx
1

S ref C y = 0 t y dP + ( p p ) dP n y ( pb p ) Sb 0

P
P
C z
t z
nz
0

koja daje tri skalarne jednadbe:

V2
2

Sref C x = 0 t x dP ( p p ) nx dP ( pb p ) Sb
P

V2
2

Sref C y = 0 t y dP ( p p ) n y dP
P

6-4

V2
2

Sref C z = 0 t z dP nz ( p p ) dP
P

Dijeljenjem s referentnom silom

V2
2

Sref dobivamo temeljnu jednadbu za aerodinamike

koeficijente tijela du osi koje su vezane za tijelo i ravan optjecanja. Uveli smo bezdimenzionalni
tangencijalni napon

0 =

V2

Dobivamo ope jednadbe za aerodinamke koeficijente rotacionog tijela:

Cx =

1
1
0 t x dP

S ref P
S ref

Cy =
Cz =

pb p Sb
V2 Sref
2

C n dP
p x

1
1
0 t y dP

S ref
Sref P

1
1
0 t z dP

S ref
S ref P

n y dP

nz dP

U prvoj jednadbi za aksijalnu silu razlikujemo dva sluaja. Ako nemamo mlazne motore (elisni
pogon zrakoplova ili sluaj topnikih projektila) onda je pb < p pa je
C pb =

pb p
<0
V2
2

Jednadba za aksijalni aerodinamiki koeficijent ima oblik:

Cx =

1
1
C p b Sb .
(
)

t
dP
+
C

n
dP
+
o
x
p
x

S ref
S ref P
S ref P

Cx f

Cx p

Cxb

Ova jednadba nam pokazuje da postoje tri dijela aksijalnog koeficijenta. C x : C x f otpor trenja,
C x p valni otpor i C x b otpor dna.

U drugom sluaju kad imamo mlazne motore (ili raketne motore) pb p > 0 onda je
aerodinamika sila na dnu komponenta pogonske sile

( pb p ) Sb
te nju dodajemo aksijalnoj komponenti pogonske sile. U tom sluaju (kad dno tijela predstavlja
izlaz mlaznog ili raketnog motora) prva jednadba nema trei lan tj. za mlazne zrakoplove ili
rakete

6-5
Cx =

1
1
0 t x dP +
C p ( nx )dP

Sref P
Sref P
Cxf

Cxp

Druge dvije jednadbe su iste u oba sluaj

Cy =
Cz =

Za rotaciono tijelo dP = r d d

1
1
0 t y dP

Sref P
S ref

1
1
0 t z dP

S ref P
S ref

gdje je d

n y dP

nz dP

element izvodnice rotacionog tijela, pa je

d cos = dx i d sin = dr . S tim veliinama je

t x dP = cos r d d = r d dx
t z dP = sin cos r d d = cos r d dr

i
n x dP = sin r d d = r d dr
n z dP = cos cos r d d = cos r d dx

Tako je za rotaciono tijelo

Cx f =

1
o r d dx
S ref P

Cx p =

1
C p r d dr
S ref P

Zbog simetrije optjecanja u odnosu na ravan xz ne postoji sila u pravcu y osi pa je C y = 0 .

Napomenimo da je ta simetrija naruena ako tijelo rotira oko osi simetrije (kao npr. u sluaju
topnikih projektila), pa tada postoji C y 0 .
I koeficijent normalne sile ima dva dijela:
C zp =
C zf =

1
S ref

C r cos d dx
p

1
o r r cos d dx
Sref P

Ako je optjecanje rotacionog tijela osno simetrino onda ne postoji ni komponenta C z .

Tangencijalni napon i koeficijent tlaka ne ovise od kuta pa su jednadbe za komponente
koeficijenta aksijalne sile:
Cx f =

2
o r dx
S ref 0

6-6

Cx p

2
=
S ref

rmax

r dr

Isto tako moemo izvesti jednadbu za moment oko referentne toke na x osi letjelice. Neka
je ta referentna toka V udaljena od ishodita (vrha letjelice) xv onda je njen vektor poloaja

[xv

0 0 ] , a VM je vektor od referentne toke do elementarne sile ( 0 t pn )dP u toki M .

T

Ukupni aerodinamiki moment za referentnu toku bit e

M = VM ( 0 t pn )dP
P

zato to sila na dnu rotacionog tijela prolazi kroz referentnu toke te nema moment. I ovdje
promatramo moment na rotaciono tijelo kad ono miruje. Taj moment mora biti jednak nuli pa
imamo identitet

VM ( p n )dP = 0 ,

koji oduzimamo od aerodinamikog momenta pa dobivamo da je ukupni moment za referentnu

toku V

M = VM [ 0 t ( p p )n ]dP
P

V2

Poslije dijeljenja s referentnim momentom

Sref

ref P

z ] pa su komponente ovog bezdimenzionalnog momenta:

T

ix

dobivamo

S ref

ref

VM ( t C n )dP

Poteg VM ima komponente [x xv

Sref

iy

iz

x xv
y
z
dP
P
0 t x C p n x 0 t y C p n y 0 tz C p nz

ref

Zbog simetrije optjecanja taj moment je okomit na ravan optjecanja, to znai da su komponente
du x osi i z jednake nuli, a njegova bezdimenzionalna komponente du y osi jest:
Cm =

Cm =

1
Sref

1
Sref

[z (

t C p n x ) ( x xv ) ( 0 t z C p nz )] dP

0 x

ref P

[(x x )n
v

z nx ] C p dP +

ref P

Cm p

1
Sref

[z t (x x )t ]
x

ref P

Cm f

Kako je
z = r cos

dP

6-7
t x dP = r d dx
t z dP = cos r d dr

nx dP = r d dr
nz dP = cos r d dx

bit e koeficijent momenta propinjanja zbroj dva koeficijenta: prvi od normalnog tlaka i drugi od
tangencijalnog napona:
Cmp =
Cmf =

1
S ref

[r r + (x x )] C r cos d dx
v

1
Sref

ref P

[r (x x ) r] r cos d dx .
v

ref P

Uoimo da je funkcija C p cos parna funkcija po (nerotirajue tijelo). Zato prvi koeficijent
moemo napisati u obliku

Cmp =

1
Sref

ref 0

[r r (x xv )] 2 C p cos d r dx

a slino tomu i drugi koeficijent.

U ovom poglavlju razmotrit emo samo one dijelove aerodinamikog koeficijenta koji su
posljedica tlaka na optjecanoj rotacionoj povrini. Pri tome zanemarujemo postojanje graninog
sloja. U slijedeem poglavlju razmotrit emo granini sloj i odredit emo dijelove aerodinamikog
koeficijenta koji su posljedica tangencijalnog napona u graninom sloju.

6.2 Parcijalna diferencijalna jednadba u cilindrinim koordinatama

Na raspolaganju su nam jednadba kontinuiteta, Eulerova jednadba (tj. jednadba koliine gibanja)
te energetska jednadba (u ovom sluaju za idealni plin i adiabatsko strujanje)

( )

div V = 0
dV
= grad p
dt
p = const

Prije daljeg izlaganja podsjetimo se da se moe integrirati druga jednadba (Eulerova) pomou tree
jednadbe (adiabatske). To je tzv. Saint Venantova jednadba
V2
a2
V2
a2
+
= +
2 1 2 1

6-8
Iz ovih jednadba kao i u sluaju pravokutnih koordinata dobivamo parcijalnu diferencijalnu
jednadbu potencijala poremeene brzine.
Iz druge jednadbe projektiranjem na koordinatne osi i razvijanjem u cilindrinim
koordinatama dobivamo zato to je prema treoj jednadbi p ( ) :

u
p

dp
1 u
u
=
= a 2
u+
w =
v+
r
x
x
r
d x
x

v
p
dp

1 v
v
u+ v+
w =
=
= a 2
r
r
r
d r
r
x

w
1 w
1 p
dp 1
1
w
u+
v+
w =
=
= a 2
r
r
r
d r
r
x

Iz ovih jednadba su parcijalne derivacije gustoe po koordinatama:

u
1 u

u
= 2 u +
v+
w
x
r
r
a x
v
1 v

v
= 2 u+ v+
w
r
r
r
a x

1
= 2
r
a

1 w
w
w
v+
w
u+
r
r
x

Iz prve jednadbe po kojoj je V = 0 imamo:

( u ) 1 (r v ) 1 ( w )
+
+
=0
x
r r
r
( u ) v ( v ) 1 ( w )
+
+
+
=0
x
r
r
r

1
u v 1 w v
+
+ =0
u+
v+
w + +
x
r
r
x r r r
Zamjenom u ovu jednadbu parcijalnih derivacija gustoe dobivenih iz druge jednadbe

1 u
u
v+
w u +
u+
r
r
a x
v
1 v
v
2 u+ v+
w v +
r
r
a x

1 w
w
u v 1 w v
+
+ =0
u+
v+
w w + +

r
r
a x
x r r r
2

Gustoa se skrauje te poslije sreivanja dobivamo jednadbu

6-9

(a

u 2 )

1 w
v
u
v
+ (a 2 v 2 ) + (a 2 w2 )
+ a2
r
r
x
r
1 u w
u v
1 v w
uv + vw
+
+
wu
=0
r x
r r
r x

Kvadrat brzine zvuka moe se eliminirati pomou Saint Venantove jednadbe:

a 2 = a2 +

1
2

(V

u 2 v 2 w2 ).

6.2.1 Linearizacija jednadbe potencijala poremeaja

Uvedimo poremeaje brzina

u = u + u

v = v + v

w = w + w

a = a + a

i definiramo ( x, r , ) potencijal poremeaja brzina:

u =

= x
x

v =

= r
r

w =

1
=
r
r

Slika 6-3
Razloimo neporemeenu brzinu V na uzdunu u , radijalnu v i cirkularnu w komponentu.
Kao to se sa slike 6-3 vidi komponenta w je negativna:

6-10
u = V cos
v = V sin cos
w = V sin sin
Poslije unoenja tijela u struju zraka (poremeeno strujanje)
u = u + u = V cos + x

v = v + v = V sin cos + r
w = w + w = V sin sin +

Iz ovih jednadba, s obzirom da su V i konstante, derivacijom dobivamo:

u
= xx
x

u
= xr
r

u
= x

v
= rx
x

v
= rr
r

v
= V sin sin + r = w + r

w x
=
r
x

w r r w
=
2 =

r
r
r
r
r

w
= V sin cos + = v +
r
r

Smjenom ovih vrijednosti u p. d. jednadbu

(a

u2

v
1 w
u
v
+ a 2 v 2 + a 2 w2
+ a2 +
r
r
x
r
1 u w
1 v w
u v
+
+
uv + vw
=0
wu
r x
r r
r x

i u jednadbu
a 2 = a2 +

1
2

(V

u 2 v 2 w2 )

te ako pretpostavimo da su poremeaji brzina u odnosu na neporemeenu brzinu

u
v
w
,
,
V
V
V

mali brojevi, a to je sluaj ako su istodobno

dr dx mali broj,

napadni kut mali broj, a

Ma nije u transonici

U tom sluaju poslije zanemarivanja malih veliina drugog reda i eliminacije a 2 , dobivamo

(1 Ma )
2

xx

+ rr + 2 + r = 0 ,
r
r

linearnu parcijalnu jednadbu potencijala poremeaja.

6-11
6.2.2 Princip rjeavanja

Rjeenje ove parcijalne diferencijalne jednadbe traimo u obliku zbroja

= 0 ( x, r ) + 1 ( x, r , )
Prvi lan 0 ( x, r ) predstavlja potencijal poremeaja osno simetrinog optjecanja, to znai
da je u sluaju = 0 drugi lan jednak nuli. Prvi lan u tom sluaju mora zadovoljiti p.d.
jednadbu potencijala poremeaja koja za osno simetrino optjecanje ima oblik:

(1 Ma )
2

0
2

20 1 0
+
=0
r 2 r r

zato to za osno simetrino optjecanje potencijal nije ovisan od kuta pa je = 0 .

Drugi lan 1 ( x, r , ) mora zadovoljiti takoer neku p. d. jednadbu. Da bi smo odredili tu
p.d. jednadbu u opu p.d. jednadbu koja mora biti zadovoljena pri optjecanju pod napadnim
kutom

(1 Ma )
2

xx

+ rr + 2 + r = 0
r
r

zamijenimo potencijal pomou zbroja = 0 + 1 .

20 21 20 21 1 20 21 1 0 1
(1 Ma ) x 2 + x 2 + r 2 + r 2 + r 2 2 + 2 + r r + r = 0

0
2

(1 Ma ) x
2

0
2

2
20 1 0
21 1 21 1 1
2 1
(
)
+
+
1

+
+
+
=0
Ma
r 2 r 2 2 r r
r 2 r r
x 2

0
Dopunska funkcija mora zadovoljivi p. d. jednadbu

(1 Ma ) x
2

1
2

21 1 21 1 1
=0
+
+
r 2 r 2 2 r r

Traimo rjeenje ove p.d. jednadbe u obliku

1 ( x, r, ) =

0
cos .
r

Da bi dokazali da je ova rjeenje p.d. jednadbe odredimo njene derivacije, vodei rauna da 0 nije
funkcija kuta :

6-12

1 xx =
1r =
1rr =
1 =

0 xx
r
0 r

cos

r
0 rr
r

cos

cos

0
cos
r

Te derivacije moraju zadovoljiti parcijalnu diferencijalnu jednadbu dopunskog potencijala

(1 Ma ) x
2

1
2

21 1 21 1 1
=0
+
+
r 2 r 2 2 r r

Zamjenom ovih vrijednosti u p. d. jednadbu dobivamo

(1 Ma 2 )

0 xx
r

cos

0 rr
r

cos +

1 0 r

1 0
+
cos

cos =
2
r r

r r

0 xx 0 rr 1 0 1 0 r
+
2
+
= cos (1 Ma 2 )

r r r r
r
r

0 xx 0 rr 0 r
+
+
= cos (1 Ma 2 )

r r

r
r

0 r

~
2
= cos (1 Ma )0 xx + 0 rr +

r
r
0

6.2.3 Rubni uvjeti za potencijal poremeaja

Rubni uvjeti su na tijelu

v = u tan
v + v = (u + u ) tan

gdje je
tan =

dr
dx

ili pomou potencijala poremeaja brzina

v +

tan
= u +
r
x

6-13

V sin cos +

tan
= V cos +
r
x

U sluaju osno simetrinog optjecanja ( = 0 ) taj rubni uvjet u toki C k ima oblik:
vk = (V + u k ) tan k .

6.3 Numeriko rjeenje potencijala poremeaja

6.3.1 Osno simetrino optjecanje

Da bi se analitiki rijeila p. d. jednadba vre se razne pretpostavke. Ve pri izvoenju p.d.

jednadbe potencijala poremeaja pretpostavili smo
dr
mali broj i
dx

da je

da je napadni kut mali.

Nove dopunske pretpostavke da bi rijeili ovu p.d. jednadbu za praksu su neprihvatljive tonosti.
Zato se za rjeenje ove p. d. jednadbe koriste numerike metode
Rjeenje p. d. jednadbe ima oblik

0 ( x, r ) =

(x )2 + (1 Ma2 )r 2

U to se moemo lako uvjeriti. Ta funkcija predstavlja potencijal izvora na osi x u toki na

udaljenosti od vrha tijela. G je intenziteta tog izvora. Bez obzira koji je poloaj izvora ovaj
potencijal ne moe zadovoljiti rubne uvjete u toki na povrini tijela, jer ima samo jednu
proizvoljnu konstantu G za odreeni poloaj izvora s kojom moe zadovoljiti rubni uvjet u jednoj
toki M na povrini tijela. Zbog simetrije bit e ispunjen rubni uvjet i u svim tokama poprenog
presjeka tijela kroz toku M. Meutim, kako je p. d. jednadba linearna i homogena, zbir vie
rjeenja je isto rjeenje. Zato emo uzeti onoliko izvora koliko elimo ispuniti rubnih uvjeta npr. n.
Te izvore rasporedit emo du osi x u tokama 1 , 2 , i n po nekom izabranom rasporedu, a
intenziteti izvora G1 , G2 Gi , Gn bit e takvi da budu zadovoljeni rubni uvjeti. To znai da e
potencijal u toki (x, r) biti

Gi

0 ( x, r ) =
i =1

(x i )

+ 1 Ma2 r 2

U izabranim tokama 1 , 2 , i n treba odrediti intenzitete izvora G1 , G2 Gi , Gn tako da

budu zadovoljeni rubni uvjeti. na povrini tijela u tokama C1 , C 2 , Ck , C n

6-14
z

r
v

V sin

r (x )

V cos

x
y

Slika 6-4

U toki C k komponente poremeaja brzine odreene su derivacijama potencijala

u k =

n
xk i
0
= Gi
x
i =1
(xk i )2 + 1 Ma2 rk2

vk =

n
0
rk 1 Ma2
= Gi
r
i =1
(x k i )2 + 1 Ma2 rk2

) ]

32

) ]

32

Zamjenom ovih vrijednosti za poremeaje brzina u jednadbu za rubni uvjet vk = (V + u k ) tan k

dobivamo jednu linearnu jednadbu
rk (1 Ma2 )

Gi
i =1

[(x

i ) + (1 Ma2 )r

2 32
k

= V tan k Gi
i =1

(xk i ) tan k
[(xk i )2 + (1 Ma2 )rk2 ]3 2

ili

(x k i ) tan k rk (1 Ma2 )
Gi

2
2
2 32
i =1 [( x ) + (1 Ma )r ]
k
i
k
n

= V tan k

Kad taj uvjet napiemo za n toaka C1 , C 2 ,C n dobivamo n linearnih jednadba sa n nepoznanica

G1 , G2 ,, Gn . Te jednadbe su oblika
A G = E .

6-15
gdje su matrice
i = 1; k = 1 i = 2; k = 1
i = 1; k = 2 i = 2; k = 2

A=

i = 1; k = n i = 2; k = n

i = n; k = 1
i = n; k = 2

i = n; k = n

(xk i ) tan k rk (1 Ma2 )

[(xk i )2 + (1 Ma2 )rk2 ]3 2

tan 1
tan
2

E = V

tan i

tan n

G1
G
2

G=
Gi


Gn

6.3.2 Optjecanje pod napadnim kutom

Vidjeli smo da je u sluaju optjecanja tijela pod napadnim kutom 0 , potencijal poremeaja

zbroj potencijala osno simetrinog optjecanja 0 ( x, r ) i dopunskog 1 ( x, r, ) = 0 cos koji je

r
odreen na temelju osno simetrinog potencijala:

= 0

0
cos .
r

Oblik funkcije potencijala poremeaja je poznat

G

0 ( x, r ) =

(x )

+ 1 Ma 2 r 2

pa je
0
r (1 Ma2 )
= G
r
(x )2 + (1 Ma2 )r 2

32

pa e dopunski potencijal
0
r (1 Ma2 )

1 ( x, r, ) =
cos = G
r
(x )2 + (1 Ma2 )r 2

32

cos

a to je potencijal dipola. To znai da e oblik potencijala poremeaja pri nesimetrinom optjecanju

biti zbroj potencijal izvora i potencijala dipola:

( x, r, ) =

[(x ) + (1 Ma )r ]
2

2 12

H r cos

[(x ) + (1 Ma )r ]
2

2 32

6-16
gdje je H intenzitet dipola trenutno jedna nova proizvoljna konstanta. I ovog puta da bi zadovoljili
rubne uvjete u vie toaka, uzet emo zbroj potencijala izvora i dipola, koji su rasporeeni po osi x
u tokama

1 , 2 , , i , , n
za izvore intenziteta G1 , G2 , Gi , Gn a za diplole intenziteta H 1 , H 2 , H i , H n . Tako e
potencijal poremeaja brzina u toki x, r , biti
n

( x, r, ) =
i =1

Gi

( x i )2 + (1 Ma 2 )r 2

12

[(x )

32
+ (1 Ma 2 )r 2

H i r cos

Radi lakeg pisanja uvedimo varijablu

i =

(x i )2 + (1 Ma2 )r 2

pa je potencijal poremeaja s tom varijablom:

(x, r , ) =

Gi

i =1

H i r cos
.
i 3

a poremeaji komponenta brzine u toki x, r ,

u =

n
x i
3( x i ) r cos

=
Gi
Hi
3
x i =1 i
i5

v =

cos 3(1 Ma 2 )r 2 cos

n (1 Ma 2 )r
G
=
+

Hi
i

3
3
5
i
i
r i =1
i

w =

n
H sin
1
= i 3
r
i
i =1

Na povrini tijela mora biti zadovoljen rubni uvjet koji u sluaju nesimetrinog optjecanja ima oblik
V sin cos + v = (V cos + u ) tan

Taj rubni uvjet ispisat emo za 2n kontrolnih toaka. Uzet emo n toaka s gornje strane tijela i n
toaka s donje strane tijela. Pri tome gornja strana tijela su toke u kojima je = 0 , a donja strana
tijela su toke u kojima je = . Te toke lee u ravni optjecanja (to je ravan koju ine brzina iz

beskonanosti i os tijela). Primijenimo, prvo, taj rubni uvjet na n toaka x k , rk s gornje strane = 0
u kojima su poremeaji brzina:
n
x

3(x k i ) rk
u k = k 3 i Gi
Hi
5
ik
ik
i =1

n
(1 Ma2 )rk G + 1 3(1 Ma2 )rk2 H
vk =
i
3
i
ik3
ik5
i =1
ik

6-17
Zamjenom u rubni uvjet za gornju stranu tijela:
V sin + vk = (V cos + u k ) tan ,

dobivamo:

1 Ma 2 rk

1 3 1 Ma 2 rk2
+

V sin +
G
H
=

i
i
3
ik3
ik5

i =1
ik

x

3( x k i ) rk
= V cos + k 3 i Gi
H i tan k
5
ik
ik

i =1

ili

( xk i ) tan k 1 Ma2 rk

1 3( xk i ) rk tan k 3 1 Ma2 rk2

G

Hi =
i 3 +

3
5
ik
ik
i =1

ik

= V sin + V cos tan k

n

Zatim primijenimo rubni uvjet na n toaka x k , rk s donje strane gdje je = . U tim tokama
poremeaji brzina jesu:
n
x
3( xk i ) r
u k = k 3 i Gi +
Hi
ik
ik5
i =1

2
n

1 3 1 Ma2 r 2
1 Ma rk
+
vk =
G
3 +
Hi
i
3
5
ik
ik

i =1
ik

Zamjeno u jednadbu za rubni uvjet na donjoj strani tijela kad je =

V sin + vk = (V cos + u k ) tan k

Dobit emo jo n jednadba tipa

1 Ma2 rk
1 3 1 Ma2 rk2
G
H

V sin +
+

+
=
i
i

3
ik3
ik5
i =1
ik

3( xk i ) rk
H
= V cos + k 3 i Gi +
i
tan k
ik
ik5
i =1

ili

( xk i ) tan k 1 Ma2 rk

1 3( xk i ) rk tan k 3 1 Ma2 rk2

G

+
i =
i 3
ik3
ik5
i =1

ik

= V sin + V cos tan k

n

Usporedimo ovu jednadbu za kontrolne toke na donjoj strani tijela kad je = , s jednadbom za
uvjete u kontrolnim tokama s gornje strane kad je = 0

6-18

( xk i ) tan k (1 Ma 2 )rk

1 3( x k i ) rk tan k 3(1 Ma 2 )rk2

G
Hi =

+
+

3
3
5
ik
ik
i =1

ik

= V sin + V cos tan k

n

Kao to vidimo lijeve strane tih jednadba su iste, a na desnoj strani jednadba samo se mijenja
znak ispred intenziteta dipola. Tako konano dobivamo linearni sustav od 2n jednadba sa 2n
nepoznatih
AG + BH = Fup
AG BH = Fdown

u kojem matrica A ima oblik kao matrica koju smo imali za sluaj osno simetrinog optjecanja:
i = 1;k = 1 i = 2; k = 1
i = 1; k = 2 i = 2; k = 2

A=

i = 1; k = n i = 2; k = n

(xk i ) tan k (1 Ma2 )rk

ik3

i = n; k = 1
i = n; k = 2

i = n; k = n

Matrica B ima oblik:

i = 1;k = 1 i = 2; k = 1
i = 1; k = 2 i = 2; k = 2

B=

i = 1; k = n i = 2; k = n

ik3

3( xk i ) rk tan k 3(1 Ma 2 )rk2

ik5

i = n; k = 1
i = n; k = 2

i = n; k = n

Podsjetimo se da je

ik =

(xk i )2 + (1 Ma2 )rk2

V cos tan 1 V sin

V cos tan V sin

Fup =

V cos tan k V sin

V cos tan n V sin

Fdown

V cos tan 1 + V sin

V cos tan + V sin

V cos tan k + V sin

V cos tan n + V sin

6-19
Ve smo rekli da je matrica A ista za osno simetrino i za optjecanje pod napadnim kutom. Ako
zbrojimo jednadbe
AG + BH = Fup
AG BH = Fdown
dobivamo
2AG = Fup + Fdown
S obzirom na strukturu vektora Fup i Fdown bit e

Fup + Fdown

tan 1
tan
2

= 2V cos

tan k

tan n

pa je intenzitet izvora
tan 1
tan
2

G = V cos A 1

tan k

tan n

To znai da uzduna komponenta neporemeene brzine stvara izvore rasporeene po osi rotacionog
tijela. S obzirom da je neporemeena brzina du osi tijela V cos , bit e izvori umanjenog
intenziteta za umnoak cos u odnosu na intenzitete izvora osno simetrinog optjecanja.
Isto tako ako oduzmemo drugu jednadbu od prve dobivamo
2BH = Fup Fdown
te s obzirom opet na strukturu vektora Fup i Fdown bit e

Fup Fdown = 2V sin J

gdje je J jedinini vektor (sve komponente su jednake jedinici). Tako dobivamo

H = V sin B 1 J
to znai da poprena komponenta neporemeene brzine stvara dipole.

6-20

6.4 Koeficijent tlaka

Koeficijent tlaka odreujemo iz jednadbe:

p p
2 p p
2

=
1 =
2
2
V
V p Ma 2
2

Cp =

1
p

To znai da za odreivanje koeficijenta tlaka trebamo odnos tlaka u toki prema tlaku u
beskonanosti. Taj odnos odreujemo iz Saint Venantove jednadbe:
2 p
2 p
= V2 +
1
1

V2 +

eliminacijom gustoe pomou adiabatske jednadbe

p

dobivamo:
2 p
V +
1
2

p p

= V2 +

2 p
1

p
1 2
(
= 1
V V2 )
2 p

= 1 2 (V 2 V2 )
2a

V 2 V2 1
p 1

= 1
Ma 2
p
2
V2
Kvadrat poremeene brzine je:
V 2 = (u + u ) + (v + v ) + (w + w ) ,
2

gdje su komponente neporemeene brzine:

u = V cos
v = V sin cos
w = V sin sin
a poremeaji komponenata su dani jednadbama:
n
x i
3( x i ) r cos
u =
Gi
Hi
3
i
i5
i =1

6-21
n
(1 Ma2 )r G + cos 3(1 Ma2 )r 2 cos H
v =
i
i
3
i3
i5
i =1

H i sin

i =1

i 3

w =

(x i )2 + (1 Ma 2 )r 2 , a r (x ) je funkcija povrine rotacionog tijela.

U ovim jednadbama je i =

6.5 Numeriki proraun aerodinamiki koeficijenata zbog tlaka

Vidjeli smo da su aerodinamiki koeficijenti rotacionog tijela dani jednadbama
Cx p =

1
C p r r d dx
S ref P

Cz =

1
S ref

Cmp =

1
Sref

r cos d dx

[
(
)
]
+

r
r
r
x
x
C p cos d dx
v
0
0

ref

r i r' su poznate funkcije od x-a, a C p je funkcija od i od x-a koja je odreena u prethodnom podpoglavlju. Kad nema napadnog kuta onda je koeficijent tlaka C p samo funkcije od x , pa se prvi
integral pojednostavljuje:
Cx p =

2
C p ( x ) r ( x ) r ( x ) dx
S ref 0

a druga dva su jednaka nuli.

Primjer

Izraunati normalnu silu rotacionog tijela kao na slici 6-6 i to po dijelovima:

na prednjem polu eliptinom dijelu
na srednjem cilindrinom dijelu i
na zadnjem tangencijalnom oivalu.

6-22

2D

Slika 6-5
Konkretno raunati moment za toku na sredini tijela i da je
D=4m
B

V = 240 m s

= 10 D

= 5.730

Napravljen je program body_alfa.m koji rauna C xp (aksijalnu sila), C z (normalna sila s

promjenjenim znakom), te tri komponente normalne sile: za prednji dio C zn ("nose"), za cilindrini
dio C zc i za zadnji dio C za ("after body"), kao i C m koeficijent momenta propinjanja koji je takoer
zbroj tri komponente C m n , Cm c , C m a i to od prednjeg, cilindrinog i zadnjeg dijela. S tim programom
dobiveni su rezultati
dio:

prednji

cilindrini

zadnji

ukupno

aksijalni
koeficijent

-0.0481

normlani

0.1792

0.0098

-0.1813

0.0077

propinjanja

0.0792

0.0890

0.0707

0.2388

Kao to se vidi normalna sila je priblino ista na prednjem i zadnjem dijelu, ali su suprotnog znaka.
Zato je ukupna normalna sila zanemarljiva (gradijent koeficijenta C z =
moment sprega malo ovisi o poloaju za koji se rauna.

C z
je manji od 0.01), a