Naslov izvornika:

EugeneT.Gendlin
FOCUSING
Copyright 1981 byEugeneT. Gendlin
A l l rights reserved.

Dubokopotujemurednikupomokojumije
uradusovomknjigompruioMaxGunther.

SADRAJ

prvi dio
OTKRIVANJE MUDROSTI

TIJELA

1. Unutarnji in
2. Promjena
3. to to tijelo zna

17
26
54

drugi dio
FOKUSIRANJE

4.
5.
6.
7.
8.

Prirunik fokusiranja
est koraka fokusiranja i njihov smisao
to nije fokusiranje
Raiavanje svoga prostora
to uiniti ako ne moete pronai
osjetilni dojam
9. to uiniti ako ne moete izazvati pomak

67
76
93
100
113
135

trei dio
LJUDI POMAU JEDNI DRUGIMA

10. Otkrivanje bogatstava u drugim ljudima

11. Prirunik za sluanje

147
153

etvrti

dio

FOKUSIRANJE I DRUTVO

12. Noveveze
13. Iskustvomimopreuzetihuloga

189
199

DODATAK

a. Filozofska biljeka
b. Saetak istraivanja i literatura

209
212

c. Fokusiranje: ukratko

214

O autoru

217

prvi

dio

OTKRIVANJE
MUDROSTI TIJELA

1
Unutarnji in

Proteklih petnaest godina na ikakom sveuilitu i ne

kimdrugimmjestimagrupakolegaijaistraujemosta
novita pitanja koja veina psihoterapeuta ne voli po
stavljati naglas. Zbog ega terapija ee ne doivljava
uspjeh?Zbogegatakorijetkouspijevadovestidostvar
ne promjene u ivotima ljudi? to ine pacijenti i tera
peuti u onim rijetkim sluajevima kad uspije? U emu
je pogreka veine terapija?
Tragajui za odgovorima, prouavali smo mnoge
oblike terapija, od klasinih pristupa do sasvim novih.
Analizirali smo doslovce tisue razgovora izmeu tera
peutaipacijenata zabiljeenihna kasetama. Nizoviis
traivanja odveli su nas do nekoliko otkria, od kojih
se neki uvelike razlikuju od onoga to smo mi, kao i
veina drugih profesionalnih terapeuta, oekivali.
Ponajprije smo otkrili da se uspjenog pacijenta
onoga kod kojeg se u psiholokim ispitivanjima i u st
varnome ivotu pokazuje istinska iopipljiva promjena
moe izdvojiti, iz zabiljeenih terapeutskih razgovo
ra, prilino jednostavno. Ono to ti rijetki pacijenti i
ne tijekomterapije razlikuje se od onoga toine dru
gi pacijenti. Razliku je toliko jednostavno uoiti da
smo, jednom kad smoje odredili, bili u stanju objasniti
je neiskusnim mladim studentima, a tada su i oni bili
sposobni izdvojiti uspjene pacijente izmeu sviju os
talih.
17

U emu je ta kljuna razlika? Otkrili smo da nije

rije o tehnici terapeutaini se da razlike u metoda
ma terapije imaju iznenaujue malo znaenja. Ta se
razlika ne skriva ni u onome o emu pacijent govori.
Razlika je u nainu na koji govori. A to je tek vanjski
pokazateljstvarnerazlike:rijejeoonometouspjenipa
cijentiineusvojojnutrini.
Svrhajeoveknjigeobjasnitivamtotipacijentii
ne te kako biste i vi to mogli initi. Jer ta neuobiaje
na vjetina, taj unutarnjiin, nijekorisna samouure
du psihoterapeuta, negoujednopredstavlja inainpri
stupanja bilo kakvome problemu ili situaciji.
Nakon otkria, sljedeih smo godina toj vjetini
poduavali mnotvo ljudi koji nisu dolazili na terapiju.
Sadakadseinidajesvatkomoenauiti,istotakoe
lim da ova knjiga bude lako itljiva svakoj osobi. Knji
gajepisanazaprofesionalneterapeute, alineiskljui
vo za njih. Stoga je piem na jednostavan nain, a ne
tehnikim stilom mojih filozofskih i znanstvenih publi
kacija.
Vjetina koju smo promatrali i definirali nije us
mjerena samo na rjeavanje problema. Onima koji je
poznaju ona postaje unutarnji izvor kojemu se mogu
obraatimnogoputa tijekomsvakoga dana. Jaje kori
stim upravo sada dokpiem ovu knjigu.
Vjetina kojoj u vas poduiti naziva sefokusiranje.
Omoguit u vam da otkrijete i promijenite ona
podruja na kojima je struja vaega ivota zastala, na
kojemu je priguena, ograniena i usporena. A to e
vam omoguiti da se i vi smi promijenite da ivot
proivljavate iz nekog podruja mnogo dubljeg nego
to su to vae misli i osjeaji.
injenica koja nas je u tim istraivanjima najvie
uznemirivala bila je ta da se pacijente koji su u sebi
mogli uiniti taj prijeko potreban in moglo izdvojiti u
18

prva dvaterapijskarazgovora. Otkrilismodaodsamo

ga poetka, analizirajui prvih nekoliko razgovora, mo
emopredvidjeti uspjehilineuspjehterapije. Aprema
briljivim statistikim analizama, vjerojatnost sluaj
nogpronalaenjaistogaotkriamanjajeodtisuupre
ma jedan.
Danas znamo kako drugima ljudima prenijeti fo
tesiranje. Dakle to otkrie ne znai da neki ljudi ne
mogunauitiovumetodu.A l ionojeistodobnobiloi
okantno.Rijejebilaotomedasuseterapeutiipaci
jentiuputaliupoduhvatkojijemogaotrajatiivieod
godinu dana, a zahtijevao je veliki napor. Bilo je tu
ukljuenomnogonade, predanosti i novca, a mismo
veunaprijedznalidaedoivjetineuspjeh.
Tojeotkrieznailodapsihoterapija,onakvakak
vuterapeutinajeeobavljajuspacijentima, nepodu
avapacijentekakosudjelovatiupsihoterapiji.Drugim
rijeima, pacijentima njihovo psihoterapijsko iskustvo
ne pomae da napreduju. Ako na bilo koji nain od sa
moga poetkaneznajukako trebajupristupitivlastitoj
nutrini na neki osobit nain, nee postii velike pro
mjene,bezobziranatotosuonisamiilinjihovitera
peuti inili, koliko marljivo ili koliko dugo.
To se otkrie kosilo s mojim predvianjima, pa i s
mojimvrstimvlastitimosobnimuvjerenjem.Vjerovao
samda samiskusiopostepenootvaranjeisveveuspo
sobnostpacijenatadastupeudodirsvlastitimosjeaji
ma.Biosamsigurandatijekomnizaterapijskihrazgo
vorapacijentinauepsihoterapijskiraditinasebiteda
tou drugoj poloviciterapije rade sveuspjenije. Imao
sambrojnaiskustvaspacijentimakojisusenapoetku
doimalinesposobnimaosjetitivlastitunutrinu, alisam
uz pomo vlastitih terapeutskih vjetina i uz pomo
pacijentova truda mnoge meu njima doveo do uspje
noga razrjeenja problema.

Jedan od razloga zbog kojih je istraivanje toliko

vano upravo je injenica da vas moe iznenaditi i
ukazati vam na to kako su vaa subjektivna uvjerenja
pogrena. Kad bi istraivanja uvijek otkrivala ono to
smo oekivali da e otkriti, ne bi bilo mnogo smisla u
istraivanju.
Osvrnuvi se unatrag shvatio sam da sam razmi
ljao samo o uspjenim pacijentima, a ne i o onom ve
likom broju pacijenata s kojima sam doivio neuspjeh.
Sada znamo kako i te ljude nauiti ovoj iznimno va
noj vjetini.
Istraivanjejasnoiponovljenopokazujeda uspje
ni pacijenti uistinu napreduju u ovoj vanoj vjetini,
aliistotakopokazujedasujeonidostanovitogastup
nja imaliveod samoga poetka. Drugi, oni koji su do
ivjeli neuspjeh, uope nisu posjedovali tu vjetinu i
nisu je mogli postii samo putem psihoterapije. U to
doba nismo znali kako bismo je njima mogli prenijeti.
Veina terapeuta ne zna u emu se sastoji taj vani
unutarnji pristup, a kamoli kako bi mogli pomoi paci
jentima da ga naue. Stoga sam se poeo pitati: moe
li se to uope nauiti?
Prvi mi je poriv, koji se temeljio na psihoterapij
skom kolovanju, bio da kaem kako se ta vjetina ne
moe nauiti. Nauili su me da povjerujem kako e sa
mo jako naivan terapeut pacijentu rijeima pokuati
objasniti kako terapija djeluje. Osoba koja nije iskusila
terapiju ne moeje razumjeti izraenu rijeima. Psiho
terapija bi trebala biti umjetnost, tajna, a ne znanost.
Nekegrupetvrdedasurazvilepraveznanstvenemeto
de, ali toje samo promidbena poruka. Sveznajui psi
hoterapeut koji je potpuno siguran u sebe postoji sa
mo na filmu. Naravno, svaka terapeutska kola ima
vlastite zamislii metode, ali sve one znaju da se zbu
njenotraeputoviakonjihova terapijaneuspijeva, to
20

sevrloestodogaa.Stoganitijedanozbiljanpsihote
rapeut ne bi tvrdio kakoje sposoban rijeima prenije
ti sutinu uspjenosti vlastite terapije i nain na koji
dovodi do promjena unutar osobe. Pretpostavlja se da
bi to pacijenta mogla nauiti iskljuivo terapija sama
po sebi.
A l i naeje istraivanje pokazalo da se one koji ve
unaprijedne znaju kako se raditerapija ne moe tome
nauiti.Istraivanjejeistotakovrloodreenopokaza
louemusesastojitajkljuniunutarnjiin.Jelinaiv
no vjerovati da se taj in moe nauiti?
Usprkos svojim sumnjama, odluio samprovjeriti
bih li mogao neto uiniti da ljudi naue taj prijeko po
trebanunutarnjiin.Uzpomomnogihljudi, postepe
no sam sastavio odreene upute za obavljanje onoga
to su ti rijetki uspjeni pacijenti, na neki nain, ve
mali uiniti. Te smo upute iskuali na velikom broju
ljudi, ispravljali smo ih i ponovno iskuavali tijekom
niza godina. Sada su te upute postale vrlo odreene i
vrloihjelakonauiti.Istraivanjeprovedenonaneko
liko mjesta pokazalo je da ljudi mogu uspjeno nauiti
kakose obavlja taj unutarnji in (vidi dodatak).
Budui da se taj kljuni unutarnji in moe naui
ti, a uz to se ne mora uiti na terapiji, nitko ne mora
postatipacijentdabiganauio.Tainjenicadovodido
svojevrsne revolucije. Proces promjene vie ne mora
bitiurukamaterapeuta. Ljudigamoguobavljatisamii
jedansdrugim.
Naravnodaonijednidrugimaneepredstavljatite
rapeute,lijenikeiliautoritete,alionajdiolijenikako
jiseodnosina autoritetzapravonikada uope nije od
govarao ljudskom procesu osobne promjene. Ljudski
suproblemiposmojsvojojpriroditakvidamisamimo
emobitiodgovornizasebe.Nikakavautoritetnemo
erazrijeitinaeproblemenireinamkakotrebamo
21

ivjeti.Stogamojikolegeijapoduavamosveveibroj
ljudikako dapomognusebiidrugima.
Ovaevamknjigaomoguitidaiskusiteiprepoz
nate trenutak kad se u vama odvija stvarna promjena,
akadatonijesluaj.Postojiizrazittjeslesniosjeajpro
mjene, koji ete uvijekprepoznavati kad ga prvi put
iskusite.To nazivamo tjelenim pomakom.Kadgalju
dibaremjednomosjete, vieseneebespomonogo
dinamapitatimijenjajuliseiline. Sada to mogupro
suditismi.Nerijetkosedogaakadfokusiranjepreno
simo novoj grupi da neki ljudi iskuse tjelesni pomak
koji predstavlja korak prema razrjeenju problema o
kojemusu sterapeutomgodinama raspravljalibezika
kvihpromjena.Zaprepatenisu.Zarimveisamone
kolikominutavjebanja ovemetodemoeiskustveno
omoguitiveupromjenunegotosuje doivjelitije
kom skupe psihoterapije?
Ljudijo uvijek o terapeutu misle kao o autorite
tu. ak i ako pacijenti ne osjeaju nikakav napredak,
misledalijeniksigurnoznatosedogaa.Akol i
jenikmislidabiidaljetrebalidolazitinaterapiju,nje
govomiljenjeprihvaajukaonedvojbeno.Misledase
neto sigurno dogaa. Neka mi je osoba nedavno
napisala u pismu:Kad sam natjerao svoga terapeuta
da mi objasni zbog ega se nita ne mijenja, rekaoje
kakojesasvimuredukrozcijeliivotimatiplaenog
prijatelja. Nikada mu se vie nisam vratio, ali tek na
kon etiri godine!
Kadserevolucijasamopomoiupotpunostiostva
ritekadjeveinaljudinauiizaponujedninadru
geprimjenjivatiovukorisnumetodu, hoeliprofesio
nalnaterapija uopeviebitipotrebna? Mislimda e
strunapomouvijekbitipotrebna. A l imoratebiti
boljaodonogatoobiniljudimogu uinitikadnau
enekeodreenevjetine.Jertadaenepogreivozna
tiodreditijeliimstrunjakpomogaoilinije.
22

ovjek mora iskuati stanovit broj terapeuta (ali

svakoga kroz nekoliko terapija, a ne godinama!) kako
bi uspio pronai onoga koji e mu uistinu pomoi. To
ete moi uiniti kad upoznate nepogreivo tjelesno is
kustvo promjene.
Moj pristup terapiji, kao ipristup nekih od mojih
kolega, temeljitoje promijenila spoznaja o tome daje
taj kljuni unutarnji in mogue nauiti. Kad mi se lju
di obrate za pomovie se s njima ne uputamu bes
konane razgovore. Naravno da njihove osjeaje ne
analiziram iskljuivo intelektualno to nikada nisam
ni inio. Ne putam ihni da vrite iste rijei i da u gru
pamaradeneprestanonaistimstvarima,kaotosedo
gaa u nekima od novijih terapija. Mnogi ljudi mogu
stupiti u dodir s vlastitim osjeajima ali to tada ui
niti? Svakako imaju osjeaj, ali se ti osjeaji ne mi
jenjaju.
Fokusiranje je korak koji slijedi nakon otkrivanja
vlastitih osjeaja. Ono se odnosi na drukiju vrstu unu
tarnjepozornostipremaonometoseupoetkuosjea
kaonetonejasno.Tadatonejasnodolaziuariteipu
tem stanovitih unutarnjih koraka koje u vam izloiti
mijenja se na razini tijela.
Drugo vano otkrie jest da je taj proces stvarne
promjenevrlougodan.Uinkovitiradnavlastitimpro
blemima nije oblik muenja samoga sebe. Procespro
mjene koji smo otkrili tijelu je prirodan, pa ga tijelo ta
kvim i osjea. Kljuni korak odvija se ispodbolne razi
ne, u osjetima tijela koji su na poetku nejasni. Isku
stvo kako neto izranja s te razine osjea se kao olak
anje i ponovno oivljavanje.
S ovoga novog stajalita, tradicionalne metode ra
danasebisagledavajusekaometodekojesuuglavnom
usredotoene na bol. Ljudi ulaze u bolne osjeaje i ne
prestano ih ponavljaju, ne znajui kako bi iskoristili

usmjerenje i snagu tijela koji su okrenuti ivotu i po

svojoj naravi pozitivni. Na taj nain ljudi ostaju onak
vima kakvi su i bilite sebe neprestano povreuju. Je
dnoje od najvanijih novih naela to toje proces pro
mjene ugodan. Doima se kao udisanje svjeega zraka
nakontoste dugovremenaproveliuzaguljivoj pro
storiji. Onoga trenutka kad se vie ne osjeate ugodno,
zastatetei napraviti mali korak unatrag.
Tu vanu vjetinu nijejednostavno objasniti. Mno
gim ljudima to uspijeva tek nakon stanovita iskustva.
S druge strane, onaje mnogojednostavnija od dugo
godinje borbe sa starim problemima, koja e se moda
okonatisboljimrazumijevanjemsamogasebe, alibez
ikakve promjene, koja e vas moda dovesti u dodir s
osjeajima, ali nee biti sposobna navesti ih da se pro
mijene, pokrenu i razrijee.
Koliko god mi je u poetku bilo teko prihvatiti
tvrdnje iz istraivanja kako psihoterapijski posao, za
pravo, ne obavljaterapija, rezultatiistraivanjanikada
ne mogu povrijediti. Oni pokreu naprijed. Ako terapi
ja kakva sada postoji ne obavlja svoj posao, tada valja
promijeniti terapiju.
Najradosnija vijest od sviju je ta to ovaj proces
promjene moemo ugraditi u cjelinu drutva, jer on vi
e ne spada samo u podruje odnosa lijenika i paci
jenta kojimnogokota, akatkadvrlomalodajezauz
vrat, Sadakadznamodaseunutarnjiinmoenauiti,
poduavatemonesamopacijentekojidolazenatera
piju, nego i sve druge ljude. Otkrili smo da ga moemo
poduavati u okviru obrazovnog sustava, u crkvenim
grupama, umjesnimcentrimaiumnogimdrugimok
rujima. Svatko moe koristiti unutarnji proces. Isto
tako ljudima moemo pokazati sasvim osobite naine
na koje e takvim postupkom pomoi jedni drugima.
Prije nego to ponem objanjavati toje to unu
tarnji in, elim vas neto zamoliti. Na neko vrijeme
24

odloitenastranusvetoznate opsihoterapijiiliunu
tarnjim procesima. Namjeravam vam pokazati neto
to se razlikuje od onoga uobiajenog stupanja u do
dir s vlastitim osjeajima. Nije rije ni o bezsadraj
nom spokojstvu meditacije. Bez obzirajeste lipsihote
rapeut, pacijent ili inteligentan laik, unutarnji vamje
invjerojatno sasvim nepoznat. Unutarnja oprema ko
ja vam je potrebna da biste mogli obaviti spomenuti
in nalazi se u svakome ljudskom biu, ali je veina
ljudi ne koristi. ini se daje mali broj ljudi povreme
no intuitivno koristi, ali najvjerojatnije nikada niste
promiljeno pokrenuli taj proces, kao to nikada niste
bilisvjesnidatakvamogunostpostoji. Otomesetek
nedavno poelo raspravljatiu strunoj literaturi.
Neki ljudi unutarnji proces naue prilino brzo,
dok je drugima potrebno nekoliko tjedana ili mjeseci
strpljivogaunutarnjeg oslukivanja ivjebanja.

25

Promjena

Proceskojemuuvas nauitiu ovoj knjizi, taj unutar

njiin,savrenojeprirodan.A l ibuduidanajezikne
sadririjeikojimabihga opisao, moraosamihizmi
sliti.
Processamnazvaofokusiranjem.Utomeprocesuvi
dolazite u dodir s osobitom vrstom unutarnje svjesno
stitijela.Tusvjesnostnazivamosjetilnidojam.
Osjetilni dojamnajee nijejednostavnoprisutan,
on se mora oblikovati. Morate znati kako ete mu do
pustitidaseoblikuje, obrativipanjunanutrinusvo
gatijela. Kadsepojavi, u poetkuje nejasanimaglo
vit.Uzpomostanovitihpostupaka moetegadovesti
uarite, aujednoipromijeniti. Osjetilnijedojamtje
lesni osjeaj stanovitogaproblemailisituacije.
Osjetilni dojam nije emocija. Emocije prepoznaje
mo.Znamokadsmobijesni,tuniilizadovoljni. Osje
tilni je dojam neto to u poetku ne prepoznajete
neodreenjeimutan.Osjeatedajesmislen,aligane
poznajete. Tojetjelesni osjetznaenja. Kadse nauite
usredotoivati, otkrit ete da tijelo koje otkriva svoj
vlastitiputprua ivlastite odgovore na mnoge proble
me.
Taj proces izazivapromjenu.
U fokusiranju terapeut nijeprijekopotreban. Visa
mi, iliusuradnjisprijateljemkojiznakakoikadatre
ba utjeti, moetepostiirezultatefokusiranja.
26

Najvanije pravilo kojega se treba pridravati, za

terapeutailiprijatelja, kojipomaenekomeprifokusi
ranjujestda se nemijea usamproces. Veina terape
uta rado vjeruje kako rezultate izazivaju upravo oni, a
ne proces koji se odvija u pacijentu. Terapeuti mnogo
togamogupruitiistogamisledajetoisasvimdovolj
no.Uvijeksejavljasnaanizazovdapokuajuralani
tionotopacijentgovori, danagaaju onaravistano
vitoga problema, da dre predavanja ili pokuavaju
preurediti situaciju u kojoj se pacijent nalazi.
Alisamo vaetijeloznakojisuvaiproblemiigdje
se kriju nevolje. Da samja va osobniterapeut, odupi
raobihsesnanomeizazovu danetoustvrdim kao
da o vaim problemima znam mnogo vie nego vi sa
mi. A l i ne bih ni vama dopustio da govorite. Nauio
bih vas kako se uspjeno fokusirati, a onda bih vam
praviodrutvodokvitoinite.Jobihnekestvariura
dio, a onjima u vamgovoritikasnije.
Sada mi dopustite da iznesem nekoliko primjera o
iskustvima nekihljudi s fokusiranjem.
Poslijeuvambriljivoobjasnitisvakiodestkora
kaodkojihsesastojifokusiranje.Kadihuspjenopro
ete u tijelu dolazi do tjelesne promjene, do tjelesno
gapomaka.Tadaevamproblemdjelovatidrukije.U
sljedeimvasprimjerimajoneu poduavatikoraci
mafokusiranja. Samouvamprikazatidokakvihpro
mjena moe doi sa svakimtjelesnimpomakom.
Obratite panju na to da se priroda problema mi
jenjasa svakimpomakom. Ne stupiteliu dodirsdub
ljomtjelesnomrazinom, koja na poetku uvijek djelu
je nejasno, ostalibiste zaglavljeni u mislima i osjeaji
ma oproblemu kakavse on doima na poetku.

MLADAENA KOJAJE VJEROVALA

DAEJOJSMRTDONIJETISPOKOJSTVO

Faymije telefonirala sredinom poslijepodneva. Cijelo

jejutrohodalagradskimulicamarazmiljajuiosamo
ubojstvu. ivotjeprevieteak,reklaje,uistinuos
jeajui da je dola do krajnjih granica iscrpljenosti i
oajanja. Kakva korist od takvoga ivota? Kamo e
me odvesti?
I prije sam razgovarao s Fay, tako da sam donekle
bioupoznatsnjezinimivotom.Bilajeprivlanaena
od otprilike dvadeset osam godina. Nekoliko godina
prije togaprekinulajevezu smukarcemkojegajeja
ko voljelanazvat u ga Ted. Ni prije niposlije niko
ganijevoljela.OtkadjeTedotiao,vrijemejeprovodi
lasmnotvommukaraca,upotrazizanekimdrugim
Tedom.A l inijegauspjelapronai.
toje to tako loe? upitao samje. Umirite se
na trenutakkakobistevidjelitoje totolikoloe.
Bre nego tomise svidjelo, aliipaknakonnekog
kratkograzdobljatiineFayjeodgovorila: Nisamdo
bila mjesenicu. Plaim se da sam trudna.
Posljednji put kad smo razgovarali ispriala mi je
da se sastaje s mukarcemkogaje smatrala dosadnim,
ukoenim i bezosjeajnim, kojega nije zanimala ona
kao osoba nego samo kao seksualni partner. S tim je
mukarcemprovelavikend.
TolikominedostajeTed! plakalajeprekotelefo
na.Asadamikasnimjesenica.touuinitiakosam
ostalatrudna? OBoe,toesedogoditisamnom?
Osjetio sam da su ponovno prevladali njezini uz
nemireni osjeaji. Bilojojje teko ostatismirenom, s
panjom usmjerenom prema unutra, kao to to zahti
jevafokusiranje. Bilaje opsjednuta bolnim emocijama,
umjestodapokuapronaionomjestounutrini,odno
sno osjetilni dojam.
28

Zamolio samje dapone s onimtonazivampr

vim korakom fokusiranja. To je kad privremeno gd
gurneteproblemena stranu, sloite ih na hrpu, odma
knete sekorakunatragipromatrate ih. Na nekinain
tonalikujeulasku uprostoriju toliko pretrpanu namje
tajem, kartonskim kutijama i starudijom da nemate
gdje sjesti. Tada morate odgurnuti te stvari kako biste
raistili malo prostora ujednome uglu. Naravno, ni
steisprazniliprostoriju. Sveonotovamjeiprijesme
talo, problemi, idalje su ondje. A l isadabarempostoji
jedno isto mjesto na kojemu moete stajati.
Sada samo napravite korak unatrag, uzmite jed
nupojednu lou stvaristavljajteje nahrpu. Jednupo
jednu.Pokuajtevidjetitojetozbogegaseosjeate
loe.
Raistilajeprostor.Otkrilajedapromatradvave
likaproblema:jedanjebiotajtojeeljeladajojseTed
vrati,adrugibijaestrahodmoguetrudnoe.
Kojijeproblemtei? upitao samje.
Najvie me boli to to Ted nije sa mnom, rekla
je, ponovo zaplakavi. Ta osamljenost... Nemamni
kogakomebihseobratila... Nemaniega.
Zapoinjaojejojedanuznemirujui, samorazor
ni,osjeajninapadaj pasamjeprekinuo. (Kadsenau
itefokusiratiprekidatetesamisebenauvelikeslian
nain.) Zatosenebistespustiliunutra,rekaosam,
kakobistemoglividjetitojenajgoreodsvega?Samo
nekovrijeme ostanite mirni. Pronaitenejasantjelesni
osjet svega toga zajedno.
Znalajetotreba uiniti. Iprijejeradila fokusira
nje. Ako upitate zbog ega samjoj ondaja uope bio
potreban zato nije jednostavno sjela i poela sama
raditi fokusiranje odgovorje vrlo jednostavan: lake
je kadje prisutna i druga osoba, ak i akoje ta druga
osoba samo prijateljski glas preko telefona. To osobito
29

vrijediakostese,kaotojebiosluajsFay,nalizaro
bljeniuzamciemocijaizkojihse,kakovamseini,ne
moete osloboditi. Dogodi li se takvo to, nerijetko
vamje dovoljno da vam neiji prijateljski glas kae:
Dobroje.. Sada samo sjedniinekovrijeme budi mi
ran....Prijateljmoe prekinuti nalet emocija ako sa
mi to ne moete uiniti.
Oslukivaosamtiinusdrugestranetelefonskel i
nije, dokje Fayprolazilakrozdrugikorakfokusiranja.
Dolazilaje u doticaj sa svim onim osjeajima koji su
pratiliinjenicu daTedanema pokraj nje. Kodvrlois
kusnih praktikanata, kakva je bila i Fay, ti se koraci
stapaju jedan u drugi i postaju jedan jedini korak,
upravo kao to vjet igra golfa ili skaka s motkom
mnotvo odvojenih tjelesnih pokreta stapa u jedan
glatkipokret.Pronaaviosjetilnidojam,osjetilajenje
govukvalitetutepronala kljunurijeatojerije
koja savreno odgovara onome to se dogaa. (Trei
korak.) Konanoje usporedila rijeiiosjeaj, otkrivi
da odgovaraju jedni drugima.
Zapravosesvevrtiokobijesailineegatakvog,
reklaje. Ne znam... kao da sambijesna... na... Zbog
ega bih bila bijesna?
Trailaje intelektualnu analizu i od sebe i odme
ne. Nisamjojje pruio. Fokusiranje izbjegavaanalizu.
Isto sam joj tako pokuao pomoi da se ni sama ne
upustiuanaliziranje.Rekaosam: Vratitesedoosjetil
nog dojma izapitajte ga toje taj bijes.
Postavljanje pitanja peti je korak fokusiranja. Iz
ravno je zapitala osjetilni dojam o emu je rije u to
me bijesu.
uosamnjezinuzdahkadje to uinila. Znao sam
da se iznutra neto pomaknulo. Za onoga tko radi fo
kusiranje pomak je odreeni tjelesni osjeaj nekakve
promjene ili unutarnjega pokreta, kao da se neto na
peto opustilo.
30

Nakonjojednogarazdobljatiinejerekla: Bije
sna sam na sebe. O tome je rije. Zbog toga to sam
spavalastolikimmukarcimakojenisamvoljela,pre
makojimanitanisamosjeala.Analizajojnebipru
ila takav odgovor. Umjesto daje o tome razmiljala,
odgovorje izronioizosjetilnoga dojma.
Ponovno smo proli korake fokusiranja, ekajui
jo jedan pomak prema razrjeavanju problema. Po
makjekad se osjetilnidojampromijeni, makarisamo
malo.
Nakonjojednogarazdobljatiineijojednogko
raka rekla je: Dio toga jest da sam bijesna na sebe
zbogtogatosamspavalasRalphom,tosamsemoda
dovela u nevolju moda i pobaaj. Mislim da sam po
kvarenazbogtogatospavamsmukarcemdokojega
minije stalo. Jojedan dubokiudah.
Katkadeseuinitidajepomakrazjasnioonoto
se pojavilo kao rezultatprethodnoga pomaka ili e ga
tekobjasniti.Toseupravosadadogodilo,kadjeshvati
la da se smatra pokvarenom a taje spoznaja rezultat
prethodne. A l ijesljedeikorakpromijenio cijelipret
hodni niz. U fokusiranju ovjek mora prihvaati ono
todolazi.estosedogaadaonototijelosmatraslje
deim ne bismo logino oekivali da e i biti sljedee.
Ufokusiranjusetoestodogaa.Onojenepredvidlji
vo i arobno.
Reklaje: Javilasenekavrstatekeobeshrabreno
sti.Nakonnekogvremenataj seosjeaj tekeobesh
rabrenosti otvorio i izronile su potankosti. To se od
nosinasveonemukarcedokojihminijestalo.Prema
njimaneosjeamnikakvuseksualnuprivlanost.
Nekovrijemenijegovorila.uosamkakojezase
be proaptala rije obeshrabrena, kao daje iskuava.
Oiglednotarijenije sasvimodgovarala osjeaju,jer
se doimalo kao daje njome nezadovoljna. Ponovnoje
31

provjerila osjeaj kako bi vidjela hoe li iz njega izro

nitiprikladnija rije. Pokuavalaje pronai rije koja bi
odgovarala osobnomtjelesnom osjetu.
To je Fayino iskustvo uobiajeno pri fokusiranju.
Kad promjena zapoinje djeluje neobino i tajanstve
nonepotpuna. Dajevampoticaj zapomak, alivizna
te (vae tijelo zna) da je mogu jo potpuniji pomak.
Ostajeteusklaenistjelesnimosjetomiekatedaseta
kavpomakdogodi.
Iznenada je rekla: Iscrpljena! Olakanje se jasno
ulo u njezinu glasu. Dogodio se potpuni pomak. O
tomeje rijeiscrpljena sam. Osjeamkao da u osta
tak ivota provesti idui od jednog dosadnog mukar
ca do drugoga, nikada nita ne osjeajui prema njima,
aliistotako nikada ne doputajui sebi da prestanem
pokuavati. Vidim sve te mukarce ispred sebe, sva ta
bezizraajna lica, redovi i redovi mukaraca odavde do
kraja moga ivota. Osuena sam na to da seksualno ni
ta ne osjeam i toje to.
ekaosamdavidimhoelijonetorei. Oigled
no je osjeala da je ovo fokusiranje postiglo ono to joj
je u tome trenutku bilopotrebno,jerje iznenada rek
la: Sada se osjeambolje. Kakvog li sam se samo tere
ta oslobodila!
Oslobodila? Razumnome bi se promatrau uinilo
da se niega nije oslobodila. Problemi koji su postojali
kad me nazvala, problemi koji su je natjerali u blizinu
smrtiidaljesupostojali.tojezapravopostiglafokusi
ranjem?
Promijenilaseiznutra.
inilo se daje rije o osamljenosti. S prvim poma
kompokazalo se daje bijesna na sebe, a sa sljedeim
dasesmatrapokvarenom.Tadasepojavilotekoobes
hrabrenje. S osjeajem tjelesnog oslobaanja pokazalo
se da je rije o uvjerenju kako vie nikada nee imati
32

seksualnihosjeaja. Utrenutku dokje osjeala taj pos

ljednji pomak on se u njezinu tijelu promijenio.
Utakvometrenutkuovjekjonemoeznatikak
ve su se svepromjene dogodile. Kasnije ebitipotreb
nomnogovieciklusafokusiranja.A l ipromjenaseod
vija u tjelesnom pomaku. Do nekih promjena dolazi
akiupukomtjelesnomosjeajuolakanja,kadsedu
boko u nutrini tijela osjeti i dotakne problem.
Kadmejenazvalatelefonom, loisujoj seosjeaji
irilicijelimtijelom. Cijelojujetijeloboljelo.A l isada
jepronala tono mjestona kojemu seproblemnalazi
iproblemsepromijenio. U ostalomdijelu njezina tije
lanestalojeboli.
Fokusiranje joj je pomoglo u razdoblju oajanja.
Sljedeih mjeseci nastavila je s fokusiranjem i unutar
njimpromjenama. Konano se njezin seksualni ivot,
kaoinekidrugibolnividoviivota,poboljao.Tadaje
vefokusiranjepostalodionjezinaivota. Nijeviebi
lo samo terapeutsko sredstvo koje se koristi u kriznim
razdobljima, negojepostalonetotosekoristisvako
ga dana, utjean i poznat dio svakodnevnoga postoja
nja.
MUKARACKOJIJEOSJEAO
DANIJEDOVOLJNODOBAR

Fred,kakouganazvati, uelucujegotovouvijekos
jeao vor, napetost koja nikada nije potpuno presta
jala.
voruelucupovremenosepogoravao. Osobito
gajejakoosjeaoonogadanakadseprviputuspjeno
fokusirao.
Taj je dan za Freda zapoeo vrlo loe. Sukobio se
sa efom.
Fredjebiozanimljivmukarackojijeradioupro
izvodnoj tvrtki na prodajnom odjelu. Tvrtka vie nije
33

radila onako dobrokao u prethodnomrazdoblju. Fred

jevjerovao dabiprodajumogaopoboljatipreustrojem
prodajne politike, pa je sastavio i detaljan plan. Zbog
togaje osjeao daje njegov posao kreativniji. Planje
obuhvaao prilino temeljitu promjenu u openitim
prodajnimnaelimatvrtke, aupravojeta predloena
promjenaizazvala sukobizmeuFredainjegova efa.
Emocionalne posljedice toga sukoba spustile su se
uFredoveludaciondjeostalecijelogadana.Teveeri,
nakonposla,pokuaojesasvimonimpoznatimpristu
pima kojizapravo uope ne uspijevaju.
Pokuao sije oitatibukvicu: Saberi se! Doputa
dateuznemirujutakositnestvari.Uzdigniseiznadto
ga.Ostanismiren!
Nakon toga predavanja, Fredovje eludac i dalje
biosvezanuvor.
Pokuaojeponovnoproivjetisukobrazmiljajui
o njemu: Kadje on rekao ono, trebao samrei ovo.
Naravno, toje samo povealo emocionalnu napetost.
Iskuaoje i varku: pokuao se pretvarati da pro
blemnepostoji. Zapravosenitanijedogodilo, re
kaoje samome sebi. efjeidalekoprije ovoga danas
znaomojestajalite,ajasamznaonjegovo. Ovajsukob
nitanijepromijenio. Samosmootvorilikarte, azbog
togabih se trebao osjeatibolje, ane loije. Naravno!
I osjeam se dobrol
A l ieludacutonijepovjerovao.Idaljejebiosve
zan u vor.
Fredjepokuaoanaliziratisituaciju. Njegova su
shvaanjavezastarjela,ovisanjeostaromnainuobav
ljanjaposla iboji sepromjene. To mujemana. Mojje
nedostatak da se zapravoplaim starijih autoritativnih
mukaraca...
Ni nakon toga pristupa eludac mu se nije opus
tio.Analizaosobnihproblemamoglabibititona.A l i
34

uvelike se razlikuje od pristupa koji se sputa duboko

unutra i u kojemu se izravno osjea to se.dogaa.
Kad su svi Fredovi pokuaji poboljavanja raspolo
enja doivjeli neuspjeh, otiaoje do bara i popio ne
kolikopia. A l i od toga se osjeaotekneznatnobolje.
Idaljejeuelucuosjeaoonajistivor, samotojebol
bio donekle zamagljen zbog alkohola.
Kasnije te noi, kad je prolo djelovanje alkohola,
pokuaoje napraviti fokusiranje. Tuje metodu nauio
odmenenekolikotjedanaprijetoga,alijedotadanije
uspijevaodobronapraviti.Tejenoisjeonarubkreve
ta i otkrio da to moe uiniti.
Evo to mije ispriao:
Prekinuo sam unutarnji tokmisli, iskljuio (iliba
rem priguio) sva predavanja i pokuaje da intelek
tualnoobjasnimtomisedogaa,kaoisvedruge
glasove kojisu odjekivaliumojoj glavi. Spustio sam
pozornostprema unutra,nesamododananjega
sukoba sa efom, nego sam pokuaopronai osjeaj
sviju onihstotinu potankostikoje okruuju taj su
kob,svesvojebrigeupogleduposlaibudunostite
onoga to u uiniti sa svojim ivotom.
Taj je opsean, nejasan osjeaj ono to nazivam
osjetilnim dojmom. Tada je potraio sutinu osjetilnog
dojma. Osjetioje nejasnu nelagodu.
Zapitao sam se to je najgore u tome. Gdje me
najvie boli. Pokuao sam shvatiti kvalitetu toga osje
aja. Bioje toliko neobian da ga nisam mogao nave
sti da 'progovori'. Bio je to osjeaj neega to nije na
svome mjestu, nekakva vrsta osjeaja koji bi vas mo
gao obuzeti kad biste pogledali sliku koja ukoso visi na
zidu ili knjigu postavljenu naopako na polici s knjiga
ma osjeaj da neto nije sasvim kako treba biti.

ekao sam da se pojave rijei. Pojavile su se rije

i izvan neega i odbaen, ali kad sam provjerio
odgovarajuliosjeaju,otkriosamdamuzapravonisu
sasvim odgovarale. Bile su vrloblizu, imao sam osjeaj
da mije neka rije na vrhu jezika, kao osjeaj koji mi
sejavljakadgledamkviziznamdaznamodgovor,ali
ga ne mogu izgovoriti.
Nikadaprijesfokusiranjemnisamstigaotakodale
ko.Nikadanisamimaotajosjeajbezznanjatajosje
tilui dojamokojemu neprestanopriate. Ovoga sam
putaznaodagaimam.
Tada samotkriotu rije. Bilajeto rijeneprikladan!
To je bila moja rije. I osjetio sam kako se onaj
vor,ononapetomjestoumenioputa.Istogasamtre
nutkatoshvatio.
Fredunijebilopotrebnodanapraviposebankorak
postavljanjapitanja.Tjelesnipomakiotputanjepojavi
lisuseistodobnokaditarije.
Neprikladan: tojebila ta rijekakojuje tijelo os
jetilo kojaje opisivala sve njegove postupke na po
slu: njegove razraene planove za preustroj prodaje,
njegovesukobesaefom,sve.Sveje to bilo nepriklad
no,jertajposaonijebioposaokojijeFredusvomei
votu uistinu elio raditi.
Dugoje vremena vjerovao kakoje odavno napu
stiosvesvojemladenakesnove,vjerovaojekakoihje
prerastao i u zrelosti postao praktian. Ali sada, u to
me tjelesnom pomaku, u tome osjeaju otputanja
unutarnjega vora, znaojedaseuzturijeneprikla
danpojavilojoneto.Svejetosaznaoujednomje
dinomnaletu.
Evotojeshvatio:
Zbogplanaopreustrojuuznemiriosamsestoga
tosamsenadaodaetajplanpoboljatimojivot.
36

Naravno,zbogtogasamseglupoponaao. Mome
jeivotupotrebnonetomnogoveeod toga pla
na.Totadanisamznaoizbogtogasamnaposlubio
vrlo naporna osoba. Kao da samreagiraosa svom
tomgolemomosjeajnom snagomkojanijepripa
dala tomeposlovnomplanu. Snaga mojihosjeaja
bilajeneprikladnauodnosunatajplan, pasamse
stoganaposluneprikladnoponaao.
Naravno, nanekisamnainznaoda mijedo
togaplanastalozbogtogatobih,kadbiseonost
vario,mogaoosjeatidaradimnekakavstvaralaki
rad.Alinisamznaokakosamdopustiodatajplan
postanecijelimojivot,onajdioivotakojinikako
nisam uspijevao ostvariti. Nije udno to nisam
mogaoostatihladnokrvan.
Frednijeznaotojesveuloioutajplan,alijenje
govo tijelo to znalo. Jedino gaje trebao zapitati.
Do takvoga rjeenja Fred nikada ne bi mogao stii
analiziranjem, djelomino i zbog toga toje mislio da
veznaodgovore.Dajenetkoodnjegazatraiodaraz
misli otome, mogaobi odgovoritikako bimu taj plan
pomogao da bude stvaralaki usmjerena osoba kakva
jeeliobiti.Taj bigajednostavaniistinitodgovorspri
jeio da stupiu izravan dodir sa stvarnimnainomna
koji se problem oitovao u njegovu tijelu. Isto tako,
Fred do rjeenja ne bi mogao doi analitikim putem
zbog toga to mu je um bio previe zaokupljen misli
ma o potankostima i o ljudima na poslu.
Fredova se pria o fokusiranju odnosi samo na tu
nokadjepopustilanapetostu njegovuelucu. Prijeko
jepotrebnoprimijetiti,kaoiuFayinomsluaju, daFred
jouvijekupraktinomesmislunijerazrijeiosvojpro
blem. A l isada e biti objektivanna tome neeljenom
poslu, bit e oputen u pogledu plana o preustroju.
Svakako e nastaviti zastupati svoj plan jer je uistinu
37

dobar,alibiteustanjusasluatiprimjedbedrugihlju
diismirenoezdruitisvojeidejesnjihovima.
Takavje stav odmah doveo do smanjivanja nape
tosti na poslu. Tjelesnije pomak izazvao i neke druge
promjene. Neto se u njemu oslobodilo kadje rije o
mijenjanjuvlastitoga ivota. EvokakotoFredopisuje:
Shvatiosamdametajposaonikadanebimogao
zadovoljitiaknikadbimojplanbioprihvaen,ali
osjeaosamsebolje.Nakontakvogauvida trebao
sam se osjeati obeshrabreno. Svakako ne mogu
tektakopromijenitinainivota. Nijeda otome
veiprijenisamrazmiljao.Alinanekisenain
opustioionaj diomenekojemujepotrebnoneto
drugo.Bilojetocijelovrijemeumeni,nekaglad
zaivotom.Njuvienemoramograniavatiuskim
okvirima.Neznamzato,aliumenipostojineto,
neko sitno uzbuenje koje mi govori: promijenit
emo se! A ja jo ne znam kako. Kad bih bio
iskljuivoobjektivan, osjeaobihsesasvimobes
hrabreno.
Naravno, za promjenu ivota potrebni su i neki
praktinikoraci, ne samo fokusiranje. Amoraojejo
neko vrijeme raditi fokusiranje kako bi se suoio sa
strahovima i drugim unutarnjim preprekama, ba kao
to je morao poduzeti i neke vanjske korake. Fred u
poetku nije znao kakve e unutarnje i vanjske pro
mjenemoratiuiniti.A l iodtenoiprednjimseotvo
riopotpunonoviivot.Kaotosepokazalo,biojespo
soban upustiti se u ostvarenje svojih novih interesa a
da nijemoraopotraitidrugiposao.
A l itojeFredovdaljnjirazvoj.Modabinekadru
gaosobapromijenilaposao.Netkotreimogaobiprona
iolakanjejednostavnoutometomuvienijepotre
bnodaseplanopreustrojuodvijatonoonakokakoga
38

jezamislio.Fokusiranjenajeevodiovjekaudublje
razine, alikatkad suone usklaeneinije impotrebna
nikakvadrugapromjena.UFredovusluajuotvoriose
noviivotnismjer.
Dasugaprijefokusiranjaupitalidaopiesvojpo
sao, mogao je odgovoriti: Taj oajniki vaan posao
kojimiuelucustvaravor.Sadabigamogaonazva
tiposlomukojemu sudjeluje tekmalidionjegove oso
bnosti.
Istiposao.Istiovjek, aliovjekspotpunonovim
stavompremaciljevimauivotu, aponajviespotpu
no novim stavom prema poslu.
DJEVOJKA KOJA SE PLAILAKOLEDA

KadsamprviputsusreoEvelyn,dolajeuChicagona
sastanakgrupeljudipodnazivomPromjene, ukojojsu
svibili dobrodoli. Ta se grupa bavi fokusiranjem. Slu
aju jedni druge i pomau jedni drugima na razliite
naine.
Evelynu svomeivotunijeosjealapostojanjebi
lokakvesvrheinijeimalanikakvihciljeva.Nitajeni
jezanimalo.Radilajeposaosaskraenimradnimvre
menom, alinije imala pojma kakavbijoj posao odgo
varao.
Osjeala se seksualnoiskoritenom, kao dau od
nosimakojejeimalanijedoivljavalastvarnoseksual
nozadovoljstvo.Bilajedebela, oisujoj bilebezsjaja
ibilajetuna.Istojetakobilaiiznimnotiha.
Nekiodljudiijasamizvjeaofokusiranjunaveo
iskojimasamradiotumetoduupoetkusemogudoi
matikaobeznadnisluajevi. A l i fokusiranjese odvija
u nutriniosobe. Ondje se otkrivabogatstvo. Fokusira
nje e vampokazati tobogatstvo i.u vama iu drugim
ljudima. Jednomkadgapostanete svjesni, vievamse
39

nijedna osoba nee initi beznadnom. Zapravo, nitko

se vie nee doimati kao stanovit tip osobe, jer to su
svesamopovrne iprivremeneljudske osobine.
To mineprestano dokazuju ljudikoji dolaze na sa
stankegrupePromjene.Netkotkomiseupoetkuuini
kao da pripada odreenoj kategoriji ljudi i da je uni
ten, beznadan, ravnoduan, dosadankasnije se po
kae sasvim drukijim, bogatim i arobnim.
Sjeam se svojih prvih dojmova o Evelyn. Dok se
pokuavala fokusirati redovito ju je sluala ena ime
nom Lori, ali Evelyn bijae teko sluati. Nije imala
uope nikakvih osjeaja. Mogla je govoriti samo o
vanjskim stvarima, situacijama i drugim ljudima. Po
stajalajetjeskobnazbogtogatounjoj nijebilonikak
vih osjeaja.
Nekolikoje psihoterapeutskih kola i grupa poku
alo pomoi Evelyn, ali bez ikakvih panje vrijednih
rezultata. Konano su svi odustali od njezina sluaja
kao beznadna, iakojoj to nitko nije objasnio na takav
nain.
Lori nije namjeravala odustati od Evelyn, pa je za
traila pomo od druge ene, Nancy. Njih su dvije za
jednopomogleEvelynshvatitida tjeskoba koja sejav
ljalazbogtogatonijeimalaosjeajasamaposebipred
stavljaosjeaj.
Svi su sluali Evelyn i prilino sujoj redovito, tije
kom nekoliko mjeseci, pokuavali pomoi pri fokusira
nju. Kako bih te razgovore mogao objaviti u ovoj knji
zi,ljudeizgrupesamzamoliodasnimenekaodfoku
siranja koja su radili; meu snimljenim razgovorima bio
jeijedanrazgovors Evelyn. Onamije dopustila da u
knjizi objavim jedan osobiti tretman fokusiranja koji je
doveo do velikih promjena.
U vrijeme kadje dolo do toga razgovora, Evelyn
se ve bila promijenila. Pokazalo se, primjerice, da je
40

pametna te da preciznou mislioca moe razlikovati

svoje osjeaje. U njoj se krilo mnotvo stvari koje su bi
le potpuno drukije od prvobitnoga dojma. U tome
najvanijem fokusiranju Evelyn je razmiljala o svome
obrazovanju.
Pretpostavljam da bih se trebala upisati na koled,
reklaje. Svimigovoredabihtrebala.Vjerojatnojeto
dobarsavjet. Hou rei, znamda tomoramuinitiako
elimraditi nekakav zanimljivposao. A l ijednostavno
neelim.
Na trenutakje zastala, a onda nastavila: Stvarje
utomedabihsemoralaodreisvegadrugoga,naipo
sao s punim radnim vremenom da mogu plaati koled
i, zapravo, nebihimalavremena niza to drugo. Sve
bibilo napetoi...
Zaustavila se. Shvatila je da samo pria o proble
mu, ponavljajui ve poznate razloge kojihje odavna
svjesna. Trebalaje biti tiha da bi se mogla fokusirati i
bez rijei ekati kako bi vidjela to e se pojaviti.
Uzdahnulaje i dugo utjela. Konanoje progovori
la: Pa, uope nije rije o tome tobihmorala raditii
to ne bih imala vremena. Poela je plakati. Rije je
otomedajepotrebno takomnogovjereilineegatak
vogkakobihpovjerovala dataj diosebemogushvati
tiozbiljnomislimnaonaj misaonidio,znate.Mozak,
stvaralatvo... elim se druiti s ljudima koji razmilja
ju, volim itati i razgovarati i postavljati pitanja, ali da
bihtaj misaonidio sebe shvatila ozbiljno...
Postiglajeprvipomak.Nekasenapetostunjoj opu
stila, a pla bijae opipljiv pokazatelj toga oputanja.
Uslijedilajejojedna stanka, a zatim i sljedeipo
mak. Kao to se u fokusiranju nerijetko dogaa, dola
zidopromjenesmjera,dodajesenovadimenzija.Uver
balnome smislu taj novi smjer moe biti proturjean
onometojedotadareeno.
41

Pa, nije ni o tome rije. Hou rei, nije rije o to

me da ozbiljno shvatim taj misaoni dio sebe. To bih
mogla uiniti, ali stvarje u tome da bimi kolovanje
jednostavno smetalo pri tome. Sprijeilo bi me da to
uradim. Zbogtogamijekolauvijekbilatakobolna st
var.Kaodasamtolikonesigurnautomogulisebesh
vatiti ozbiljno da su mi potrebni uitelji koji bi mi rek
li da sumojezamisli dobre, kao da su mipotrebni lju
di koji bi mi rekli: 'Da, s tobomje sve u redu, moe
razmiljati'. A l i uitelji to nikada ne rade. Nitko nika
da nije uope elio taj dio mene. Uvijek su me slali da
obavljamzadatkeineke drugestvarikojesunjimabi
le vane, stvari za koje nije bilo potrebno razmiljanje.
Stoga sam se na neki nain morala prisiljavati da se
vratimusebe.Mojjemisaonidiomoraoostatiskriven
jerganitkonijeelio.Kaodanisamsmjelaizaiusvijet.
Tako osjeam i povratak kolovanju. Toje osjeaj, zna
te, kao da ne smijempustitisebe da izaem.
Izmeu razliitih ciklusa uvijek je na vrpci tiina
dok se Evelyn fokusira. Kad doe do pomaka u odno
sutijelapremaproblemu,tadaEvelynponovnoprogo
vara. Ono to sada govori o problemu sasvimje razli
ito od onoga prije. Ponovno uti fokusirajui se. A l i ne
radisamo na problemu okojemuje govorila. Umjesto
toga, fokusira sena cjelovitidojamnelagode, nanov
inejasantjelesniosjetonogatojejouvijekostalone
razrijeeno. Na taj nain se ne ograniava na misli i os
jeaje povezane s problemom od kojegaje poela.
Obratitepanjudaseproblem, odnosnoonotose
doima kaoproblemu stanovitomtrenutku, mijenja sa
svakim tjelesnimpomakom. Zbog toga pokuaj razrje
enja problema iskljuivo radom na mislima i osjeaji
ma kakvi su bili u poetku ne bi mnogo pomogao.
Ponovno plae.
Tada prolazi krozjojedanpomak. Zapravo nije
vano to uitelji misle. Toje ta nesigurnost u meni, to
42

to smu sebe spreavam da izaem na povrinu. To

samja. Hou rei, otii u na koled s velikim oekiva
njima, a bit e sasvim isto kako je uvijek bilo u koli,
samo u se ponovno razoarati i boljet e me. Uvijek
ubitiista. Da, tojetaj osjeaj. Osjeaj dasetoneepro
mijeniti. Uzdahnula je. Neko vrijeme nita ne govori.
Tada dolazi dojojednoga pomaka.
Da, nijetako... nijerijesamootome.Totone
izlazim na povrinu nije rije o koli. Tako je uvijek.
Tako osjeam gotovo u svemu. Taj je osjeaj toliko du
go prisutan...
Jo jedna stanka. Ponovno oslukuje svoju nutri
nu.Konanokae: Da, kaodasamu sebedrimunu
trazbogtogazbogtoga toondje postoji netotone
smijemvidjeti.Kadbihizala,vidjelabihto.Da,tako
je. Dugo plae. Ne znam to je to, ali postoji neto
to ne smijem vidjeti, a kadbih izala, vidjela bih. Ne...
ljudi bi to vidjeli ija bih to vidjela. Stoga nita ne smi
jem vidjeti ni uti. I uvijek sam bila, pa... zbunjena.
Ponovno plae.
Moram ostati zbunjena i ne smijem vidjeti... to
neto. I ne smijem izai da ni drugi ljudi to ne bi vid
jeli.
Doksefokusirana osjetilni dojamtoganeega sli
jediduga tiina. Dugovremenana vrpcise uje samo
tiina. Neto nepoznato to ne smije pokazati ljudima
natjeralo ju je da samu sebe drizarobljenomiznutra.
Neto nepoznato, pogreno, neto to je uvijek poku
avala ne vidjeti i ne opaziti. Pokuavajui ne naii na
touvalajesebe danidrugestvarinevidiine uje sa
svim jasno. Znam, iako je na vrpci samo tiina, da se
Evelynfokusirananejasanosjetilnidojamsvegatoga
cjeloviti osjetilni dojam neega na to ne smijem na
ii, to ljudi ne smiju vidjeti.
Tada ponovno plae.
43

Netonevaljasamnom!Tojetoaljudibitovi
djelikadbihizala.Dolojedojojednogapomaka.
O tomeje rije, nastavlja nakon nekog vreme
na.Tojenekakavstariosjeajdubokoumeni,dane
tostranonijeu.redu samnom. Neznamtojeto...
neto uasno. Stogamorambiti oprezna ine smijem
iziinapovrinu,jerbiljuditotadavidjeli,aijabihto
tadavidjela.
Eto, toje njezinotijelouistinu osjealoupogledu
odlaskanakoled.
Pretpostavimo da senijefokusiralai da nije stupi
la u dodirstimmjestomu svojoj nutrini. Pretpostavi
modajesebiodralabukvicu,stisnulazubeiprisilila
sedaodenakoledusprkossvimtimunutarnjimsum
njama. S obzirom na osjeaje njezina tijela, iskustvo
koledabilobi uistinu strano. Vjerojatnijeje dabii
dalje osjealapreprekenaputu, misleikakojejedno
stavnorijeokolovanju.Naravno,tobibilaistina,ali
samojedan diomnogoopsenije istine.
A l isadajesvedolonasvojemjesto.Otkrilajeono
tegobno, bolnomjesto. Ostatak.njezinatijeladoivio,je
oslobaanje. Samozbogtogatosenjezinotijeloosje
alodrukije,sadaje(kaoiFred)bilasposobnapodu
zeti praktine korake koji bi joj prije bili teki ili ak i
nemogui, amoglaihjepoduzetinanovinain.Stari
joj osjeajnebidopustiodaodenakoledi izaena
povrinu,kakoseizrazilanebijoj dopustiodaonaj
misaoni dio izroni na povrinu na snaan, vedari
pouzdannain.A l isestarisvjesniosjeajpromijenio.
Promijenjenijoj je osjeaj dopustio ne samo da krene
na koledprepunanadeioekivanja,negojojjeomo
guiodasezainteresirazaonotojeondjeradila.Mo
ralasetruditivieodostalihstudenatazbogtogatotaj
problemizlaenjanijerazrijeenovimjednimjedinim
korakom.Dolazilasurazdobljakadnijemoglapokazati
44

ljubav prema razmiljanju. A l i na povrinu je sve vie

i vie izlazila njezina stvaralaka sposobnost razmilja
nja, pa juje upoznala i poela se oslanjati na nju.
Do togajemoglodoisamoputempromjena osje
aja u cijelome njezinu organizmu. Evelynina pripovi
jestocrtavavanuznaajkufokusiranja: osjeatesebo
lje iako ono to izranja ne zvuipretjerano ohrabruju
e: drugima, koji razumski pokuavaju analizirati situa
ciju.
Jednaodposljedicaprocesafokusiranjajeiznoe
njeskrivenihdijelovaosobnogaznanjanarazinusvje
snosti. To nije najvanija posljedica. Tjelesni pomak,
promjena u osjetilnome dojmu, sutinaje toga proce
sa. A l i iznoenje znanja doivljena tijelom prijenos
togaznanjastijelanaumjestnetotoiskusesvioni
koji se bave fokusiranjem. Nerijetko se doima daje to
znanje kojeje preneseno s tijela na um dio nekoga
tekog problema, pa bi se moglo oekivati da ete se
zbog toga osjeatijo loije. Napokon, sada ste svjesni|
neega loeg to prije niste znali. Logino bibilo da bi
stesetrebaliosjeatigore.Paipak,tosenedogaa. Os
jeate se.bolje.
Bolje se osjeate uglavnom zbog toga to se i vae
tijelo osjea bolje, slobodnije i oputeno. Cijelo tijelo
ivi na manje ogranien nain. Lokalizirali ste problem
zbog kojega se prije fokusiranja cijelo vae tijelo osje
alo loe. Trenutno oslobaanje osjeaja pokazuje vam
dajedolodotjelesnogapomaka.Tosetijelopokrenu
lo prema rjeenju.
Postojijojedanrazlog. Bezobzira kolikoproblem
djelovao zastraujue ili neukrotivo kad ga prvi put iz
nesete na svjetlost dana, osoba koja radi fokusiranje
navikava se na injenicu da bi sljedei pomak mogao
biti sasvim razliit. Ono to se doima loe nikada nije
posljednji korak.
45

Oba su ta razloga pridonijela da se Evelyn osjetila

bolje kad je stupila u dodir s osjeajem da je neto
uasno pogreno s njome. Analitikome promatrau
tobise moglo doimatipoput none more: spotaknuti
se na istinu koju ste skrivaliod sebe zog straha e
nekakva tajanstvena strava izroniti na svjetlost. A l i
Evelyn se osjeala bolje. Plakala je, dakako, ali zbog
olakanja, a djelomino i zbog toga to se napokon
zauoglas
onoga njezinoga dijela koji je bio zaprijeen.
Pla je, nerijetko, prvi pomak onoga dijela osobnosti
kojijedugobiouzarobljenitvu.Tjelesnipomakdonio
joj je osjeaj dobrobiti kad je stupila u dodir s tim
osjeajem. tovie, bila je uvjerena kako e daljnje
fokusiranje promijeniti tu tegobu, kao i sve ostale u
prolosti.
Akose dobrofokusirate, bitevamdrago toste
naili na bilo kakav osjeaj. Mogli biste uti kako vam
neki unutarnji osjeaj govori: Osueni ste! O tome
biste razmiljali blago i s razumijevanjem. Mogli biste
rei: O, baje to zanimljivo. Osjeaj da sam osuena.
Nije ni udno to sam se osjeala kao zarobljenik ako
je takav osjeaj uistinu postojao. Drago mije toje to
izronilo na povrinu. Hajde da vidim odakle stie taj
osjeaj. Takavstavmoete zauzetijerste, kao imno
goputaprijetoga, iskusilidasetakviosjeajimijenjaju
irazrjeavajuna tjelesnoj raziniza samonekolikomi
nuta.
Nekoliko mjeseci nakon snimljenog Evelyninog
fokusiranja, na velikom sastanku grupe Promjene, u
prostoriji je bilo otprilike osamdeset ljudi. Preavi po
gledom preko prostorije, ugledao samprekrasnu enu
svijetlih, iznimno ivahnih oiju koja je sjedila negdje
u sredini prostorije. Tko li je to? pitao sam se.
Moda je nova u grupi? Tada sam shvatio da je to
Evelyn! Proloje samo nekoliko tjedana otkad sam je
46

posljednji put vidio, alije ve neko vrijeme nisam po

zornopromotrio. Biosamdubokosvjestannjezinein
telektualnebritkosti. akmijepomoglaiunekakvom
administrativnom poslu. A l i ovakvo neto nikada ni
sam vidio!
Kad se ljudimijenjaju, to sevidi i na tjelesnoj razi
ni. U poetku se ta promjena moda nee primije
titi izvana, osim kod trenutnog oputanja i otpu
tanjapritjelesnompomaku, kaddolazidoboljega
optoka krvi i dubljega disanja. Ali tijekom dueg
vremenskograzdoblja,spojavommnogihpomaka
na podruju razliitih problema, promjena je sva
kako vidljiva na licu, dranju i u cijelome tijelu. A
to moe biti uistinu zapanjujua promjena.
Kasnijeje Evelyn dola na trag osjeaja da je neto
jako pogreno s njome. Taj je osjeaj dolazio od njezi
ne majke. Tadaje osjetila majin temeljni i trajni stav
prema samoj sebi: Neto nije u redu s Evelyn.
Razlikuje se od svih drugih ljudi. Evelynje to otkrila
s velikim osjeajem olakanja i uz teak pla, kad je
njezin zarobljeni dio naposljetku osloboen i kad je
dolo do velikoga osjetilnog pomaka.
Dodatak: Evelyn je nedavno posjetila svoje rodi
telje. Jednejeveerinjezina majka otila posluatijed
no u nizu predavanja o djeci. Pokazalo se da je to bilo
predavanje o osobito nadarenoj djeci. Evelynina se
majka kui vratila jako uzbuena, rekavi da je preda
va tono opisao Evelyn kakva je bila kao malo dijete.
Majka je shvatila da je napokon otkrila to je to
uvijek bilo tako neobino kod Evelyn.

MUKARACKOJINIJEHTIORADITI

Imam mnogo potekoa pri zavravanju ove knjige

koju sada piem, rekaoje George. Toje stoga toje
moramzavriti.Danemoramlakobihjezavrio. A l i
ovako samo sjedim ina neki sam nain zaglibiokao
dasamizgubiosveniti.inimisedanemoguukljuiti
mozak.Jednostavnosjedimizurimkrozprozor. Uope
nemogu pisati. Akoiimamneku ideju, i dalje sjedim
i kao da sam sebi govorim: 'Pa, George, krasnoje to
imaideju', atada dobijemeljudaproitamdetektiv
ski roman.
Rekao sam: Taj tjelesni osjeaj 'zaglibljenosti',
'nepovezanosti' kakavje to osjeaj? Fokusirajte ga.
Tihoje sjedio otprilike minutu, sklopljenih oiju.
Zaustiojenetorei,atadasezaustavio: Tojeosjeaj
kaoda...ne.Oiglednoseosjeajpojavio,pajeGeorge
pokuavaodopustitirijeimadaizroneiznjega.Rijei
sunadolazile, alikadbiihusporediososjeajem,nisu
tobile tono odgovarajuerijei.Nisu dovodile nido
kakvoga pomaka.
Iznenada je uspio: Prezir! Ponavljaoje tu rije,
iskuavajuije. Svidjelamu se. Kao da ta knjiga nije
stvaran svijet, nego postoji samo u mojoj glavi.
Georgeje profesor na koledu. Prati ga glas da se
mnogo vie trudioko studenata odveine ostalihpro
fesora.
Nastavioje: Taj osjeaj prezira pa, toje kao da
je sve to radimsjedeiza stolom glupost. Toje sve u
mojoj glavi, u mome osobnome prostoru, umjesto da
se nalazivani u svijetu. Zbog togajebesmisleno. Rad
kojise zbivau glavinijeisto toiradusvijetu gdje se
stvari dogaaju. Svejeto iznutra, kao da se uope ni
nedogaa.Nijenistvarnonivano.Vanoje ono to
radim u svijetu. Toje stvarnopredavanja, konzultacije
48

sastudentima,brigazaobitelj... Da,toosjeamvego
dinama, povremeno. Umni rad nije nita.
Ponovio sam sutinu onoga to je rekao. Znai da
je neto u vaoj glavi i to prezirete, rekao sam, a ne
tojevani u svijetu itoje stvarno, toje zapravobriga
o neemu.
Da. Ne. Pa...
Tako izgleda fokusiranje. Priroda problema mijenja
se sa svakim pomakom. Stupite u dodir s osjeajem i
kaete: Da,tojeto!Tadaosjetitenetoispodtogaili
izatogailisdrugestraneikaete: Pa,ne,toipaknije
to. Kad zavrite fokusiranje, problem nije isti kakavje
biokadstezapoeli. Osjetilnidojamproblemasemije
nja.
Georgeje neko vrijeme bez rijei sjedio, fokusira
jui se. Tada je rekao: Ima ovdje jo neto. aavo je
i paradoksalno. To bavljenje u svijetu, briga za stvari,
touopenije onajvaandiomene.Brigazastvari,po
duavanje, zaraivanje plae to za mene nije ono
najvanije. Uvijek uredim stvari tako da se tome mo
gu ukloniti, da se mogu vratiti pisanju knjige. Nema
smisla, zar ne? Pisanjeje vrijedno prezirajer se odvija
samo u mojoj glavi, ali ipakje to ono najvanije, ono
to najvie elim raditi.
Kakavje tocjelovitiinejasantjelesniosjetkojise
javlja kad kaete 'ono to najvie elim raditi'?
Doimasekao damorampisati. Onoprevladavau
mome ivotu. Bilo bi grozno kad to ne bih radio, iako
ga prezirem.
Rekao sam: Dobro, vratite se tom osjeaju i reci
te: 'Dobro, u redu, bilo bi grozno kad ne bih vie pi
sao'.Tada zapitajtekakavjecjelovitiosjetterijei'gro
zno'.
George esto prolazi pokraj osjeaja ne doputajui
da se oblikuje cijeli osjetilni dojam. Tada mu najee
49

pomaem.Onznakakojevanoprihvatitisvakiosje
aj koji se pojavi, a ne svaati se s njime, ne iskuava
ti ga odlunim zahtjevima da prui objanjenje o sebi.
S osjeajemnerazgovaratekaobijesniroditelj kojiza
htijevadadijeteopravdasvojeosjeaje.Osjeajunee
te rei: Kako to misli, da bi tako neto bilo grozno?
Tojeglupost!Mazbogegabibilogrozno?Umjesto
togaosjeajupristupatesprihvaanjem.
George prihvaa svoje osjeaje, alitonije dovolj
no. Samo stupanje u dodir s osjeajima nerijetko ne
donosi nikakvu promjenu, nego se isti osjeaj uvijek
iznovajavlja.ovjekmoradopustitidaseoblikujeve
i, prostraniji i nejasan osjetilni dojam.
Rekaojedabitobilogrozno.Jonismosaznali
to je to s tom rijeju grozno. Kako bismo to otkrili
idopustilijoj dasepromijeni, morase oblikovaticije
li nejasan tjelesni osjet svega onoga to za njega prati
tu rije grozno.
George se fokusirao na osjetilni dojam i njegovu
kvalitetu.Tadajerekao: Bilobigroznokadnebihpi
saojer kad ne bih dovrio knjigu doiviobih neus
pjeh, bio bih nametnikne, ne ba tako... Zastaoje
kako bi dopustio pravoj rijei da se pojavi, toje ona
konano i uinila: Plejboj.
Plejboj. Sadaupitajtetojeto.
Pa....Georgejedugosjedioutei. Da,napo
konjerekao, da, tojejakoloputkojimevodipre
madolje.Jao.Kaodakaodajenemoralnoneobavlja
titaj ozbiljanposao, topisanje. Georgejedubokouz
dahnuo. Toje neto seksualno, rekaoje. Tako se
osjea. Akone morampisati: toje seksualno. Kao da
neprestanomasturbiramiliekajte,tojeviekaokad
dijetepromatraodrasleljudedokvodeljubav. Da, tako
bitobilo.Kaodamiodraslikaudasmijemsjestiipro
matrati.
50

A to bi bilo u redu?
Naravno! To bi bilo krasno! Georgeov osjetilni
dojam situacije kao da mu je dao doputenje da pre
stanepisati.A l itadajedoputenjepovueno.ekaj
temalo,rekaoje. Neznambilitonaposljetkuuisti
nubilodobro. Bilobipa, doimaseistodobnoidobro
i loe.
Razluite to. Pogledajte moete li dobiti osjetilni
dojam onoga tobiutomepogledu biloloe.
Pa, rekao je nakon nekog vremena, javlja se
osjeaj praznine. Kao da bih se, akoprestanempisati,
suoio s velikom prazninom. Ne bih morao nita radi
ti, samo bih itao detektivske prie. Hou rei, da se ne
osjeam primoranim pisati, mogao bih raditi to god
poelim ali ne bih mogao pronai neto to bih mo
gao raditi.
George jedoao do kljune rijei. Kadbise uisti
nuoslobodiorada,doiviobivelikuprazninu.Budui
datakavprazanprostorzastrauje, ljudikojigau sebi
pronaunerijetkopobjegnunatraguradidrugeaktiv
nostikojeimispunjavajuvrijemeiu kojimane uiva
ju. Kao i Fred, ovjek sa vorom u elucu, mogu toliko
tekoraditi samodabiizbjegliprazninu da seraz
bole.
Fokusiranjevamdoputa pristupbilokojoj takvoj
prazninina staloennain, kaoisvemu drugome.Jer
prazninajeujednoiosjeaj. Umjesto da odnjepobjeg
nete u strahu, krenut ete ravno prema njoj kako bi
stepronalitopredstavlja.
Ohrabriosam Georgea da upravo to uini. Osta
niteuztjelesniosjettepraznine. Kakvajenjezinakva
liteta? upitaosamga.
Georgejemirnosjedio, osjeajuituprazninu.Ta
dajerekao: Doimasekaodapostojenekestvarikoje
bih elio raditi, ali nije midoputeno da ih vidim. Kao
51

kad sam bio dijete, otacje na vrhu police uvao neke

knjigeukojejanisamsmionizaviriti.
Ponovnoje zastao. Nisamgapourivao. Ispitivao
je osjettoga nije doputeno. Nakonnekogavreme
na dubok je udahnuo i glasno ispustio zrak, tako da
sam znao kako se u njemu neto pomaklo. Da, re
kao je, da, naravno. Ja sam sada odrasla osoba, zar
ne? Smijempogledati sve to elim pogledati. Narav
no,jaekajtemalo... Netomidolazi.Naravno.Je
dna od stvari koje bih uinio kad ne bihmorao raditi
na ovoj knjizitrao bih. Uvijek elim otii na tranje,
alikadgodosjeamdabihtoeliouraditimoramsje
stizaradnistol.Da,i....Zastaojenakratko,dokjene
to drugo izranjalo. I napisao bih knjigu o kontroli
raanja! Tovedugoelimnapraviti. Imajednastvar
ukontroliraanjakojunitkonikadaprijenijeiznio,a
toje uistinu kljuna stvar. Kako bih rado napisao tu
knjigu! Ovaknjigaskojomsamsadazaglibio, oname
zapravouopeneuzbuuje.A l ikladimsedainjumo
guzavriti,samoakosebidopustimpisationotouisti
nu elim. Ta knjiga o kontroli raanja e, to bi bilo
krasno!
Napraviojedugakustanku.Tada:
Hej,da,sadajeitotomoramzavritiovuknjigu
sasvimuredu.Da,doimasesasvimuredu.Nijebi
la rije o tome da zavrim tu knjigu, nego o tome
daje ne moram zavriti. Ispod toga osjeaja daje
moram zavriti ali ne mogu skrivala se sva moja
dobra energija, bilajezarobljena. To sam i mislio,
jasno,alijenisammogaopomaknuti.inimiseda
jecijelimojivotbioondje.Dopustitisebidaimam
zabranjeneporive, da, shvaam. Da budem slobo
danzaustavitise, kaodasamslobodanslijeditisvo
jeporive, atojekaodasamslobodaninitionoto
elim,pisationotoelimpisati.A l islobodanpisati

52

na temelju vlastitoga izravnogporiva ienergije. Pa,

tosamcijelovrijemeznao, alisadasamtoshvatio.

Georgejetadapoeoanaliziratinakrajujepoeo
raditi intelektualnu racionalizaciju kako bi objasnio
onotojenjegovotijeloverazrijeilo.Analizanijebi
laprijekopotrebna.A l iintelektualcivoleraspravljatio
stvarima, paakotoradenaknadnosvejeuredu.Vano
je da je najprije njegovo tijelo obavilo vlastite korake.
Prije tih korakanjegova analiza ne bibila uspjena.

53

to to tijelo zna?

Prieprethodnogapoglavljaupuujunadvanajvanija
otkrianakojima setemeljiovaknjiga:
Ponajprije, na postojanje neke vrste tjelesne svjes
nostikojajakoutjeenanaivotikojanamm o e p o
moi da dosegnemo osobne ciljeve. Tolikoje malopo
zornosti poklonjeno tome obliku svjesnosti da ne po
stoje rijei kojima bismo je opisali, stoga sam skovao
vlastitu
izvedenicu:
osjetilni
dojam.
Drugo, na to da se osjetilni dojam mijenja ako mu
pristupite napravi nain. Promijenit e se im stupite
u dodirsnjime. Kad sevaosjetilnidojamneke situa
cijemijenja,ivisemijenjateashodnotomeivaivot.
Ispitajmo sada potanje te dvije tvrdnje.
Ponajprije elio bih biti siguran da ste shvatili to
je osjetilni dojam.
Osjetilni dojam nije mentalno, nego tjelesno isku
stvo. Tjelesno. Svjesnost tijela o situaciji, osobi ili do
gaaju.Unutarnjaaurakojaobuhvaasvetoosjeate
i znate o stanovito objektu u stanovitom trenutku
kojasvetoobuhvaaiprenosivamsveodjednom, ane
diopodio.Razmiljajte otomekaoo okusu, akoeli
te, ilikaoovelikomglazbenomakorduzbogkojega os
jeatesnaanutjecaj,veliki,zaokrueni,nejasniosjeaj.
Osjetilnisedojamnepojavljujeuoblikumisli,rijei
ilinekihdrugihodvojenihjedinica,negokaojedinstven
(iakoestozbunjujuiivrlosloen)tjelesniosjeaj.
54

Budui da se osjetilni dojam ne prenosi rijeima,

nije ga lako rijeima ni opisati. To je ona nepoznata,
duboka razina svjesnosti koju psihoterapeuti (zajedno
s gotovo svima drugima)jo, uglavnom, nisu otkrili.
Dopustite mi da vam to prikaem. Pomislite na
dvoje ljudi koji u vaem ivotu igraju najvanije uloge.
Bilo kojih dvoje ljudi. U ovoj emo ih raspravi nazvati
John i Helen, ali ta imena zamijenite imenima ljudi
koji su vama vani.
Dopustite umu da se kree izmeu to dvoje ljudi.
Obratite panju na unutarnju auru koja kao da se po
javljuje kad panju obratite na Johna, na taj osjeaj
svega to se odnosi na Johna. Obratite panju na
potpuno drukiju auru koja sejavlja kod Helen.
Unutarnja aura koja se pojavljuje dok razmiljate
onekoj odtihdviju osobanije sastavljena odzasebnih
djelia podataka koje svjesno sklapate u svome umu.
Razmiljajui o Helen neete marljivo sastavljati sve
njezinetjelesneiosobneznaajke,jednupojednu.Ne
ete ovako razmiljati: O, da, Helen: visoka metar se
damdeset, plava kosa i smee oi, mali made pokraj
uha, govori visokim glasom, lako se uznemiri, eli pi
satidrame, volikinesku hranu, trebalabimaloizgubi
ti na teini.... Niti ete sastaviti popis svake potanko
sti vaega meusobnog odnosa.
Nesumnjivo, postojemilijunitakvihdjelia podata
ka koji opisuju Helen onakvu kakvu je poznajete, ali ti
vam milijuni podataka ne dolazejedan pojedan, kao
misli. Umjesto toga stiu svi odjednom, kao tjelesni
osjet. Osjet koji oznaava sve to se odnosi na Helen
ukljuujui i svaki pojedini od tih milijuna djelia po
dataka koje ste tijekom godina vidjeli, osjetili, doivje
liipohranilidolazivamodjednom,ujedinstvenoj ve
likoj auri koju osjeate svojim tijelom.
Osjet koji oznaava sve to se odnosi na Johna
dolazi vam na isti nain. To je golem zbroj podataka:
55

kako John izgleda, kako govori, kad ste se prvi puta su

sreli, tovamje odnjega potrebno, tojejuer rekao,
to ste mu vi odgovorili. Koliina informacija je zapa
njujua a ipak na neki nain, kad mislite o Johnu,
sve vane injenice i osjeajijavljaju vam se odjednom.
Gdje su pohranjene sve te tisue podataka i infor
macija? Ne u umu, nego u tijelu. Tijeloje bioloko ra
unalo , koje stvara te goleme zbirke podataka i ispo
ruuje vam ih istoga trenutka kad ih pozovete ili kad
ih izazove neki vanjski dogaaj. Vae razmiljanje nije
u stanju pohraniti sve te djelie znanja, niti ih je spo
sobno isporuiti takvom brzinom. Trebale bi vam sve
preostale godine vaega ivota da navedete sve potan
kosti koje znate o Helen i o vaem odnosu s njom. Vae
tijelo, meutim, isporuuje sve to se odnosi na He
len u jednom velikom, bogatom i sloenom iskustvu
prepoznavanja, u jednom cjelovitom osjetilnom doj
mu.
1

Kako bismo dalje prikazali ovu toku, razmislite o

svojim reakcijama koje se javljaju dok razgovarate s
Helen, a zatim o onima koje se javljaju kad razgovara
te sJohnom. Visteiznutramijenjatezarne? Unutar
sebemoeteosjetitirazliku.AkosHelenvoditeosoban
razgovor, a tada John neoekivano ue u prostoriju,
osjetitetekakosemijenjate. Sadasepojavioiva os
jetilni dojam Johna, a ondje je ve osjetilni dojam o
Helen.

WardHalstead, moj kolega sa ikakogsveuilita, cijelijeivot

prouavao bioloku inteligenciju. Smislioje mnoge testove za
mjerenje naina na koje tijelo razlikuje razliite stvari: vrijeme,
ritmove, prostornu organizaciju, meuljudske dojmove, lica. Kad
jeproitaomoju knjigu o osjetilnome dojmu, na tajje termin
primijenio svoj termin bioloko raunalo. Tijelo u djeliu se
kunde obavlja ono tobi se u moglo nazvati stotinama tisua
spoznajnih operacija.

56

Te promjene u vama ne izaziva razmiljanje. Ne

razmiljate ovako: O, da, tojeHelen: snjomesemo
ram ponaati ovako i ovako. Malo je tu razmiljanja.
Postavite sipitanje: Zbog ega sam ovakav s Helen, a
onakav s Johnom? Odgovori se ne kriju u vaemu
umu. Tozna samo vae tijelo.
Obratite panju na to da osjetilni dojam nije emo
cija. On u sebi krije elemente emocija, zajedno sa i
njeninim elementima. A l ije opseniji od bilo koje po
jedinane emocije i sloeniji i mnogo ga je tee opisa
ti rijeima.
Primjerice, va osjetilni dojam koji se odnosi na
Helen vjerojatno obuhvaa veliki broj emocija koje ste
u razliitim trenucima osjetili prema njoj. Moda je u
ovometrenutkujednaodtihemocijanaglaenijauva
emu odnosu. Recimo da je ta sadanja naglaena
emocija bijes. Prethodne ste se veerijako posvaale i
prva rije koje vam padne na pamet kad pomislite na
Helen je bijes. Pa ipak, ta emocija nije osjetilni do
jam to nije sve ono to se odnosi na Helen.
Emocija je nerijetko otra i jasno je osjeate, a e
sto se pojavljuje s prikladnom oznakom pomou koje
je moete opisati: bijes, strah, ljubav, i tako da
lje. Osjetilni dojam, budui da je vei i sloeniji, goto
voje uvijek nejasan barem dok se ne fokusirate na
njega i gotovo se nikada ne pojavljuje s prikladnom
oznakom.
Kakobihvamtoprikazao, pretpostavimo da u va
emu odnosu s Johnom postoje neke potekoe. Ako
vas zamolim da ih opiete, mogli biste rei: S njime
samnapeta. Kad samsHelen, osjeamkao dajemoje
'prirodno'jaivoislobodno,alikadsamsJohnom,os
jeam se neugodno i napeto.
Tanapetostizvireiz svegaonogatoseodnosina
Johna. Ljudi koji ne poznaju fokusiranje vjerojatno
57

ebitisvjesnisamonapeto kojaseuvijekiznovajav
lja. Nikada nee pokuati ispitati svoj osjetilni dojam
svega onoga to se odnosi na Johna, ili moda malo
ue podruje svega to se odnosi na taj udni osjeaj
koji mi sejavlja kad sam s Johnom. Rije napetost
mogla bi predstavljati najbolji opis toga osjeaja, ali
napetost je samo vrh ledene sante. Napetost bi
mogla biti prevladavajua emocija u stanovitome tre
nutku, ali ispod nje i u njezinoj pozadini krije se neto
golemoinejasno.
To neto golemo inejasno moete osjetiti svojim ti
jelom, ali ga ne moete dodirnuti umom va um pro
svjeduje: Ne elim se svaki put kad sam s Johnom os
jeati tako glupavo! elim biti oputen, pametan, pri
rodan. Zato ne mogu biti takav? Zbog ega? A l i um
nekrijenikakvihodgovora.Kadbivaumznaoodgo
vore ili imao nadzor nad situacijom, potekoe biste
vjerojatno mogli savladati procesima razmiljanja i
snagom volje. Mogli biste smisliti rjeenje problema.
A l i toje nemogue. Bez obzira koliko va um prosvje
dovao, bez obzira koliko naporno razmiljali, ona e se
istanapetostpojavitiuvamakadgodsenaeteuzJoh
na. Tu napetost stvara vae tijelo, na taj nain reagira
jui na Johnovu prisutnost. Ta reakcija gotovo potpu
no zaobilazi va misaoni um. A l i kad dopustite da se
oblikujeosjetilnidojam,tadamoeteraditisonimeto
nemoeterazumjeti.Akosetomeosjetuposvetiteuz
pomo stanovitih koraka koje u vam pokazati, osjet
e se promijeniti.
Upravo o tome govori ova knjiga. Osjetilnim je
dojmovima prijeko potrebno pristupiti sasvim druki
jim putom tim osobitim putom koji vodi kroz tijelo
i koji ja nazivam fokusiranjem. Pristupanjem na taj
nainmoemodopustitidaseosjetilnidojamoblikujeimi
jenja.
58

Veliki dio onoga to smo u prolosti smatrali emo

cionalnim vodstvom i psihoterapijom bijae isprazno.
Savjetnici su nas pokuavali navesti da razumski anali
ziramo svoje osjeaje ili da se uvijek iznova suoava
mo s njima.
Ponovno obratimo pozornost na tu vau pretpo
stavljenu potekou u odnosu s Johnom i pogledajmo
neke od najuobiajenijih naina pristupanja takvome
problemu. (Svi su uobiajeni pristupi, na nesreu, is
prazni.)
Omalovaavanje problema. Pokuavate se uvjeriti
kako problem ne postoji ili kakoje previe nevaan da
biste o njemu brinuli. Nije vano, kaete sebi. Nije
tonita. Nebihtrebala dopustiti da me zamarajutak
ve sitnice.
Mijenja li takav pristup bilo to? Ne mijenja. Slje
dei put kad susretnete Johna taj e nevani pro
blem biti isto onako velik kakav je bio oduvijek.
Analiziranje. Mora biti da me John podsjea na mo
ga oca, ozbiljno ete zakljuiti. Uvijek sam se plaila
oca. Bioje toliko samopouzdan. Takavje i John. Da,
naravno, mora daje tako...
Analiza moe ili ne mora biti tona. A l i uope ne
mijenja osjeaj. Cijelo vrijeme koje provedete uz Joh
na moeteestoko analizirati, ali ako se taj osjeaj ida
lje nalazi u vaoj nutrini, zajedno s neobjanjivom ne
ugodom i napetou, odnos nee biti nimalo jedno
stavniji nego toje tobio prije pokuaja analiziranja.
Suoavanjesosjeajem.Jednostavnoustisnuti
zube,suoitisestimeiproikrozto,spunonadeka
ete sami sebi. Neu obratiti pozornost na njega. Ne
umudopustitidamesvlada!
59

Ali to no pomae, zar ne? Ako vam neto smeta

nastavit e vam smetati sve dok ne doe do neke te
meljne promjene.
Predavanje. Pogledaj ovo, kaete vrlo ozbiljno smi
sebi, vrijeme je da se sabere i prestane sa svim tim
glupostima. Trebala bi biti odrasla osoba, zar ne? Pa
onda se i ponaaj tako! Nema nikakva razloga na svi
jetuzbogkojegabiJohnu tebiizazivaonelagodu...
Ne.Nitonedjeluje.
Utapanje u osjeaju. Preputate se tomeosjeaju, na
dajuise da esepromijenitikadgaponovno osjetite.
Da, ba je bilo neugodno kadje poeo govoriti o mo
me seksualnom ivotu. Samo sam sjedila bez rijei, kao
budala.Ijesamglupa. Joj, tojetakouasno! Osjeam
sekaodamenetkopregazio...Kadgodseprepustite
tom nepromijenjenom osjeaju, osjeat ete se podjed
nako loe kao i uvijek.
Ovi pristupi ne mogu biti uspjeni jer ne dodiruju
inemijenjaju onomjestoizkojegatanelagodaizranja.
Tomjestonalaziseutijelu.Onojetjelesno.Akogae
lite promijeniti, morate koristiti proces promjene koji
je istotakotjelesni. Tajjeprocesfokusiranje.
Drugi dio ove knjige posveen je uenju fokusira
nja. S uenjemneuzapoetiovdje. Za sada samoe
limzavriti opisivanje znaajki svjesnoga osjeta.
Najuzbudljivija znaajka od sviju jest injenica da
osjetilnidojam,kadsedobrofokusirate, posjedujemo
mijenjanja.
Zapravo moete i osjetiti tu promjenu dok se odvi
ja u vaemu tijelu. To je sasvim odreen tjelesni osjet
neega to se pokree ili pomie. Uvijekje to ugodan
60

osjet: osjeaj da se neto oslobaa ili otputa.

Tovam najbolje moguopisatipoeviodpoznato
ga ljudskog iskustva: od onoga neobinog osjeaja
spoznaje da ste neto zaboravili, ali ne znate to. Vje
rojatnovam se to dogodilovie negojednom. Recimo
da se upravo spremate na putovanje zrakoplovom,
kakobisteposjetiliobiteljiliprijatelje.Uzrakoplovula
zite mueni sitnom, upornom milju: neto sam zabo
ravio. Zrakoplov polijee. Zurite kroz prozor, razmilja
te o tome to ste mogli zaboraviti, traei taj nejasan,
sitan djeliznanja. to sam zaboravio? to?
Muivassvjesniosjetnekenerazrijeenesituacije,
neega to je ostalo nedovreno, neega to ste ostavi
liizasebe. Obratitepozornostna todaneposjedujete
nikakve injenine podatke. Javlja se samo unutarnja
aura,unutarnjiokus.Vaetijelozna,alivineznate.
Moda ete pokuati odagnati taj osjeaj, razumski
ga objasniti ili se uzdii iznad njega a to su metode
omalovaavanja. Rei ete sebi: ne, neu dopustiti da
me to mui i pokvari mi izlet.
Naravno, tako neete uspjeti. Osjeaj nije nestao.
Uzdahnut ete i ponovno poeti razmiljati. Prona
i ete neto toje moda izazvalo taj osjeaj. Heleni
na zabava! Zaboravio sam rei Helen da ne mogu doi
na njezinu zabavu!
A l i ta zamisao ne zadovoljava va osjeaj. Sasvim
je istinito da ste zaboravili rei Helen da neete doi na
njezinuzabavu, alivaetijeloznadatazabavanijeono
tovascijelogajutramui.Jouvijekneznatetosteza
boravili ijo uvijek osjeate tu nelagodu. Vae tijelo zna
da stejo neto zaboravili i zna to tojest. Na taj nain
i vi moete ustvrditi kako nije rije o Heleninoj zabavi.
U nekim trenucima osjetilni dojam postaje toli
konejasandagotovonestaje, alimalokasnijepostane
toliko snaan da imate osjeaj kao da gotovo znate o
61

emu je rije. Tada iznenada iz toga osjetilnog dojma

neto izranja na povrinu. Fotografije! Zaboravio sam
ponijeti fotografije koje sam namjeravao pokazati
Charlieju!
Pogodili ste i taj in pogaanja prua vam osjeaj
iznenadnoga tjelesnog olakanja. Negdje u vaemu ti
jelu neto se opustilo, neka je napetost popustila. To
osjeate cijelim tijelom.
Dobarje to osjeaj. Moda e vambiti ao zbog fo
tografija, ali korak koji ste napravili prua vam dobar
osjeaj. To je jedna od najvanijih znaajki pomaka u
osjetilnomedojmu:uvijeksejavljaosjeajolakanja,a
katkadiprekrasanosjeajtjelesnogoputanja. Kaoda
udiete nakon to ste dugo zadravali dah. Moete
osjetiti kako iz vaega tijela nestaje napetost.
U naem jeziku nema rijei kojima bismo mogli
opisati osjetilni dojam i njegove tjelesne pomake. Sto
ga tome osjeaju poputanja unutarnje napetosti mo
ramnadjenutiime. Nazivamgatjelesnimpomakom.
Neosjeajusviljudidasetajtjelesnipomakodvija
iskljuivo u elucu. Moe vam se uiniti da se dogaa
po cijelome tijelu ili se moejaviti kao osjeaj slabljenja
napetostiuprsima,kaooputanjeu stegnutomgrlu.To
zbivanje nazivam tjelesnim pomakom uglavnom zbog
toga kakobihnagovijestio da se ne dogaa u umu. To
jeuvijek, nanekinain,tjelesniosjet.estogamoete
vidjeti i utikad se dogaa kod nekoga drugoga. ovjek
moe ispustiti dugaak i ujan uzdah olakanja, moe
doi do nenadanog oputanja stisnutih miia lica, kao
idobrzog, udobnogoputanja u njegovu dranju.
Takoizgledapomakusvjesnomosjeaju. Naravno,
primjer koji sam iskoristio zaboravljene fotografije
sasvim je beznaajan. A l i u vaemu ivotu nesumnji
vo ima potekoa koje ne biste smatrali beznaajni
ma. Rijeje o zaprijeenim mjestima u vama koja loe
utjeu na neke dijelove vaega ivota, o tome to ste
62

uvijek osjeali kao da ste uhvaeni u zamku i bespo

moni. U svim tim sluajevima, upravo kao i s onim
zaboravljenim fotografijama, vae tijelo zna mnogo to
ga to vi ne znate, mnogo toga to vi ni na koji nain
ne moete smisliti.
Nitko ne moe intelektualno shvatiti sve potanko
sti nekoga osobnogproblema. To ne moe nijedan te
rapeut. Ni vi to ne moete ni za sebe ni za nekoga
drugoga.Potankostisenalazeuvaemutijelu.Pronai
ih moete fokusiranjem.
Kad to uinite, kao to smo vidjeli, dolazi do tjele
snodoivljenogpomaka. Zbogegadolazidotogapo
maka? Odakle stie taj neobian osjeaj olakanja?
Dolazi iz dva izvora:
Ponajprije, neko skriveno znanje sadaje dostupno
svjesnome umu. Moete ga iskoristitiu nekomra
zumnomplanukojiseodnosinarazrjeavanjepro
blema. To u vama svakako moe izazvati osjeaj
olakanja: Da, naravno! U tome je problem... U
tome smjeru trebam krenuti!
Drugiizvortoga osjeaja poputanja napeto
stijoje vaniji. aki ako ne moete istoga tre
nutka iliizravnoiskoristititonekoskriveno zna
nje, tjelesni pomak mijenja cijelo vae tijelo.

Ponovno se prisjetite onih zaboravljenih fotografi

ja. Prethodno nejasan osjeaj da sam zaboravio foto
grafije nije onavrsta injenice koju moete odmahis
koristiti u razumnome planu postupanja. Te ste se i
njenice prisjetili u zrakoplovu. Nita ne moete uiniti
u tome pogledu. Usprkos tome, osjetilni dojam puto
vanja sada se promijenio. Viste se promijenili.
Atakosedogaaisvanijimosobnimproblemima.
Moeteosjetitikakoseuvamazbiva promjena.

drugi dio
FOKUSIRANJE

Prirunik

fokusiranja

Dolo je vrijeme da nauite fokusiranje.

Unutarnji in fokusiranja moe se razdvojiti na
estglavnihpostupakailikoraka. Kadsteknetevieis
kustva neete morati razmiljati o njima kao o est od
vojenih dijelova istoga procesa. Kad o njima tako raz
miljate, kao o odvojenim koracima, proces se doima
mehaniki, to nije, ili barem to nee biti kasnije. Raz
dijelio sam proces na ovaj nain jer sam tijekom godi
na eksperimentiranja nauio da je to uspjean nain na
koji se mogu nauiti fokusirati oni ljudi koji to nikada
nisu ni pokuali.
Oovomepoglavljurazmiljajtesamokaooosnov
nom priruniku. Kasnije u knjizi ovim emo temeljnim
uputamadodavatirazjanjenjaipristupatiimizdrugih
uglova. Konano moda ne odmah prvi put kad to
pokuate doivjet ete iskustvo da se u vaoj nutrini
neto pomaklo.
Zapoet u s uputama za fokusiranje izraenim u
kratkome obliku, kao daje rije o priruniku. U sljede
em emo poglavlju detaljnije razraditi tih est koraka,
zaustavljajui se kako bismo ih objasnili.
PRIRUNIK FOKUSIRANJA

1. Raiavanje prostora. Zamolit u vas da budete

tihi, usredotoeni na sebe. Odvojite malo vremena
kako biste se opustili... Dobro, sada bih elio da
67

pozornost obratite prema unutra, na svoje tijelo,

modanaeludaciliprsa.Promotritetoeseon
dje pojaviti kad vas upitam: Kakav je moj ivot?
toje zamene sada najvanije? Osjeajte nutri
nu svoga tijela. Neka iz toga osjeta polagano iz
ranjaju odgovori. Kad se pojavi nekakva zabrinu
tost,NEULAZITEUNJU.Napravitekorakunatrag
irecite:Da,evoje.Osjeamdajetu.Nekaizme
u vas i te brige ostane malo slobodnoga prostora.
Tadazapitajtetojoosjeate.Ponovnopriekajte
iosjetite.Najeeimanekolikostvari.
2. Osjetilni dojam. Izmeu svega onoga to se pojavi
odaberitejedanosobniproblemnakoji ete se fo
kusirati.NEULAZITEUPROBLEM.Napraviteko
rak unatrag.
Naravno, mnogoje vidova te jedne stvari o kojoj
razmiljate previe da biste o svakome od njih
posebicerazmiljali.A l imoeteihsvezajednoosje
titi. Obratite pozornost na ono mjesto na kojemu
najee osjeate i ondje moete osjetiti kako izgle
dasveonotoseodnosinaproblem.Dopustitesebi
daosjetitenejasanosjetsvegatoga.
3. Kljuna rije. Kakva je kvaliteta toga nejasnog os
jetilnog dojma? Neka iz osjetilnoga dojma izroni
rije, reenica ili slika. To bi mogla biti rije koja
oznaava kvalitetu, kao to je tijesno, ljepljivo, za
straujue,prigueno, teko, ivano;tereenicaili
slika. Ostanite uz kvalitetu osjetilnoga dojma sve
dok se rije, reenica ili slika u potpunosti ne usk
lades njime.
4. Usklaivanje. Kreite se naprijednatrag izmeu
osjetilnoga dojma i rijei (reenice ili slike). Provje
ravajte kako se slau. Pogledajte je li se pojavio
68

nekakavsitnitjelesnipokazatelj koji e vamuka

zatinato dasete dvije stvarislau. Kakobisteto
uinili, morate ponovno osjetiti osjetilni dojam,
kao i rije.
Nekaseosjetilnidojammijenja,akosesampone
mijenjati, aistotakoirijeilislika, sve doksene
pokae da rije na pravi nain sadrava kvalitetu
osjetilnoga dojma.
5. Postavljanjepitanja.Sadapostavitepitanje:toje
sveonopovezanosacjelinomovoga problemato
izazivaovukvalitetu(kojusteupravoimenovaliili
joj pridruili sliku)?
Svakakoponovnoosjetitekvalitetu,svjee,ivopi
sno (ne samokao sjeanje odprethodnoga trenut
ka). Kad seponovno pojavi obratite pozornostna
nju,buditeuznju iupitajteje: Zbog egaje cije
liovajproblemtako...?Ilipostavitepitanje:to
senalaziutomeosjetu?
Ako dobijete hitar odgovor bez ikakva pomaka u
osjetilnome dojmu, takvu vrstu odgovora jedno
stavno propustite. Ponovno obratite pozornost na
svoje tijelo iponovno iznova otkrijte osjetilni do
jam. Tada ponovno postavite pitanje.
Buditeuzsvjesniosjeajsvedoksenetonepojavi
praenopomakom,blagimpoputanjemilioslo
baanjem.
6. Primanje. Svetogodnaiespomakomprimite
na prijateljskinain. Ostanite uzto nekovrijeme,
akiakoosjetitesamoblagopoputanjenapetosti.
togoddasepojavilo, tojesamojedanodpoma
ka, a biteidrugih. Vjerojatno ete nakonneko
gavremena nastaviti, alinekolikotrenutaka osta
nite uz ovaj pomak.
69

AKO STE TIJEKOM SVIJU OVIH UPUTA M A K A R

I SAMO TRENUTAK PROVELI OSJEAJUI I DO
DIRUJUI NEKI NEJASAN, CJELOVIT TJELESNI
OSJET OVOGA PROBLEMA, TO ZNAI DA STE
RADILIFOKUSIRANJE.Nijevanojelisepojavio
tjelesnipomakilinije. Onsepojavljujepremasvo
joj volji. Njime ne moemo upravljati.
PRIPOVIJEST O NEVANOM PROBLEMU

Pogledajmo sada korake fokusiranja na djelu.

ena koja mi je priala o ovome iskustvu pri kraju
je dvadesetih godina. Nazvat uje Peggy. Ona i njezin
suprugnazvatu ga Jimive u predgrau. On radi
ubanciipostojivjerojatnost da e uskoronapredovati
u karijeri. Peggy radi skraeno radno vrijeme kao ui
teljica u srednjoj koli. Mora raditi skraeno radno vri
jemestogatosebrineonjihovupetogodinjemsinu.
JedneveeriJohnsepresretanvraa kui. Predsje
dnik banke prilino mu je otvoreno rekao da banka
planira proiriti posao te da njega, Johna, smatraju
kljunimelementomtihplanova.Usvomeuzbuenju,
priajui Peggy o tome, Johnje sruio komad posua s
kuhinjskogstolaionserazbio.BiojetoPeggyinnajbo
lji porculan. Peggyje dobila napadaj bijesa, uplakana
otrala uza stube i odbila prirediti veeru.
I njuje samu iznenadio i uplaio vlastiti ispad. Nije
obiavala biti tako nagla.
Sjedilaje sama u spavaoj sobi i pokuavala se smi
riti, koristei sve poznate pristupe koje svi mi koristi
mo i koji tek rijetko kad koriste. Ponajprije je pokuala
odbaciti taj problem kao nevaan, moda se na
dajui da e gatoliko umanjiti da e potpuno nestati.
Razbio je skupocjenu posudu, rekla je bijesno u se
bi.Jesamlitolikoglupadametakvotomoeuzrujati?

Prokleta zdjela uope nije vana u mome ivotu. Mogu

je zamijeniti neim drugim...
Takavpristup nije uspio. Uznemirenost nije dopu
stila da je Peggy otkloni razmiljanjem. Nakon toga
Peggyje pokuala shvatiti o emuje rije. Pa, protek
lih sam nekoliko dana pod velikim pritiskom, rekla je
samasebi. Dopustilasamdamiseposaoukolinago
mila, moramdokasna ostajatiocjenjujuisve tetesto
ve. Nisam se dovoljno naspavala... Naravno, mora da
je to razlog. Nije ni udo to sam napeta.
Ponovnonikakvihrezultata. OnotojePeggyrek
la moe biti istina, ali iznutra se nita nije promijenilo.
Bijes i razdraenost i dalje su ostali ondje gdje su i bili.
Napokon je odluila pokuati s fokusiranjem. Vje
balajetu metodu nekolikogodina ivejebila iskusna
na neki nain, fokusiranje je radila teno, kao to
se teno govori stranijezik. Nije morala prijei kroz svih
est odvojenih koraka, kao to mora initi poetnik,
negoihje prela ujednomtrajnomkoraku. Meutim,
pripovijedajui vam o njezinu iskustvu, ja u razdvoji
ti pojedine korake tako da moete uoiti na koji je na
instigla odjednog do drugog.
Priprema. Poela je smjestivi se to je udobnije mo
gla, otklanjajuisvetjelesne smetnjekojebijoj mogle
onemoguiti da uje ono to joj tijelo eli rei. Umila
je licejerje bilo vrue i osjealaje svrbe nakon plaa.
Skinulaje cipele, uspravilajastukuz uzglavlje i naslo
nila se na njega.
Prvi korak: raiavanjeprostora. Svejesvojepro

bleme gurnula najednu stranu, kao da raskrujepro

stor u pretrpanome spremitu. Zbog ega se sada ne
osjeam dobro? Pa, eka me ta golema hrpa dosadnih
testovakojemoramocijeniti.Atujeionajproblemsa
71

Jeffomkojegasu danasizvrtiaposlalikui. Naravno,

tu je i ovaj glupi novi problem s razbijenom posu
dom...
Svejeproblememaloodmaknulaodsebe. Znalaje
daihnemoenatjeratidanestanu.A l ijeistotakozna
la, sobziromnatodajeveimalaiskustvaufokusira
nju, dasemoemalo odmoritiodnjih.
Drugi korak: osjetilni dojam. Tada je dopustila da joj

pozornost odluta do problema koji se u tome trenutku

inio najgorim od sviju: bijesna scena zbog razbijene
posude. Namjerno je izbjegavala pokuaje da o tome
dogaajunetozakljui,dagapokuaanaliziratiilish
vatiti. Jednostavnoje tragala za osjetilnim dojmom to
ga dogaaja.
Upitalaje:Kakosvetotoseodnosinatajproblem
osjea? Atadaje dopustiladasetaj nejasniosjetpoja
vinasvojvlastitinainupoetkujebiogolem, neja
sanibezoblian, tako da sujoj nedostajale rijei koji
ma bi ga opisala, nedostajale su oznake ili bilo kakva
vrsta identifikacije.
Nijebilanestrpljivastomnejasnou.Nijezahtije
vala da se predstavi. Niti je pokuavala prisiliti da ga
prepozna: :>O, da, naravno, taj neobian osjeaj mora
da je... Jednostavno mu je dopustila da postoji na
svoj vlastitinain tijekom znatnog vremenskog razdo
blja, modapolaminute.
Treikorak:pronalaenjekljunerijei.TadajePeg

gyvrloblago upitala kakvaje kvaliteta toga osjetilnog

dojma.Pokualajenavestiosjetilnidojamdakaesvo
jeimeilidaseiznjegapojavineka slika.
Ponovno je izbjegavala analizu, dranje predava
nja samoj sebi, izbjegavalaje pretpostavke i zakljuke.
eljelajeodgovorkojieizronitiizsamogatogaosjeaja,
72

a ne iz zbunjene gomile materijala pohranjenoga u

umu.
U treemu koraku rije, reenica ili slika ako to
no odgovaraju osjetu pruaju kljunu rije za os
jetilni dojam. ovjek tada najee osjeti prvi pomak,
prvi djeli unutarnjega pokreta (katkad i samo naz
naku pokreta) koja mu govori: Ovoje tono.
Kao to se nerijetko dogaa, Peggyje krozkorake
fokusiranja prola gotovo istodobno. Dobila je rije
(treikorak), usporedilaje s osjetom (etvrti) izapita
la osjetilni dojamto onjest (petikorak).
S vie rijei nego to ih je ona uporabila opisujui
taj dogaaj, ja bih to ovako opisao. Upitala je: to je
najgore u svemu ovome? Vratio se osjeaj: Bijes na
Johna. Sljedee pitanje: Zbog razbijene posude? Od
govor bez rijei: Ne. Gotovo uope nije rije o posu
di. Bijes osjeam zbog toga njegova pobjednikog sta
va, zbogtoga to savzraisamopouzdanjemu pogledu
vlastite budunosti.
Takoseproblempromijenio. Nepogreivojeosjeti
la unutarnjipomak.
Tajjepomakotvorenoprihvatila iosjealaga, uje
dno osjeajui i promjenu kako prolazi njezinim tije
lom.Kadjetijelozavrilosprocesompromjene,nasta
vila je.
Takav se pomak u fokusiranju moe pojaviti u bi
lo kojem trenutku. Prihvatite ga i nastavite sljedei
krug fokusiranja.
Ponovnoje doivjela osjetilni dojam, sada na pro
mijenjen nain, jerje cijeli problem u njezinu tijelu bio
drukiji u tome trenutku. Njegov pobjedniki stav...
kako sve to osjea?
Priekala je. Nije pokuavala izvui rijei iz osjetil
noga dojma. Strpljivojesjedilaidoputala osjetilnome
dojmu da govoriza sebe (ponovno drugikorak).
73

Pokualaje osjetiti njegovu kvalitetu, nejasnu ne

lagoducijelogatogaosjeajaiponovnodobitikljunu
rije za taj osjeaj (ponovno trei korak).
Pojavila se rije: Ljubomora.
etvrtikorak:usporeivanje.Prihvatilajerijelju
bomora i provjerila je u odnosu na osjetilni dojam.
Ljubomora,jelitopravarije?Znailitajosjetupra
vo to? Osjetilni dojam i ta rije oigledno su se goto
vo potpuno slagali, ali ne i savreno. inilo se kao da
joj osjetilnidojamgovori: Nije touistinu ljubomora.
Ima u tome iljubomore, ali...
Pokuala je s rijeima neka vrsta ljubomore, os
jetivisitanpomakiuzdahkojisujoj stavilidoznanja
da je vrlo, vrlo blizu, kao da je pronala kljunu rije
zaosjetilnidojam.Ponovnojetouinilaiopetiznova.
Peti korak: postavljanje pitanja. Tada je zapitala sam

svjesniosjeaj:tojetonekavrstaljubomore? toto
ucijelomeproblemuizazivanekuvrstuljubomore?
Dopustila je da pitanje dosegne taj nejasni svjesni
osjeaj i on selagano pomaknuo. tojeto?upitala
jegotovobezrijei.
Atadaje iznenada dolo dopomaka. Neka vrsta
ljubomore... da., vie nalikuje... osjeaju naputenosti.
Dubokojeuzdahnula,auzdahbijaepraendubo
kim, zadovoljavajuim osjeajem pomaka. Peggy je
njezinotijelogovorilodajenesretnazboginjeniceto
je prestala napredovati u karijeri.
esti korak: prihvaanje. Dokje pokuavala ostati uz

osjeajolakanjakojijepratiotajpomak,moralaseza
tititiodglasovakojisujeuskoropoelinapadati. Ne
bi se smjela tako osjeati. Sretna si to uope ima
74

posao. A isto su se takojavljali i ovakvi glasovi: Ka

ko e ikada pokrenuti svoju karijeru? Zna da u to
me pogledu nita ne moe poduzeti.
Peggyjesveteglasoveodgurnulanajednustranu.
Svetomorapriekati,reklaje.Atadasevratilaosje
anju novoga uvida. Biti ostavljena, naputena... mo
gulitojouvijekosjetiti?... O, da. Evogaponovno...
takoje...upravosetakoosjeam.
JO JEDAN KRUG

A l i ta je kvaliteta osjeaj naputenosti predstavlja

la samo vrh ledene sante. Peggy je eljela provjeriti
moe lije to odvesti do daljnjih promjena i pomaka.
I tako je ponovila cijeli krug fokusiranja. to to
znai biti naputena? to to znai za mene? toje naj
gore u tome?
Ovogaje puta fokusiranje trajalo otprilike dvade
set minuta. Kadje dovrila, Peggyje osjeala nevjero
jatno osvjeenje. Oblik njezina problema se promije
nio,pasepromijenilaionasama.NakontogasuPeggy
i John smireno porazgovarali o vlastitu ivotu i budu
nosti.
Razbijenaposudabijaezaboravljena.Tojednofo
kusiranje nije razrijeilo Peggyin problem sukoba iz
meu karijere imajinstva, alije u njoj izazvalo niz ko
risnih promjena. Daljnje obavljanje fokusiranja pruilo
jojjedodatne spoznaje onjoj samoj, pomogavijoj da
krene odande gdjejebilazakoena.

75

est koraka fokusiranja

i njihov smisao

Sada emo polaganije proi svih est koraka. Nakon to

proitate ovo poglavlje, pokuajte se fokusirati na neki
csobni problem, kako biste vidjeli hoe li vam uspjeti.
Neka vamknjiga ostane otvorena na etvrtomepogla
vlju, Prirunik fokusiranja i bez urbe proite est ko
raka, osobito obraajui pozornost nainu na koji se
vae tijelo osjea u svakom stupnju ovoga procesa.
Ako ne osjetite nikakvu promjenu, nikakve pomake,
nastavite itati ostala poglavlja ove knjige, a tada se
vratite i ponovno pokuajte. Konano ete shvatiti da
moete izvesti unutarnji in fokusiranja, a to ga ee
radite, to e vam se initi jednostavnijim i prirodnijim
(kasnije moete koristiti skraeni oblik na kraju knjige).
PRIPREMA

Odreditestanovitovrijemeipronaitemjestonakoje
mu ete neko vrijeme sjediti u tiini. Ako elite da sva
maostanevaprijatelj,tojedobroimoglobivampo
moi. A l i prijatelj mora biti zadovoljan time da jedno
stavno bez rijei slua, ne smije odvas oekivati da ete
progovoriti ako vam se ne govori i ne smije analizirati
iliprocjenjivatiakovi odluite izgovoritionoto sekri
je u vama. Dobrojeakosamo uti, aliistojetako do
bro ako povremeno izgovara rijei kao to su: Da,
76

ujemte...Razumijem.A l inaovomeranomestup
njuprijatelj nesmijereinitadrugo.
Dobraje zamisao da sjednete na neko mjesto koje
vamjebaremmalonepoznato. Odnosno, nepokua
vajtesefokusiratisjedeizaradnimstolom,nitiuomi
ljenomenaslonjau.Sjednitenanekudrugustolicuili
na rub kreveta. Ili, ako vam se to vie svia, izaite iz
kueiproetajteilisenaslonitenastablo.
Pokuajtepronaiosjeajopenitetjelesneugode,
akovenepotpunedobrobiti. (Toe, uznetosree,
doikasnije.) Akovasometajusitnetjelesnenelagode,
zamaglitenekedrugestvarikojevamtijelopokuava
rei.Akovamjehladno,odjenitepulover.Akovassvr
bi taban, skinite cipelu i protrljajte ga. Naslonite se i
mentalno opustite.
PRVI KORAK: RAIAVANJE PROSTORA

Postavite sipitanje: Kako se osjeam? Zbog ega se sa

daneosjeamizvrsno?tomiupravodanassmeta?
Ostanite mirni. Oslukujte. Neka se pojavi to god
da se pojavilo. Ponekad ete vjerojatno otkriti da mo
da i desetak problema izaziva u vama napetost. Neki
meu njima mogu biti veliki ivotni problemi, s koji
ma ste se ve mnogoputa prije hrvali. Svatko uza se
nositakavpopis,izjednegodineudrugu,paesesva
kiputprifokusiranjujedanilivietakvihproblemai
niti najvanijima. Ne pokuavajte sastaviti popis svih
problema kojih se moete prisjetiti, nego samo onih
kojitrenutno uvama izazivajunapetost.
Osimvelikihosobnihproblema,vjerojatnoeteot
kritinekerelativnonevaneproblemekojiustanovi
tome trenutku ometaju spokojstvo u vama.
Dopustite svim tim problemima da se pojave:
sve ono to vam upravo sada onemoguuje osjeaj
apsolutnogazadovoljstva.NEDOPUSTITESIDASE
77

ZAUSTAVITE KOD BILO KOJEGA OD TIH PROBLE

M A .Samoihmentalnonavedite,velikeimale,tekei
beznaajne, svezajedno. Staviteihnahrpupredasei
napravitekorakunatragkakobisteihpromotrilisuda
ljenosti.
Ostanitevedro odvojeniod tihproblema tovie
moete. Pa, osim svih ovih stvari, sasvim se dobro
osjeam, moete sada rei. Modaje to uistinu muan
popis,alitojesusviproblemi. Tujeonotomisedo
godilosGeorgeomiJoanne.Aiova osamljenostda,
to dobro poznajem, toje stara stvar. Aiona smijena
sitnica vezana uz ono to sam juer rekla Chrisu.
Osjeateliusebiblagopoveanjeosjeajaugode?
Nastavite probleme stavljati na hrpu dok ne zaujete
nekiglas:Da,izuzevsvegaovogasasvimsedobroos
jeam.
DRUGI KORAK: OSJETILNI DOJAM PROBLEMA

Zapitajtesekojivamseproblemupravosadaininaj
gorim. Zapitajte se koji vas ponajvie boli, koji vam je
najtei, najvei, najmuniji, najtrnovitiji, najtegobniji
ilikojegaetesenajteerijeititragajtezaonimpro
blemom kcjije teak prema nainu na koji vi i vae ti
jeloodreujeteteko.Ilijednostavnoodaberiteneki
odtihproblema.
Sada nemojte ulaziti u problem kao to biste naj
eeuinili.Udaljiteseodnjegaipogledajtekakveos
jeaje izaziva u vaemu tijelu dok o njemu razmiljate
u cjelini, barem na trenutak. Zapitajte se: Kako se
ovajproblemucjeliniosjea?A l ineodgovarajterije
ima.Osjetitecijeliproblem,osjeajsvegaonogatoje
uznjega povezano.
Utomeete sedrugomekorakuvjerojatnopoeti
suoavatismnotvomproizvodavlastitauma:predava
nja,analitiketeorije,otrcaneizreke,mnogobrbljanja
78

iprie. Nanekinainmorate se spustiti ispod sveuku

pne buke do svjesnoga osjeaja koji se krije ispod nje.
Djelominojerijeotomedanatjeratesebedaza
promjenu umuknete, sluate i osjeate. Strpljivou
moete doi do izvrsnih rezultata. Pretpostavimo da je
problem na koji se pokuavate fokusirati povezan s ra
spadanjem neko dobrog odnosa. Dok pokuavate os
jetiti cijelu unutarnju auru problema, moete zapoeti
s predavanjima: Evo, ponovno to radim, unitavam
jojedanizvrstanodnos. toto nijeuredu sa mnom?
Bez obzira na to koliko dobar bio, uvijek u pronai
mogunost da ga unitim.
Kadpone takva vrstabuke, strpljivojeiblagois
kljuite. Recite u sebi: Da, da, sve to znam. Posluat
utodrugiput, akoeli. Zasadatojednostavnostavi
mo na stranu.
Budite podjednako tako vrsti i pristojni otkrijete
li kako pokuavate analizirati problem ili pokuavate
odreditigdjesekrijenjegovasutina. Pa, oiglednoje
toje polo po zlu, zaut ete sami sebe kako govori
te. Zapravo se plaim drugih ljudi, stoga to prikrivam
i glumim. Kao i prije nekoliko veeri kad sam... Is
kljuite taj glas. Recite sebi: Naravno, moe biti rije
o tome. A l i sada nita ne pokuavamo razumjeti. Po
kuavamootkritikakosesvetozajednoosjeaumeni?
Pokuavate doprijeti do jedinstvenog osjeaja koji
obuhvaa sve ono tose odnosinamoje odnose s...
ilinasveonotoseodnosinatotosamnapustiopo
sao. Osjeaj obuhvaa mnotvo potankosti, upravo
kao to glazbeni komad obuhvaa mnotvo nota. Sim
fonija, primjerice, moe trajati sat ili vie i sadravati
tisue razdvojenih glazbenih tonova koje izvode mno
girazliitiinstrumentiubeskrajukombinacija.Alika
kobisteosjetilisimfoniju nemorateznatisvetepotan
kosti njezina ustrojstva. Akoje tosimfonija koju dobro
79

poznajete, dovoljno je uti njezin naziv i istoga ete

trenutka osjetiti njezinu auru. Ta simfonija: osjeaj te
simfonije pojavljuje vam se kao cjelovit, bez potanko
sti.
Na isti nain pokuavate stupiti u dodir sa svjesnim
osjetom problema. Dopustite svojim osjetima da se
spuste prema unutra, pokraj svih potankosti koje vas
mogu ometati i odvui na krivi put, pokraj brbljarija i
prigovora,svedokneosjetitejedinstvenuvelikuaurukoja
svetoobuhvaa.
Ne, to nije jednostavno ne u poetku. Djelomi
noje rije o tome da trebate znati na to obratiti po
zornost,atozanemariti.Djelominojerijeotomeda
znate kako ugoditisvoj umtako da prihvaa stanovite
stvarikoje se u njemu dogaaju, aline i neke druge.
Tragajui za osjetilnim dojmom problema, vi po
kuavate navesti svoj um da u sutini uini ono to ini
kadprizivavaosjeajpremanekoj osobi. Moratebiti
svjesni nekih potankosti, ali se ne smijete zaustavljati
na njima. Vaa pozornost usmjerena je uglavnom na
tajjedinstveniosjeaj,naosjeajsvegatogatoseodnosi
natuosobu.
Jednom kad osjetite cjelinu problema, ostanite ne
kovrijemeutome.Nepokuavajteodredititojeuto
me vano. Nita ne pokuavajte odrediti. Samo ga pu
stite da postojiidaga osjeate.
Osjetilni dojam cjelovit je i nejasan osjeaj cjelo
kupnostinekestvari.Tojenetopokraj egabiveina
ljudi jednostavno prola jer je nejasan, neodreen i
mutan. Kadprviputostanete uztaj osjeaj moglibiste
pomisliti: Zar to? elite da ostanem uz to? A l i toje sa
mojojedanneugodandojam.Da,upravojetonain
na koji vae tijelo osjea taj problem, a u poetkuje sa
svim nejasan.
80

TREI KORAK: PRONALAENJEKLJUNERIJEI

to je kvaliteta toga svjesnog osjeta? Pronaite rije

koja opisuje kvalitetu, kao toje: ljepljiv, teak, ivan,
bespomoan, tijesno, optereenje ili neku rije sline
vrste. Moda e vam odgovarati kratka reenica, npr.,
kao u kutiji, moram to izvesti. Kombinacija rijei mo
glabinajboljeodgovarati, primjerice: uplaenoinape
to ili ivano i nemirno. Moda e se pojaviti slika koja
e najbolje odgovarati osjetu primjerice, teka olov
na kugla.
Vi ne traite analizu. Vi tragate za sutinom osjetil
nogadojma.Vamajepotrebnasutinasvegatogazajed
no, osobita kvalitetakoja izvireiztoga.
Ta kvaliteta mogla bi biti osjeaj da ste se neprikla
dno ponijeli, primjerice, ili osjeaj bespomonosti. Ili
biste mogli osjetiti da vas neto titi, plai, izaziva nape
tost ili nelagodu a moda za taj osjeaj ni nema rijei.
Ponavljam, izbjegavajte prisiljavati svjesni osjeaj
da se oituje rijeima dopustite mu da vam sam po
kae vlastitu sutinu. Ili blago iskuajte jednu rije.
U ovome treem koraku moda ete otkriti kako se
va problem poinje mijenjati. Moda ete ga osjetiti
drukijim nego to ste oekivali kad ste poinjali s fo
kusiranjem: razliit od svega onoga to biste mogli smi
sliti sredstvima razuma. Razlika bi u poetku mogla bi
ti tanana i, moda, zbunjujua.
Toje ono za ime tragate: neto to prati tjelesni
pomak. Svedrugoodbacite.
Odgovaraju li rijeili slika, nazivamo ih kljunom
rijei. Dok izgovarate rijei (ili zamiljate sliku), cijeli
seosjetilnidojamjedvaprimjetnogibailaganoseopu
ta. Toje znak, kao da kae: Ovo odgovara, kao kad
se prisjeate neega to ste zaboravili. Osjeaj onoga to
ste zaboravili vodi vae pamenje. Znate da veliki broj
savreno smislenih ideja uope nije dio toga osjeaja pa
81

ih odbacujete, sve dok ne naiete na neto emu se taj

osjeaj otvara.
Kao u staroj djejoj igri skrivaa. Netko tko zna
gdje se nalazipredmetpotrage govori: Hladno, hlad
nije, ledeno hladno, dok hodate u pogrenom smje
ru, a Toplo, toplije, vrue, vrue! kad krenete u pra
vome smjeru.
U ovome sluaju to ne govori neka druga osoba
nego va vlastiti svjesni osjeaj: Hladno, hladno, hlad
no (dok se osjet nimalo ne mijenja), a zatim kae:
Toplije, vrue, vrue! (kad doe do oputanja ili la
ganoga pomaka u nainu na koji vae tijelo osjea taj
problem).
Dopustite rijeima i slikama da izrone iz osjeaja.
Neka se same predstave, npr., uplaen, neko napeto
mjesto u meni, ili teak osjeaj.
Najee se dogaa da pronalaenje prave kljune
rijei u ovjeku izaziva tek maleni tjelesni pomak, tek
toliko da moete rei kakoje kljuna rije tona. Morat
ete tragati za tim malim pomakom kako ga ne biste
propustili. Pozornost vam mora biti usmjerena na tije
lo kako biste osjetili izaziva li ta rije, reenica ili slika
onomalootputanjekojegovori: Tojeuredu.Tood
govara.
ETVRTI KORAK: USPOREIVANJE IZMEU
KUUNE RIJEI I OSJETILNOGA DOJMA

Uzmite rije ili sliku koju ste dobili tijekom treega ko

raka iprovjeriteje u odnosuna osjetilnidojam. Mora
te biti sigurni da se savreno uklapaju da su u savr
enu skladu. Zapitajte (ali nemojte sami odgovarati):
Odgovara li to?
Trebali biste osjetiti odgovor, u obliku dubokoga
uzdaha ili nekog osjeaja oputanja, koji vam govori da
rijei odgovaraju.
82

Katkad se dogodida se taj potvrdniosjettaj osje

aj uklapanja jednostavno ne pojavi. Tada pokuajte
tonijeosjetiti.Ponovnopriekajteidopustitetonijim
rijeima da izrone iz osjeaja.
Kakobistemogliobavititousklaivanje,ponovno
morateiskusitiosjetilnidojam.Morategadodirnutikao
osjeaj. Mnogi ljudi prilino dobro mogu zadrati osje
tilni dojam sve dok se ne pojave rijei. Tada osjet na
nekinainnestajeiostajuimsamorijei.Akosetodo
godi, oigledno je da ne moete izravno provjeriti od
govaraju li rijei osjetu. Stoga morate dopustiti osjetil
nome dojmu da se vratito moda nee biti isti onaj
osjeaj kakavjebio, negodojamkakavje sada (moda
malopromijenjen). Blagou sebiizgovarajterijei, uvi
jek iznova, pokuavajui izravno osjetiti na to su se
terijeiodnosile.Najeesedogaadasenakondese
tak ili dvadeset sekundi osjeaj takav kakavje sada
vrati.
Istoje tako sasvim u redu ako se osjeaj promijeni
samodsebe, dokpokuavateobavitiprocesusklaiva
nja. Neka obje strane i osjeaj i rijei ine to god
ele, sve dok se savreno ne usklade.
Kadsesavrenousklade,kadrijeipotpunotono
odgovaraju osjeaju, osjeajte to slaganje nekoliko tre
nutaka. Moda ete osjeati potrebu rei neto kao to
je: Da... o, da... tojeto...,alimusamodopustiteda
postoji.
Vano je osjeati to slaganje minutudvije. Osjet
slaganja nije samoprovjeravanje kljune rijei, nego se
vaetijeloupravoutimtrenucimamijenja. Sve dokse
mijenja, otputa, prerauje i pokree, dopustite mu da
upravoto ini. Ostavitemu minutudvije vremena ko
jesumupotrebnekakobise dogodilooputanjeipro
mjenekojeeliobavitiu ovometrenutku.Nepouruj
te. Tek ste stigli onamo.
83

PETIKORAK:POSTAVLJANJEPITANJA

Akosetijekomprethodnihkorakavepojavioveipo
mak, otvaranje i tjelesno oslobaanje, krenite izravno
na estikorak, prihvaajuionotopratipomak.
Primjerice, moda ste, sjedei mirno uz osjetilni
dojam,osjeajuinjegovusutinuikvalitetu,vedoi
vjelipomaki promjenu u problemu. Do togaje moglo
doi i kad ste pronali odgovarajuu rije ili sliku, kao
itijekomusklaivanjakljunerijeisosjetilnimdojmom.
A l i najee vam odgovarajua kljuna rije prua
samo tanani djeli pomaka, tek toliko da postanete
svjesnikakojeispravna. Njezinu eteispravnostneko
likoputaiznovaosjetiti(usklaivanje),doksenepoja
ve sve tjelesne posljedice koje ta ispravnost moeizaz
vati. Tada vamje potreban pomak, a do njegajo nije
dolo barem ne do one vrste pomaka koja mijenja
problem.
Sada je vrijeme za peti korak, postavljanje pitanja.
U tome koraku vi izravno postavljate pitanje osje
tilnome dojmu to onjest. To se najee obavlja tako
danekovrijeme (minutudvije,tosemoedoimatija
ko dugimvremenskimrazdobljem) provedeteuztaj ne
jasan osjetilni dojam ilitako da mu se neprestano vra
ate.Utomevampomaekljunarije.
Kljunu rije koristite kako bi vam pomogla da
osjetilni dojam uvijek iznova moe postati ivo prisu
tan.Nijedovoljnosamoseprisjetitikakosteseosjeali
prije nekoliko trenutaka. Taj osjeaj se ponovno mora
javiti,inaenemoetepostavitipitanje.Akostegaiz
gubili, prizovitekljunurijeipostavitepitanje: Jeli
tajosjeajjouvijekovdje?Nakonnekolikosekundie
sepojaviti (istikao iprije ilineznatno promijenjen).
Tadagamoetepitatitoonjest.
Primjerice,akojekljunarije"bila uznemiren,
izgovarajte tu rije u sebi sve dok se svjesni osjeaj ne
84

vratisasvimivo,atadagazapitajte:tojetoucijelo
metomproblemuto umeniizazivatakvu uznemire
nost?
Akouglavizaujetemnotvohitrihodgovora,sa
mo ih propustite i ponovno postavite pitanje. Ono to
sehitropojavljujesamosu staripodacivaegauma. U
poetkusemoedogoditidapitanjenestigne doosje
tilnogadojma,aliestiidrugiilitreiput.Osjetilnie
se dojam i sam pomaknuti, kao da odgovara i iz toga
epomakaizronitiodgovor.
Moieteodreditirazlikuizmeupukihmentalnih
odgovoraionihkojidolazeizosjetilnogadojma.Men
talni odgovori stiu veoma brzo. Oni su brzi vlakovi
misli. Um navaljuje i ne ostavlja vam nikakvoga pro
storaukojemumoeteizravnostupitiuvezusosjetil
nim dojmom. Njih propustite i ponovno stupite u do
dirsosjetilnimdojmom,ponovnokoristeikljunuri
je.Kadseosjetilnidojamvrati, tadamupostavitepi
tanje.
Jedan od najvanijih postupaka u fokusiranjujest
ovopostavljanjeotvorenihpitanja.Vipostavitepita
nje, ali tada se namjerno suzdravate odpokuaja da
na pitanje odgovorite svjesnim misaonim procesom.
Ljudinajeevjeruju kakoznaju odgovorenata
kvapitanjailiodreuju kakobi odgovormogaoglasi
ti. Postavljaju si zatvorena pitanja retorika pitanja
na koja istoga trenutka sami odgovaraju. Nemojte tako
postupati sa svojimosjetilnimdojmom. Postavitipita
nje osjetilnome dojmu uvelike nalikuje postavljanju
pitanja drugoj osobi. Vipostavitepitanje, a tadaekate
odgovor.
Postoji jasna razlika izmeu prisilnog nametanja
rijeiilislikauosjeajidoputanjadaizroneiznjega.
Nameetelirijeidojmuuspjenogaguiteinedopu
tate mu da pokae svoju stvarnu narav. Tada biste
85

rekli: O, da, ja ve znam tko si ti. Nema nikakva smi

slagubitivrijemestobom.
Suprotno tome, rijei i slike koje izranjaju izdoj
maomoguujuvamdaosjetiterazliku. Onevasnavo
dedakaete: Hej!Hej,da,otomejedaklerije!Tosu
rijei i slike koje dovode do tjelesnoga pomaka.
Tjelesnije pomak po svojim posljedicama tajanst
ven. Njega uvijek osjeate kao neto dobro, ak i ako
ono tosepokazalosodvojenog, razumskogstajalita
nimalonijeolakaloproblem.
Ako osjetilni dojam ne doivi pomak i ne prui
vam odgovor odmah, i toje u redu. Provedite uz nje
ga minutudvije. Mi ne moemo upravljati pojavom
pomaka. (To je milost.) Najvanije je ono vrijeme
kojeprovedeteosjeajuiga (vraajuiseneprestanok
njemu). Ako neko vrijeme provedete osjeajui neto
nejasno to se nalazi upravo ondje, prepuno znaenja
o vaem problemu, a ipakjo ne znate toje to, tada
radite fokusiranje.
Katkad e vam pomoi postavljanje jednoga od
sljedea dva pitanja; najprije iskuajte jedno, zatim
drugo.Uzsvakopitanjemoratetesepobrinutidaono
dopiredoosjetilnogadojma.Upoetkuenajeeod
govoriti va um. Samo ponavljajte pitanje sve dok se
osjetilni dojam ne pomakne.
1. to je najgore u ovome? (Ili: to je ono to u
svemu ovome izaziva najveu 'uznemirenost'?,
ako je vaa kljuna rije bila 'uznemirenost'.)
2. tojeovome osjetilnomdojmu potrebno? (Ili:
tojepotrebnodabiseosjetilnidojamdobroos
jeao?)
Akostesosjetilnimdojmomstupiliudodirputem
uobiajenogapostavljanjapitanja,atadapostaviliiova

dva pitanjajedno za drugim, ako ste svaki put proveli

minutudvije osjeajuinejasniosjetilnidojam, moglo
bi biti dobro za trenutak prestati s fokusiranjem.
Fokusiranje nije rad. To je prijateljski usmjereno
vrijemekojeprovoditeunutarsvogatijela.Malokasni
je ili sutradaniznova pristupiteproblemu.
ESTI KORAK: PRIHVAANJE

Dobrodolicomdoekajtesve togodsepojavizavrije
me fokusiranja. Neka va stav bude zadovoljstvo to
vamsevaetijeloobratilo,togodonoreklo.Tojesa
mojedan pomak, a ne posljednja rije. Ako ste voljni
primitituporukunaprijateljskinain, doieisljede
a. Ako prihvatite ovu promjenu, doi e i do drugih
promjena, kakve god one bile.
Ne morate vjerovati onome to vam upravo sada
govoriva osjetilni dojam, ne morate se s time sugla
sitiilipostupatiu skladu snjime. Potrebnogajesamo
prihvatiti.Uskoroetedubokoiskusitidajednomkad
prihvatite ono to prati pomak, doi e i do drugoga
pomaka. Tada e ono to vam tijelo kae biti sasvim
drukije. Stogamusadadopustitedavamkaeonoto
vam sada ponajprije mora rei.
Primjerice,pomakvammoepokazatinetotobi
stetrebaliuiniti, odnosnoza imdubokousebi osje
atepotrebu.A l ibisemoglodogoditidaeprvioblik
ukojemusepojavizavasbitisasvimnemoguenapra
viti. Moglo bi se uiniti da pomak od vas zahtijeva da
napustite suprunika, djecu iposao, a osim toga ta bi
promjenamoglazahtijevatimnogonovca.Vrlojeva
nozatitititaj prvioblikukojemumoeteosjetitisvoj
ivotnismjer,iakosadanemoeodgovoritinanekast
varna pitanja. Vae se tijelo mijenja, pojavljuje se vae
ivotnousmjerenje,alitojetekprvikorak.Nekapitanja
ekaju. Neeteseodmahupustitiunetonerazumno.
87

Zadritetajnoviosjetonogatobimoglobitipravilno
usmjerenje inebrinite o obliku koji e na kraju zado
biti.
akivrlomalompomakudopustitedovoljnovre
mena,minutuilinetovie.Dobro,sadabaremznam
uemujepotekoa,moglibistereiiutomeotkriti
trenutno olakanje. Tada bi ga kritika pitanja mogla
poeljetijakobrzoizbrisati.Da,alikakvakoristodto
ga ako ga ne mogu navesti da se promijeni? Je li to
stvarno?Modasmogasebevaram. Ato akona
konovogapomakaneuslijedinijedandrugi? Zatiti
te pomakkojise upravo dogodio od sviju tih negativ
nihglasova. Onimogubitiupravu, aliemoratipri
ekati. Ne dopustite imda ovaj mladi, zeleniizdanak
kojije tekiznikao zasipaju tonom cementa.
Kasnijeebitidovoljnovremenazaotkrivanjejeli
taj pomak u odnosu na problem stvaran. Za sada mu
samodajteprostoraza disanje. Dopustitemu da seraz
vija.Osjeajtega.Buditeuznjega.
Moda biste nakontoga eljeliprestatis fokusira
njemilibisteeljelinastaviti. A l i , neurite. Odluku
donesite nakon kraeg vremena.
Akoodluiteprestati,osjetitedaovo mjestoui
stinumoetenapustitiidamu sekasnijemoetevra
titi.Touistinuveomanalikujemjestu, stanovitoj toki
vaega unutarnjeg krajolika. Jednom kad saznate gdje
jeikakojemoetepronai,slobodnojeostaviteivra
tite se sutradan.
Zauzmete li stav koji nazivamo prihvaanjem,
ono to sejavlja tijekom fokusiranja nikada vas nee
uspjeti prevladati. Dobrodolicom doekajte sve to
prati tjelesni pomak,ali uvijek ostanite malo udaljeni
odtoga. Niste utome. negopokraj. Taj prostorukoje
mu moete stajatipokraj onoga to sepojavi stvara se
u onih nekoliko trenutaka dok vam se tijelo oputa.
88

Nemogusvetorazrijeititijekomjednogadana,ka
zatete usebi. Znamdaje ovdje. Ponovomogupro
naiovomjesto, stogagananekovrijememoguiosta
viti. Nije rije o tome da bjeite niti da se uputate u
to.Jednostavnoodlazitenaodmor.Osjeatedaizmeu
toga to se pojavilo i vas postojiprostor. Vi ste ovdje,
onojeondje.Rijejeotomedaviimatetotosepoja
vilo, anedatojeste.
Moetezamislitivrataizmeutogaisebe,akoeli
te. Ruka vam je na kvaki i svaki put kad poelite mo
ete ih otvoriti.
ELITE LI JO JEDAN KRUG FOKUSIRANJA?

Pokuajte osjetiti eli li vae tijeloprestatis fokusira

njemilinastaviti.Kael i :ekaj!Teksamstigao,do
pustimiovdjeostatijodanilidva. Svemijetakono
vo? Ili kae: Zaustavimo se sada ovdje, ovo mi je
mjestojonepoznato.Neelimostatiovdje?Zamisli
te da nastavljate s fokusiranjem i osjetite reakciju tije
la, a tada zamislite da prestajete i isto tako osjetite re
akciju.
Ako prestanete, tada najprije odvojite malo vre
menakakobistebilisigurnidaetesemoivratitiono
me obliku svoga problema do kojega ste upravo doli.
Najeenijedovoljnozapamtitiishod.ovjekgapam
ti, alimu moe nedostajatiizravno iskustvo stvarnosti
koju posjeduje dok fokusirate. Pomoi e vam ako se
prisjetite onoga to se pojavilo neposredno prije po
sljednjega pomaka. Primjerice, pretpostavimo da se
pojavila kljuna slika vrsto namotanog klupka vune,
akadstezapitalitotopredstavlja, dolojedopomaka
ivajeproblemnapraviokorakpremarjeenju.Trebali
biste zapamtiti ne samo sam taj korak, nego i ono to
je neposredno prethodilo pomaku. To e vam kasnije,
kadsepokuateprisjetitikoraka,pomoidagavratite

u potpunoj tjelesnoj stvarnosti. Ako krenete odpret

hodne slike u potpunosti etegaponovnomoiosjeti
ti. Dobro bi bilo da tu prethodnu sliku pronaete prije
nego tozavritefokusiranje.
Kako biste se upustili u sljedei krug fokusiranja,
mogli biste iznova osjetiti cijeli problem i zapitati svoje
tijelo: Je li sve razrijeeno? Nelagoda koju izaziva ono
tojeostalonerazrijeenotadaesejasnoosjetitiuva
emu tijelu, ako ondje priekate odgovor. Ostat ete s
tim cjelovitim osjetilnim dojmom i ponoviti korake od
drugoga do estoga, kao iprethodni put.
Ilibiste moglikrenutiodposljednjega pomaka, od
onoga to ga je pratilo, tako to ete zai ispod toga.
Kakavje cjeloviti dojam svega toga?
Kao to ste tijekom toga mirnog razdoblja bili pre
puni razumijevanja i blagi, prihvaajui to to se poja
vilo, sada isto tako elite daljnju promjenu. Budui da
ste bili blagi i puni razumijevanja, ime ste pokazali
potovanje prema tome osjeaju, pripremili ste tlo za
daljnju promjenu. Kako biste izazvali daljnju promje
nu, ponovnoponiteoddrugogakoraka: otkrijteosje
tilni dojam koji se krije ispodili s onu stranu tjelesne
poruke koju ste upravo primili, kakva god ona bila.
Pretpostavimo, primjerice, da se u prethodnome
krugu pojavio osjeaj bespomonosti, pa ste doivje
li pomak: O, toje dakle ono to osjeam. Tako sam
ivana cijelo vrijeme zbog osjeaja da e doi do suko
ba, pa sam zato uistinu bespomona!
Sada krenite u drugi krug i postavite si pitanje:
tojetajsveukupniosjetilnidojam,sveonotoseodno
si na bespomonost?
Postavite pitanje i ne odgovarajte na njega. Dopu
stite osjeaju da se produbi. Bespomonost je i dalje
pravarije, alije onasadarijekojaprekrivasamovrh
ledene sante. Poinjete osjeati njezinu veliinu ispod
90

same te rijei. Sve to a prilino gaje mnogo obu

hvaeno je tom veliinom.
Ponovnotreikorak:pokuavateosjetitikvalitetu
toganovog, opsenijegosjetilnogdojma.
Kadgodsepojaverijei, provjeriteihu odnosuna
osjetilnidojam.Akoneodgovarajupustiteihdaprou
i vratite se osjetilnome dojmu.
Pomak osjeate kao oslobaanje. Na taj ga nain
prepoznajete. Donjega moe doiubilokojemtrenut
kufokusiranja.Akosetodogodi, doekajtegadobro
dolicom. Isto tako, neki od koraka fokusiranja mogu
se odvijati istodobno. Ove se upute ne odnose na me
hanikiproces, negonasasvimljudski.
Prije nego osjetite da je stanoviti problem razrije
enmodaetetrebatiponovitimnogoovakvihkrugo
va. U svakome krugu osjetit ete tjelesnipomak.
estojenemogueujednomtretmanufokusiranja
upotpunostirazrijeitinekiproblem.Moebitipotre
bno desetak krugova, moda ak i stotinu, prije nego
toosjetitedajeproblemrazrijeen.Procesmoetraja
ti nekoliko mjeseci. Svaki tretman nastavljate sve dok
jednostavnone osjetite da vamje za taj dan dosta. Do
seglistetokukadmoeterei: Jouvijeknisamraz
rijeila ovaj problem, ali dola sam do mjesta koje os
jeam kao prilino ugodno. Potrebno mi je dandva
kakobise moje tijelo saivjelos takvimpromjenama,
a moda mije potrebnoida izaemu svijetkakobih
vidjelatoesedogoditi.Krugovifokusiranjaikru
govi vanjskoga djelovanja nerijetko se izmjenjuju.
Uzajamnosipomau.
Ne budite obeshrabreni ako vam fokusiranje od
mahnapoetku nepruidramatine rezultate. Kaoi
svakadrugavjetina, ifokusiranjujepotrebnoiskustvo.
Istotako, kaoto smoseuvjerili, za fokusiranjejepo
trebno da prerastete stanovite duboko utisnute navike
91

uma i tijela, stanovite previe bliske naine razgovora

sa sobom i o sebi. Za razrjeavanje takvih potekoa
potrebnoje vrijeme.
Moje kolege i ja tijekom proteklih nekoliko godi
na fokusiranju smonauilimnoge ljude ibriljivo smo
biljeili potekoe s kojima se ljudi redovito susreu is
traujuitonepoznatounutarnjepodruje. Znamoto
trebauinitiupogledutihpotekoa.Akootkrijeteda
vam iskustvo unutarnje promjene u poetku izmie
astatistikegovoredaetakobitibuditesigurnidani
steprvaosobakojasesusrelastimosobitimproblemom.
Kakav god problem bio, vjerojatno emo vam prije
kraja ove knjige uspjeti pomoi da ga razrijeite.
Ostalapoglavlja drugoga dijela knjige ustrojena su
s tom svrhom. To su poglavlja o rjeavanju potekoa.
Unjima dajemopreglednajuobiajenijihproblemako
ji ometaju fokusiranje a ujedno i predlau naine na
koje ih moete rijeiti.
est koraka:
1. Raiavanjeprostora
2. Osjetilni dojam
3. Pronalaenje kljune rijei
4. Usklaivanje
5. Postavljanje pitanja
6. Prihvaanje

92

6
to nije fokusiranje

Jedna od veoma uobiajenih potekoa koju doivlja

vaju poetnici u fokusiranju je zbunjenost u pogledu
toga tobi fokusiranje trebalobiti. Veina ljudi do tre
nutka stupanja u odraslu dob usvoji laiko obrazova
nje s podruja psihoterapije. Iako ono moe biti kori
sno u stanovitu smislu, isto tako moe izazvati pogre
nepredrasude.
Ako fokusiranje zapoinjete s bilo kakvim pogre
nim shvaanjem, svakako ete skrenuti u pogrenom
smjeru. Stoga:
FOKUSIRANJE NIJE
PROCES RAZGOVORASASOBOM

Ako ste poput veine ljudi, nesumnjivo znate mnogo

toga o onome to je pogreno u vaemu ivotu. Vjero
jatno nerijetko sami sebi drite predavanja, moda
temeljei te rijei na zdravim zakljucima i pretpostav
kama.
To je moja majka. Uvijek je mrzila mukarce i to
mi je neprestano govorila. To sam od nje naslijedila.
Znam da bih trebala biti drukija, ali mora dajo uvijek
ima neto od toga u meni, inae mi ne bi bilo toliko te
kouspostavljatiodnosesmukarcima.
Ponekadetepreskoititananopredavanjeiumje
stotogasebeizravnoijednostavnouvrijediti.Potrebna
vamje otrina, baremvitako mislite.
93

Naravno, znamja u emuje moja nevolja. Kuka

vicasam.Nemamnimalohrabrosti,etokakavsam.Ni
je udno to nikada niu emu ne uspijevam. Nisu sva
ta predavanja i prijekori neugodni, ali oni ne dovode
ni do kakve korisne promjene. Na neki se nain pret
varateudvojeljudi, odkojihjejedanuzatvoru,adru
givani. Onaj izvanaprekoravailivrijea onoga unu
tra, okrutnonavodeisvetenavodne (alinajeene
dokazane) karakterne mane koje su, navodno, dovele
zatvorenika do takvoga bijednog stanja. Nita od toga
neezatvorenikupomoidapobjegne.Kadpredavanje
prestane unutarnjije zatvorenik, kao i do tada, u zat
voru.
Fokusiranje nije ninaliktome. Umjesto razgovora
sasobomkojiseodvijaizvanapremaunutra,vioslu
kujeteonotoizvireiznutra,izvas.Tihoete,prijatelj
ski i suosjeajno zapitati: to nije u redu? Moda ni
kada prije niste bili u prijateljskom odnosu sa sobom.
Veinaljudipremasebivrloloepostupa, mnogogore
nego to bi im ikada palo na pamet postupati prema
drugome ljudskom biu. Veina se ljudi prema svojoj
unutarnjoj osjeajnoj osobi odnosi kao sadistiki zat
vorski uvar.
Postavivisvometijelupitanje tozapravoneva
lja?, vi se namjerno suzdravate od odgovora. Kad
nekoj drugoj osobipostavitepitanje, vjerojatno neete
odmahoekivatiodgovornanjega. Prema svojoj unu
tarnjoj osjeajnoj osobi postupajte barem onako dobro
kako biste postupali prema nekome drugome. Vaa
vam unutarnja osjeajna osoba isto tako moe odgo
voriti na pitanje i nistejoj potrebni vi, da umjesto nje
odgovarate na svako pitanje.
Pokuajte propustiti sve one rjeite, poznate od
govorekojisevrlobrzopojavljuju. Tosu oniististari
odgovori koje ste tijekom godina sluali u tisuama
94

predavanja koje ste odrali sami sebi. vrsto ih odbij

te. Smireno ekajte svjee odgovore koji e se pojaviti
iznutra, od tjelesnog osjeta onoga to vas mui.
FOKUSIRANJE NIJE ANALITIKI PROCES

Prilino je lako, a ponekad ak i zabavno, obaviti ra

zumsku analizu neijih osobnihproblema. Takva ana
liza moe biti vrlo sloena ili jednostavna, vrlo ozbilj
na ili vie nalik salonskoj igri. Intelektualci si ne mogu
pomoi barem stanovito vrijeme moraju provesti
analizirajui.
Morada samsamazbogtoga toneprestanooda
birem pogrene mukarce. Kao da me privlai ona vr
sta mukarca koja e me kasnije odbaciti. Toje sigur
no zbogtoga totraimnekoga tkobibio nalikmome
ocu.
Bezobzirajesulitemeljnepretpostavkekojesena
laze u pozadini analiziranja ove osobe uglavnom to
ne, analizajoj nee mnogo pomoi. Unutar nje nita se
nije promijenilo. Joje uvijek ondje gdjeje ibila.
Zapravo, i sami pojmovi koji se koriste u analizi sa
moga sebe skloni su naglaavati injenicu da je ovjek
tu gdjejest i ne moe si pomoi. Kad sebi kaete: Eto,
takav sam i gotovo, vi zapravo govorite kako nema
nikakve mogunosti za promjenu. U tome je smislu
analiza gotovo uvijek pesimistina.
Suprotnotome,fokusiranjejeoptimistino.Teme
lji se na vrlo pozitivnome oekivanju promjene. Ljud
sko bie nju ne doivljava kao kruto ustrojstvo iji je
oblik jednom zauvijek odreen. ovjeka zamilja kao
proces, sposobnoga za neprestanu promjenu i kreta
nje prema naprijed. Problemi koji se kriju unutar
vas samo su oni dijelovi procesa koji su se zaustavili, a
cilj je fokusiranja otkoiti ih i ponovno pokrenuti pro
ces. Kad se pravilno fokusirate ne samo da oekujete
95

promjenu, nego je stvarate u smome inu fokusira

nja.
Umjestodapokuavateanaliziratiproblem, vipo
stepeno stupate u dodir s osjetilnim dojmom proble
ma, sa svimeonimtosenatajproblemodnosi, stupa
teu dodiristodobno sproblemomu njegovoj sveukup
nosti.Tojeosobitavrstaprijemivostiukojoj osjetilni
dojam moe doivjeti tjelesni pomak.
Razumomnikadanemoetespoznatibeskonano
mnotvopotankostisvegaonogatoseodnosinasu
kobukojismoseupustiliprethodneveeri.A l i ,osje
tivicjelinuproblema, moetestupitiudodirsa suti
nom,aondaisonimtosekrijeispodnjeitakodalje.
Fokusiratesekorakpokorak, dokneosjetitedajepro
blemrazrijeen.
Ako samo razumijete u emuje problem, vrlo ga
je teko razrijeiti. U fokusiranju nije rije o tome da
ovjekjednostavno pripovijeda o problemu. On doiv
ljava tjelesnipomak u vlastitome osjeaju problema.
Kad vas fokusiranje dovede do stvarnog koraka
kojim ete razrijeiti problem, tjelesni pomak ukazuje
na to da se nekakva unutarnja zakoenost promijeni
la. Sa svakimsljedeimkorakomproblemosjeatena
malo drukiji nain i bolje nego to ste ga osjeali na
poetku. Osjetilnise dojampromijenioa timezapra
voelimoreida ste sepromijenilivi. Kadsesljedei
put susretnete s tim problemom, vaa e reakcija biti
sasvim razliita.
Uspjenofokusiranjenajeepruamnogoboljei
istinitijerazumijevanjeonoga tojepolopozlu. Zaje
dno s tjelesnimpomakompojavljuju seineke rijeiili
uslijedi razumijevanje koje vae potekoe mnogojas
nijeobjanjava,anajeeinovimpojmovima.Nerijet
kosedogaadajecijeliproblemukorijenjenuneemu
tosepotpunorazlikujeodbilokojihvaihpretpostavki.
96

A kad se fokusirate na tu tjelesnu mudrost, ponovno

se, sa sljedeim tjelesnim pomakom, pojavljuje neto
novo.Toevasmodaponovnoiznenaditi,jermoda
neelogikislijeditiizonoga tosepojavilouprvome
koraku.
A l ikatkadjedaniliviekorakaovogaprocesapro
mjene mogu u potpunosti zaobii analitiki um. Do
promjene moe doi a da vi do kraja ni ne razumijete
zbog ega ilikako se ona dogodila. Akose fokusirate,
primjerice, na onaj muanosjetilnidojam svega ono
ga to se odnosi na Johna, moda ete otkriti da rijei
koje prate tjelesni pomak gotovo nimalo ne pridonose
vaemu svjesnom razumijevanju potekoa koje imate
s Johnom. A l i razumijevanjeje popratna pojava.
Istovamsetakomoeuinitidajeonotosepoja
vilo sasvim besmisleno. Dobro, mogli biste pomisli
ti, sada sam spoznao novi razlog zbog kojega se uz
Johna osjeam neugodno. Sada znam daje s time po
vezanimoj posao, kaodaJohnmislidaseja dovoljno
ne trudim. A l i , kakva korist od toga to sam to spoz
nala? Sljedei put kad susretnem Johna problem e i
dalje biti ondje, zar ne?
Ne. Neebitiondje, ne akoje dotespoznaje dolo
zajedno s tjelesnim pomakom. Pomak u fokusiranju
promijenio je va osjetilni dojam Johna na stotinu ili
moda i tisuu tananih naina koje ne moete shvatiti
razumom, a moda ih ni drugi ljudi ne bi mogli shva
titi na taj nain. Do promjena je dolo u vaemu tijelu,
aneuumu. Svjesniummalotogaznaonjima.Moda
ete, kad sljedei put susretnete Johna, znati samo to
da se osjeate drukije te da drukije i postupate. (Po
vremenose dogodida ovjekkasnijemoeshvatitine
ke dijelove te promjene, ako eli.)
Procesje, kao toje svima poznato, tajanstvenne
samo ljudima koji ga prvi put doivljavaju, nego isto
97

tako i onima koji su ga godinama prouavali. Mi ljudi

jo uvijekvrlo malo znamo o procesima uma itijela.
S mnogo veom sigurnou mogu rei to se doga
a, nego zbog ega. Vidio sam da se neto dogaa kod
mnogih drugih ljudi, a vidio sam da se neto dogaa i
umeni.Asada,potrudimosedasetodogodiiuvama.
Fokusirajtesesljedeihdesetakminuta, akotove
niste uinili. Zamijetite bilo kakve potekoe s kojima
se susretnete. Sljedea vam poglavlja mogu pomoi u
rjeavanju tih potekoa.
FOKUSIRANJE NIJE PUKI TJELESNI OSJET

Osjetilnidojamjetjelesniosjetproblema, potekoeili
situacije.Tojetjelesniosjetznaenja.Akoimatetjele
sne osjete koji se doimaju kao puki tjelesni osjeti, kao
da nisu povezani ni s kojim vidom vaega ivota, tada
ihotpustite. Zapitajte sebekakavvamje ivot, pa ete
uskoro dobiti tjelesni svjesni osjet.
U FOKUSIRANJU NIJE RIJE SAMO O TOME DA
STUPITE U DODIR S OSJEAJEM U UTROBI

Moda vam se u odnosu na neki problemjavlja takav,

jasan i snaan, osjeaj, a najee se taj osjeaj uvijek
iznovaponavlja.Nemamnogosmislautomedagajo
jednomizazovete, osobitoakosevemnogoputapo
javio.
Osjetilni dojamje opsenija, u poetku nejasna, ne
prepoznatljivanelagoda,kojucjelinaproblema(sveono
to se na problem odnosi) izaziva u vaemu tijelu. Ka
ko biste mu dopustili da se oblikuje, morate se malo
udaljiti od poznatih osjeaja. Osjetilni dojam je i pro
straniji, iako manje snaan, jednostavnije gaje osjetiti
imnogo vie toga obuhvaa.Toje nainna kojise vae
tijelodonosipremacjeliniproblema.
98

Rije koja, kao kljuna, opisuje znaajke osjetilno

ga dojma vjerojatno e biti rije koja vam nee mnogo
toga rei o problemu. Bite tovaa vlastita rije (ili sli
ka) koja mu odgovara. To su rijei kao teak, tije
san, ljepljiv, razdraljiv, ivan. Takve e vam
rijei pomoi odrati kvalitetu jo nejasnoga osjetilnog
dojma.

99

Raiavanjeprostorazasebe

Prvijekorakfokusiranjaiznimnovaan,jerakose on
dogodivjerojatnoese dogoditiisveostalo. Uprvome
koraku trebate raistitiprostor u kojemu eteboravi
ti dok se odvija ostatak procesa fokusiranja.
Prvi ete korak obaviti samojednom, na poetku
svakoga fokusiranja. Druge korake moete desecima
puta ponavljati ujednomfokusiranju, dok se sputa
te kroz svoj osjetilni dojam, slijedei korak za kora
kom. Razliiti se ljudi u poetku susreu s razliitim
potekoama.Nemojteizgubitihrabrostakovamsepr
viputuini daje tekoraditifokusiranje.
Prvijekorakonaj ukojemusebipruatenetoto
bismomoglinazvatipozitivnimstajalitem.Dovodi
te se u stanje uma itijela u kojemu se ostalikoracifo
kusiranja mogu slobodno odvijati. Vai unutarnji po
stupci u okviru ovoga koraka uvelike nalikuju vanj
skim postupcima umjetnika kad se ujutro sprema na
posao. Onmora oistitikistoveiosloboditiihstvrdnu
teboje, sastrugati ostatke s palete, promukatilonie
iboice sbojomkakobiotklonio zgunjavanjeili ot
vrdnueboje.Tosemoedoimatikaosasvimnevaan
posao u odnosu na ono to umjetnik zapravo radi, ali
dokne obavi te uvodne radnje drugi dio njegova posla
uope ne moe zapoeti.
Mnogojenainanakojemoetepristupitiprvome
koraku, mnogoje razliitih unutarnjih postupaka koji
100

mogu dovesti do eljenoga pozitivnog stajalita od

nosno dotjelesnei umne prijemivosti. Pristup kojije
vrlo koristan jednoj osobi drugoj moda uope ne bi
pomogao.Zadriteonajpristup (ilipristupe)kojijeva
ma osobno smislen, koji dovodi do toga da se u vama
dogodi neto dobro.
RAIAVANJE PRENATRPANE PROSTORIJE

Ve smo raspravljali o ovakvom pristupu. Zbog ovoga

sam pristupa prvi korak nazvao inom raiavanja
prostora. Sve svoje probleme odgurnete na jednu
stranu, tako damoete slobodno disatiiugodno sjedi
ti. Posluimoliseneto drukijimprimjerom, toje kao...
PRONALAENJE PRAVE UDALJENOSTI
OD VLASTITIH PROBLEMA

Ne biste eljeli pasti u svoje probleme, utopiti se u

njima,pretvoritiseunjih.Nebisteeljeliniti, suprotno
tome, pobjei od njih, zanemariti ih ili potisnuti. Takvi
pristupi najee nisu plodonosni.
Postoji trei nain, koji je mnogo korisniji. To je
unutarnjiinudaljavanjaodonogatovasmui,alita
ko da te potekoe ipak ostanu ispred vas. Samo ete
se malo povui unatrag dovoljno daleko da vas pro
blemi vie ne gue, alii dovoljno blizu da ih i dalje mo
ete osjetiti.
Udaljite se nekoliko koraka od svojih problema.
Moete ih obilaziti i dodirivati prstima. Svaki put kad
postanu previe prijetei moete se povui.
U prvome koraku to inite sa svakim svojim pro
blemom, jednim za drugim. Udaljujete se od svega
onogatovasmuitogadana,odsvegaonogatouva
maizazivabolilivamsmeta.Idaljepredsobomvidite
sve te probleme, naravno. Oni su jo uvijek itekako
101

prisutni. A l ipovukli stesena sigurnomjestonakoje

muvam, nekovrijeme, nemogu nanijetibol.
DOPUTENJE DASE OSJEATE DOBRO

Neki mi ljudi govore da im ovaj prvi korak na stanovi

ti nain djeluje kao bijeg od problema. Vjeruju da svaki
svoj negativan osjeaj moraju proivjeti u potpunosti.
Ako to ne uine, ponaaju se kao kukavice. ini se kao
daseosjeajukrivimazbogtogatose,makarinakrat
ko, osjeaju dobro. Vjeruju kako je njihova dunost ne
prestano se osjeati loe, sve dok ne razrijee problem.
Kaemimdananekovrijemezaboravetu dvojbu.
Nije rije o tome da bjeite od problema, kaem im.
Ne brinite. I dok se osjeate dobro, svjesni ste da e
sve ostatiupravo onako loe kao toje iprije bilo.
Potekoe e i dalje biti prisutne i morat ete ih
razrjeavati.Akose nakratkoodmoriteodnjih, tonije
bjeanje. Zapravo, radite upravo suprotno. Fokusira
njempostajetesposobnijihvatatiseukotacsnjimana
uinkovitiji i razliit nain.
NE KAO SPOMENIK'

Oprvomekorakurazmiljajtekaookratkomrazdoblju
tijekom kojega doputate sebi da vie ne predstavljate
ivspomenik svojimtegobama.
Veina ljudi njeguje uvjerenje da njihovo tijelo ne
prestanomora izraavati njihove tegobe. Svaka nevo
lja i svaka negativna situacija nalikuju gru u tijelu. Sve
dokjetijelozgrenozbogmnogihtegoba, onovepre
uzima oblik nevolje i stoga se s tom nevoljom ne mo
e uhvatiti ukotac kao svjee, cjelovito tijelo. Ono se
boriprotivnevoljei doksmopredstavljanevolju. Sto
ga fokusiranje zapoinje time to vaemu tijelu prua
stanku, odmor, tijekomkoje onopostaje cjelovitim.
102

Veina ljudi svojim tijelima doputa da se zgre u

oblik onoga to mui njihov ivot, da postane spome
nik svim onim pogrenim stvarima i trenucima.
A l i moete prii svome jadnom tijelu, koje stoji po
gureno i rei: U reduje. Neemo zaboraviti. Moe se
nakratko odmoriti. Kasnije se moe vratiti i ponovno
zauzetistavspomenika,alisadasemaloopusti!
Rije je o strahu od izbjegavanja i zaboravljanja.
Kao da imate samo dva odabira: izbjei ili se osjeati
uasno loe. A l i postoji i trei odabir: dopustite tijelu
dase osjeacjelovitimizdravim, nemojtepostatiutje
lovljenje svojih nevolja, nego ih samo poslaite ispred
sebe. Niste ih izbjegli, ali niste ni potpuno zagueni nji
ma.
Ako to moete uiniti makar i na trenutak, bit ete
spremni poeti raditi s potekoama i bolnim osjeaji
ma na novi nain.
ODLAGANJE TERETA

Da uporabim drukiju usporedbu, va unutarnji inu

prvome koraku fokusiranja nalikuje sputanju tekoga
teretakojinosite.Vekilometrimahodatenoseigole
mutorbu. Sada se zaustavljate, sputatejenatloi od
marate se. Tek kadje najprije spustite na tlo moete
pogledatiu nju kako biste vidjeli toje unutra.
Vaemujetijelupotrebanodmor. Svakogagajutra
optereujete ovim teretom i, kao i veina ljudi, ne da
jete mu poinka sve do odlaska na spavanje. Moda
nekihjutara postoje kratki trenucibuenja kada tijelu
doputate da se osjea dobro. Mora da ste to iskusili.
Otvorenih oiju. Osjeate se velianstveno oputeni i
spokojni.
Atadasenavassputateret!Prisjeatesesvijupo
tekoakojesuvasmuileprethodnogadana. Svakoga
jutraopteretimosetimtekimstvarimaicijelogadana
103

teturamopodnjihovimteretom. Uprvomekorakufo
kusiranjavisputatetaj teret.Tekutorbu stavljatena
tlo.Izvaditepotekoeiznje.jednupojednu,sloiteih
ispred sebe ipogledajte ih sada, kadvamvie nisu na
leima.
UTJENI POPIS

Evojojednoga naina na koji moete razmiljati o pr

vomepokretu: kaodasastavljatepopisstvarikojemo
rateuiniti.
Nesumnjivo ste iskusili napetost trenutka u koje
mu shvatite da previe toga morate uiniti, a nemate
dovoljno vremena za sve. Prije odlaska na ljetovanje,
primjerice, ili na dugakome putovanju, moe vas
obuzetinekakvavrstapanike.Nekolikodanaprijeod
laska shvatite da sejednostavno vrtite u krugu.
Utakvometestanjuvrlovjerojatnouinitiupra
vo ono ega se uasno plaite: zaboravit ete neto va
no.Kakobistesemoglismiriti?Sjedniteisastavitepo
pisonogatotrebateuiniti.
Naravno, sastavljanje popisa nee obaviti stvaran
posao, ali e vam pomoi da se osjeate bolje. Ublait
epanikuidovestivasustanjeukojemusenasmiren
i organiziran nain moete pozabaviti najveim proble
mom.
POVJERENJETIJELA

Tragajui za takvim stanjem spokojstva koje pripada

prvomekoraku, otkritete davamjeodkoristiimati
povjerenja u svoje tijelo.
Dopustite tijelu povratak u njegovo prirodno sta
njeatojesavrenstvo. Usvakomesetrenutkutijelo
moe osjeati potpuno smireno i prirodno. Samo mu
to dopustite.
104

Jednomkad tijelu dopustite da bude to tojest, ne

zgreno,onoesemudrouhvatitiukotacsvaimpro
blemima. S tim ete se napetim osjeajima isituacija
ma suoiti uz pomo oputenog, slobodnog tijela.
Istina je da je taj kratki trenutak u kojemu se do
broosjeatetaj odmorkojipruatesvometijelupore
davi probleme ispred sebe nepotpun.
A l iistotakouskoromoeteoekivati, kadpone
te raditinatoj hrpiproblema, da etese osjeatimno
go bolje. Vaeje tijelo uvijek sklono krenuti u smjeru
u kojemu e se osjeati dobro. Vaeje tijelo sloen su
stavzaodravanjeivota.
Nerijetko se tako loe osjeamo da one negativne
osjeajeprihvaamokaotemeljnostanjestvari.A l inije
tako. Negativni osjeaji predstavljaju spoznaju tijela i
guraju nas prema onome osjeaju dobrobiti koji bismo
mogli osjetiti.
Svakinegativanosjeajpotencijalnajeenergijausmjere
napremapravilnijemunainupostojanja,samoakomuda
tedovoljnoprostorakakobimogaokrenutipremavlastitojis
pravnosti.
Veje i samo postojanje negativnih osjeaja u va
ma dokaz da vae tijelo zna to je pogreno, a to je
pravilno. Onomora znatikakobibilo osjeatise savr
enim, inae ne bimoglo pobudititaj osjet da netone
valja.
Vae tijelo, sa svojim osjeajem ispravnosti, zna da
biste se mogli osjeati dobro. Kad se iznutra osjeate
loe ili kad neto ne valja to je zapravo nain na
koji vae tijelo mjeri udaljenost izmeu savrenoga
stanja i naina na koji se osjeate sada. Tijelo zna
smjer, i to tako nepogreivo kao to vi znate da treba
te pomaknuti iskrivljenu sliku. Ako je ta iskrivljenost
dovoljnojakonaglaena dabistejeviuopemogliza
mijetiti, ne postoji nikakva mogunost da biste sliku
105

mogli pomaknuti u pogrenom smjeru i jo je vie is

kriviti, vjerujui kako je zapravo ispravljate. Osjeaj
onoga pogrenog neminovno je praen osjeajem
smjera u kojemu se nalazi ono tojepravilno.
Moralne i etike vrijednosti o kojima razmiljamo
i kojima pokuavamo ovladati mogu biti relativne i
razliite, ali vrijednosti uz pomo kojih se nae tijelo
otklanja odnegativnih osjeaja mnogo su objektivnije.
Naravno, kako se razvijamo, tijelo sve vie ui. Ono ne
moe ve na smome poetku osjetiti svaku postojeu
vrijednost. A l i osjea mnogo vie nego to mi mislimo.
Tijeloje u okviru prirode i svemira nevjerojatno tanan
sustav. Njegov cjelovit osjeaj onoga to podrava ivot
i onoga to to ne ini pokazuje nam mnogo vie toga
negotobinammoglipokazatinekamisaoiliosjeaj.
Ako neto elimo dodati, moramo osjetiti kako se to
moe uklopiti u ono to tijelo ve osjea u njegove
vlastite vrijednosti. Moda bez proturjenih ili neute
meljenih izjava neemo biti u stanju rei kakve su to
vrijednosti, ali ivotni proces u nama posjeduje svoj
smjer, a taj smjer nije relativan. Sve vrijednosti koje
pokuavamo oblikovati sasvim su relativne u odnosu
na ivotni proces koji se odvija u nama i trebalo bi ih
usporeivati s njime.
U fokusiranju e vam se esto dogoditi da e se ne
ke rijei u stanovitu trenutku pojaviti praene snanim
osjeajem pravilnosti i tjelesnim pomakom, a kasnije
e ih istisnuti ono to dolazi u sljedeem koraku. Ne
moete i ne biste trebali imati povjerenja u bilo koji
pojedinani skup rijei, u bilo koji pojedinani osjeaj,
kao ni u bilo koju pojedinanu tjelesnu poruku koja se
pojavi. A l i svakako moete imati povjerenja u cijeli niz
koraka kojima se vae tijelo kree prema razrjeenju i
promjeni pogrenoga naina postojanja. Moete imati
povjerenja da je taj korak uistinu pravi korak u tome
106

trenutku te da evas on odvesti korak dalje, akiako

surijeiirazumijevanjetogakorakakasnijezamijenje
ni neim drugim.
Kadkoristimrije tijelonemislimsamonatje
lesni stroj. Ne samo da tjelesno ivite u okolnostima
kojevasokruuju,negoiuonimaokojimasamoraz
miljate.Vaejetjelesnotijelozapravo diodivovskoga
sustavakojisesastojiodovogatedrugihmjesta,sada
njosti i drugih razdoblja, vas i drugihljudizapravo,
odsveukupnogasvemira.Tajosjeajdastetjelesnoivi
ugolemusustavujesttijeloonakvokakvimgaosjea
moiznutra.
Kadnetopoepozlu,tijelotoznaiodmahsepri
hvaazadatkadasamosebepopravi.Tijeloznakakobi
trebalo izgledati njegovo vlastito pravo stanje i nepre
stano provjerava i prilagoava svoje procese kako bi
tojemoguevieostaloublizinitakvogastanja.Ono
svojutemperaturuodrava,primjerice,uuskomokvi
ruokopriblinotridesetsedamstupnjevaCelzija.Ljudi
irom svijeta imaju tono istu tjelesnu temperaturu,
bezobzira ive li u Ekvadoru ilinaArktiku. Vaa tem
peratura ostaje u istome rasponu tijekom ljeta i zime,
tijekomvjebanjailiodmora,jervaetijeloznatoje
pravilnote neprestano nadgleda iprilagoava procese
kojiseunjemuodvijajukakobiodralopravilnurav
noteu.
Vi ne morate svjesno upravljati tim procesom za
odravanje temperature. Imate povjerenja u svoje tije
lo da e se iz dana u dan brinutiza taj procesa isto
tako imate povjerenja u njegovo znanje kad neto po
epozlu.Tijelotouvijekzna.Prekorailitemperatu
rauskikrugsvogaopsega,svakakoeteseosjeatiloe.
Medicinskapomosamopripomaeisluitijelu,
onometojezapravoiscjeliteljskiprocessamogatijela.
Lijenikznakakoizlijeitiranu,aliranaiscjeljujesamu

sebe. Slino tome, to god inili, pokuajte osjetitije li

to pomoglo procesu iscjeljenja vaega tijela ili nije.
Vaetijeloznagdjesenalazeiscjeljenjeiivot.Ako
odvojite dovoljno vremena tijekom fokusiranja kako
bistegaposluali,pokazatevamtotrebatenapravi
ti dabiste krenuliutome smjeru.
VELIKI PROSTOR

Prvi korak (raiavanje prostora) moete napraviti i

odvojeno od fokusiranja. Ako ga napravite vrlo pola
gano,moglibistesenaiustanjukojesedoimavanim
smoposebi.Tadabisteostatakfokusiranjamogliosta
viti za neki drugi put.
Malo je sloenije prvi korak napraviti na ovaj na
in. Obratitepozornostnatijeloirecitemu daseosje
atepotpunodobrotedasteradosnizbognainanakoji
seodvija vaivot. Tada osjeajte to e se pojaviti, a to
je najee nelagoda zbog neega u vaemu ivotu.
Uvidjet ete toje to (nije vanoje li neka velika nevo
lja ili neto sasvimbeznaajno) ipotvrdit ete (Da, tu
je!). Tada ete taj problem staviti pokraj sebe, sasvim
prijateljski, kao da ga sputate na tlo.
Nakontoga postavite pitanje svome tijelu: to bi
se moglo dogoditi u mome tijelu kadbi ovaj problem
na neki nainbio potpuno razrijeen? to god da vam
um odgovori, vi priekajte osjeaj koji se javlja u tije
lu. Ostanitemirninekovrijeme.
Zatim pitajte: Osim toga problema, osjeam li se
potpuno dobro i radosno zbog naina na koji se odvija
mojivot?Tadaitajodgovorodloitepokrajsebe.Po
stavite sljedee pitanje: to bi se moglo dogoditi u
mome tijelu kad bi ovaj problem bio potpuno razrije
en? Svaki put priekajte da vam na pitanje odgovo
ri tijelo.
108

Nakon pet ili est takvih krugova, uinitejo neto:

kod gotovo svake osobe najee postoji pozadinski
osjeaj koji je uvijek prisutan (primjerice: uvijek si
vo, uvijek sam pomalo tuan, uvijek sam uplae
na, uvijek se jako trudim). Kakva je kvaliteta uvi
jek prisutna, pa ak i sada, a koja stoji izmeu vas i
osjeaja da vam je dobro? I nju odloite na stranu
(Drugi u put pogledati to je to... ne sada.). Ponov
no zapitajte: to bi se moglo dogoditi u mome tijelu
kadbi ovaj problembio razrijeen?
Na takav nain ponekad moete napraviti istinu i
stvoriti dojamvelikoga prostora.
Ispod svih tih svenjeva koje svi mi nosimo moe
mootkritinekodrukijeja.Vinistenekaodonihstva
rikojeste odloilinastranu. Viuopenita odtogane
sadravate!
Kad se naete na ovome velikom prostoru, moda
bisteeljeliostationdjenekovrijeme.A l idabisteuop
emoglistiionamo,svometijelutrebatepostavitista
novitapitanjaipriekatidaodnjegadobijeteodreene
odgovore.
PRIJATELJSKO SLUANJE

Prvije korak trenutak u kojemu uspostavljate prijatelj

skiokoliusamomesebi.Priprematesedasebepalji
vo posluate.
Kako si sada? upitat ete blago. to se sada do
gaa stobom? tojetebisadanajvanije?
A tada ne odgovarate rijeima. Ne, nego ekate.
Neka odgovor budu osjeaji koji e se pojaviti u vae
mu tijelu.
Ljudi uvijek mogu smisliti dugaak popis onih stva
rikojebiihmogleili trebale muiti. Mine elimota
kavpopis.Misamoelimoutitotosadaspreavati
jelo da se osjea izvrsno.
109

U poetku se moda nee nita dogoditi, pa ete

postatinestrpljivi,jer, nakrajukrajeva, viznatetose
dogaa. Dobro se osjeam, osim to mije uvijek teko
zbogljubavnog odnosa, a imaminekih drugihbriga.
Alitovismiodgovaratenavlastitopitanje.Tijeloneod
govaratakohitro.Treba mu otpriliketridesetsekundi.
Sigurno biste bili voljni svome tijelu pokloniti tri
deset sekundi? Pa ipak, udnoje daveina ljudito ni
kadaneuini.
Pogledajtenasatkakobistevidjelikolikodugotra
jetridesetsekundi.Takoetepostatisvjesninjihoveiz
nenaujue duine. Odvojite trideset sekundi. Poku
ajte odmah sada.
Ve smo prethodno rekli da se veina ljudi najvei
dio vremena prilino neprijateljski odnosi prema sebi.
Akoivipripadatetojveini,premasebinistepostupa
likaopremaprijatelju, negokaoprema cimerukojega
ne volite. Ljutite se na sebe, vrijeate sebe, nestrpljivi
ste sa sobom kad kola pou nizbrdo. Stvorili ste model
idealneosobekakvombisteeljelibiti, atadaosuuje
tesebejerstenesavrenikadseusporeditestimidea
lom.Ma,jednostavnosamlijena,vrijeatesebe.Da
sam uistinu eljela stii nekamo marljivije bih se trudi
la. Postavilasamneke ciljeve, aondaodustala, zastra
nila s puta i izmiljala isprike.
I tako se predavanje samome sebi nastavlja. Prije
fokusiranja vjerojatno nikada niste sjeli, pa blago ipri
jateljski upitali to se uistinu dogaa. Lijenost je sa
mo vanjska rije, uvreda. Rije lijen govori samo o
tomedauonometoosjeatenemaniegavanog.A l i
vae tijelo zna zbog ega ste takvi kakvi jeste, a njego
vo e se znanjepokazatiiznimnovanimakoga prija
teljskinavedete da progovori.
Drutvovasuglavnompodjednakoneprijateljskislu
a kao to i vi sluate sebe. Dokaite se, kae svijet.
110

Naravno, potrebni su rezultati, ali katkad ih drutvo

zahtijevauprekratkomrazdobljuistakvomnapetou
da nemate ni trenutka vremena sagledati prepreke. A,
ipak, jedna minuta moe mnogo znaiti. Drugi ljudi
najee ne ele znati to nas spreava u napredovanju
ili to nas frustrira. Samo to napravi kako treba.
Unutarnja sloenostkoja nas moe sprijeiti u napre
dovanjualiistotakoinavestidapostanemobolji,uin
kovitiji, zanimljiviji i stvaralaki, esto nije dobrodola.
uju se one rijei pune osude: lijen, nije motiviran,
sebina je, saalijeva samoga sebe, preosjetljiva
je, previe zahtjevan a te rijei zapravo ne opisu
ju, nego prije odbacuju ono to se nalazi u nama.
Pretpostavimoda razgovarate sprilinostidljivom
osobom kojoj ve dugo vremena nije bilo doputeno
govoriti, modainekolikogodina. Neetepostatine
strpljivi i ve nakon pet sekundi poeti vikati na nju.
Pitanja ete postavljati blago i ekati barem tridesetak
sekundiprije nego to zakljuite daje ta osoba bespo
moniidiot,potpunopraznaidaneumijegovoriti.Ni
tieteodbacitionoprvoizgovoreno.
Toneznaikakojaodvaszahtijevamdasepotpu
nopromijeniteprijenegotoseuopeupustiteufoku
siranje. Neuvjeravamvasdaveisamimtimtoita
te ove stranice moetepoetiprihvaatiivoljetisebe
te postati sve ono to biste eljeli, ajo moda niste.
Ovdje je zapravo rije o stavu koji moete prihvatiti ti
jekom osobitoga razdoblja fokusiranja.
Postojinekisnaanigrubglaskojivasglasnopre
kida kad pokuate oslukivati svoju nutrinu. Katkad je
tokritikidioosobe.Meutim, katkadjerijeosavr
eno pozitivnoj ivotnoj energiji koja je vrlo nestrplji
va. Vegodinamaboravimnaovomeistommjestu, a
sadabiheljeladamenetkoizbaviodavde.Tojesavr
eno opravdan osjeaj, ali i on e morati priekati.
111

Ali, ekala sam cijeli ivot. Naravno, a sada neka pri

ekasamonekolikominutakakobismomogliutivla
stitounutarnjeja. Blagoupi:ajte: totoosjeau du
bini?
Vanoje da u prvomekoraku fokusiranja usposta
vite to ozraje prijateljskoga sluanja. Budite spremni
na trenutakprihvatiti osjeajekojiizranjaju iznutrine,
kakvi god oni bili. Nemojte se sukobljavati s njima.
Neprijateljsko je sluanje ono u kojemu stanovite
ili sve odgovore odbacujete i prije nego to ste ih do
kraja sasluali. To je nain na koji bijesni uitelj slua
nemirnodijete. Vjerojatnoste ipreestosmisebeslu
ali na isti nain:
Pa, to moe rei u svoju obranu? Kako moe
objasnitiovepotekoeukojesinasdoveo?
Pa, ja...
Umukni! Ja u ti rei u emu je problem.
Prvi korak fokusiranja nije ni nalik tome. U tome
etesekorakuosmjehnutisebiiispruitiruke. Bok,
rei ete. Kako se osjea sada? Postavivi to pitanje
brino ete izbjegavati da na njega i odgovorite. Neka
odgovor izroni iznutra i za trenutak ga prihvatite.
Mnotvoproblema. O,zarmnogoproblema? uj,
dobroje, hajde da oistimo prostor meu tim proble
mima, tako da mirno moemo sjesti... Koji ti se pro
blemsada ininajteim?Taj? ... Da, tosaseksom, zar
ne? Moda i neki drugi?
Sauvajte taj raieni prostor. Kad ponete foku
sirati,nesputajteseudubinutihproblema.Napravite
korak unatragili stanite uz problem na koji se fokusi
rate.Zapitajte:Kakosedanasosjeasvetotoseodno
si na seks?
I tako ste zakoraili u drugi korak koji vam prua
mogunostdaizazovetepomak.
112

Sto uiniti ako ne moete

pronai osjetilni dojam

U prethodnome smo poglavlju razmatrali razliite na

ine uspjenoga provoenja prvoga koraka fokusira
nja. Sada emo na vrlo slian nain razmotriti kako bi
smo mogli prevladati mogue probleme s kojima se
moetesusrestitijekomdrugogakoraka.Toje, kaoto
se sjeate, onaj pokret koji nazivam osjeaj cjelokup
noga problema onaj korak u kojemu doputate da
sepojavicjeloviti osjetilni dojamproblema ili situacije
kojivasmue, osjeaj svegaonoga to se odnosinataj
problem.
Kaoi u prethodnompoglavlju, iznijet u nekoliko
prijedloga koji e vam pomoi da razrijeite razliite
potekoe. Ovo poglavlje, kao i prethodno, smatrajte
zbirkomsredstavakojavamstojenaraspolaganju.Ko
ristite se onima koja smatrate korisnima.
GDJE POTRAITI OSJETILNI DOJAM

Moda e vam biti teko stupiti u dodir s osjetilnim

dojmom problema ili moda neete biti sigurni da ste
prepoznali dojam kad se pojavi. U naemujeziku ne
ma gotovih rijei za ovo o emu priamo, stoga je to
teko opisati. Do sadaje osjetilni dojam problema ra
zumjelo tek vrlo malo ljudi. Drutvo, a tako ijezik, pro
matraju samo oitovanja posljedica misli, osjeaje,
113

opaajeaneisamosjetilnidojam. akipsihoterape
uti o njemu govore kao o neemu tajanstvenom. Tek
sunamnedavnaistraivanjaomoguilada onjemura
spravljamo iprenosimo ga drugimljudima.
Stoga mi dopustite da vam neto vie kaem o to
metoosjetilnidojamzapravojest.
Osjetilnije dojam sastavljen od mnotva ispreple
tenih niti, nalik tepihu. A l i te niti osjeamo (ili vidi
mo,akoemoslijeditiusporedbustepihom)kaocjeli
nu.
Osjetilni je dojam tkanje mnotva niti tjelesne
svjesnosti koja (primjerice) vodi igrae golfa dok uda
raju lopticu. Njima bi bilonemogue razmiljati o svim
potankostimamjesta, okolinei tjelesnih pokreta, a sve
je to zajedno utkano u njihov udaracusmjerenprema
cilju. A l i tijelo poznaje sloeni skup usklaenih pokre
takojemoranapraviti da bi ovjek udario lopticu. Je
danjediniosjetilnidojamcijelesituacijeobuhvaapro
blem i rjeenje koje tijelo poznaje.
Igraigolfa nemogu svete potankostirazraditiin
telektualno. Kad igra udari lopticu, nekoliko stotina
razliitih miia mora skladno raditi na tono odreen
nain, svaki od njih mora uloiti tono odreeni priti
sak na pravu kost tijekom tono odreenog vremen
skog razdoblja. Tijelo sve to zajedno osjea kap cjelinu.
Promatrate li igraa golfa dok se sprema udariti
lopticu, vidjet ete da cilja cijelim tijelom. To ne radi
samooimailirukama,negoipremjetanjempoloaja
nogu, zakretanjem cijeloga tijela. Igra cilja osjeajui
cijelo tijelo.
Mogueje dajejednome dijelu ovoga procesa po
trebno svjesno usmjeravanje. Igra moda razmilja:
Ovoga puta lijevi lakat moram vie ispruiti. A l i dok
igra razmilja o lijevome laktu, svi drugi pokreti us
mjereni pogaanju cilja odvijaju se bez ijedne svjesne
114

misli. Pripremnim pokretima upravlja osjeaj cijeloga

tijela. Tijelo traga za ravnoteom i osjeajem koji e mu
rei: Da, sada sam spreman, sada se dobro osjeam.
Sada mogu zamahnuti. Igrai ne mogu opisati taj os
jeaj da su spremni, jer ono obuhvaa prevelik broj
potankosti. Oni, meutim, prepoznaju taj osjeaj kad
se pojavi. Kadje tjelesni osjeaj dobar, oni zamahuju.
Za osjetilnim dojmom tragate na istome onom
mjestunakojemu igraigolfa provjeravajujesu lispre
mnizamahnuti. Onitopitanjenepostavljaju razumu,
nego samo osjeaju odgovor u tijelu.
Isti proces osjeanja tijela prisutan je i u drugim
sportovima.Akopitanjapostaviterazumuilipokuate
navesti um da upravlja tijelom, tonikada nee uspjeti.
Postoji jo jedan nain na koji biste mogli shvatiti
to pitanje gdje i kako potraiti svjesni osjeaj drugi
primjer koji bi vam mogao biti bliskiji i korisniji. Pret
postavimo da sluate raspravu i namjeravate rei neto
vano i znaajno. Drugi jo uvijek govore. Vi jo niste
pripremili ono to ete rei. Imate samo osjetilan do
jam onoga to elite rei.
Rijetko se dogaa, i to samo u vrlo slubenim pri
godama, da od rijei do rijei pripremamo ono to bi
smo eljeli rei. Kad se spremamo progovoriti, najee
imamoosjetilnidojamonogatoelimoreiipravese
rijei same pojavljuju. Osjetilni dojam obuhvaa de
setke, a moda i stotine, sastavnih dijelova: znaenje
koje elite iznijeti, emocionalni naboj koji elite preni
jeti, razloge zbog kojih neto elite rei odreenim lju
dima, reakcije koje elite izazvati itako dalje. A l ijo
nisu oblikovane nikakve odreene rijei.
Pretpostavimo sada kako je vaa pozornost, dok
ekate prigodu da progovorite, na trenutak oslabljena
i izgubili ste smisao onoga to ste namjeravali rei.
Drugi vam ljudi pruaju mogunost da progovorite i
115

ekaju da kaete ono to ste eljeli, ali vi to vie ne

moete izgovoriti.
Niste unaprijed pripremili odreene rijei, stoga ih
sada ne moete iskoristiti kao podsjetnik na ono izgu
bljeno znaenje. to ete uiniti kako biste ponovno
dosegli smisao? Gdje ete ga potraiti?
Potrait ete ga u tijelu. Proi ete proces koji je
uvelike nalik neobveznoj vrsti fokusiranja; pogledat
ete u svoju nutrinu. Ondje se krije osjetilni dojam
ali ne onaj svjesni osjeaj koji ste imali prethodno i koji
vamjegovoriodastespremniprogovoriti. Umjestoto
ga pronai ete osjeaj onoga to ste zaboravili.
Moglibistesejednostavno opustiti, postatiprijem
ivi, nadajui se da e se ono izgubljeno pojaviti i da
ete se prisjetiti onoga to ste eljeli rei. Ili moete se
bipostavitipitanje: Jelibilarijeo...?Istotakomo
ete pokuati slijediti logike povezanosti: Govorili su
otomeitome, stogamora daje topovezanos.... Iz
gubljeno znaenje moete pokuati ponovno pronai
okruujui ga stanovitim dogaajima, kao da je rije o
nedostajuem dijelu slagalice: Prisjetila sam se toga
tononakontojeCarolrekla... a tada, prije nego to
sam uspjela progovoriti, Lou je rekao....
Svaki od ovih procesa mogao bi vam pomoi da
pronaete izgubljeni smisao, ali vam taj smisao mora
odgovoriti. Kad to uini, kad vam se vrati ono to ste
eljeli rei, tjelesni osjet oputanja rei e vam da ste
uspjeli. ak i u tome trenutku kad ponovno znate
to ste eljeli prenijeti drugim ljudima, jo uvijek ne
mate oblikovane rijei.
U oba sluaja, kad ste znali to elite rei i kad ste
znalisamodastetozaboravili, postojaoje osjetilnido
jam. Moglobi se ak rei i to daje to bio isti osjetil
ni dojam ali kad se vrati, osjetilni se dojam otvara i
doputa vam da se njime koristite.
116

Fokusiranje je uvelike nalik tome. ovjek mora

pristupitionomemjestugdjenepostojerijei, negosa
moosjeaj.Upoetkuondjemodaneebitiniegasvedok
seneoblikujeosjetilnidojam.Kadseoblikuje,doimase
bremenit znaenjem. Osjetilni dojam u sebi krije zna
enje koje moete osjetiti, ali mu najee ne moete
izravno pristupiti. Nerijetko ete morati ostati neko
vrijeme uz njega dok se ne otvori. Oblikovanje, a za
tim i otvaranje osjetilnoga dojma najee traje otpri
like trideset sekundi, a moe trajati tri ili etiri minu
te, zbog razliitih ometanja.
Kadtragate za osjetilnimdojmommoratepronai
mjestona kojemune postoje rijei, nego samotjelesni
osjeti.
VJEBA ZA PRONALAENJE OSJETILNOGA DOJMA

1. Smireno u mislima odaberite neto to volite ili

mislite da je lijepo. To moe biti nekakav predmet,
kuni ljubimac, posebno mjesto ili bilo to drugo.
Promatrajte odabranojednu do dvije minute.
2. Usredotoite se na to. Postavite si pitanje: Zbog
ega to volim ili zbog ega mislim da je lijepo?
3. Osjetite taj sveukupni osjeaj posebnosti ili ljuba
vi. Provjerite moete li pronaijednu ili dvije rijei
koje e izraziti njegovu sutinu.
4. Osjetitenatoseodnoseterijei, da se odnosena
cjelovit osjetilni dojam i pokuajte vidjeti hoe li se
pojaviti nove rijei ili osjeaji.
Ova e vam vjeba pomoi u dobivanju iskustva za
osjeanje osjetilnoga dojma, kojije neto veliko i neto
to svakako osjeate, alito niste u stanju izraziti rije
ima. Obratitepozornostnatokolikomalosvoga osje
aja ljubavi zapravo moete izraziti rijeima. Pa ipak,
117

rijei su na neki nain u izravnom odnosu s osjetilnim

dojmom (ako ih uspijete pronai).
JEDAN OD NAINA NA KOJI MOETE DOPUSTITI
OBLIKOVANJE OSJETILNOGA DOJMA

Sjeate li se kako samprethodno u ovoj knjizipisao o

tomedasebepokuavamouvjeritikakosedobroosje
amo, a tijelo nam odgovara negativnim osjeajem?
Kaemo: Dobroje, sveje u redu! To me vie ne sme
ta, a ipak, ako provjerimo kako se osjea tijelo, taj se
osjeaj vraa podjednako negativan kao to je i prije
bio.
To moete iskoristiti kako biste pronali osjetilni
dojam.
Pretpostavimo da se fokusirate na neki problem.
Vi,naravno,znatedaseuodnosunanjeganeosjeate
dobro, budui davamtopredstavljaproblem. Usprkos
tome, pokuajte rei svome tijelu: Dobro se osjeam
upogledutogaitajjeproblemrazrijeen.Akousmje
rite pozornost na tijelo, ubrzo ete otkriti da iz tijela
progovara vrlo odreen osjet negativnosti.
Naravno, vi ste cijelo vrijeme znali da se u pogle
du toga problema ne osjeate dobro, ali sada moete
osjetititonukvalitetutoga osjetilnogdojmainainna
koji vae tijelo doivljava taj problem.
Istom se metodom moete koristiti u bilo kojem
trenutku tijekom fokusiranja ako ste izgubili osjetilni
dojam te vam se ini da ste se izgubili. Jednostavno ob
ratitepozornostnatijeloirecite: Dakle,ovajjeproblem
sada potpuno razrijeen, zar ne? Priekajte trenutak
i tada e se pojaviti tjelesni osjet onoga to je jo
uvijeknerazrijeeno. Tada osjetite njegovu kvalitetu.

118

SLIKACJELOKUPNOGAPROBLEMA

Katkad e vam bitijednostavnije poeti sa slikom, a ta

da pronai osjetilni dojam. Zamislite da je cijeli va
problem vrlo velika slika na irokome zidu. Morate ko
raknuti unatrag kako biste je cijelu mogli uoiti. Kad
se slika pojavi, tada u svome tijelu potraite osjetilni
dojam koji vam ona prua.
KAD VAS RIJEI OMETAJU

Ako ve dugo vremena ivite sa stanovitim proble

mom, vjerojatno ste ve oblikovali rijei koje ga opisu
juiliobjanjavaju. Istoje takovjerojatno da se vrsto
drite tih rijei. To se dogaa veini ljudi. Znam o e
mu je rije u mome problemu sa seksom, mogao bi
netkorei. Plaimseseksa.Jednostavnogaseplaim.
Tako se osjeam. to bi se tu jo moglo rei?
Oigledno se nita nee promijeniti ako rijei osta
nu iste. One su pesimistine i nijeu mogunost pro
mjene. Takva sam, govore te rijei. Takvomsamstvo
rena ili me je ivot takvom nainio. Nikuda ne mogu.
Vesmoiprijegovoriliotome datakverijeitre
ba propustiti, ne obraajui panju na ono to govore
i da treba pokuati osjetiti ono to vam tijelo uistinu
osjea. Pronaite svoj osjeaj i dopustite mu da se pro
iri u svjesni osjeaj svega toga to se odnosi na pro
blem.
Da biste to postigli moete pokuati i ovako. Recite
sebi: Kako bi mi se inilo biti osobom koja je optere
ena takvim problemom? Istoga ete trenutka osjeti
ti neto vee to u poetku nije jasno. Usredotoite se
na to. Moda e vam odmah bitijasno kakvaje kvalite
ta toga osjeaja. Mogao bi to biti bijes zbog postojanja
togaproblemailihitnjadagaserazrijei, tekobezna
e ili nekakav osjeaj skuenosti i napetosti. Postaviti
119

pitanje kako biste se osjeali da imate takav problem

pomoi e vam u proirenju vidokruga, tako da se mo
e pojaviti osjetilni dojam cijelogaproblema, iz kojega
e kasnije izrasti drugi osjeaji. Tada se usredotoite na
najvaniju kvalitetu osjeaja koji se pojavi.
Jojedan savjet: akovas opsjedaju rijei, objanje
nja, zamisli, optube i tako dalje, neprestano ponav
ljajte vlastito pitanje. Na primjer, pitajte se: Kako se
osjea cijeli ovaj problem? Na taj ete nain smi
upravljati onim dijelom uma koji stvara rijei, tako da
vas ne moe prevladati.
A l inijesmisaoutomedaseboriteprotivrijei.Sa
svimje u redu pustiti rijei da teku. Smisaoje osjetiti
onotosekrijeizaisonustranunjih.Utomeevam
pomoi ponavljanje pitanja.
Vano je da ne ostanete zaglibljeni s istim starim
mislima i osjeajima, nego daproirite obzorja kakobi
na temelju prostranijega osjeta nevolje u tijelu mogao
potei novi proces.
KAD NE MOETE RAZDVOJITI OSJEAJ OD RIJEI

Ako ne uspijevate iskusiti bilo kakav osjeaj ili osjetil

ni dojam koji se jasno razlikuje od rijei, ako osjeaj
uvijek prate rijei koje mu savreno odgovaraju, tako
da se uvijek pojavljuju kao jedinstvo, iskuajte ovo:
Kao i obino, proite kroz prvi korak fokusiranja:
raistite prostor, sloite sve svoje potekoe najednu
stranu, mirno sjedite i promatrajte. Tada ponite po
navljati najosjeajnije rijei koje vam se pojave, pola
gano,desetakilivieputa: Plaimsetogaitoga...ja
ko se plaim toga i toga.... Cijelo vrijeme te rijei
okruujte pitanjima: to to znai: plaim se? Kako to
osjeam u svojoj nutrini? Gdje osjeam taj strah?
U poetku bi rijei i osjeaj mogli biti potpuno is
tovjetni, alinakonnekogvremena otkriteteda osjeaj
120

postajenanekinainveii, datakokaem,prerastari
jei. Otkrit ete da su rijei odgovarajue, ali da one
obuhvaaju iskljuivo sredite osjeaja. Zapravo, po
stoji jo neto osim toga osjeaja.
Evo to mije rekao jedan od naih najboljih uite
lja fokusiranja u Chicagu:
U poetku, kad sam se pokuao fokusirati, nikako
nisamuspijevaoosjetitiosjetilnidojam.Pojavljivale
su sesamorijeikojesammogaoosjetiti, aliuope
se nije pojavljivao nikakav osjeaj, osim izravno u
rijeima. Rijei su bile nalik definicijama tako da su
mi osjeaji bili definirani i inilo se da su potpuno
istovjetni rijeima. Promatrao sam iskljuivo sre
dite svakoga osjeaja, a u tome je sreditu osjeaja
i bilo onako kako su rijei izraavale. Trebalo mije
trimjeseca,aliondasamjednogadanazamijetioda
osim osjeaja postojijo neto. Kao da je imalo ne
ravne rubove. Rijei to nisu mogle dosei. To je za
menepredstavljaloprekretnicu. Osjeaj kao da ne
to ima neravne rubove, toje bio osjetilni dojam.
Sada na taj nain poduavam druge ljude.

Kako biste pronali neravne rubove osjeaja ili do

bili osjeaj odvojen od rijei pomoi e vam ponavlja
nje najznaajnije reenice ili rijei koje moete prona
i, kaoipokuaj daosjetite gdjeikakve osjeajeteri
jei izazivaju u vama.
Na nekinain, sada prolazite unatrag krozkorake
fokusiranja. To nekim ljudima koristi. Najuobiajeniji
postupakje ponajprije stupiti u dodir s osjetilnim doj
momproblema kao cjeline (drugikorak). Ali, kaoto
sam prije rekao, fokusiranje nije mehaniki postupak.
Ako otkrijete da vamje katkad mnogojednostavnije
poeti s rijeima i preko njih doi do osjetilnoga dojma
svegatogatoseodnosinaproblem,svakakoraditena
taj nain.
121

A l iakotakoradite,pobrinitesedavaeunutarnje
stajalitebudestajalitepostavljanjapitanja,aneodgo
varanjanapitanje.Nimalovamneekoristitiakojed
nostavnoponavljateonotosmisebigovoritevego
dinama.Ponoviterijei,svakako,aliuduhupitanjana
koji ih nain doivljava vae tijelo te dopustite tjeles
nomosjetudaodgovori.
OPUTANJE TIJELA

Modaevampomoiakoprotegneteiopustitesvedi
jelove tijela tijekom nekoliko minuta, prije nego to
poneteraditifokusiranje.Napniteruke, osjetitekako
sunapete,tvrde,vrste.Osjetitetunapetost,azatimse
polagano opustite. Osjetite razliku. Osjetite kako su
oputene,mekaneinjene.Takouiniteisnogama,
elucemilicem.Provjeriteimalikojenapetomjestou
vaemtijeluidopustitesebidaseopustite.
KAD NITA NE MOETE OSJETITI U TIJELU

Prijenegotosamuspionauitifokusiranje,rekao
mijejedanovjek, najprijesammoraootkritinalaze
lise obini osjeaji uistinu umome tijelu. Naravno,
obiavaosamosjeatistrah,tjeskobuiuzbuenje,ali
kao da samihosjeao negdje oko sebe. Kao dasuna
neki nain bili u zraku. Trebalo mije neko vrijeme dok
nisamshvatioda senalazeumometijelu, uudaranju
srcailiunelagodnom osjeajuu elucu. Moraosam
najprije nauiti da se ti obini osjeaji koje svi osjeaju
nalazeunutra.Teksamtadamogaopoetitraitiosje
tilni dojam.
Akoiviimate slianproblem, odvojite tjedanili
viedanaukojimaetepromatratisvojesnaneuobi
ajene osjeaje. Zamijetite kako se osjea vae tijelo.
Otkritetedatijeloemocijeosjeaiznutra.
122

Ispitajteseodmah.Moeteliusmjeritipozornostu
unutranjost eluca? Ako moete, ondje ete osjetiti
osobit osjeaj, modatopaoinejasan, amoda napeti
vrst. Ako ne moete osjetiti unutranjost svoga elu
ca, tada ete morati vjebati. Usmjerite pozornost na
palaclijevenoge; pomaknitega akovamjetopotreb
no. Stisnitegapremadolje.Tadaprovjeritekakviseos
jetijavljaju u njemu. Nakon toga pozornost usmjerite
nakoljeno. Nemojtegapomicati, negosamoprovjeri
te moete li ga osjetiti. Tada pozornost prenesite na
prepone, a zatimna eludac.
To je mnogim ljudima neto sasvim novo, ali ne
treba im dugo da bi nauili. Veina ljudi moe obratiti
pozornostnaeludaciliprsa, aakosemalopotrudite,
moi ete i vi.
TOUINITIAKOVAMMISLILUTAJU

Akotijekomfokusiranja shvatite dapratitenekineva

anslijedmisli,blagosevratitenatrag.Recite: Nato
se fokusiram? O, da, to... A to sam pokuavao uiniti
stime?Da,da,osjetitisveukupnosttogaproblema.Ka
ko se sve to zajedno osjea?
Da biste se vratili morate biti blagi, kao da je rije
o malome djetetu ija pozornost luta. Zagrlit ete dije
tedaprivuetenjegovupozornostiblagogapovestido
onoga to elite da naui.
Stoga se, kad vam misli lutaju, blago zagrlite, da
tako kaem, i povedite natrag. Nije vano koliko ete
puta to moratiuiniti.
AKO VJERUJETE DA NEMATE MNOGO OSJEAJA

Nekimje ljudima teko stupiti u dodir s vlastitim osje

ajima. Barem ponekad svi imamo potekoa s time.
Primjerice, prijatelj vam pokazuje svoju omiljenu sliku.
123

Promatrateje, svjesni kako on od vas oekuje smisle

nu primjedbu, ali slika u vama ne pobuuje nikakvu
reakciju ili, akoje pobuuje, vi na neki nain ne mo
ete stupitiu dodirs timosjeajima. Zurite u sliku iko
nano morate neto rei: Pa, ovaj, lijepa je.
Moglo bi vam se uiniti da vaa nutrinajednostav
nonijepretjerano sloena, da ne posjedujete sloenost
osjeajnih niti koje opisujem u ovoj knjizi. A l i posjedu
jeteih. Visteljudskobie. Osjeajisuuvama.
Tolikosmosenaviklinajednostavne obrasceako
nas netko prevari, razbjesnimo se, povrijedi nas to to
nas netko zanemaruje da se veina ljudi ni ne trudi
zaviriti ispod povrine tihjednostavnih obrazaca kako
biotkrilivlastitujedinstvenusloenost.A l ionajeston
dje. Kadbihvasupitaokakoseosjeateakovasnetko
zanemaruje, mogli biste rei: Grozno se osjeam...
kako biste se vi osjeali? to bi znailo da bi se svi lju
di osjeali grozno ili povrijeeno kad bi ih netko
zanemarivao, a to je uistinu tono. A l i nain na koji
me to zanemarivanje povreuje nije slian nainu na
koji vas to povreduje. Taj nain nalazi se u temelju je
dnostavnog osjeaja kojije ukalupljen i sveopi. Potre
bnojemalovremenakakobiste stupiliu doticaj stim
dubljim osjeajem.
Morate rei sami sebi: Da... tako je... osjeam se
povrijeeno, a to je prirodno, naravno da znam zato.
Zanemario me. Naravno, toje to, ali... dopustimi da
osjetim sve to toje povezano s tim osjeajem. Taj je
osjeaj povezan sa svime onim to osjeam prema toj
osobi i sa svime onime to nas povezuje, kao i sa svi
me onim to za mene openito znai biti zanemaren.
Uskoroeteosjetitionotovamjonijejasnoipozna
to. Tada se moete fokusirati na taj osjetilni dojam, a
zatim ina osnovniproblem toga osjeaja.
Ako otkrijete da vamje teko stupiti u dodir s vla
stitim sloenijim osjeajima, moete uiniti nekoliko
124

stvari. Modaje to samo pitanje prakse. Neki ljudi re

dovitoprovjeravajuvlastiteosjeaje, izdanaudana,iz
sata u sat, ali vi to moda nikada niste radili. Pokuaj
te toraditisljedeihnekoliko dana. Identificirajte osje
aje dok prolaze. Kad se druite s drugim ljudima i
ivite svakodnevnim ivotom, povremeno se zaustavi
te i na prijateljski nain zapitajte: Kako se sada osje
am? tosadaosjeam? Neodgovarajtesaminapita
nje. ekajte. Vidjet ete to e se pojaviti.
Radei to, dobro ete se osjeati sve dok prihvaate
ono to pronalazite u svojoj nutrini. Nemojte se koriti
i vrijeati zbog onoga to otkrijete. Jednostavnobudi
te zadovoljni to ste pronali neki osjeaj i jasno ga
osjetili. Upoznajte svoj unutarnjiprostor.
Ako se esto druite s nekom osobom, moda ete
lake stupiti u dodir sa svojim osjeajima ako tu osobu
zamolite davamkae kadjasno izrazitestanovitiosje
aj. Doima se ljutito, rei e vam ta osoba. Ili: Vi
dim da sisada sretan. Drugie ljudinerijetko uspjeti
pogoditi da neto osjeate iako vjerojatno nee moi
odrediti kakav je tono taj osjeaj. Kad vam prijatelj
kae kako vidi da neto osjeate budite zahvalni, ali
nemojte se osloniti na njegovu procjenu vaega osje
aja. Provjerite svoju nutrinu. Procjena vaega prija
telja da ste bijesni mogla bi biti potpuno pogrena. Um
jestotoga, moda ete otkriti da ste uznemireni, zabri
nuti, ljutiti, nestrpljivi, razoarani, tjeskobni ili da mo
da osjeate neto emu ne znate odrediti imena. Po
kuajte osjetiti o emu je rije.
Ako osjeaj nema imena, to bi moda mogao biti
odsvihrezultatanajbolji. Kadosjeajunemarnopridru
itejednuodonihotrcanihijednoobraznihoznakabi
jesan, uplaen, dosadnomijejavlja sesklonostvjero
vanjudasadaznatesvetosemoesaznatiotomeos
jeaju. Dali ste mu njegovo openito ime, identificirali
125

ste ga i toje sve. A l i uvijekima mnogo, mnogo vie

onoga to moete saznati,jerpostojibeskonaanbroj
mogunosti doivljavanja razliitih, odreenih osjea
ja, kao to su bijes i strah. Moj trenutni osjeaj bijesa
izvire iz svojevrsne gomile stvari koja se razlikuje od
oneizkojeeizronitibijessutranjegadanailinakon
nekoliko tjedana. Zbog toga se ne trebate zaustaviti
kod osjeaja koji se doimaju kao da dolaze s gotovim
oznakama. S osobitom dobrodolicom doekajte one
koji dolazebezimena. Nema liosjeaj imena zastani
te, oslunite idopustite svjeim rijeima da se pojave
iztogaosjeaja: Osjeamkao...kaodabihtrebalabi
ti sposobna uiniti neto u pogledu toga problema,
ali... zaprijeena sam ili takvo to.
OSJEATE U SE NEISPUNJENIMA, PRAZNIMA
ILI KAO DA STE U NEEMU ZAPRIJEENI

Uokvirufokusiranjagotovosvetosepojavibiteos
jeaj. Nedostatak osjeaja istoje tako osjeaj, kao to
samverekao.
Prazna sam. Dobro. Kako se ta 'praznina' osje
a? Kakav je osjeaj te sveukupne praznine?
Osjeam kao da me neto sputava. Dobro, ka
kose osjea ta 'sputanost'? Otkrijtejelito teka ilina
petasputanost,kaodavaspritievelikastijenailispu
tanostusmisludaneznatetobisteuinili.Iliseosje
ate ulovljeni u zamku?Odvojite dovoljno vremena i
navesteteosjeaj davamseotvori.
AKO STE UUTITI NA SEBE,
AKO SE PREVIETRUDITE, AKO STE PREVIE
NEMIRNIILISEPLAITEFOKUSIRANJA

Fokusiratise moetena sveonotovamse iznenada

nae na putu, umjesto na problem ili potekou na
126

koju ste se eljeli fokusirati. Moda je vaemu tijelu

potrebno ponajprije otkloniti tu prepreku.
Recimo daje prepreka bijes. Zapitajte se: Dobro,
toje sve ono to se odnosi na taj bijes? Dopustite to
me osjeaju da se proiri u vlastiti osjetilni dojam.
Ili:
Evo, ponovno to radim, previe se trudim i posta
jemnapet.Dobro, tojetokadsetakoprevietru
dim? Znam sve o tome, naravno, to je... da, ekaj,
znam sve otome. Hajde da samo osjetim toje to
sve to se odnosi na prevelik trud. Sve to. Kako se
to osjea?

Ili:
Previe sam nemirna da bih radila fokusiranje.
Previe sam ivana. eljela bih biti smirenija kako
bihsvojupozornostmogla usmjeritiprema unutra.
Dobro, poradit u natome nemiru. Kakavje cjelo
vit osjeaj toga nemira?

Na taj nain izraavate potovanje prema onome

za to tijelo osjea da biste trebali raditi. Najee sepo
kae da je to novi i bolji nain razrjeavanja problema.
PLAITE LI SE FOKUSIRATI

Ne elim zavirivati u sebe. Bojim se onoga to bih on

dje mogao otkriti.
Tojeuobiajenastvar.A l iufokusiranjusasobom
moeteblagopostupati.Uzmitesamisebezarukuire
cite: U redu je, neemo te prisiljavati da krene ona
mokamoseplaiii.Akoseplaionogamjesta,ostat
emonasigurnoj udaljenosti. Ostatemoupravoovdje
127

ividjetikakvjetostrah.Dobro?Kakotisetajstrahiniodavde?
Ili biste sebi mogli rei: Plaim se fokusirati na to.
Vjerojatnoje ondjenetoneugodno tone elimvidje
ti. Dobro... priekaj... akone elimvidjetitoje to, on
da to i neu napraviti. A l i neu ni pobjei. Ostat u
upravo ovdje, uz problem na koji se ne elim fokusira
ti i pokuat u vidjeti kakavje to osjeaj da se ne elim
fokusiratinato? Strah.Dobro, ostanimoupravoovdje,
uztaj strah. tojetaj strah?Kakvaje tovrsta straha?
Kakav je cjeloviti osjeaj toga straha?
Postupak fokusiranja je ugodan. Onoga trenutka
kadprestanebitiugodannapravitekorakunatragipo
gledajtetojetotakoneugodno.
Ne prisiljavajte se prekoraiti prepreke. Umjesto
toga fokusirajte se na neposrednu prepreku koju ste
osjetili. Kakav je cjelovit osjeaj te prepreke?
Moda ete se fokusirati na neki negativan ili za
straujui osjeaj, ali samoje fokusiranje ugodno i od
togaeosjeajpostatimanjenegativanilizastraujui.
Kad se otvori, vae se tijelo oputa i ponovno se osjea
bolje. U fokusiranju ste vodeni prema osjeaju vee
ugode, odreivanju mjesta na kojemu se osjeaj nala
zi, otvaranju, oputanju, svjeini. to god pronali u
sebi, osjeat ete se bolje im tome osjeaju dopustite
davamkae svojeime i da ga odredite gdje se nalazi.
AKO IZBJEGAVATE VLASTITE OSJEAJE

Neki ljudi, ukljuujui psihologe, vjeruju da u njima

prebivaju neke zastraujue stvari. To je pogreno.
Bezimeni uasi i neobina stanja ne skrivaju se
unutar vas, nalik otrovnim zmijama u kavezu.
Mnogiljudi o tome govore na sliannain. Ne e
lim podii poklopac, kau. Ne elim da sve te rune
stvari izau na vidjelo.
128

Istina je da vi niste kavez prepun zmija. Vi niste

posuda u kojoj se osjeaji komeaju i ive vlastitim i
votom.Visteproces, avaisuosjeajidiotogaprocesa.
Primjerice, kadme moj otacnije elio sluati osje
ao sam se na osobit nain, a to je bio osjeaj bespo
monoga bijesa. Nije li to onaj isti osjeaj koji sam osje
tio, koji osjeam kad god razmiljam o tome? Da, alija
nikada nisam iskljuivo taj osjeaj. Ja sam cijelo tijelo.
Stoga taj osjeaj koji ja nazivam bespomonim bije
som postoji zajedno s tisuama drugih stvari. Svaki
putkadmisetaj osjeaj vratipratigapotpuno drukija
sveukupnost.
Kadufokusiranjuzamolimtijelodamidopustios
jetiti vie onoga to se skriva u tome cjelovitom osje
aju, ve i sam nain na koji pristupam samome sebi
mijenja sveukupnost. Ugoda izazvana samim proce
som fokusiranja mijenja velik dio okoline iz koje iz
ranja taj osjeaj. Uspomene iz djetinjstva nee se pro
mijeniti, ali e nain na koji cijelo moje tijelo proizvo
di taj osjeaj biti drukiji. Tojejedan od naina na koji
moete shvatiti zbog ega fokusiranje doputa tijelu da
promijeni ono toje u nama dugo vremena bilo spu
tanoinepromijenjeno.
Toznaidasenemoramoplaitionogatojeuna
majer u nama nema nikakvih stvari. Prijebi se mo
glo rei da se nai osjeaji svakoga trenutka iznova st
varaju.
AKOSEPRENAGLOPOJAVLJUJE
PREVELIK BROJ OSJEAJA

Nekimje ljudima teko fokusirati sejer im osjeaji izra

njaju prebrzo i u prevelikom broju. Fokusiranje bi za
te ljude trebalo biti usporavanje. Izdvojite bilo koji os
jeaj, zaustavite ga i ostanite uz njega, kaem im.
129

Katkad pomae kad kaem: Dobro, pojavio se ci

jelikaos osjeaja. Sada ihjednostavnopustite i tiho se
spustite ispod njih, kao da ispod svih tih osjeaja po
stoji samo jedan jedini osjeaj. Pogledajte moete li
pronai taj jedanjedini osjeaj ispod sviju drugih. (Ti
ina, a zatim: O, da, osjeam povrijeenost.) Do
bro, eto nas, kaem. Pogledajte to je zapravo ta po
vrijeenost, taj cjelokupni osjeaj povrijeenosti.
Preuzmite nadzor nad njima, kaem ljudima
koji imaju takvih potekoa. Izbacite sve osjeaje van,
a tada imdopustite da se vraajujedanpojedan. Po
najprije ih sve odbacite od sebe. Samo sjednite, ogle
dajte seprostorijomi sve ihizbacite. Malo se odmori
te.Tadajednomosjeajudopustitedasevrati,alisamo
jednom.
AKO KRITIAR U VAMA IZAZIVA NELAGODU

Svatko ima kritiara, zloban glas koji govori ovakve

stvari: to god poduzme nee uspjeti, ili: Nita ne
vrijedi. Bezvrijedan si i nitko se ne voli druiti s to
bom. Opet si sve upropastio, kao to uvijek ini.
Ovoje samojojedan promaaj u dugome nizu pro
maaja. Jednostavno si neodluan i nema ni truna
hrabrosti.
Katkad e se taj glas posluiti istinitom informaci
jom, ali ak i kad to uini, ton njegova glasa toliko je
zloban da moete prepoznati razornoga kritiara koji
vasnapada.
Vrloje vano osjetiti daje kritiar razliit od vaega
vlastitogaunutarnjegizvora.Kritiarnijevavlastitios
jetilni dojam koji progovara iz vas. Prije bi se moglo re
i dajetoglaskojidolaziizvanailiiznadvaeglave. Pri
jeti vam prstom kao bijesan roditelj ili zloesti uitelj.
Prirodno je da on u vama pobuuje osjeaje, ali
tonisu osjeajinakojebistesetrebalifokusirati. Tosu
130

samo ogranienja i napetosti koje kritiar u vama iza

ziva.Nemojtepotovatisvogakritiara.Kritiarnepred
stavlja vau savjest. Savjest je onaj sitan glasi koji
dopire iznutra. Poaljete li kritiara najprije u hodnik
da prieka, sami ete mnogo bolje moi procijeniti bi
lo kakvu informaciju. Va osjeaj izvire iz vas i uvijek
se doima kao otvaranje, a ne kao ograniavanje. Mo
da pronaete iste injenice koje je otkrio i kritiar, a
moda i drukije. Bilo kako bilo, toje potpuno drukija
vrsta tjelesnoga iskustva na koju se trebate fokusirati.
Najbolji nain odnoenja prema kritiaru (a svatko
ga ima!)jest odmahnuti mu uz svojevrsnu primjedbu
nepotovanja. Moj najee ponavlja iste stvari, uvijek
iznova.Stogamuodgovaram: Odlazi i vratisekadmi
bude mogao
rei
neto
novo.
Ili kaem: Ne moram sluati nikoga tko mi se ob
raa takvim tonom.
Svi su psiholozi otkrili taj razorni dio svakoga o
vjeka, nadjenuvi mu razliita imena (super ego, strog
roditelj, animus , kritiar). Kako ga god nazvali, ne na
sjedajtemu. Ufokusiranjugamorateodgurnutispu
ta ako vaspone prekidati. Mahnite mu objema ruka
madaodei pozornost usmjerite na svoje tijelo. Dopu
stite napetosti kojuje kritiar izazvao da nestane. Pri
ekajte sve dok ponovno ne zaujete vlastiti unutarnji
glas, ondjegdjeseoblikuje osjetilnidojamcjelokupno
gaproblema.
2

Animus, od latinskoga izraza anima, dua; izraz kojije uveo Carl

GustavJungzamukivid svakeene, koji sezapravosamo dok
gaenaneupozna (putemsnova, meditacijeisl.)doimazlokob
nim, a zapravoje vodiu duhovnome razvojuineizostavanko
rak u procesu individuacije, procesu upoznavanja svih svojih
unutarnjih likova, zakljuno s Jastvom, koje predstavlja cjelovi
tost psihe, pa tako i vrhunac psiholokoga i duhovnog razvoja
pojedinca; animusu u eni odgovara anima u mukarcu (prim.
prev.)

131

Jednajeosobatoizvrsnoobjasnila. Kritiarmije
obiavaozadavatiudarceueludac.Biojetoznakda
seponemosjeatiloe. Sadamijetoznakda seraz
bjesnim. Kao da me netko udario. Prestani s time!'
kao da je govorio. (Podigla je aku.)
Nevjerujtekritiaruinemojtesefokusiratina svu
onunelagodukojuizazivauvama.Umjestotogaispod
svihtihosjeajaotkrijtetouistinuosjeateizamjeu
jetetetovamjepotrebno. Raditena onomepodruju
gdjevineto osjeate i trebate, a ne ondje gdjeje va
kritiar.
ODMAH DOLAZIM DO SVOGA NEGATIVNOG
OSJEAJAI OSJEAM SE LOE KAO I UVIJEK

Nekiljudiusprkossvemu,preskoesvebriljiveipo
tankeuputezafokusiranjeiizravno se spuste do uobi
ajenihnegativnihosjeaja.Nekisuljudi navikli stupi
tiudodirsamosnegativnimosjeajima,patoinekad
godseusredotoena svoju nutrinu. Stoga se ponu i
fokusirati na taj osjeaj.
Nakontogrupiiznesemuputeza fokusiranje, ne
rijetko zamolim svakoga od njih da mi napie kratku
zabiljekuotekoamaskojimasesusreopokuavaju
isefokusirati.Jednajeenanapisala:Kadsamdola
ovamoosjealasamsedobro.Fokusiralasamsenane
gativanosjeajisadaseosjeamloe.Jelitosvrhafo
kusiranja?
Jasno, akoje to fokusiranje, komeje onda potreb
no?A l itonijefokusiranje.Fokusiranjeukljuujeobli
kovanje osjetilnog dojma tako dapostane vei i razli
itodvaegastarog,poznatognegativnogosjeaja.Dr
itesepodaljeodstarihipoznatihnegativnosti,napra
vitekorakunatragipromotriteiriosjeajcjelovitoga
problema negativan je osjeaj samo jedan njegov
dio.
132

Primjerice, nemojteseprisjeatisamopovredeko
justezadobiliuupravoprekinutomljubavnomeodno
su. Umjestotoganapravitekorakunatragizamolite da
se oblikuje osjetilnidojamosjetcjelokupnogapodru
ja:viiljubav.Da, da,evo,tujepovreda,alitojotu
ima? Kakavje cjelokupan osjeaj oko tepovredeiis
pod nje?
Naravno,vipoznajetemjestogdjeseskriva osobi
to depresivan osjeaj. Moda vas neto privlai tome
mjestu, ali ne dopustite si da potonete. Zapitajte sebe
kakoosjeatecijelotopodrujesvogaivotaiotkrite
tedasenalaziteizvanemocije, apojaviteseosjetilni
dojamkojisekrijeispodnje.
Kolikogodto udnozvualo, fokusiranieieiedno
stavniieodtegobnihemociia.Katkadufokusiranjuiz
ranjaju tekiosieaji,alijeosjetilnidojamuvijektijelu
laki od njih
Velikestrasti,bezumnaljubomora.razdiruamr
nja. teke patnje to su katkad obrasci potaknuti sit
nijimosjeajimakojejedvadazamjeujete.Fokusirajte
se na maleososjeajekojipotiuvelike,osobito ako je
snana strast jedan od onih koje ste mnogo puta osje
tili i koji vas je ve progonio.
Kadljudiprviputujuzafokusiranje,katkadpret
postavljaju da e im za to trebati slobodno poslijepod
ne,kakobiproivjeligolemeosjeajeinanekosevri
jeme raspali u osamljenosti. Fokusiranje nije ni nalik
tome. Osjetilnidojam cijelogaproblema doimase lak
im od onoga to sada osjeate. Moete se fokusirati
dok ekate autobus. Samo provjerite to se nalazi iz
meuvasiosjeajaugode.Nezalaziteutotovampri
jeiugodu,negosamorecite: Da,tojeondje...,ios
jetiteolakanjekojedolazikaoposljedicaraiavanja
prostora. Tada pronaite cjelokupan osjetilni dojam,
ako vam je potrebno da radite na nekom problemu.
133

Kakav je sada osjeaj toga problema na tome mje

stu? Dokstigne autobus osjeat ete semnogobolje.
Nekoliko minuta izmeu razliitih zadataka dobre su
zafokusiranje.Zbogegabicijelogadanapatiliodna
petosti?
Za fokusiranjeje potrebno nekoliko minuta, dese
tak, petnaest, recimoakipolasata.A l inevie. Tada
dolazivrijeme za razgovor, odmorilineto tree. Ne
pretjerujtesfokusiranjem. Vratitetemusekasnije. U
meuvremenuegatijelopreraditi.
EMOCIJE NASUPROT OSJETILNOGA DOJMA:
KLJUNA RAZLIKA

Dok se fokusirate na osjetilni dojam iz njegabi mogli

izronitijo neki osjeaji. A l i osjetilni dojamnije emoci
jakaotosubijes,strah,mrnja,radostilitjeskoba.To
je dojam vae sveukupne emocionalne situacije, osje
aj mnogih stvari zajedno, u koji moe biti utisnuta
emocijailiizkojeproizlazistanovitaemocija.

134

to uiniti ako
ne moete izazvati pomak

Do tjelesnoga pomaka najee dolazi u treem, etvr

tom ili petom koraku fokusiranja. Treije korak, ako
se sjeate, onaj u kojemu pronalazitekljunu rijeza
kvalitetu osjetilnoga dojma, a etvrtije usklaivanje
osjetilnoga dojma i kljune rijei. Petije onaj u koje
mu postavljate pitanje osjetilnome dojmu to on jest.
(to je to u cjelini problema?) (Kod mnogih ljudi, kao
torekoh, tasetrikoraka odvijajuistodobnoiliutak
vom brzom nizu da ih se ni na kakav nain ne moe
odvojiti, za to, dakako, nema nipotrebe.) Akozasta
netenegdjeu ovimkoracimailivamse inidauope
ne moete ni stii do njih, ovo e vam poglavlje pruiti
dodatnupomo.
NAMJERNO OTPUTANJE

Ucjelokupnomeopseguljudskihstavovapremavlasti
tim osjeajima postoje dvije krajnostikoje rijetko kad
dovode do korisnih rezultata. Jedno je stav strogoga
nadzora: pokuaj da se glava nametne tijelu, uporno
zahtijevanje da neemu neete popustiti ili da vas to
nee zaustaviti. Druga je krajnost nedostatak ikakve
elje za usmjeravanjem ili nadzorom osjeaja, kao da
se sve smatra umjetnim osimmatarija, izmjenjivanja
slika i poputanja osjeajima.
135

Obje ove krajnosti mogu vam oteati dosezanje

tjelesnoga pomaka. Fokusiranje je do stanovite toke
promiljenikontroliranproces, anakontoga sejavlja
podjednako promiljeno otputanje nadzora, oslobaa
nje, sputanje uzdi.
I sma rije fokusiranje nagovjetava da poku
avate izotriti ono to je u poetku bilo nejasno. Pose
ete prema dolje, u osjetilni dojam i nadzirete proces
kako biste sebe sprijeili u sanjarenju. elim saznati
neto o ovome osjeaju, ali ne i o ostalima, kaete sa
mi sebi. O emuje rije u ovome osjeaju? toje to u
njemu, toje u njegovoj pozadini? Ako otkrijete da
su vam misli odlutale, ponovno ete se vratiti procesu:
Gdje sam ono stala? O, da... Bio je to onaj osjeaj
krivnje ili to godbio. O emuje tu uope rije?
Jednomkadjasno i snano stupite u dodir s osje
tilnim dojmom ispustit ete uzde. Ne pokuavajte
upravljationimetosepojaviiztogaosjeta. Dopustite
tome toizranjaizosjetilnogadojma dasepojavi: rije
i, slike, tjelesni osjeti i neka izranjaju sve dok to ine
iz osjetilnoga dojma.
Taj bismo proces mogli nazvati namjernim otpu
tanjem.
DOPUSTITE TIJELU DA UISTINU DOIVI POMAK

Dok tek uite fokusiranje, tjelesne reakcije mogu biti

vrlo tanane. U vaemu tijelu dolazi do jedva zamjetlji
vih promjena. Nauite dopustiti tijelu da to snanije
doivi pomak. Pokuajte ispustiti dugaak, dubok dah.
Pokuajte kimnuti glavom. Pokuajte opustiti cijelo ti
jelo kao da ste ukoeno sjedili. Taj vam pomak omo
guuje da se opustite. Ako to nekoliko puta uinite
namjerno, vae e se tijelo nauiti slobodnije izraava
ti. Nakon toga to vie nemojte initi namjerno, nego
136

promatrajte koji se izraajniji tjelesni pokreti javljaju

prema vlastitoj volji tijela.
Kao primjer, pomislite na malu djevojicu koja je
jako uplaena. Stoji kao skamenjena, samo su joj oi
ive.Prietejoj ikaete: Mila,jesiliuplaena?Uod
govor ete dobiti jedva primjetno kimanje.
Znate da setijelomale djevojicejonijeopustilo.
Vijojponovnokaete: Bojise, zlato?Uredujeosje
ati to to osjea. Vidjet emo to moemo uiniti. Je
li bilojako strano? Tada bi se mala djevojica doslov
cemogla utopitiusuzamanavaimrukama,nataj na
in govorei daje uistinu bilo strano.
Naravno, nee se uvijek pojaviti veliki osjetilni po
mak; katkad mali korak ima jedva primjetne posljedi
cenatijelu.A l ipovremeno,akoseprebrzonezadovo
ljitejedva vidljivim prvim odgovorom svoga tijela i ako
ga nastavite ispitivati, pojavit e se velika promjena.
Kad se pojavi neto to se u vaemu tijelu osjea
ispravnim, provjerite to nekoliko puta, ne toliko zbog
toga tobi to moglo biti neto pogreno, nego da dopu
stite toj veoj tjelesnoj promjenida se uistinu dogodi.
NEKA ZANIMLJIVA PITANJA

Stupite li u dodir s osjetilnim dojmom, aliga ne moete

navesti da sepromijeni, problembimogaobitiu tome
to sebi jo niste postavili pravo i otvoreno pitanje.
Katkad e osjeaji reagirati na pitanje kojeje ustroje
no na stanovit nain, ali ne i na isto to pitanje akoje
postavljeno na neki drugi nain. Pitanje koje izaziva
promjeneumeniujednometrenutku, uiduemumo
da vie nee imati nikakva utjecaja. Stoga vam moe
pomoi razliito oblikovanje pitanja, dok ne pronaete
jedno ili nekoliko njih koji e vam odgovarati.
Navodim pitanja za koja se ini da su gotovo uvijek
korisna veini ljudi.
137

to je to zapravo? To je ono to vi u osnovi

pokuavatesaznati, aliovakoustrojenopitanjemoda
je previe openito i previe nejasno: Evo odreenijih
pitanja:
to je osnovni problem svega ovoga?
to je najgore u tome? Ili: Koje su dvije ili tri
stvari u svemu ovome koje me ponajvie mue?
to se krije u sreditu ovoga?
to se krije ispod toga? to to radi?
tomise upogledu ovogatreba dogoditi?
tojepotrebnokako bihsebolje osjeala?
Obratitepozornost dapostoje dvije temeljnevrste
pitanja: ona vrsta koja pita to ne valja i ona koja pita
to bi bilo dobro. Drugim rijeima, moemo postaviti
pitanjeosamomeproblemu,kaoiotometobisetre
balo dogoditi, ajosenijedogodilo.
Katkad je vrlo vano postavljati izravna pitanja.
Primjerice, pretpostavimo da se esto osjeate
osamljenima i izdvojenima. Kad se fokusirate, taj se
osjeaj esto javlja. Sasvim je u redu fokusirati se na
cjelokupni osjetilni dojam koji prati osjeaj izdvojeno
sti. Moda ete otkritina koji ste se nainizdvojiliili o
emujeu tome uope rije.A l i u stanovitome e tre
nutku biti vano postaviti izravno pitanje graninome
osjetu: to bi bilo potrebno da se vie ne osjeam
ovako?,ilinekoslinopitanje.
Traiteupute oonometomoete uiniti, ane sa
mo o onome u emu se sastojiproblem.
TO UINITI ODGOVARA LI KLJUNA RIJE,
ALI NAKON NJE IPAK ZASTANETE
I NE MOETE DALJE?

Stupili ste u dodir sa sveobuhvatnim osjetilnim doj

mom problema i zapitali kakva je njegova kvaliteta.
138

Pojavila se kljuna rije: Plaimse. Pokuavajuikre

nutikorak dalje pitate to se nalazi ispodtoga straha,
togaizaziva.A l initasenepojavljuje.Samouvijek
iznova osjeate da se plaite. Zaglavili ste se. to sada
uiniti?
Vajeproblemmodautometostezapelisope
nitimimenomosjeaja,kakosamspomenuoupretho
dnom poglavlju. Rije uplaen ili bilo koju drugu ri
jepromatrate kao da vam govori sve tojepotrebno
rei.Ilisevrstodritetogastrahakaojedinogaosje
aja. Neka se proiri u osjetilni dojam. Iz kojega ireg
osjeaja proizlazi taj strah? Velik je broj osjeaja koji
mogu pratiti strah. Osjetite to mnotvo osjeaja koji
prate taj strah.
Ilipokuajteiznova. Napravitekorakunatragod
problema s kojim trenutno radite. Ostat e ondje, ne
brinite.Odmoriteseidubokoudahnite.Tadarazmisli
teoproblemukaooneemutojeveeidubljeodpu
koga straha. Pokuajte shvatiti da ga vjerojatno prati
mnogo toga u vaemu ivotu, vaoj prolosti, budu
nosti, u drugimljudimaitakodalje.Tojecijelijedan
dio vaega ivota, cijeli kontekst. Kakav je cjeloviti
osjetuvaemutijelukadosvemutomerazmiljate?
Ili pokuajte s pitanjem: Zbog ega sam uplae
na? Ponovno ne odgovarajtena to pitanje. Nepresta
nogaponavljajteidoktoinitepokuajteosjetiticjelo
kupandojam onoga topratitaj osobitiosjeaj straha.
Kakve su njegove jedinstvene znaajke? Osjetite ih
unutar sebe i pogledajte koje nove rijei izranjaju iz
njega. Plaimse... atujeistanovitavrstaosamljeno
sti,kaodasam...da!Takodoivljavamtajstrah!Kao
dasamnaputennegdjevisoko,nanekomzastrauju
emmjestu, asvisuotiliinikadaminitkoneepo
moi...

139

KORISTITESESLIKOVITIMGOVOROM

Drugi nain na koji moete izazvati tjelesni pomak kad

zaglibite jest da dopustite stvaranje slike. Mnogi ljudi
posjeduju vrlo ivahnu sposobnost vizualizacije, a
mnogijeneposjeduju.A l isvatkomoe oblikovatiuo
biajenu sliku, ak i otvorenih oiju. Pokuajte: zami
slite sada prostoriju u kojoj spavate i mjesto na koje
mu se nalazi va krevet. Na koji nain dolazite od kre
veta do vrata? Tu vizualnu sliku moete vidjeti ak i
dok itate ovu knjigu.
U tome istom unutarnjem prostoru moete za
traiti da se pojavi slika stanovitoga osjeaja. Priekaj
te dok se pojavi. Slika e izraavati osjetilni dojam.
Mogli biste vidjeti umu, primjerice, lik, oluju, zid, se
be kako trite.
Pojavi li se slika, provjerite kakve osjeaje izaziva
u vama. Nerijetko e se dogoditi da e i sma pojava
slikeizazvatistanovitipomak.Bezobziradovedeliod
mahdopomakailine, postavitepitanje: Kakveosje
aje ta slika sada u meni izaziva? Vjerojatno e vam
to omoguiti da radite dalje.
POTRAITE ODGOVOR NA KRAJU KNJIGE

Ako ne moete postii tjelesni pomak, postoji jedna

drukija metoda koja e vaemu tijelu omoguiti da is
kusi kako bi izgledalo kad bi problem bio razrijeen.
Zapitajte svoje tijelo: Kakav bi se osjeaj pojavio u
mome tijelu kad bi ova potekoa na neki nain bila
potpuno razrijeena? Ako priekate nekoliko sekun
di osjetit ete pomak u tijelu.
Istoevamtakopomoi, dokovoradite, datijelu
dopustite da, ako to eli, promijeni poloaj. Moda e
vae tijelo poeljeti sjesti s visoko uzdignutom glavom,
moda e poeljeti opustiti se i izdahnuti" ili se pokre
nuti na neki drugi nain, prema vlastitoj volji.
140

Prolazei kroz taj proces vi svome tijelu doputate

davampokaekakobiste se osjeali daje sve u redu.
Kadpostignetetaj dobarosjeaj,zadritega.Pogledajte
tomoetenauitiiznjega.Nakonnekogavremenare
cite sami sebi: Ovako se stalno mogu osjeati. Tada
priekajte. Akosepojavinetonovoikae: Nemoe.
ao mi je. Ne moe se uvijek ovako osjeati, tada
upitajte to se topojavilo.
Ovo uvelike nalikuje preuranjenom traenju rjee
njamatematikihzadatakanakrajuknjige. Znatekako
odgovorizgleda,alineikakotrebatedoidonjega.A l i
spoznaja o odgovorupomaevamdakrenete unatrag.
Omoguujevam dapostavite pitanje to vamse tois
prijeilona putu, to to morate promijeniti kako biste
dobili odgovor. Radei od odgovora prema unatrag
moete otkritikorake koje ne biste mogli otkritida ste
krenuli od postavljenoga zadatka.
Takoje i s ovim oblikom fokusiranja. Dopustit ete
tijeludaosjetivlastitiodgovor.Nesamodaeteseosje
ati dobro dokto radite, nego ete moipostavitipita
nje: Dobro, to mi prijei da se uvijek tako osjeam?
To to mi prijei moe predstavljati novo otvara
nje osjeaja. A l i dabiste se njime okoristilimorate se
na trenutak pretvarati kakoje problem uistinu posve
razrijeen (znajui da ipak nije) te da ete i ostati u
ovome ugodnome osjeaju uma i tijela.
Postavivi pitanje to im prijei da se uvijek tako
osjeate, neki se ljudi vraaju izravno onamo gdje su i
bili, do problema koji su napustili. Nemojte to initi.
Zastanite i pretvarajte se daje cijeli problemrazrijeen
svedoksenepojaviononetonovotoereidanije.
Pretvarati se da je problem rijeen moi ete tako to
ete se drati ugodnoga osjeaja, kao to biste se drali
odgovora s kraja knjige, pokuavajui na temelju od
govora otkriti kojim biste ga koracima mogli postii.
141

Obratite pozornost na primjer osobe koja se ve

prilino dugobavifokusiranjem:
Neko vrijeme provodim uz taj negativan osjeaj,
alionsenemijenja.Znamoemujerije,alitoni
jevano. Vanojetotoganemogunavestida se
promijeni. Stogauinitiovo.'Kakobisemojeti
jeloosjealodajesverazrijeeno?'Idobijemodgo
vor: 'Hej! Bilabih slobodnat' Tijelomi senagnulo
prema naprijed, krvmijebre prostrujala ilama i
osjealasamsekaodapokreemramenima,kaoda
stupam u svijet. Bioje to krasan osjeaj! Tada sam
rekla: 'Dobro, moguliseinadalje ovako osjeati?'
Netosepojaviloiodgovorilodanemogu.Ajasam
rekla: 'Dobro, zatone?'iistogasamtrenutka osje
tila nekakvu osobitu vrstu straha.
Ugodno sam se osjeala fokusirajui se na tu
osobituvrstustraha, umjestoda samseosjeala za
glibljenasnegativnimosjeajem, kaoprije.
Ta osobita vrsta straha pokazala se vrlo neobi
nom. Nisamseplailaniega uobiajenoga. Plaila
samseivota,kaodaunetoslomitisamoakoiza
emvan,kaodaivimutrgoviniporculanom.Ta
kosamseotprilikeosjeala...
PROVJERAVANJE
Neka to to ste posljednje radili postane mjesto koje
m o e t e napustiti i kojemu se m o e t e vratiti. Bolno
mjesto n e e odmah doivjetipomak. Moda ete mno
go puta tijekom dana (a m o d a i nekoliko dana) mora
ti provjeravati taj osjetilni dojam. Obavite to kratko i
blago: Mogu lijo uvijek osjetiti sve to zajedno?... A,
da, evo ga ovdje. Ima li n e t o novo?... I daljeje sve is
to. U redu. Za to vam je potrebna samo minuta vre
mena. Na kraju ete otkriti daje dolo do pomaka.

142

NEMOJTE REI: MORA DAJE TO...

Jobihvasjednomelio upozoritidane analizirate, ne

zakljuujete i ne procjenjujete. To vas moe sprijeiti u
doivljavanju pomaka. Svi mi mislimo kako mnogo
znamoosvojimproblemima.Pokuavamosebeisvoja
tijela prisiliti kako bismo krenuli u odreenom smjeru,
voeni popisom dobrih znaajki koje smo dobili u ne
djeljnoj koli ili popisima razliitih drutvenih grupa
kojesmoprihvatilikaonekevrijedneciljeve.Neslua
mo dovoljno vlastitatijela, a taj se propustmoe poja
viti na povrini ak i usred fokusiranja.
Mogli biste dopustiti oblikovanje sveobuhvatnog
osjetilnog dojma problema, a tada potraiti njegovu
sutinu, pronaije i nekoliko trenutaka uivati. Ali ta
da se pojavljuje stara navika analiziranja: Naravno,
znam o emu je tu rije, ut ete vlastiti glas. Mora
da je to...
Kad god zaujete rijei nalik ovima mora da je
to, iskljuite ih. inite upravo ono to veina ljudi i
ni tijekom cijeloga svoga ivota: pokuavate rei sebi
toje pogreno. Prisjetite se kolikoje vano imati unu
tarnjistav postavljanjapitanja,umjestostava dava
nja odgovora. Nita nemojte sebi rei. Postavite pita
nje, ekajte i dopustite tijelu da odgovori.
Vaa e se uspjenost u fokusiranju, kao i nagrade
koje ete od njega dobiti, s vremenom poboljati. Kas
nije vie neete morati svjesno razmiljati o svim ovim
nezgodnimpravilima.Istotako,kaotosamverekao,
o procesu fokusiranja neete morati razmiljati kao o
vjebi od est koraka. Fokusiranje e postatijednosta
van i prirodan in, nalik etnji.
Ujedno e postati dio vaega svakodnevnog ivota,
ako mu to dopustite. Otkrit ete da se njime koristite
nesamoutrenucimanapetosti,negodavamfokusira
nje moe pruiti pomo pri razrjeavanju sviju ivotnih
143

problema. Nauite seimatipovjerenja u vodstvo svo

gatijela.

144

treidio

LJUDI POMAU
JEDNIDRUGIMA

10
Otkrivanje bogatstava
u drugim ljudima

Koliko mnogoljudiuistinu poznajete? Svoga supruga

ili suprugu? Najboljega prijatelja? Roditelje? Vjeroja
tno je da ni njih zaista ne poznajete. Naravno, znate
to e vjerojatno uiniti pod stanovitim okolnostima.
Znate to najee govore te to e, najvjerojatnije, i
daljegovoriti.Vjerojatnomoetezamislitisljedeiraz
govorkojiete obavitisnjimateto ete obojegovo
riti. Sigurno biste bili gotovo potpuno u pravu, ali tu
nigdje nema otvaranja prema unutarnjem iskustvu.
Tkouistinurazumijevas?Tkoeliutikakosevi
osjeate? Veina eljudi odgovoriti: Nitko. Nekoliko
e ih odgovoriti: Ima jedna osoba koja bi to voljela
uti,alionamezapravonerazumije.Vrlomalenbroj
ljudiimanekogaskime epodijelitiunutarnjeiskust
vo,aitadasamodostanovitegranice.akikadjerije
ovamasmima:nistelistanovitamjestaostaviliutmi
ni?Nineznajuizbogegaihseplaite?Ilikakobiste
zakorailiunjih?Buduidajetakovelikidionasne
poznatinevidljiv,smise sebidoimamopomalonest
varnima,kaodapostojimosamopredsobom, amoda
ni takvo postojanje nije cjelovito.
Otkrili smo da se ljudi, ako mogu podijeliti slua
nje ifokusiranje, u samo nekoliko satimogu upoznati
mnogo dublje nego da se poznaju godinama.
147

Susretjeljudskapotreba.Dosusretadolazikados
jetimo da smo drugim ljudima vani te da su oni vani
nama. Susret bez stvarnoga uzajamnog poznavanja (i
poznavanja samoga sebe kroz drugoga) ogranien je.
Moemo sestisnutijedniuz druge dabinambilotop
lije, da bismo se malo utjeili, ali prevelika suzdranost
naglaava nau razdvojenost, ak i dok se pokuavamo
zbliiti.
Do izvornoga sagledavanja i spoznavanja drugoga
ovjeka dolazi tijekom fokusiranja i sluanja; pred na
ma se otvara unutarnje iskustvo. Ako se ne otvori ne
moemo ga vidjeti ni podijeliti; ostaje zakljuano u vla
stitom nijemom djelominom postojanju.
Veina ljudi ivi a da nikada ne izrazi svoje unutar
nje bogatstvo. Najvei dio onoga to ljudi ine su uo
biajeni, rutinski poslovi, odnosno uloge. Katkad su
ljudi u svojim ulogama ivi, ali najeenisu. Vrlo se
esto dogaa da ljudi vjeruju kako se moraju pritajiti u
svojim ulogama, izdvojiti se, suzdrati dah za neko ka
snijevrijeme. Kodveineljuditokasnijevrijemegoto
vo nikada ne nastupi, pa se njihovo unutarnjeja utia
i gotovo nestane. Pitaju se ima liiega u njihovoj nu
trini.
akikad se upustimo u odnos, sve se uglavnom
svodi na uobiajene stvari, uloge i rutinu. Osjeamo
kaodasmounitenizbogprekidaodnosa,jerbezpart
nera smoponovnopotpuno osamljeni.
ak i kad su nam odnosi dobri, veliki se njihov
dio odvija u tiini ili dok vozimo automobil: Pogledaj
onaj znakondje!
Ni razdoblja otvorenosti nisu mnogo bolja. Naj
ee je rije o neprestanom izraavanju istih tegobnih
i bolnih osjeaja. Dvoje bliskih ljudi nerijetko imaju is
te osjeaje, izgodine u godinu. Govoriti otvoreno zna
i rei i uti iste ukoene reenice koje dolaze iz istih
zakoenih mjesta.
148

Ovoiiduepoglavljeevampokazatinekeodna
ina na koje moete pomoi zatvorenim i zakoenim
odnosima putem fokusiranja i sluanja.
Ponajprije ovekorakeiskuajtesosobomkojavam
nije najbliskija u ivotu. Ne mora to uvijekbiti ista oso
ba. Iskustvododiraidubinejednostavnijejeupoetku
dobiti s ljudima koji vam nisu najvaniji.
Svakako biste eljeli ljudska bia iskusiti u njiho
voj unutarnjoj stvarnosti. A isto tako elite da druge
osobe stvarnost onoga to vi uistinu jeste zaista vide,
prihvateiosjete.
Svi mi poznajemo ljude s kojima je bolje ne dijeli
ti ono to nam je vano. Ako smo doivjeli neto uz
budljivo te ako to ispripovjedimo takvim ljudima, doi
mat e se gotovo dosadnim. Ako imamo tajnu, sakrit
emo je od takvih ljudi na sigurno unutarnje mjesto,
neisprianu. Na taj se nain nee smanjiti i izgubiti sve
svoje znaenje.
A l iakostetesree,tadapoznajeteiosobuskojom
je sve drukije. Ako takvoj osobiispriate neto uzbud
ljivo, to postaje jo uzbudljivije. Velika e se pripovijest
proiriti, shvatit ete da je pripovijedate s mnotvom
potankosti, pronalazei bogatstvo svih njezinih dijelo
va, akiveebogatstvoodonogakojestepronalidok
ste o njoj samo razmiljali. to god da vamje vano, to
ete sauvati dok ne uspijete rei toj osobi.
Fokusiranje i sluanje nalikuju tome: razgovoru s
osobom koja utjee na vae iskustvo tako da se ono
proiruje. U fokusiranju vi u svojoj nutrini morate biti
takva osoba. Isto takvi moete biti i s drugima i poka
zati imkako da i oni postanu takvi.
esto ete poeljeti fokusiratise nasamo. A l ipoku
ajte i s drugim ljudima.
Pretpostavimokakobisteeljelidavasprijatelj slu
a doksefokusirate, aikasnije, te da se ionfokusira s
vama kao sluateljem. Moda biste se eljeli fokusirati
149

prijenegotopristupiteprijatelju,kakobisteotkrilika
kvi su vai osjeaji.
Ako osjeate daje va odnos intiman ijednosta
van, sdovoljnoslobodnogprostorazapripovijedanjeo
dubokoosobnimstvarima,moglibistepronaiprijate
lja i rei mu neto slino ovome: Upravo sam proita
lanekuknjiguukojoj segovorionekoj vrstiosobno
ga rjeavanja problema. inimi se daje dobra. Kae da
je taj postupak jednostavnije napraviti s drugom oso
bom. Hajdemo podijeliti sat vremena: pola sata za te
be, polazamene. Mislimdabinamse moglo svidjeti
ako pokuamo zajedno. Sjetila sam se da bih to tebi
mogla reijer sam shvatila da (primjerice) se tebe ne
bojim, a inae sam previe plaljiva da bihbilo to oso
bno ispriala drugim ljudima.
Mogli biste istaknuti da veinu toga moete obavi
ti u tiini. Vanoje objasniti dajedna osoba postavlja
osobna pitanja drugoj samo ako druga eli odgovoriti
nanjih. Onaosobakojaradifokusiranjeodreujepra
vila. Sluatelj bez rijei eka dok druga osoba tiho zala
ziuosjeaje.Akonatakavnainovajprocesobjasnite
prijatelju, nee mu se uiniti pretekim.
Mogue je iznenada zamoliti prijatelja da obrati
pozornostnavastijekompetminuta,alidanitanego
vori. Fokusirajte se. Kadosjetitepomakpriekajtene
koliko trenutaka, a zatim recite neto openito: Loe
samseosjeala,asadaosjeamkakoseoputamivi
dim u emu je bio problem. Budite tihi minutudvije.
Fokusirajte se svedoknepronaetemjestonakojemu
se moete zaustaviti. Recite (akoje istina) da vamje
bilojednostavnije fokusirati se uz njega, nego dok ste
bili sami. Zatim upitajte prijatelja bi li se on elio foku
sirati dok vi sluate.
Evoudnovateinjenice:fokusiranjejejednostav
nije u nazonostineke druge osobe, akikada nijed
nanidruga osoba uopeneprogovore.
150

Kad prvi put zamolim nekoga da mi pokloni svoju

pozornost i pravi mi drutvo dok se fokusiram, naje
emoramobjasnitidaneumnogogovoriti. Upitamih
slaulisestime.Natopristanu, alipotraenovineili
knjigu. Tada im moram objasniti kako mije potrebno
da njihova pozornost bude usmjerena na mene, iako
ih neu zabavljati nikakvim priama. U poetku im je
teko povjerovati da bi mi to moglo imalo pomoiili da
bih takvo to uope mogao zatraiti. A l i ljudi koji poz
naju fokusiranje isto tako znaju iza ovu neobinu i
njenicu, pa imje drago i pruitipozornost iprimitije.
Takvi se razgovori odvijaju sasvim prirodno. Pri
mjerice, ovakva je razmjena rijei uobiajena:
Tako sam neraspoloena i ljutita, a veeras mo
ram obaviti sav ovaj posao. Ne elim ga raditi. Jedno
stavno se nemogu natjeratidaponem.
Dobro, moe li se spustiti do toga osjeaja i vidje
ti toje s njime?
Hoe li se ti dobro osjeati ako to uinim?
Da, sveje u redu.
Dobro. Dugaka tiina dok se osoba fokusira. Ta
da: Hej... osjeam se bolje. Shvatila sam o emuje ri
je.
Jesi li sada dobro ili jo nisi sasvim dobro?
Mislim da sam za sada dobro. Hvala ti! Kako se ti
osjea?
Moglo bi vas iznenaditi injenica da se ovo fokusi
ranje zapravo odvijalo putem meugradskog telefon
skog razgovora izmeu Chicaga i New Yorka! Nijedna
od tih dviju osoba nije smatrala da ima neega udnog
u tome to e pet minuta meugradske linije iskoristi
ti za tiinu fokusiranja.
U tomeje primjeru osoba koja se fokusirala odlu
ila da tijekom fokusiranja nee govoriti. A l i ne mora
biti tako. Kao to smo ve vidjeli, tijekom fokusiranja
151

moeserazgovarati.eesedogaadaprijeilinakon
fokusiranjakojese odvija utiiniljudipoele naduga
korazgovarati.
Popriajmo sada o tome kako biti dobar sluatelj.
Zvuijednostavnijenego tojest. Zapravo, maloje do
brih sluatelja, a ova prosudba obuhvaa i veinu psi
hoterapeuta, socijalne radnike, uitelje, savjetnike i
druge ijibiposloviodnjihtrebalizahtijevativjetinu
dobroga sluanja. Nadam se da e Prirunik za sluanje
proitati profesionalni djelatnici, kao i oni ljudi ije za
nimanje ne zahtijeva sluanje.
Izvorno sam ga napisao za ljude kojijednostavno
ele pomoijedni drugima.Pod nazivomRapManual
irokojerasprostranjenpoSjedinjenimAmerikimDr
avama.
Pomoi e vam ako ovu knjigu i Prirunikza slua
njeproitatenaglasudrutvunekedrugeosobeiligru
pe.Iakosamsudjelovaoupisanjutadvaprirunikajo
miuvijekkoristikadmiihnetkoproita.

152

11
Prirunik za sluanje

Ovdje se govori o etiri oblika pomoi koji se koriste u

razliitim trenucima i u razliite svrhe: Svakako se po
najprije upoznajte s prvom, a tek se onda ponite ko
ristiti drugima. Jednom kad ih nauite i kad postanu
diovaegasvakodnevnog odnosapremaljudima otkrit
ete da svaku od njih koristite u odgovarajuoj situa
ciji.
PRVI OBLIK POMOI: POMOZITE DRUGOJ OSOBI
DA SE FOKUSIRA DOK GOVORI

A.Apsolutno sluanje". Ako nekovrijeme samo slu

ate, povremeno pokazujui onome koji se fokusira
pratite li ga ili ne, otkrit ete iznenaujuu injenicu.
Ljudi e vammnogo vie rei i mnogo e vie toga pro
naiusvojojnutrininegotobiseikadamoglodogodi
ti u obinom razgovoru.
Koristite li se samo izrazima kao to su: Da, ili:
Shvaam, O, da, vidim kako se osjea, Ne mo
gu te vie pratiti, bi li to mogla ponoviti, molim te?,
uvidjet ete da se razvija nekijako dubok proces.
U uobiajenim drutvenim razgovorima mi jedan
drugoga gotovo uvijek zaustavljamo kako ne bismo
zakoraili preduboko unutra. Nai savjeti, reakcije,
Metodu uzvraanja otkrio je Carl Rogers, a teaj koritenja
tom metodom vodi Thomas Gordon.

153

ohrabrenja, uvjeravanja i dobronamjerne primjedbe

zapravo ljude spreavaju da shvate svoj osjeaj. Poku
ajte nekoga samo sluati, bez dodavanja vlastitih rije
i. Zapanjit ete se.
Govorniku iskreno recite moete li ga pratiti ili ne.
Timeeteodmahpostatidobarsluatelj.A l imoratebi
ti iskreni i rei mu kad vie ne razumijete o emu go
vori. (Moe lito rei nekim drugim rijeima? Nisam
te uspio shvatiti.)
Meutim mnogo e vie pomoi ako vi kao slua
telj uzvraate rijeima koje je izgovorila druga osoba,
korakpo korak, onakokako ste ihrazumjeli. To nazi
vam apsolutnim sluanjem.
Nikada nemojte zapoinjati razgovor o stvarima
koje druga osoba nije ni spomenula. Nikada nemojte
nametati vlastita tumaenja. Nikada nemojte nameta
tisvoje ideje.
Samosudvarazlogazbogkojihbistetrebaliprogo
voriti dok sluate: kako biste pokazali da razumijete to
drugaosobagovoritakotoetejoj uzvratitionotoje
rekla ili mislila te kako biste zamolili da neto ponovi
ilirazjasni.
Dabistepokazalikakojepotpunorazumijete.Iz
govorite reenicu ili dvije koje e obuhvaati osobno
znaenje kojevamje ta osoba eljelaprenijeti. To naj
ee moete izraziti vlastitim rijeima, ali koristite se
rijeima druge osobe kad se radi o osjetljivim i vanim
pitanjima.
Ljudimaje potrebno utivaskakogovorite. Potre
bno imje da im kaete kako ste shvatili. Izgovorite re
enicuilidvijezasvakinjihovzakljuak, za sve tovam
pokuavaju prenijeti. (Najee trebate progovoriti na
konsvakepeteilidesetereenicekojuizgovoridruga
osoba.)Nemojteihjednostavnopustitidagovore,nego
154

reagirajte na sve to osjeaju, bilo to dobro ili loe. Ne

pokuavajte nita ispraviti, promijeniti ili poboljati.
Pokuajte shvatiti sutinu svake izjave upravo onak
vomkakojuje druga osoba shvatilai osjetila.
Katkad ljudi govore zbunjujue stvari. Ne moete
odmahshvatititogovorenitoimtoznai.Ponajprije
izgovorite reenicu ili dvije o sutini onoga to vamje
drugaosobarekla.Provjeritesnjomejestelidobrosh
vatili. Dopustite joj da vas ispravi i neto pridoda ako
eli.Prihvatiteispravakilidodatakiuzvratiteimkako
bi se uvjerila da ste shvatili, sve dok se ne sloi da ste
reenoshvatiliupravokakojeonatoiosjetila.Tadaiz
govorite drugu reenicu kako biste rekli to to znai
drugoj osobiilikako onatoosjea.
Primjer:pretpostavimokakovamnekaenapripo
vijeda o nekomzapletenomslijedu dogaaja, tosujoj
neki ljudi uinili i kada kako bije ponizili.
Ponajprije trebate rei jednu ili vie reenica koji
ma ete iznijeti sutinu onoga to je rekla, tako kako
ona to vidi. Tada e ona ispraviti dio onoga to ste rek
li, kako bi vie odgovaralo istini. Vijoj uzvraate njezi
nimispravcima: Znai da nisu svi oni to uinili, ali su
se svi sloili da se to uini. Tada bi ona mogla dodati
jonekolikostvarikojeeteponovnoprihvatitiipono
viti ih manjevie onako kako ih je izgovorila. Nakon
toga, kad ste sve shvatili, izgovorite drugu reenicu o
osobnome znaenju ili osjeajima cijeloga tog proble
ma: Aonotojeuistinugroznojesttotosisetios
jeala ponienom.
Akonerazumijetetodrugaosobagovori,akose
zbunite ili je vie ne m o e t e pratiti. Postoji nain
na koji moete zamoliti da osoba ponovi ili razjasni
ono toje rekla. Nemojte rei: Nita od toga nisam ra
zumjela. Umjesto toga prikupite djelie onoga to ste
155

razumjeli, akiakovamjenejasnoiliako stetekpo

eli shvaati o emu je rije i zatraite objanjenje:
Shvaam da tije ovo vano, alijo ne razumijem
o emu je rije.
Nemojteizgovoritinetozatonistesigurnidaje
to druga osoba mislila. Izgubit e mnogo vremena
objanjavajui vam kako niste shvatili. Umjesto toga
govoritesamooonometosteuistinushvatiliizamoli
teje davamostalo objasni.
Diopodioponavljajteonotovamosobagovori.Ne
dopustitejoj dakaevienegotomoeterazumjetii
uzvratitejoj njezinim rijeima. Prekiniteje, ponovite
njezine rijei, a tada dopustite da nastavi.
Kako ete znati da dobro postupate. To ete znati
kadosobaponezalazitidubljeusvojeprobleme.Pri
mjerice,drugaosobamoerei:Ne,nijetako,viena
likuje...,atadaeseupustitidubljeuosjeajdabivi
djela to jo osjea. Znai da ste dobro postupili. Vae
su rijei moda bile pogrene ili su moda zazvuale
pogreno drugoj osobi, iako ste bili vrlo blizu onome
tojeizgovorilaprijekratkogvremena.A l ivanojeda
su vae rijei navele osobu da se jo dublje upusti u
osjeanjeproblema,takodastepostiglieljenirezultat.
togodosobareklanakontoga,prihvatitetoiuzvrati
te.Tojejojedankorakdalje.
Osobajednostavno moe mirno sjediti, bez rijei,
zadovoljnatostesvedotogatrenutkashvatili.
Ili vam moe dati znak olakanja, oputanja, kao
da cijelim tijelom govori: Da, upravo je tako, dubok
udisajiliuzdah.Takvisepokazateljipojavljujutuita
mo,anakonnjihdolazenovi, daljnjipomaci.
Akoje sve u redu to ete moiprocijenitiprema
jo tananijim znacima oputanja, koji se pokazuju kad
osoba osjea da ste je razumjeli osjeaj koji svi mi
156

imamo kad smo neto pokuavali rei i konano u to

me uspjeli: osjeaj da to vie ne moramo ponavljati. Dok
osoba izlae neku ideju ili neki njezin dio postoji na
petost, suzdravanje daha koje traje tijekomkratkoga
vremena izlaganja. Kad je sutina konano izreena i
pravilnoshvaena, kad osoba na nju dobije iodgovor,
dolazi do oputanja, kao pri izdisaju. Osoba tu ideju vi
enemorazadravatiutijelu.Tadamjestoteidejemo
e zauzeti neto drugo. (Vano je prihvatiti tiinu koja
sepojavljujeimoetrajatiidugovremena, minutuili
due. Onaj koji radi fokusiranje sada osjea unutarnje
spokojstvo koje omoguuje neemu drugome da se po
javi.(Nemojteunitititospokojstvonepotrebnimrijeima.)
Kakom o e t eotkritijestelipogrijeilii to uini
tiutomepogledu.Akoosobaponovionotojeve
rekla, to znai kako osjea da vi to jo niste shvatili.
Provjerite koliko se njezine rijei razlikuju od vaih.
Ako vam se ini da se ne razlikuju, tadaihponovite i
dodajte: Ali to nije sve ili, na neki nain, nije sasvim
tono, zar ne?
Dok odgovarate na njezine rijei, na licu joj se mo
epojavitinapetostizbunjenost.Topokazujedapoku
ava razumjetiono to govorite. Stoga mora da stene
to pogreno shvatili ili uope niste shvatili. Zastanite i
ponovno zamolite osobu davamponovi.
Ako osoba koja radi fokusiranje promijeni temu
(osobito ako pone govoriti o neemu to je manje
znaajnoilimanje osobno), to znai daje odustala od
pokuaja da vam neto prenese. Moete je prekinuti i
rei neto ovakvo: Jo uvijek razmiljam o onome to
si upravo pokuavala objasniti... Znam da to nisam do
bro shvatio, ali elio bih shvatiti. Tada izgovorite sa
moonoutostesigurniizamolite danastaviodteto
ke.
157

Prijeilikasnijeuspjeteteshvatitioemujerije.
Nijevanokadesetodogoditi.Modatekutreemili
etvrtom pokuaju. Ljudi se najbolje mogu udubljivati
usvojeosjeajekaddrugaosobaprihvaailipokuava
prihvatitisvakidjeliupravoonakokakoionisamito
shvaaju, bez ikakvih dodataka ili objanjenja. Postoji
stanovita usredotoenost koju je nakon stanovitoga
vremena jednostavno prepoznati. Dobar je primjer
vlak na tranicama. Lako je osjetiti kad vie niste na
tranicama.Svesezaustavlja.Akosetodogodi,vrati
te se na ono mjesto koje ste zasigurno razumjeli i za
molite osobu koja radi fokusiranje da nastavi odande.
Akouviditedavamjetekoprihvatitiosobukoja
ima dosta nesimpatinih osobina, razmiljajte o njoj
kao daje u unutarnjemsukobu s timosobinama. Naj
eejelakoprihvatitiosobukojaseboriprotivtakvih
osobina.Doksluateuspjetevamdajeotkrijete.
Dok u poetku vjebate sluanje, svakako ponav
ljajtegotovosvakurijekojuvamdrugaosobagovori.
To e vam pomoi da uvidite koliko je teko shvatiti
ono to vam osoba pokuava rei a da tome nita ne
dodajete, da nita ne mijenjate i ne unosite vlastita
znaenja.
Kadsteustanjunatajnainsluati,tadauzvraajte
samorijeimakcjeopisujusutinu,smisaoiosjeaje.
Kako bivambilojednostavnije na trenutak zasta
niteiosjetitevlastitoklupkoemocija,napetostiioeki
vanja. Tadaraistitetaj prostor. Sluatimoete tek s
togaistogamjesta.Biteteivahniivjerojatnopoma
louzbueni.toetadrugaosobaizgovoritiutajslobo
dniprostorkojipostojisamostogadaseunjeganeto
izgovori?
Vrlo je rijetko ovjeku pruen takav prostor od
druge osobe. Ljudisejedvaikadapotrudedovoljnoda
bi uope mogli uti drugoga ovjeka.
158

B. Pomoziteoblikovanjuosjetilnoga dojma.Osobase

moe malo fokusirati izmeu onoga to govori vama.

Rekavi toje eljela i nakon to ste je vi razumjeli,
moeseponovnofokusiratiprijenegotoizgovorislje
dee.
Veina ljudine ine tako, negojednostavno prela
ze sjednestvarinadrugu, iskljuivousmjereninaraz
govor.
Kakoimmoetepomoidazastanuipronauos
jetilnidojam onoga to su upravorekli?
Tojedrugikorakfokusiranja.Pronalaenjeosjetil
noga dojmajekaokadkaete sebi: To, upravo ondje,
tojetazbunjenost,aondagaondjeiosjetite.
Osoba koja radi fokusiranje mora biti tiha, ne sa
mo izvana nego i iznutra kako bi se osjetilni dojam
mogaopojaviti. Totraje otprilike minutu.
Nekiljudineprestanogovore,bilonaglasiliusebi.
Tada se nita ne moe oblikovati i sve ostaje u bolnoj
nakupini zbunjenosti i napetosti.
Kad se osjetilni dojam oblikuje osoba osjea olak
anje.Kaodasusesvinegativniosjeajiokupilinajed
nomemjestu, upravo ondje, a ostalidiotijela osjea se
slobodnijim.
Jednom kad se osjetilni dojam pojavi, ljudi mogu
raditisnjime.Mogusepitatitosekrijeunjemuimo
gu ga osjeati.
Kada p o m o i ljudima da dopuste osjetilnome
dojmu da se pojavi. Kad ljudi kau sve ono to su
moglijasno rei, a nakon toga sve postaje nejasno ili
su naili na nerazrijeenu gomilu napetosti i ne znaju
kako binastavili dalje.
Kad postoji stanovito mjesto za koje osjeate da
bi se u njega moglo dublje zai.
159

 Kad ljudi obilaze oko nekoga predmeta i uope

se ne sputaju u svoje osjeaje prema njemu. M o d a su
poeli govoriti o stvarima koje su oigledno osobne i
smislene, alitada se prebace na n e t o drugo. Ne govo
re vam nita znaajnoga, ali se doima kao da bi to e
ljeli. U toj tako uobiajenoj situaciji m o e t e ih prekinu
ti i blago ukazati na put koji vodi do dubljih razina os
jeaja.
OSOBA KOJA RADI FOKUSIRANJE: Otkad se
Karen vratila iz bolnice iskljuivo se brinem o njoj.
Uope nisam imala vremena za sebe. A sada kad
imamvremena samoelimpobjeiiuhvatitisene
kakvoga posla.
SLUATELJ: Ve toliko dugo nisi imala vremena
zasebe, a sadakadgaimakaodatovieneeli.
OSOBA: Neprestano joj je neto potrebno i to
godjauradilanikadajoj nijedovoljnodobro. Cijela
je njezina obitelj takva.Tomeljuti. Injezinje otac
biotakavkadjebiobolestan, abolovaojegodina
ma. Uvijek su negativno usmjereni, prigovaraju i
omalovaavaju jedno drugo.
SLUATELJ: Ljutita si zbog toga to se ona tako
ponaa i zbog toga to su svi oni takvi.
OSOBA: Da. Ljuta sam. K vragu. Loe je to mje
sto za ivot. Loe ozraje. Uvijekje sve sivo. Nikada
nita ne valja. Juer sam...
SLUATELJ: (prekida): Priekaj malo. Ostani na
trenutakstimosjeajemljutnje. Samoganekovri
jeme osjeaj. Vidi ima li jo neega u njemu. Ni o
emu ne razmiljaj.

160

K a k o p o m o i oblikovanju osjetilnoga dojma. Po

stoje razlike meuljudima upogledutoga kolikoimje
pomoi potrebno da bi stupili u dodir s osjetilnim doj
mom. Uvijek u poetku ponudite najmanju moguu
pomo, a samo ako to nije dovoljno pruite vie.
Nekima ljuima pomo uope nee trebati, nego
samovaavoljnostdautite.Akonegovoriteinezau
stavljateihiliihne skreete s puta, osjetit e ono to
imje potrebno osjetiti. Tiinu neprekidajtebaremjed
nu minutu. Jednomkad reagirate i provjerite ono to
ste izrekli te kad pravilno shvatite, ponovno uutite.
Osobi e moda biti potrebno da izgovoritejednu ili
dvije reenice kako bi napravila stanku ukojoj se mo
e oblikovati osjetilni dojam. Takva bi reenica jedno
stavno mogla polagano ponoviti posljednju znaajnu
rije ili nekoliko rijei koje ste upravo izgovorili. Mogla
bijednostavnoponovnoukazatinaonoto stevesh
vatili. Primjerice, u prethodnom ste primjeru mogli po
lagano i naglaeno rei: Uistinu si ljutita. Nakon to
gabistetrebaliprestatigovoriti.Tadabisetrebaopoja
viti cjelokupan osjet svega onoga to prati ljutnju.
to god vam osoba rekla nakon vaega pokuaja da
joj pomognetepronaiosjetilnidojam, uzvratitejoj ta
ko to ete ponoviti sutinu onoga toje rekla. Ne bri
nite akonemoete odmahpribaviti duerazdoblje du
boketiinezakoje osjeate dajepotrebno. Moete us
koroponovnopokuati. Prihvatitesvetogodsepoja
vilo, akiakoje osoba na trenutak odlutalasputa.
Ako ni nakon mnogo pokuaja osobajo nita ne
osjeti, tada joj se moete izravnije obratiti. Otvoreno
recite: Ostaniuztaj osjeajidubljega osjeti.Istojoj
takomoeteponovitisvei l isamonekeoduputazafo
kusiranje.
Moeteoblikovatiipitanje. Recitejoj datopitanje
postavi u sebi, da ne pita razum, nego osjeaje. Budi
161

mirna i nemoj rijeima odgovoriti na pitanje. Samo

priekaj dok se neto ne pojavi u tvojim osjeajima.
Najboljeje da su takva pitanja otvorena.toje to
zapravo? to tome onemoguuje da se promijeni?
Druga vrsta pitanja odnosi se na cjelinu. Gdje
sam to zapravo zaglibio u svemu ovome? Ovakva pi
tanja koristitekadjesvezbrkanoilikadosobanezna
odakle bi poela.
Ako je osoba dopustila osjetilnome dojmu da se
oblikuje ali zatim ne moe krenuti dalje, moda e joj
pomoi postavljanje ovakvoga pitanja: Na koji bi se
nain sve promijenilo kad bi sve bilo dobro? Kako bi
trebalo izgledati? Recite osobi da na neko vrijeme
osjea idealno stanje, a tada je zapitajte: to ti one
moguuje da tako i bude? Osoba ne bi trebala poku
avati odgovoriti na to pitanje, nego bi trebala dobiti
osjeaj toga tojoj smeta.
Svi ovakvi pristupi zahtijevaju da osoba prestane
govoritiinaglasiusebi. Trebalabidopustitionometopo
stojidasepojavinapovrini,anedagasamapokuava
izvui.
Jednostavno zapitajte: Na kojemuje mjestu moj
ivot jo uvijek sputan? To e vam vrlo brzo pruiti
osjetilni dojamproblema, samo ako ne odgovarate ri
jeima.
Postojijojedanpristup: odaberitedvijeilitrinaj
vanije stvari koje je osoba izgovorila, ako osjeate da
pripadaju istome podruju. Tada osobi recite: Kad iz
govorim ono to namjeravam izgovoriti, nemoj nita
rei ni meni ni sebi. Samo osjeaj to e se pojaviti.
Tada izgovorite te dvije ili tri stvari, svaku oblikovanu
u samojednuilidvijerijei.
Na taj nain moete pomoi osobi i kad ne eli iz
govoriti neke osobne ilibolne stvari. Ona moe radi
ti dalje ne govorei vam zapravo nita o tome to se
162

dogaa. Moete je sluati i pomagati a da ni ne znate

o emu je rije, bez obzira na injenicu to e vas to,
na neki nain, povrijediti ili zbuniti.
Kakom o e t eotkritidastvarineidukakotreba.
Ako vas ljudigledaju ravno u oi, to znai da sejo ni
su poeli fokusirati na svoju nutrinu. Recite: Ne mo
e se udubiti a osjeaje dok mene promatra. Dopusti
mi da samo mirno sjedim ovdjedok se tifokusira.
Akoprogovorineposrednonakontostejezamo
lili da se umiri, tojo nije fokusiranje. Ponajprije, uz
vratitejoj rijeima koje opisuju sutinu onoga toje re
kla,atadajezamolitedastupiudodirsosjetilnimdoj
mom toga osjeaja. Ako ste se uistinu trudili, a nita se
korisno nije dogodilo, pustite osobu neka se petnaes
takminuta odmara, a tadaponovno pokuajte.
Ako nakon stanovitoga razdoblja tiine osoba po
ne s oekivanjima i nagaanjima, zapitajteje kako os
jea taj problem. Ne kritizirajte je zbog toga to je po
kuala analizirati. Usredotoite se na ono to uistinu
kae i nastaviteje usmjeravati prema osjetilnome doj
mu toga osjeaja.
Ako kae da ne moe osjetiti neto stoga to je to
previe nemirno ili napeto, ako se osjea praznom ili
obeshrabrenom, ako se previe trudi, zamolite je da se
fokusira upravo na to. Moe sma sebi postaviti pitanje
(ali ne i odgovoriti rijeima na njega): Kakavje to ne
miran osjeaj? Ili: Kakavje to napet (prazan) osje
aj? Kakavje to osjeaj da se previe trudim?
Kakom o e t eotkritidajeosobapronalaosjetil
ni dojam. Osoba je stupila u dodir s osjetilnim doj
mom kad osjea vie nego to razumije, kad je ono to
se pojavilo vee od rijei i misli, kad neto sasvimjasno
doivljava, ali joj to jo nije jasno, jo se nije otvorilo
niti oslobodilo.
163

Znat ete daje osoba pronala osjetim!dojami da

govori o njemu kad pone traiti rijei i oigledno osje
a neto to jo ne moe rijeima oblikovati.
Sve to se na ovakav nain pojavi trebalo bi doe
kati dobrodolicom. To je sljedei korak njezina orga
nizma.Prihvatitegaiuzvratiteupravoonakokakoga
i osoba osjea.
Ugodnoje dobiti neto to izravno izranja iz neije
ga osjetilnog dojma. To blago mijenja osjeaje i oslo
baa tijelo. ak i ako se osobi ne svidi ono to se poja
vilo, osjeat e se ugodno. Ohrabrujueje kad se doga
a i neto vie od pukih rijei. To ovjeku daje osjeaj
procesa, oslobaanja od sputanihmjesta.
Ovo je kljuno naelo procesa sluanja, odgovara
nja i uzvraanja osjeaja na isti onakav nain na koji
ihosjeaidrugaosoba.Temeljisenainjenicidaosje
aji i nevolje nisu tek zamisli ili ideje: oni su i tjelesni.
Stoga smisao pomaganja nikada nije samo u nagaa
nju i tumaenju. Mora se odvijati tjelesni proces pro
nalaenja onoga mjesta na kojemu se nevolja osjea u
tijelu.Takavseprocespokreekaddobarsluatelj rea
gira na osobnu, osjeajnu stranu svega izgovorenoga,
upravokaotogaosobaiosjea,bezikakvihdodataka.
Pomaku osjeajimaipromjena dogaaju sekad osoba
ima dovoljno mira da dopusti tjelesnom osjetu pote
koe da postoji, da ga osjeti i da se sam pomakne do
vlastitoga idueg koraka.
Osoba sve to moe uiniti i sama, ali prisutnost i
reakcije sluatelja uvelike pomau.
DRUGA VRSTA POMAGANJA: KORISTITE SE
VLASTITIM OSJEAJIMA I REAKCIJAMA
PREMA DRUGOJ OSOBI

Moe se uiniti i vie od sluanja, ali ti nainipomaga

nja nee biti od koristi ako ih obavljate bez sluanja!
164

U ovome u vam odjeljku pokazati kako iskuati

mnogedrugestvari,alitakotoesluanjeuvijekosta
ti u temelju svega.
Iskuajte neke od ovihmetoda,jednu pojednu, a
tada se ponovno na neko vrijeme vratite sluanju.
Kakoizgovoritivlastitu reakciju. togodrekliiliui

nili, promatrajte lice druge osobe i reagirajte na te

melju toganakojisunainvae rijeiutjecale na nju.
Akotonemoetedokuiti,upitajteje.akiakoseono
tokaeteiliuinitedoimaglupimiliuvredljivim,po
sljedice e biti povoljne ako nakon toga postavite oso
bipitanjeotomeiuzvratitejojonimtovamkae.Ne
posrednonakonto ste izgovorilivlastitu reakciju po
svetitesesluanju.
Nekavaeizjavebudupitanja,anezakljuci.Pita
nja usmjeravajte na osjeaje, a ne samo na ideje. Po
taknite osobu da se udubi u sebe i pokuajte odrediti
osjealinetonalikonometosterekliilinetodru
go.Nikadanemoetetonoznatitoosjea.Samopi
tate ipomaetejoj da sama sebipostavipitanje. Mogli
bisterei: Neelimreidabihjatomogaoznati.A l i
iskuajiprovjeri.Jelitakoilinekakodrukije?
Obratitepozornostna to da osobamora osjetitito
se ondje nalazi, da treba odgovoriti na pitanje akojoj
ga postavite.
Jednostavno otpustite svoju zamisao ako uvidite
davasvodiuraspraveilinagaanjailidanaprostone
vodiniukakavizravanosjeaj.Akomislitedajeuisti
nu dobraponovitejejojednom, alije nakontoga na
pustite. Moeteje ponovno spomenuti kasnije. (Mo
da ste i u pravu, alivjerojatno se najprije mora poja
viti neto drugo.)
Svakako se pobrinite da u stanovitimrazdobljima
samo sluate. Ako osobu neprestano prekidate svojim
165

idejama i reakcijama, temeljni proces fokusiranja ne

moe se nastaviti. Povremeno biste, u razdobljima od
desetakpetnaest minuta, trebali samo sluati. Ako se
osoba udubljuje u svoj problem, priajte to manje;
akosenegdjezaustavila, priajtemalovie.
Ako se doima da proces fokusiranja eli krenuti
stanovitim putem dopustite mu to. Nemojte uporno
zahtijevati da krene onim putem koji vi smatrate is
pravnim.
Akovamosobapokuava rei da seponaate na
stanovitinain, uinitetako. Primjerice, nekibiljudi
mogliizrazitipotrebudabudetetiiilirazgovorljivijiili
daraditesnjimanastanovitnain.Posluajteih.Uvi
jekse kasnijemoetevratitisvomenainu. Ljudinas
esto ue kako immoemo pomoi.
Ako shvatite da ste naveli osobu da side sa svoga
puta i ako se zbunila, vratite cijeli proces unatrag do
posljednje toke ukojojje osoba bila u dodiru sa svo
jimosjeajima.Recite:Govorilasimi...Vratiseona
moiodande kreni dalje.
Promatrajtenjezino lice i tijelo te ako vidite da se
neto dogaa postavitejoj pitanje otome. Neverbalne
su reakcije esto dobri znakovi, koji vas upuuju da
postavljate pitanja kako biste osobu naveli da stupi u
dodirsosjetilnimdojmom.
Primjerice,osobabimoglarei: Tomisedogodi
lo, ali osjeamse dobro u tomepogledu. Odgovorit
etejoj: Osjeasedobronanekinain.A l ipotome
tolupkanogomopodipotomekakoizgledavidim
da neto u tome moda i nije dobro. Jesam li u pra
vu?
Kad neto osjetite ne morate se zadravati na to
mejesteliupravuiliniste.Akonetoosjetite,toznai
danetopostoji,alimodanisteupravuupogleduto
gaoemujerije. Stogapostavitepitanje.
166

Nerijetkoetevidjetidalicedrugeosobereagirana
onotokaeteiliuinite.Iotomejojpostavitepitanje.
Nezabrinjavajte seporaditoga tosedrugoj osobi
ne svia ono to radite. Moete promijeniti svoj pri
stup,amodainemorate.Dopustitejojdaizrazisvoje
negativnereakcije,sasluajtejeiuzvratiterijeimako
je prenose smisao onoga tojesmarekla.
Nemojte se uvijek usredotoivati samo na rijei
kojeizgovara. Zvuilijoj glasljutito? Obeshrabreno?
Uporno?Dolazilidonaglihprekida?Kakvimjenagla
skomizgovorilarijei?Upitajteje:Zvuiljutito.Jesili
ljuta?Akojeodgovorpotvrdan,upitajjezbogegaje
ljuta.Akoseinikaodanemoedalje,pitajte:Moe
li osjetiti kakva je to ljutnja?
Kakobistejasnije osjetilitose dogaa sdrugom
osobomilisvamaobomamoetesekoristitivlastitim
reakcijama na ono to sezbiva. Akovamje dosadno,
akosteljutiti, nestrpljivi, bijesni, akovamjeneugod
no ili ste uzbueni ili ako osjeate bilo kakav izraziti
osjeaj, to vam neto pokazuje. Usredotoite se na to
to se zbiva u vama. Tada moete postaviti pitanje:
Osjea li ono to si uistinu eljela osjetiti? Ako ste
bijesnitojedrugaosobanapraviladabiizazvalava
bijes? Kadtootkrijete, moeteigovoritiotome. Pri
mjerice: Izdvajalimeizovogaprocesazbogtogato
ne eli da ti vie pomaem? Je li to istina?
Cijelovrijeme dokraditesdrugomosobomdopu
stitesipojavubilokakvihosjeaja.Nekabudunezgo
dni i iskreni koliko samo mogu biti. Na taj ete nain
biti slobodni otkrivati ono to se dogaa u vaoj nutri
ni. To najee ukazujena ono to Sezbiva u drugoj
osobi ili na ono to se zbiva izmeu vas dvoje.
Ako na temelju dugotrajnijeg teorijskoga raz
miljanja ili dugakoga niza natuknica naslutite to
druga osoba osjea, ne gubite vrijeme objanjavajui.
167

Jednostavno zapitajte osobu moe li otkriti taj osjeaj

u sebi.
Bilokojuslutnjuiliidejumoeteizrazitiu obliku
pitanja. Katkad moete dodati jo neku mogunost
kakobiste drugoj osobi stavilidoznanja da nije rije o
zakljuku nego o poticaju dajo dublje ispita sam os
jeaj. Je li to kao da si uplaena ili moda postiena?
Kako to osjea? Nakon postavljanja pitanja sluajte.
Na kraju ovoga drugoga odjeljka o pomaganju na
vodim mnoge reakcije kojima biste se mogli koristiti
kako biste nekome pomogli. Ne morate ih odmah sve
proitatiizapamtiti.Kadpostanetedobarsluatelj ipo
elite ispitatinove ideje moete se ponovno vratiti na
ovaj dio knjige. Za sada biste vjerojatno trebali prijei
na treu vrstu pomaganja.
Neka pitanja kojima biste mogli potaknuti pomak.

Nerijetko je korisno (iako ne uvijek i izvedivo) pitati

drugu osobu kakavjoj je seksualni ivot. Ako nije za
dovoljna njime, moglobijoj pomoiakootkrije osjea
liseksualnepotrebekaozastraujueililoe.Istobijoj
takomoglopomoidagovorio onome toje spreava
davodi dobarseksualni ivotte o tome kakobi mogla
promijenitisituacijuilistupitiunoveodnose. (Nekima
bi se ljudima takva pitanja mogla uiniti nametljivima
ili glupima. Nemojte ih nipostavljati ako niste sigurni
da e ih druga osoba prihvatiti.)
Neobini uvjeti esto su povezani sa ivotnom
situacijomdrugeosobe.Akojevaavezastomosobom
takva daje pitanja o osobnim stvarima nee okirati i
daihnee smatratinametljivimailiusluaju dagovo
ri o neobinim ili halucinantnim stanjima, zapitajteje
ima li prijatelje, radi li, kakva mjesta posjeuje, kakav
jojjeseksualniivot.Takoseosobamoefokusiratina
tepredmete, bez obzira hoe liilinee podijeliti sva
ma sve potankosti.
168

Osjeajisuizvana, a odnosi iznutra. A l ita su dva

podruja uvijek povezana i dobar sluatelj moe zbu
njenoj osobi pomoi da pronae nain za promjenu i
vanjskoga stanja.
Govorei obilo emu negativnom sa ime se iznu
tra bore ili to ih zbunjuje, moete upitan: Na koji je
nainovanegativnastvardobra,korisnailirazumna?
Toje sloenoi duboko pitanje, a prije nego njega po
stavite mogli biste rei neto nalik ovome: Niti jedna
negativnastvarkojasenalaziuovjekunijesasvimne
gativna. Akoje ondje, mogla bi posjedovati nekipra
vilan ili koristan vid na koji moramo obratiti pozor
nost.Akootkrijemozatojedobratadajemoemoot
pustiti. Stoga je prijateljski sasluajmo kako bismo vi
djeli to nam ima rei i u emu je u pravu. Smisaoje
u tome da osobi pomognete kako bi se prestala boriti
protiv neeljenih stvari toliko dugo da im dopusti da se
otvore, kakobisepokazaonjihovpozitivanvid.
Nerijetko nas unutarnja uznemirenost titi od dru
gih bolnih problema. Ako moemo otkriti od kakvog
nas bolnog osjeaja titi uznemirenost mogli bismo se
katkad zatititi mnogobolje nego to nas titi uznemi
renost.
Katkad je korijen ovjekovih nevolja u borbi pro
tivnaina nakoji se tijelo osjea. Ako tome osjeajuje
dnostavno dopustite da postoji, iz toga moe uslijediti
sljedei pozitivan korak onaj koji nikada ne biste mo
gli nadomjestiti i prisiliti ga da se pojavi.
Osobi sklonoj samoubojstvu katkad pomae ovak
vopitanje:Razmiljaliosamoubojstvuzbognekoga?
Zbog koga? (Hou rei da time to bi poinila samo
ubojstvo moda pokuava povrijediti neku drugu oso
bu.) Osoba to moda nee odmah znati, a tada e se
pozornostprebacitionamo gdjeitrebabitinataj od
nos.Istobitakomoglopomoiakokaetedata osoba
vjerojatno nee razumjeti taj pokuaj samoubojstva.
169

Katkad akoje osobaljutita korisnoje upitati: Jesi

li zbog neega povrijeena?
Moete zapitati i ovo: Osjea li da nikada ne mo
e dobitionotoeli? (Akojetako, osobasetreba
udubiti u taj osjeaj.) Najmahnitije i naizgled vrlo ra
zorne reakcije nekihljudi zapravo su borba protiv ne
kih dijelova vlastite osobnosti koji ih spreavaju da ika
dadobijuonotoimjepotrebno, atakvaborba zapra
vopotvruje ivot. Smisaojeprebacitipozornostnatu
pretpostavkuiliprepreku,kojananekinain,morabi
ti lana. to to ona govori i zbog ega?
Akoje taj osjeaj neprestano prisutan, ako se uvi
jek iznova javlja, tada osobu moete zamoliti da za
mijeni uloge s osjeajem. Treba ustati, opustiti tijelo
i pripremiti se kao da e nastupiti na pozornici. Njezina
je uloga da postane taj osjeaj. Malo priekaj... osjeti
taj osjeaj u svome tijelu, to bi taj osjeaj radio, kako
biseponaao,tobirekao,kakobistajaoilisekretao?
Priekaj i vidjet e to se zbiva u tvome tijelu.
Katkad se spontanopojavljuju nekioblicitjelesno
ga izraavanja: plailivikanje. Kadse to okona vano
je pronai osjetilni dojam i usredotoiti se na njega ka
ko bi iz njega izala ta izraajna pranjenja.
5

Nekoliko prijedloga za upuivanje ljudi da krenu

prema naprijed. Pomoi e im akoih uvjerite daje sa

svim u redu imati takve osjeaje barem toliko dugo
daosjeteoemujerije.Istovrijediizapotrebe, elje,
stajalita. Kao to smo vidjeli, postoje razliiti razlozi
zbog kojih ljudi pokuavaju izbjei svoje osjeaje. Me
u te razloge spada i strah da e ih negativan osjeaj
navesti da uine neto loe.
Metodu zamjenjivanja uloga izumioje Fritz Perls. Ovdjeje ra
dimo u skladu s metodom fokusiranja.

170

Akosenetkoplaiosjeaja, recitemu:
Osjeajiipostupcinisujednoteisto.Moetesido
pustiti da osjeate sve to god se pojavi. Tada jo
uvijek moete odluiti to odabirete uiniti.
Sasvimje ureduimatipotrebe. Pokuaj da se
osloboditepotrebezaonimtovamjepotrebnoza
pravo izaziva mnotvo nevolja. ak i ako ne moe
te shvatiti neku svoju potrebu, ne borite se protiv
nje.
Fokusiranje nije puko prevakavanje osjea
ja.Nemojte sepreputatiosjeajima, negoostanite
pokrajnjih.Dopustitesebidaosjetitesvetogodse
pojavi i oekujte od tog osjeaja da e se otvoriti.
Neobina stanja razlikuju se od osjeaja. Po
moi e vam ako pokuate izai iz njih i uputite se
prema ivotu i uobiajenim situacijama. Neobina
stanja vjerojatno nee oslabiti ako sve dublje zala
zite u njih. toje to u vaemu ivotu to pogorava
stvari?tobisedogodilokadbisteseokrenulipre
ma ivotu, umjesto to mu okreete leda?

Ako osoba nenadano osjetinetoneobinoili ne

stvarno,usporiterad.Maloseodmorite.Zamolitejeda
se osvrne po prostoriji i pribliite njezinoj pozornosti
ono tojeuobiajeno. Tadanastavitesradom.
A l inebiste trebaliviodluivati treba lise osoba
upustiti u neto ili iz neega izii. To ona sma treba
odluiti. Moda ejoj vae drutvobiti potrebno pri is
pitivanju nekih neuobiajenih misli, a moda i nee.
Kako bismo neto promijenili ili uinili neto to
se doima pretekim, moramo pronai onaj mali prvi
korakkoji ti zapravo moe uiniti. Kojibi tokorakmo
gao biti? Ako se osoba niega ne moe dosjetiti, smi
predloitetakavprvikorak,alinenavaljujteakogaona
ne prihvaa sa stanovitim oduevljenjem i uvjerenjem
171

dajeuistinumogu.Moelisastavitipopismjestana
kojima moe upoznati nove ljude? Neka prvi korak
bude sastavljanje popisa.
Neki su ljudi toliko zabrinutizbog toga to netko
drugimislidaimjepotrebnapomokakobiotkrilito
onisamimisleiosjeaju.
Natrenutakotklonite onotodrugimisleigovo
rekakobismovidjelito tiosjea otomeikako tito
vidi.
Radsosobamakojeimajuteihproblema.Moete

razgovaratiosebi, otomekakosteprovelidan, osve

mu oemuvamsegovori.Nemorateseuvijektrudi
tidauete dubokouprobleme druge osobe. Naravno,
ako se osobakojaradifokusiranjenalaziusredprie o
problemima ili vam se inikao da bi voljela o njima
razgovarati, ne biste trebali odbiti sasluatije. Onabi
trebalabitisigurnadaetejesasluati.A l iosobiste
kimproblemimakatkadepredstavljatiolakanjekad
otkrijedamoeterazgovaratiionekimdrugimstvari
ma.
Vrlosukorisnarazdobljatiineispokojstva.Dobro
jeleinatravu,otiiuetnju,bezikakvenapetostiii
ekivanjaonogaoemuesegovoriti.
Takvubisteosobuakmoglinavestidagovori (ili
netouini)oneemuuemujevrlospretnaprimje
rice, oivanjuiliglazbi.Toejoj pomoidaseneko
vrijemeosjeadobro,avamaeomoguitidarazgova
rate sa sposobnom osobom, da reagirate pozitivno na
nju.
Nerijetkosenakontakvihtrenutaka, nakon to se
jednostavnodruila svama, dogaadabivamtaoso
ba rado objasnila neke stvarikojeje uznemiruju.
Akomnogogovorionepoznatimstvarimakojene
moeterazumjeti,anakontogakaeinetotojevrlo
172

razumno, drite se togaiponovite te njezine rijeine

koliko puta . Te su rijei vaa uporita. Sasvimje u re
du vraati se na njih. Izmeu takvih vraanja mogu bi
ti razdoblja tiine ili razgovora o nekim drugim stvari
ma, utrajanjuidojednogasata.
Ako osoba govori stvari koje ne mogu biti istinite,
reagirajteradijena osjeajenegonaiskrivljeneinjeni
ce ili neistine. Primjerice: Obitelj Martian oduzela mi
je sve to sam imao. Tu sesvakako skriva osjeaj. Re
cite: Netko vamje oteo neto vae?
6

Drugi naini pomaganja. Recimo da neki mukarac

od vas trai neto to mu ne moete dati. Moda ete
morati odbiti sam zahtjev, ali moete mu rei kako
vamjedragotojeudodirusvlastitimpotrebama.Re
citemu kakovamje dragoitotose osjeao dovoljno
slobodnim da od vas to zatrai. Toje osobito vano ako
je ta potreba povezana s razvojem ivota i rastom te
osobe te ako sije on prvi puta dopustio neto poelje
tiilizamolititoodnekogadrugoga.
Ako se taj mukarac prema vama ponaa na oi
glednorazoranilineugodannain (aviu sebimislite:
Nije ni udno to se mnogim ljudima ne svia), evo
nekoliko stvari koje moete uiniti:
1. Moete mu rei kakve osjeaje izaziva u vama.
2. Moete mu ukazati na ono to ini i upitati ga ka
ko te postupke osjea u svome tijelu. Ne govorite
o tim postupcima otvoreno, nego na nejasan na
in. Ako ih nazovete napadakim, lijenim, jadiko
vanjem, pokuajem manipuliranja ili upravljanja
ili bilo kakvim slinim negativnim nazivom, time
ete opisatisamonjihovvanjskivid. Unjegovojje
Ovu je metodu ponavljanja razvio Garry Prouty.

173

nutrini rije o neemu mnogo sloenijem. Stoga

zauzmite stav postavljanja pitanja, ak i kad im
moetepridatinazivekojibiizraziliosudu svaega
vanjskoga stajalita.
3. Akoosjetitedabiseizatakvoganegativnogpona
anja mogla skrivati pozitivna ivotna snaga, tada
reagirajte na nju. Mnogo je runih postupaka ru
nosamostogatosenetodobroobavljasamona
pola, umjesto da se obavlja upotpunostii slobod
no. Ako reagirate na onu polovicu postupka koja
je oigledna, timejoj omoguujete da se upravo ta
kva i odvija. Reagiranje na onu polovicu koja ne
dostaje nee mnogo pomoi.
Primjer: neka osobaneprestanojadikuje. Nebijoj
koristilo rei: Zbog ega neprestano jadikuje i pona
a se kao slabi? Zbog ega se ne zauzme za sebeine
kae to eli? Mnogo je korisnije reagirati na onu
pozitivnu polovicu takvoga postupka i rei: Pokua
va ljudima rei to tije potrebno od njih te ih poziva
daostavesvojposaoidatepogledaju.
Evo nekoliko zdravih procesa koji unapreuju i
vot:zauzetisezasebe,branitisvojestajalite, omogu
iti sebi da budem slobodan osjeati ono to osjeam,
pokuati ostvaritipovezanost snekom osobom, poku
ati uiniti neto to niste bili sposobni initi ve neko
vrijeme, istraivati, postavljati si pitanja o sebi, poku
avati upoznatinove ljude, odravatiseksualne odno
se, posjedovati osjeaj kozmikoga znaenja ili tajanst
venosti, traiti spokojstvo, dopustiti nekome da vas
upozna, iskuavati neto novo, preuzeti odgovornost
zasituaciju, pripovijedatiljudimakakvesuvampotre
be, biti iskren, nadati se, odbiti da odustanete, biti spo
sobni zatraiti pomo. Sve su to pozitivni postupci.
Nitko nebi trebao ovisiti samo ovama. Dopustite
drugoj osobi da susree druge ljude koje poznajete ili
174

zamolite pomo nekog prijatelja, ako ta osoba nema

nikoga osim vas.
Osoba bi trebala biti prisutna kad razgovaraju lju
di koji joj pokuavaju pomoi. Teko je biti otvoren u
prisustvu osobe kojoj pokuavatepomoi, alivesmo
se uvjerili zbog ega je to potrebno.
Pomo bi se trebala sastojati u tome da toj osobi
pomognetepronaiposao,stanislinotome.Pomoje
ispunjavanje potreba, kakve god one mogle biti. Nije
dobro odvajati psiholoke probleme od ostalih. Oni
u ivotu osobe uope nisu razdvojeni.
TREAVRSTA POMAGANJA:
MEUSOBNI ODNOSI

Do sada ste uzvraali osobi njezinim vlastitim rijeima

(prva vrsta pomaganja) ili stejoj govorili o svojim os
jeajima i idejama koji se javljaju povodom njezinih
osjeaja(drugavrsta).Dosadasmogovorilisamoopo
maganju drugoj osobi. Sada emo govoriti o vaim os
jeajima. Ovaj se odjeljak odnosi podjednako na vas
kaoinapomodrugojosobi.Uidealnomesluajuobo
jebiste odtoga trebaliimatijednakukorist.
Kad smo u drutvu drugih ljudi nai se osjeaji, ne
rijetko, odnosenateljude. Aipaksu tonaivlastitios
jeaji. Druge ljude esto krivimo zbog njih:
Osjeam da si zauzela obrambeni stav.
Osjeam da pokuava manipulirati mnome.
Ljuta sam jer me uvijek prekida.
Razoaran sam to se uope ne osjea bolje.
U ovim primjerima svoje osjeaje izraavamo go
vorei da druga osoba nita ne vrijedi, da se loe pona
a ili da je ona uzrok naih osjeaja. Kako bismo svoje
osjeaje izrazili na korisniji nain moramo se fokusirati
nanjihistupitiudodirsonimetosekrijeunama.Ti
175

ese osjeajiidalje odnositina onotoje drugaosoba

uinila, aliebitiiskljuivonai osjeaji, a neteretdru
geosobe.Primjerice:
Uvijekmijetekozadratimislinajednomepred
metu iliosjetitikakoje neto vrijednoizrei. Stoga
kad me prekine time potie te moje slabosti. Os
jeam kao da nemam dovoljnoprostora dabih ti
mogla neto rei. Zbog toga samljuta.
Jako mi je vano mnogo pomagati ljudima.
Pretpostavljamda samrazoaranzbogtoga to se
neosjeanimalobolje.Imenijejakostalodote
be, ali vidim daje moje razoarenje moj problem.
Potrebno mije da budem velikipomaga.
Kako izraziti sebe. U nekome trenutku druenja mo
eteseusmjeritiilinasebeilinadruguosobu.Primje
rice, recimo da ste u drutvu sa enom koja je uinila
neto to vasje uzrujalo. U tome trenutku moete se
usredotoiti ili na ono to je ona uinila, na to kakva
jeizbog egaje touinila. Ilisemoete usredotoitina
to kakvi ste vi i zbog ega vasje to uznemirilo.
Nemojte uiniti ono prvo. Ostavite to njoj. Uinite
drugo: od toga djelia odnosa usmjerite se prema vla
stitim osjeajima. Pogledajte zbog ega vas je to zasme
talo i podijelite te osjeaje s njom.
Ljudimaje teko sluati kad im kaete to s njima
nije u redu. Lakoje sluati dok govorite to s vama nije
kakovaljailitojetouvamaranjivo, tojeuvamala
ko uznemiriti ili zbog ega vasje lako potresti. Izbjega
vajte primjedbe koje poinju rijeima osjeam da ti.
Time napadatepodruje druge osobe, asvojebranite.
Povjerite li drugoj osobi ono to se zbiva u vama
vaaevezapostatiotvorenijaiosobnija.Drugaseoso
batada moe ugodnije osjeatiupogledupovjeravanja
svojih osobnih problema vama.
176

Nemojte rei:
Moram izraziti svoje osjeaje. Mogu li imatipovje
renjautebe? Osjeamkaodamepokuavanadzi
rati.

Recite ovako:
Naljutim se i uznemirim kad ne mogu dovriti
ono to sam poela govoriti. Izgubim nit. Postanem
nesigurna mislei kako zapravo nemam nikakvih
pravih ideja koje bi bilo vrijedno iznijeti.

Prijeko je potrebno biti sasvim odreen u izraava

nju vlastitih osjeaja. Izbjegavajte openite izjave. Dru
ga osoba ipak osjea kao prijekor kadjoj kaete da vas
je ona uznemirila. Nije to pravo povjeravanje ako go
voritesamouopenitimpojmovima.A l iakojojpovje
riteneke stvarnepotankostikoje seupravo odvijajuu
vama va jedinstven osjetilni dojam situacije tada
ste zapravo sebe podijelili s njom. Te ete potankosti
pronai fokusirajui se na taj trenutak.
Budite spremnipodnijetimogunostda ese oso
ba ogluiti na ono to joj povjerite. Moda nee biti
sposobna odmah vas prihvatiti, moda e biti obuzeta
vlastitom ljutnjom ili povlaenjem od vas, a moda ne
e biti toliko otvorena kao vi. Moda e morati neto
ljutitoreiiliseprezirnonasmijati. Vaae otvorenost
biti oigledna, ali druga osoba moda nije sposobna
prihvatiti je. Stoga ne oekujte trenutano toplo prihva
anjeu odgovornavlastituiskrenost.Akosteuzdrma
ni priekajte trenutak u kojemu e vae rijei biti do
voljno vrste da moete podnijeti tuu reakciju.
Bolje je rei: Bijesna sam, nego izgovarati ljuti
te rijei i dopustiti da druga osoba neizravno uoi va
177

bijes.Akoizravnoizrazitesvojosjeajtadagamoete
i povjeriti.
Ako vamje teko izgovoriti rijei koje vamprve
padnunaum,nemojteseboritiprotivsebe.Priekajte
nekoliko trenutaka kakobisepojavileneke druge ri
jei. ekajte sve dok se ne pojave rijei koje ete moi
izgovoriti.Nemojteodustatiodonogaemujepotreb
nodabudeizraeno.
Izravno se fokusirajte na ono ega se ponajvie
plaite ili na ono protiv ega se borite. Ako rijei dru
geosobeuvamaizazovusnanunapetost,obratitepo
zornost na ono ega se u tim rijeima plaite te na ono
znaenje tih rijei kojega se plaite. Tada objasnite su
tinuonogatosteotkriliusebi.
Nerijetko oajnikiradimonapovrini onoga to
osjeamo ili na povrini vlastite reakcije, pokuavajui
topopravitiilipretvoritiunetodrugo.A l ivrlojelako
stvarnomeosjeajudopustitidaizravnoprogovori.
Primjeri:
To vrijea moje osjeaje.
Boli me to to si bijesna.
Osjeam se prevarenom.
Ne mogu dalje.

Izravno progovorite o skrovitim stvarima koje se

odvijajuuvaemuodnosuirecitekakveosjeajeuva
maizazivaju.estosedogaajustvarikojeobojeosje
ate, ali se ujedno oboje nadate da ih ona druga stra
na nee zamijetiti.
Primjerice,modavasdrugaosobananetoprisi
ljava, avipokuavateizbjeitomepritiskuistodobno
pokuavajuinepokazatidaseodupirete.Ilistemoda
uinili neto glupo i pogreno, pa tetu pokuavate na
doknaditi ne priznajui pogreku, pretvarajui se da je
rije o neemu drugom.
178

Kaduistinudoedotakvihstvari,otvorenrazgo
vor o njima razrjeava problem. utnja oteava odnos.
Ako ste neto uinili, a sadabiste radije da niste,
porazgovarajteotome.Modavamseinidajepreka
sno, alinikadanijeprekasnopoboljatiodnos.
Primjeri:
Osjeamsetakoglupotosamserazbjesnioipo
eovikati.
Prijenekogvremenanetosimepitao,aja
sam odgovorila potvrdno. Bila samprevelika kuka
vica da bih odbila. Plaila sam se sukobiti se s to
bom zbog toga.
Ono sa ime je nemogue suoiti se, kako vjeruje
te, esto se pokae kao osobita prigoda da postanete
bliskiji s nekom osobom.
Ako se nita ne dogaa, a vi biste voljeli da se do
godiakikadse inida se u vama ne zbiva mnogo
toga fokusirajte se. Ondje se uvijek mnogo toga do
gaa,anekeodtihstvaripripadajuodnosustomoso
bom.Izrazitetakveosjeaje.
Akonetkoprevienavaljujenavas,zastaniteiod
reditegranicu. Uinitetoprijenegotoprasneteilise
razbjesnite. Zatitite drugu osobu odonoga to se do
gaakadsenebrinetezasvojepotrebe.Recitetoeli
teilineelite,dokjouvijekimatevremenaidokvam
jejostalodotogadaujetetotoznaidrugoj osobi.
Primjerice:
Sviamisetotimogupomoikadsamtipotre
ban,alisadasetopreestodogaa.Stogaumjesto
dasezbogtogaosjeamdobro,kaotosamseprije
osjeao,sadaseosjeamprisiljenimpomagati.Vo
lio bih se osjeati dobro kad me nazove. Kad bih
znaoda ezvatisamodvaputtjednoznamdabi
mi se to ponovno poelo sviati.
179

Visenepokuavaterijeitite osobe, negopostav

ljate vrste granice kakobiste se u njihovu okviru po
novno mogli poeti osjeati dobro u odnosu prema
njoj.
Postavivi granice, ostat ete i sasluati to ona mi
sli o njima.
Akovamjeprijateljicatiha osoba, recitenetona
likovome: Ostatu s tobomipravititi drutvo. Opu
stite se. Pokaite joj da moete biti i sami te da nema
potrebedarazgovarasvama.Utakvojtiini,pogotovu
akoje dugotrajna, pojavit esemnogi osjeaji, a neke
od njih moete i izraziti (moda svakih nekoliko mi
nuta).
Ne priajtejoj o osjeajima kojenemate ikojebi
ste eljeli imati. Podijelite s njome bilo koji dragocjen
osjeaj koji vam sejavi. Ako otkrijete kakoje bolno bi
ti iskren, shvatite da drugim ljudima nije stalo koliko
stedobri,mudriiliprekrasni.Dotogajestalosamova
ma.Zadruguosobunijeopasnoakodjelujeteglupoili
nesavreno.
Onotojeistinavepostoji.Akojepriznate, time
nita neete pogorati. Ne priznate lije time je neete
otkloniti.Abuduidajetoistina,stimesetrebateuh
vatiti ukotac. Ne trebate se baviti onim toje neistini
to. Ljudi mogu podnijeti istinu, jerje ve i podnose.
Kad ne trebate izraziti sebe. utite dok se drugi fo

kusiraju ilirazgovaraju osvojimbrigamailibitorado

uinili kad biste im dali vremena. Odugovlaite s iz
noenjem svoga stajalita. Druga e vas osoba gotovo
uvijek bolje uti ako vi najprije posluate nju. Isto ta
ko,akodrugaosobaiznesesvojestajalitetomoepro
mijenitivae osjeaje a da nita ne morate ni rei. Mo
glo bi vambiti teko dopustiti drugoj osobi da prva pro
govori. A l i ako je prepuna nejasnih i uznemirujuih
180

osjeaja moda vas uope nee moi sasluan ako ne

priekate.
Akostejakouznemireniteakovaodnosvenije
odnosprepunpovjerenja,priekajtenekolikotrenuta
kaprijenego toiznesetesvojemiljenje. Smirivise
boljeeterazluitisvojeosjeaje.Akoseinidaniste
preplavljeniosjeajima drugoj e ih osobibitijedno
stavnijeprihvatiti.
Nemojte se odmahuputatiu objanjenja akosu
vam osjeaji zbrkani, jer na taj nain neete uspjeti iz
razitisvojenajdubljeosjeaje.Fokusirajtesekakobiste
saznali koji su to osjeaji.
Kad setrebate izraziti. Izrazitesvoje osjeaje kad eli
teostvaritibliskijiodnos.
Ili kad ste na neki nain izbaeni iz kolosijeka.
Primjerice, odmahprogovoriteakodruga osobanago
vjetava da osjeate neto to zapravo ne osjeate. Tada
jeponovnosasluajte. Sasvimjeureduakovamdru
gaosobanevjeruje. Nesvaajtese.
Isto se tako izrazite kadje drugoj osobi potrebno
utivieovamakakobiseuzvasugodnijeosjealaili
akojekrivoprotumailanekivapostupak.Otvoreno
recitetomislite.Nedopustitejoj dazauzmestavpre
ma onome to vi zapravo uope ne osjeate. Iakobi
vam moda bilojednostavnije da ostanete nevidljivi,
neshvaeni i nepristupani, ako to uinite nikakav od
nos nije mogu.
Nalaziteliseugrupi, anitasenedogaa,recite
neto o sebi. To i drugima omoguuje da se izraze. Iz
nesiteimnetoosobnoiznaajno.
Nijeli druga osoba spremna upustiti se u odncs s
vama,moglobibitiodkoristiakobisteslobodnoizrekli
neto o sebi. Nataj nainnemorate dopustitidavas
ponese tua energija.
181

Akovasnetkoidealizirarecitetojeistina.Povje
ritedrugojosobinekuosobnunevoljuilinebasasvim
pozitivneosjeajekojenositeusebi.
Izrazite se zabrine li se druga osoba zbog toga to
vasje povrijedila. Potanko iznesite kako se osjeate.
Dajte joj do znanja da vaa rana nije preduboka iako
ste povrijeeni ili uznemireni.
Izrazite sekad osjeatepotrebu zatim. Uodnosu
postojidvojeljudi.Imatejednakaprava.Modaneete
uvijekpoeljetisaznatizbogegavamjepotrebnoizra
ziti se.
ETVRTAVRSTA POMAGANJA:
MEUODNOSIUGRUPI

Ovotoslijediodnosisena svegrupe, bezobzirajeli

rijeosastankuosobljailiovaojobitelji.Modaeto
bitigrupa okupljenaizriitozbogfokusiranjaa oto
meugovoritiuposljednjempoglavlju.
Svismomiulikakobigrupetrebaleprolazitikroz
proces,odnosnootvorenopreraivatinegativneosje
aje.Najeetobaneuspijevanajbolje.Ljudipovre
ujujednidrugeizapravonerazrjeujuosjeaje.Svat
kodobijeprilikureisvojemiljenje, alinitkonena
pravivelikbroj koraka prema naprijed. Nitko nikoga
zapravoneslua,nitiseitkouistinufokusira,kakobi
se osjeaji moglipromijeniti. A toje, pak, potrebno i
moesedogoditi.A l inajeesedogaasamouzslu
anjeifokusiranje.
Fokusiranje se moe odvijati u grupi koliko god
velikaonabila.Netkoproitauputeisvisefokusiraju
na svoju nutrinu.
Nakon toga trebalo bi postojatijedno razdoblje u
kojemubisvatkomogaonetorei.Akojegrupaveli
ka,moesepodijelitinamanjeskupine.Razdijelitevri
jeme koje vamje na raspolaganju i neka netko mjeri
182

vrijeme svakoj osobi. Recimo da vas desetoro imate

pola sata vremena. Svaka osoba moe govoriti dvije i
pol minute. Kad ljudi pripovijedaju o svemu i svaemu
dvijeipolminutejejakomalovremena, aliakouna
prijedznajukolikodugomogugovorititeakosusefo
kusirali, dvije i pol minute moda e biti i vie nego to
je nekima potrebno. Prvih nekoliko minuta provedite
u tiini kako bi ljudi otprilike mogli odrediti to e rei.
Toplo grupno ozraje postoji kad su ljudi slobodni
rei samo ono to ele, kad nitko nikoga ne kritizira,
ne ispravlja niti dodaje onome toje ve reeno. Ako
su lanovi grupe vjeti u sluanju ili se naue sluati,
osoba koja je na redu moe priati uvjerena da je svi
sluaju. Ako lanovi nisu vjeti sluanju ili ga nisu na
uilitadanitkonebismioreinita osimosobekojaje
na redu.
Ima ligrupaproblema snekimlanomilivisami
s nekim imate problema, odvojite stanovito vrijeme i
dogovorite se s nekoliko ljudi da porazgovaraju s tom
osobom. Sastane li se samo nekoliko ljudi svatko e
moi rei to eli i imat e dovoljno vremena. Neka
svrhasastankabudezajednikirastiispravnost.Pote
koe izmeu ljudi i s ljudima ne usporavaju rad i dina
mikugrupe.Akosespotekoamapostupanaovakav
nain one e ovrsnuti grupu. Kad se problemi razrije
e i svaki lan grupe doivi napredak, svi e drugi biti
uzbuenizbogtoga.
Ako nekoliko ljudi porazgovara s osobom koja je
uznemirena iliuznemiruje druge, barembijedanlan
grupetrebaobitiodreenzatodasepobrinekakobita
osoba uistinu mogla rei to eli i kako bi je ostali sa
sluali. To ejoj pomoida se uhvatiukotac s uznemi
rujuom povratnom reakcijom drugih lanova grupe.
Pohvalite tu osobu zbog nekih dobrih ili naiz
gled dobrih razloga onoga to u psiholokome smislu
183

uznemiruje ilije tetno, ak i ako se osjeate bijesni ili

smatratedajeosoba nerazumna.
Akojenekakavodnosloitakvimostajerecimo
ako s nekim razgovarate desetminuta, a stvari se sa
mo pogoravaju tada prestanite govoriti. Primijenite
prvi i drugi stupanj sluanja. Pretpostavite da i druga
osoba pokuava uiniti neto dobro. Recite to. Pokuaj
te pronai toje to dobro, paito recite. (Ako vamse
ne svia, moete rei da se ne slaete s time, ali da ra
zumijete.) Tada, kad ste razjasnili ili sasluali osjeaje
druge osobe, recite dasadavielite izrazitisvoje osje
aje, pa to i uinite. ak i ako ih osoba ne eli uti, iz
recite onotoeliteprijezavretkarazgovorailinepo
sredno nakon njega. Moda bi bilo dobro da ih ispri
povijedate nekoj treoj osobi koja e vam pomoi na
taj nain to e sasluati vae osjeaje.
Zbog ega biste svoj ivot i rad predali grupi, a da
neuloitenekolikosatikolikojepotrebnokakobistes
nekom osobom razjasnili ono to se dogaa? Ljudi ne
rijetko zadravaju svoje misli i osjeaje iz obzira prema
nekome,svedoksetolikonerazljutedabituosobuiz
bacili iz prostorije.
Ponekad se i vama moda dogodilo da ste osjetili
kako ste se obeshrabrili u odnosu prema grupi, kako
vie niste voljni obavljati sav posao, pitajui se obavlja
teliganapravinain.Sluanjempomozitedrugoj oso
bikojadanasimatakveprobleme, akiakoseneos
jeate raspoloeni za to.
Ugrupijekorisnopozvatidagovoriosobukoja se
pokuala izraziti rukama, koja je gunala dok je pret
hodna osoba govorila, a nije dobila prigodu da izrazi
bilo kakav svoj osjeaj.
Ako kae neto smisleno, a nakon toga mnotvo
beznaajnih stvari koje su ve i drugi izrekli ili posta
vi niz nevanih pitanja koja su ve i drugi postavljali,
184

tada ponovno pozovite onu prvu osobu da jo neto

kae.
Kadse sviokomenajednu osobu, mora postojati
netko koga e vie zanimati da ta osoba dobije priliku
da progovori, nego to e se pridruiti napadu. aki
ako ste nesigurni ili ste novi u grupi, uvijek moete iz
raziti elju da se uju rijei i te osobe ili da ona pono
vi neto na to grupa uope nijereagirala.
Uvijek postoje naini na koje se moe pomoi me
uodnosu dvoje ljudi. Ako dvoje ili vie ljudi imaju po
tekoa, a ako vi sami niste pretjerano uznemireni,
moete svim tim osobama pomoi da ih se saslua. U
loem odnosu najee nitko nikoga zapravo ne uje.
Akoodgovoritejednoj osobi, kaouprvomstupnjuslu
anja, druga e to uti i uoiti dobre rezultate takvoga
procesa.Tadaseobratitedrugoj osobiiodgovarajte na
njezine osjeaje. Neka prva samo slua. (Ne posreduj
te i ne odredujte tkoje u pravu. Svoje miljenje zadr
ite za neki kasniji trenutak ili ga moda saeto izreci
te, a tada se vratite njihovimosjeajima.)
Najvei dio onoga to smo izgovorili o sluanju
moe vam pomoi u odnosima s ljudima koji su vam
bliski.Razlikajeutometoimnepokuavatesamopo
moi;istotakoujednopokuavateivjetiiraditi;stoga
oekujte da e proces biti tei i polaganiji. Prihvatite i
njenicu da niste toliko uspjeni kad ste i sami ukljueni
u problem. Nemojte se iznenaditi ako ne moete palji
vo sluati dok vas napadaju. ak i ako samo pokuate
primijeniti te pristupe bez obzira koliko vam se to i
nilo polagano ili teko moglo bi se dogoditi da ete ti
me pomoi sugovorniku da se oslobodi sputanosti u
osjeajima.
U grupi moe doi do velike promjene ako sluate,
akosefokusirateiispriateponetootometosteotk
rili te ako i druge lanove grupe katkad zamolite da se
fokusiraju te da kau vie o svojim osjeajima.
185

etvrti dio
FOKUSIRANJEIDRUTVO

12
Novi odnosi

Ljudi se tijekom fokusiranja otvaraju i pozorno sluaju,

pa takopronalazebogatstvojedanudrugome.
Posljedica togaje da odnosipostaju sveispunjeniji
i vri. Razvija se ozraje potovanja. Svaki ovjek u
onoj drugoj osobi osjea i potuje tenju za ispravnou.
Fokusiranje moe pomoi razrjeenju potekoa u
odnosu ak i onih dugotrajnih. Obratite pozornost,
primjerice, na sluaj Kena i Eda, dva profesora na mo
mesveuilitu. Sukobilisuseprijegotovodvadesetgo
dina. Odtadajedandrugogaizbjegavaju, osimna slu
benim sastancima. Nerijetko zajedno moraju donositi
odluke. Ne mogu izbjei meusobne razgovore. Njihov
odnos nije teak, negoje samo zastao na nekoj toki.
Ne tete namjernojedandrugome, alisiistotakome
usobno ne pomau.
Prijenekolikogodinasudjelovaosamsnjimaudo
noenjunekeodluke. Sjedio samuKenovuuredu dok
je razmiljao o tome to odluiti. Znao je to eli, alije
nagaao kako e Ed vjerojatno drukije misliti. Kenu
je bila vana Edova potpora. Ako nita drugo, bilo mu
jepotrebnobaremto damu seEdaktivnonesuprot
stavi. Kenje odluio izravno pristupitiEdu. A l ikakoto
uiniti? OdluiojenazvatiEdaiakojestanovaouistoj
zgradi. Naravno, nita se nije promijenilo.
Njih dvojica nita ne znaju o fokusiranju i slua
nju. Misle da se poznaju, a na neki je nain to istina.
189

Dvadeset se godina promatraju. Obojica mogu tono

predvidjetitoeonaj drugiuinitiu odreenoj situa
ciji. A l i ne znaju da bi moglo doi do promjene kad bi
radili fokusiranje i sluali jedan drugoga. Ne osjeaju
bogatstvokojesekrijetikispodonihnezgodnihosobi
nakojeposjeduju.Neznajudabinatakvimustajalim
mjestimamoglodoidopomaka.
Ne bi im koristilo rei ono to se uobiajeno govo
ri. Zbog egavas dvojicajednostavno neporazgovara
teotome? Tobiunjimaizazvalosamojovienega
tivnih osjeaja. Obojica bi vjerojatno poela navoditi
onotokoddrugoganevalja.Kadbitouinili, samobi
opravdalisvojeuzajamnomiljenje, kaoiopenitistav
da su ljudi takvi kakvijesu te da e takvi i ostati.
A l iustvarnomeprocesufokusiranjaisluanjaobo
jica bi se mogli promijeniti. Nije potrebna temeljita pro
mjena: samo promjena u njihovimuzajamnim osjea
jima.
Ken se u sutini, ispod onih osobina i navika koje
Edu smetaju razlikuje od onoga to bez fokusiranja
obojica oekuju. Kad bi to bogatstvo ljudskosti moglo
izroniti na povrinu, obojica bi se drukije osjeali.
U sukobima ljudi neprestano, uvijek iznova po
navljajusvojestavove. Utedjetevammnogovreme
na ako ponovite tui stav: Ne slaem se, ali dopusti
mi da vidim jesam li shvatio to mi pokuava rei.
Htio si rei.... To e drugoj osobi omoguiti da presta
ne ponavljati te da vas saslua ili da napravi fokusira
nje i sazna tojo osjea.
Uzmimo za primjer nekakav bliskiji odnos. Ona
eli slobodu kako bi mogla imati vie ljubavnika. Onje
ljubomoranizabrinut. Utakvojsusituacijivenekoli
kodana.
U njihovu se odnosu neprestano ponavlja ovakav
obrazac: kad godjoj je ugodno s njime, tada izraava
190

svojuljubavpremanjemu,aliinavodikakoosjeapo
trebuzaizlascimasdrugimmukarcima.Onjojposta
vljapitanja:skimebitoizlazila?Kada?Kolikoesto?
Onabisetadapovuklau tiinu i negodovanje. Odnos
bizapaoubezizlaznu situaciju.
Onjujepoznavao,alisamotolikotojeosjeao
dasepovlaiodnjega,iakonijerazumijevaozbogega.
Onaje poznavala njega, alisamo u smislunje
goveposesivnosti. Smatralaje kakojeeliposjedovati
i ograniavati njezin ivot.
Naposljetku,nakonnekolikomjesecitakvihodno
sa,poelisuraditifokusiranjeisluatijednodrugo.On
je rekao: Kadtipostavimsvaonapitanja, a tiseraz
bjesniineelirazgovaratisamnom.,toosjea?Sa
datezapromjenumogusasluati.
Umjesto daponavljasvojeuobiajeneprigovore u
pogledunjegoveposesivnosti, onaseupustilaufokusi
ranje. Neko su vrijeme oboje utjeli. Tada je rekla:
Hank, kadpostavlja sva ona pitanja, ljutime to to
seiznenadapretvarauneprivlanog,neromantinog
iuplaenogovjekaivienisamseksualnozainteresi
ranazatebe.Tosedogaa.
Jednostavnojerekao: Tonisamznao.Dragomije
dasiotkrilaireklamito.
Naravno, tojedno fokusiranje nije razrijeilo nji
hovepotekoe.A l iakjeitajkorakpomaknuonjihov
odnosizbezizlaznetoke.
Fokusiranjevammoeutedjetivrijeme.Zanjega
jepotrebnosamonekolikominutadnevno.Pronaete
mjesto na kojemu osjeate problem i ono se promije
ni.Kolikojetomnogouinkovitijenegoodnosbeziz
laza,bezpromjena,ukojemuvelikidiovremenaiener
gijekoristitenabeskrajne svae koje nikamo nevode.
ini se oiglednim da bliski odnosi mogu imati
koristi od redovita fokusiranja i sluanja. Akakoje s
191

poslovnim odnosima? Zar ljudi ne bi postali previe

bliski? Moda biimpostalo pretijesno? Bili nepresta
novodiliozbiljnerazgovorepanitkonebiobavljaopo
sao?Zamislitekakobibilokadbistesvakiputkadode
te u prodajni odjel po nekakav obrazac petnaest mi
nuta proveli sluajuinekoga!
Ne,nebinalikovalotome.Prijebisemogloreida
takoizgleda bezfokusiranja isluanja!
Veina ureda pretrpanaje negativnim osjeajima i
odnosima. Svaki put kad Rhena posjeti prodajni odjel
mora podnositibolestan smijeakene kojajuje pret
hodne godine pokuala otpustiti. Bill je negativno us
mjereninikome nevjeruje, aJimmupodilaziipripo
vijeda mu sve one nezgodne stvari o drugim zaposle
nicima. Itakobezkraja ikonca.
Mnogi ljudi svakoga dana rade na takvome rad
nom mjestu. A aki ondje gdjeje ugodno raditi obav
ljalobisevieposlakadbiljudisluali.
Ljudi vole obaviti posao i to dobro ga obaviti.
Obeshrabre se zbog toga to na veini radnih mjesta
postoji golemibroj prepreka.
Bitenampotrebnomnogovremena dapobolja
moradnamjesta, kole,bolniceicrkve. Prostorivrije
mepotrebniza fokusiranjeisluanjemoguse osigura
tiu svimustanovama. A l iakikadsvinaue fokusi
rati se i sluati (vjerojatno u kolama), valja imati na
umu daesenaaradnamjestaiustanoveidaljepola
gano mijenjati.
Naedananjeustanovenudevrlomalomoguno
sti za osobni ivot i razgovor. Stvarnije ivot radnih
ljudiuglavnompriguenitih,skrivenunutrini.Ljudi
suosamljeni.Usmisludrutvenihustanova,tajjepro
stor prazan.
Akonekogaelitepoblieupoznati, moderno dru
tvo prua vam samo nekoliko bijednih mogunosti.
192

Moete otii na psihoterapiju. Moete prisustvovati

grupnim sastancima tijekom vikenda. Ako su ti sa
stanciuspjeni (ajednaodtrigrupeimauspjeha),zbli
it ete se s nekim ljudima i oni e vam postati bliski.
Tada eseodnosraspasti.Akoelitevie, tadase slje
dei tjedan moete upoznati s novom grupom strana
ca. Vaa se poetna iskustva mogu ponoviti, ali nema
trajnoga drutvenog ustrojstva.
Gdje sekrije odgovor? Vjerujemda senalaziu no
voj vrsti drutvenoga ustrojstva nazvanog Promje
ne.
Tijekom godina u razliitim se dijelovima zemlje
pojavilo nekoliko takvih grupa, a osnovali su ih ljudi
koji znaju raditi fokusiranje i sluati. Takva grupa
zbliava ljude u zajednitvo fokusiranja i sluanja. Va
nojedapostojiitokaotrajnodrutvenoustrojstvo.To
jemjestona kojemoete otiikadvamjepotrebnofo
kusiranje inetko tko evas sluati.
I sami vrlo lako moete utemeljiti grupu Promje
na. Kakobihvam pokazao na kojinaintakve grupe
djeluju, dopustite mi da vam opiem jednu od njih:
grupa Promjene iz Chicaga.
Uobiajeno nedjeljno poslijepodne. U crkvi na kri
anju Pedeset sedme i Sveuiline avenije odrava se
veliki sastanak. Dvije su prostrane odaje prepune lju
di.Akopobliepogledatevidjetetedasjedeuparovi
ma. Za mnotvom malih stolova, u uglovima, u hod
nicima ljudi sjede dvoje po dvoje. Jedan pria, drugi
slua. Nakonnekoga vremena zamijenit e uloge.
Da ste doliranije prisustvovalibiste velikome sa
stankucijelegrupe. Sluanjebistevidjelinadjelu.Net
ko kae neto vano. Netko drugi se okrene govorniku
i kae: Mislim da pokuava rei kako.... Govornik
7

Grupu Promjene pokrenula je Kristin Glaser.

193

zastane, nakratko se usredotoi i kae: Da, ali je vie

nalik....
Natakvimmesesastancimauvijekdoimatotose
takve stvari redovito dogaaju. Iako mnogo, mnogo
godina vjebam ljude sluanju, nerijetko zaboravim
sluati kad se nalazim u velikoj grupi. Uvijek mije dra
gokaddrugiljuditonezaboravljaju. Akonekogapre
kinem, netko drugi e mi rei: Priekaj, Gene, mislim
da nam pokuava rei kako....
Ponekadsedogodidabinekastidljivaosobaneko
me eljela neto rei, pa e tu osobu u grupi zamoliti
daje saslua. To djeluje neobino. Sjeam se kakoje na
jednome sastanku ustala Susan irekla: Hm... Joe, bi
li me htio posluati tako da mogu rei to elim? Joe
kima glavom. Susan govori, aJoejoj uzvraa saetkom
njezinih rijei. Ona nastavlja, a to ini i Joe. Na taj na
inSusanuspijevaizrazitisvojemisliitoprijenegoto
jenetkoizgrupeprekineihjoj se suprotstavi. Svatko
razumije tojeeljela odJoea i zbog ega.
Tijekomstankepostatevamjasanjojedanraz
logzbogkojega se utakvoj grupislua druge. Ljudise
kreu naokolo i razgovaraju u malim, neformalnim
grupicama, kao i na bilo kojem drugom skupu. Netko
epristupitinekojosobiirei: Bok,Tome.Sadasena
lazimujako tekome razdoblju ipotrebnomije dame
netko saslua. Jesi li voljan sluati me? Naravno,
kae Tom. Bili elio odmah sada? Pa, ako se ti sla
e, elio bih da to bude sada. Injih dvojica odlaze ka
ko bi pronali neki tihi kutak.
IlibiTommogaorei:Ne,sadaseneosjeamtako
dabih te mogao sluati. Oprosti. Druga bi osoba na
stavila dalje traiti nekoga tko bije sasluao. Ili bi Tom
mogaopredloitidatoodloedodrugogadana.Istoje
takomogaoreiiovo: Da, svakako, aliimenijepo
trebannetkotkobime sasluao. Bismolitomoglina
praviti uzajamno?
194

Kao to smo u ovoj knjizi ve rekli, pravo sluanje

jerijetkastvar. KadseAllanzbogposlapreseliouTuc
son, svakih bi se nekoliko mjeseci vraao u Chicago sa
modaganetkosaslua!
Jednom kad ljudi iskuse kako se neto toje ispr
vanejasnoinerazumljivopostepenoprepoznajeuvla
stitoj nutrinii pretvara u promjenu, tada ivotbezfo
kusiranja postaje osamljen iprazan. Akovasnitko ne
slua, teko moete uti sami sebe. ovjeka nerijetko
smetaju ljudi koji se ne znaju fokusirati. Svako malo
poeljelibistepostavitipitanje: Bilimogaopogledati
ima li tu jo neega?, ali druga osoba ne zna to to
znaL
Ljui misle da ve znaju to osjeaju. Moda uisti
nupoznaju onaj osjeaj u elucu, aline znaju tobi
snjime. Neznaju dabiseprednjimaotvorilacesta sa
mo kad bi osjetili to se skriva iza njihovih oiglednih
osjeaja, kad bi zahvatili u ono to jo nije sasvim ja
sno.
Stoga ovjek najee fokusiranju eli nauiti one
s kojima bi elio biti blizak. Ne zbog toga da bi uo to
se zbiva. I tiina je dobra.
Osjeat u se osamljenim ako me ljudi smatraju
nepromjenjivim u onome to osjeam i govorim, ako
me ne sasluaju znajui kako postoje promjene i ste
penicekojevodeudubinu.Dosadnojeakoonotogo
vorim shvatite kaomoj stav te ako zauzvratiznese
te svoj. Tada vie nemamo to govoriti. Oboje smo se
ispraznili, kaozatvorenavrata.
Ne iznenauje toje Allan dolazio u Chicago kako
bi ga netko sasluao. Sada, kad se vjetina sluanja iri,
Promjene vie nisu osamljeni otok.
Nakondijela sastanka u komejednisluaju druge,
nastupa kratka stanka. Nakon toga ljudi se dijele na
posebne grupe. To su grupe za sluanje i vjebu. Ima
195

nekolikogrupaukojimaprevladavavrloblagoozraje
imodabisepreviestidjelidavamdopustedaimse
pridruite. Ima i drugih aktivnosti. Netko bi u velikoj
grupimogaospontanoustatiirei: Veerasbihelio
voditiplesnu grupu. Sastanakje u onome uglu. Ne
tkobimogaopokrenutigrupuzapromjenuponaanja
ilizajungovskotumaenjesnova.
Uz pomo fokusiranja sve ostale metode postaju
mnogouinkovitije,jerihdovoditeuodnosprematje
lesnom osjetilnom dojmu. Mi od fokusiranja nismo
napravili sektu. Fokusiranje se dobro slae sa svim
onimmetodamakojesunekomekorisneimoesera
diti zajedno s njima. S druge strane, jako smo sretni
kad nas netko naui nekim drugim vjetinama. Ljudi o
razliitimmetodamagovorekaodaseonemeusobno
suprotstavljaju, alikadje rijeoljudskometijelu, ono
topomaene sukobljava sesneim drugimtoisto
takopomae. Fokusiranjevamomoguujeda osjetite
jelivamnetou stanovitometrenutku korisno.
Vjetine samopomoi iznimno su vane za ovakav
radumrei,afokusiranjeisluanjeobuhvaajustano
vitekorakekojesvimogunauiti.
Nerijetkoeteotkritidaseutakvojzajedniciobav
lja stvarna psihoterapija, koja bi trebala postojati is
kljuivo na slubenoj terapiji. Moda ete se zabrinuti
zbogtogatonaizglednekolovaniljudiradetakavpo
sao. toakoTomneznadobrosluatiiliakodrugima
nameesvojestavove?Jelitosigurno?
Sigurnijeje nego kad ste s lijenicima. Nitko ne
mislikakojedrugaosobanekakavautoritet.Utakvim
segrupamanitkoneetakolakosloitisonimtomu
netkokae, snametnutimmiljenjimailisprekidom
terapije. Osoba koju ste zamolili da vas saslua obina
je osoba. Ako vam se ne svia nain na koji vas Tom
slua,potraitenekogadrugoga.
196

Osoba koja ide na psihoterapiju, a nezadovoljnaje

onimetodobiva, moramjesecimailigodinamaekati
kakobipromijenilaterapeuta.Bolesniknajeeovako
razmilja: Mora biti da lijenik zna to se dogaa. Za
sve to moraju postojati dobri razlozi. Promjene su
mnogo sigurnije od psihoterapije. Akoje psihoterapija
uspjenatadaje nezamjenjiva, alibolesnikutomeslu
aju osjea da u njegovu tijelu dolazidopromjena.
KakomoeteosnovativlastitugrupuPromjena?
Ponitetakotoetepronaiosobukojaeeljetisva
ma raditifokusiranjeisluativas. Ako u tome uspije
te te ako oboje elite osnovati grupu, pozovite itreu
osobu, a postepeno pronaite i druge lanove. Svaku
osobukojoj setakavgrupniradsviapotaknite dapo
zove i druge ljude.
Svakagrupa Promjenajestuspjenazbogfoku
siranjaisluanja. Nemanikakvepotrebezanekakvim
naelima,takoda Promjenenemajunikakvihodre
enih naela. Naravno, postoji donoenje stanovitih
odluka. Netko mora odluiti kad emo se sastati, to
emouinitismalimnovanimiznosimaitakodalje.
Utradicionalnoorganiziranoj grupialineiuna
imgrupamatakve odlukedonosimalaimonagru
pakojoj druginemajupristupa.Drugioblikje demo
kracijaukojojsvipokuavajudonijetisveodluke.A l i
odluivanje je dosadno, ljudi postaju nestrpljivi, sa
stancisuprepuniljutnje,iakojerijeodonoenjupo
malonevanihodluka.
Promjene su trei oblik. Rijeje omaloj grupi
kojadonosisveodluke.A l isviznajugdjeikadasusa
stanciisvisu pozvanidaimprisustvuju:jednom, po
vremeno,redovitoilinikada.Veinalanovanedola
zinasastanke, alibisemogliipojaviti.
Svakajegrupa organiziranapremaeljamavlasti
tihlanova. Postojiigrupa ChangesInternational
197

(Meunarodna grupa Promjena), ali ona samo vodi

popis takvih grupa i povremeno im alje literaturu.
Onavamnenameenikakvapravila.
Fokusiranjeisluanjenisujedinotoseradiutim
grupama,nitipredstavljajujedinostajalite.A l isvikoji
ele mogu se tome nauiti. U tim grupama postoji
mnogo terapeutskih promjena i ljudske bliskosti.

198

13
Iskustvo s onu stranu uloga

Unaedobadolazidonapretkaunaraviljudskogabia.
Ucijelojsusepovijestiljudiizraavaliuobiajenim
obrascimajezika,inataj sunainrazumjelijednodru
goga. Vrste emocionalnih iskustava bile su oznaene
nazivima: ako vas je netko prevario, naljutili ste se;
akovamjenetkonetopoklonio,bilistezahvalni.Ne
masumnjedasuljudisumnjalikakopostojiinetovi
evienegotobisemogloreiilirazumjetialini
tko zapravo nije znao to to vie jest.
Kakobismoseizrazili (akipredsmimasobom)
ikakobismosemogliuhvatitiukotacsasvojomsitu
acijom,moramoseupustitiutonetovie.Upoet
ku se inilokako smou tomeneemu otkrilistanovi
te uzroke i sadraje koji kao da su odgovarali svakoj
osobi. Naravno, nitko se nije mogao sloiti s drugima
okotogatotonojesutisveopisadraji,pajenekoli
kosustavapokualoodreditioemujerije.Tadajeot
kriveno da ispod tih sustava izranjajujedinstvenipoje
dinci.
Nedavnojedolodovelikoganapretka:milijunisu
ljudi doliudodirsasvojimosjeajima.Akoovjek
nije navikao esto se okretati prema unutra, prema
svojim osjeajima, to je veliki ivotni korak. Postoje
mnoge metode i mnogi pokreti kojimaje to sutina.
Fokusiranjeje drukije i predstavlja daljnji korak.
Osim stupanja u dodir s osjeajima postoji razliito
199

unutarnjemjesto.Moesepojaviticjelovitosjetilnido
jam,kojijeupoetkunejasan.Tojedojamcjelokupnoga
znaenjanekoga odreenogproblema. Natomemje
stu moe doi do niza unutarnjih pomaka, to pred
stavlja cestusmnogokoraka. Otkrivaseunutarnjetki
vo potankosti koje se mijenjaju.
Fokusiranje smo otkrili prouavajui bolesnike ko
ji su ga ve radili. Mi smo ga samo odredili i postavili
odrednicetakodamoemouitidrugeljudekakoseto
radi.
Ljudsko iskustvo, sada to razumijemo, zapravo se
ne sastoji od dijelova ili sadraja koji imaju trajan ob
lik. Dok ovjek osjea toan i istanano sloen oblik u
stanovitometrenutku,tajseoblikutometrenutkumi
jenja.
Drugiljudinemogushvatitiiskustvonekeosobe,a
to akne moe uiniti ni osoba koja ga doivljava. Ono
se ne moe izraziti uobiajenim izrazima. Iskustvo mo
ratedoivjeti,otkriti,osjetiti,obratitipozornostnanje
ga i omoguiti mu da se pokae.
Ovaj e vam primjer pokazati o emu govorim.
Zamolilisumedagrupupsihoterapeuta istudena
ta psihoterapije nauim sluanju i fokusiranju. Jedna
ena kojaje tektrebalapostatiterapeut, osjealaje ka
koutoj grupinijeravnopravna. Osimnje, tu senalazi
lasamojojednaena.Ugrupijebionjezinnadreeni,
nekoliko suradnika, njezinterapeutija, predava.
Kad je na nju doao red da kae neto o svome
problemu (kako bismo mogli vjebati sluanje), rekla
je kako njezin suprug od nje kad se vrati kui uporno
zahtijeva da govori. Pomagaojoj je tijekom dugotraj
noga profesionalnog obrazovanja, pa je sada elio da
ona s njime podijeli svoja iskustva. Bioje to poten do
govor.Paipak,kadbisevratilakuieljelasesamood
marati i povui se u sebe. eljela je da ga moe odbiti.
200

Pokorio sam se pravilima dobroga sluanja i rekao

samoovo: eznetezatimedasepovueteusebe,da
se odmarate te da ga moete odbiti. Je li to tono?
Iznenada se inilo da se u njoj neto pokrenulo.
Pogledalajepremameniioisujojzablistale. Da,e
ljela bih da ga mogu odbiti! Da se mogu prepustiti svo
jim vlastitim potrebama i osjeajima! eljela bih kad bi
to znailo neto ak i u odnosu prema drugoj osobi!
Da, to bih eljela!
Drugi su sudionici imali neka pitanja. Nije li se
bina i neprijateljski raspoloena? Zar ne izbjegava do
dir s drugim ljudskimbiem? Ne pokazuje li nedosta
tak zrelosti svojom potrebom za povlaenjem kako bi
pronala sebe? Iz to malo rijei koje je izrekla mogli su
se izvui cijeli nizovi zakljuaka i njezinim su se rijei
ma mogli pridati mnogi uobiajeni nazivi.
inilo se da nitko ne eli shvatiti ono to je rekla
upravo tako kakoje to rekla. inilo se da svi ele neto
drugo, netotonijerekla,kakobitonetodrugobilo
stvarno. Ja sam samo sluao.
Prkosila je nadreenome, terapeutu i drugima. Sa
daje mogla osjetiti da tono zna toje iskusila. Toje is
kustvo odzvanjalo u njoj. Rijei su dodirnule iskustvo,
a iskustvo je podralo rijei.
Time toje netko tono uo njezine rijei otkrila je
kako njezini osjeaji posjeduju vlastiti, osobni oblik i
postojanje.
A l i ,bilinetkomogaotvrditikakoseiskustvoove
ene uklapa u uobiajeni obrazac? ena koja potvruje
stvarnostvlastitaiskustva:nijelitoobrazac17B,data
ko kaem?
Ne, osobno iskustvo nije obrazac. Moglo bi se initi
daupravoovogatrenutkaodgovaraobrascu, alineko
likotrenutakakasnijeodgovarat e nekomdrugomob
rascuilinijednome.Usvakomsluaju,topodudaranje
201

nikada nee biti potpuno, jer iskustvo je bogatije od

obrazaca. tovie, ono se mijenja.
Iskustvojejedinstveno kad ga fokusiranje otkrije.
Kao to mije netkojednom rekao, a odnosilo se na
prostoriju u kojoj smo radili fokusiranje i sluanje:
Ono to se dogaa u toj prostorijinikada se prije u po
vijesti svijeta nije dogodilo. Time je mislio rei da se
nitkodotadanijesusreosvlastitimosobnimijedinst
venim iskustvom. A l i je ujedno elio istaknuti injeni
cu kako tijekom cijele povijesti, sve do sada, obini lju
di to nisu radili.
To je novi korak ljudskoga razvoja kad ljudi ne sa
mo da stupaju u dodir sa svojim osjeajima nego, uz
to, prolaze mnotvo koraka razotkrivanja i mijenjanja
osjeaja. Kreemo s onu stranu uobiajenih obrazaca.
Naravno, uvijekje bilo mogue ne pristati na uobi
ajene obrasce. A l i oni koji su odbacili tradicionalne
obrascenerijetkosusenalipreputenivlastitoj sudbi
ni, izgubljeni, bez ikakvih vrijednosti i mjerila. Fokusi
ranjenadomjetateobrascetakotostvaranove.
Akozdunoodbacujemostareoblikeiobrasce,to
e ih zamijeniti? Novi oblici koji su podjednako vrsti
i bolni? Novi oblici mogu se pojaviti iz nutrine svake
osobe,umjestodabudunametnutiizvana. Svijetuko
jemu se to dogaa nee biti svijet u kojemu e ljudi bi
ti prisiljeni prihvaati grevite i bolne oblike. Bit e to
svijetukojemuemoseoblicimakoristitinanovinain.
Ispitajmo malopotanje tu mogunost.
Mnogi se ljudi danas bore sa zbunjujuom injeni
com: stari obrasci koji bi trebali olakati ivot a to su
neko i inili danas vie nisu korisni. U dananjemu
vremenu ne moemo biti roditelji ako se ponaamo
kao to su se ponaali nai roditelji, ali nije uspostav
ljen nikakav drugi obrazac koji bismo mogli slijediti.
Moramo ih smiljati u hodu esto shvaajui kako je
ono to smo upravo uinili pogreno.
202

Nalik tome, mnogim se enama uloga kuanice i

ni praznom i nepodnoljivom, ali rijetko su kad pri
premljenezanetodrugo, akikadznajutobitomo
glo biti. Obrazac ene se mijenja, ali ljudi se ne mogu
sloiti koji se od novih obrazaca mijenja, kao da u ko
nanici na neki nain mora biti nametnut nekakav vr
sti oblik.
Akojesupraveulogezasinoveikeri?Moeteli
postatisamostalnaosobaaidaljebrinutiosvojimrodi
teljima? To je pitanje s kojim se svaka mlada osoba
suoava.
Ti su stari obrasci nekada bili korisni. Najvei dio
ljudi (iako je uvijek postojalo nekoliko neobinih izu
zetaka) uklopioseuulogeimodelekojisuimbile do
dijeljeni i koji su im pruale unutarnji emocionalni i
vot. Samoje manjibroj obrazovanih ljudi koji su raz
miljalistvaraoulogeiobrasce.
AJisedanastaovisnostoonometojeuobiajeno
te o ulogama promijenila. Veliki dio ljudi obrazovani
su i pismeni. Stvaralatvo i stvaralake potrebe ljudi su
seproirile, a rutina previe ograniava. Ljudi otkrivaju
kako imaju osjeaje koji su mnogo sloeniji nego to ih
prihvaeneulogezahtijevajuilinude.
Na koji nain razvijeniji pojedinci stvaraju bolje
drutveno ustrojstvo? To je velik i nerazrijeen pro
blem. Mnogo toga znamo o tome na koji nain dru
tveni obrasci oblikuju pojedince, ali ako ponemo od
pojedinaca... javlja se praznina. Ne znamo na koji na
in pojedinani razvoj ikada moe dosegnuti razinu
drutvenog ustrojstva. Zbog toga je karakter drutve
nih i politikihjedinicapostigaotakoslabnapredak.
Fokusiranje je samo djeli odgovora. On ljudima
omoguuje da otkriju vlastiti unutarnji izvor koji e ih
usmjeravati. To moe biti izvor i novih obrazaca, koje
iznova stvara svaki pojedinac.
203

Umjesto nepokretnih ustrojstava nama je potreb

no stvaranje ustrojstva. Njih ne bi trebalo unititi, jer
bezustrojstvanitasenemoedogoditi.Bilobitotraj
no, oekivanoishvaenopreustrojavanje. Drutvene
situacije mogle bibiti ustrojene tako da ihnjihovi su
dionicimogu preustrojavati.
Umjesto da imamo samo predvidljive i oekivane
osjeajekojezahtijevajunaeuloge,naisuosjeajine
rijetkonejasni. Nejasni su stogajersu jasni osjeaji
onikojisuveuokvireniobrascima.Moramostvoriti
noveizrazekojimabismomogliizrazitite nejasne os
jeaje,kaoinoveoblikepostupakakojibiosjeajeizni
jelina svjetlo dana. Tojeprocesstvaranja oblika.
Do odreenoga stupnja svi smo mi sve vie obu
hvaeniprocesomstvaranjaoblika.
Iztogamoenastupitivelikapromjena.Akosami
sebeijedan drugogaprihvatimokaostvaratelje oblika,
oblikevieneemomoratinametatinisebinidrugima.
Joidanasveinaljudipretpostavljada emoseu
konanicisuglasitiokonovogasklopaoblika.Preutno
seprihvaadaemo,kaoiprije,tenoveoblikemora
ti nametati sebi i drugima.
Istinajedajouveliketrajetotradicionalnoname
tanje obrazaca. Primjerice, ljudisadamislekakoje no
vi obrazac da ne budu ljubomorni ili posesivni. Ako
njihov suprunik ili ljubavnik ima seksualni odnos s
nekomdrugomosobom, osjeajudabitotrebaliprih
vatiti.A l ineprihvaaju.Tadaseboresasobomkakobi
samisebinametnulinoviobrazac. Slobodnijeseksno
vioblik, paiakosuspremnizamijenitistarioblik,no
vi oblikkojiimje nametnutistoimtako ne odgovara.
Beskrajna se borba nastavlja, popraena osjeajima
krivnjeisamookrivljavanja,jerimnitaj novioblikne
odgovara. to to nije u redu sa mnom? postavljaju
pitanja. Akoovajoblikpristajesvimadrugimakojisu
204

smioni i mladi, zbog ega ne odgovara meni? Samo je

obrazacnov. Toje uobiajennain suprotstavljanja ob
licima, podjednako starima i novima.
Neki parovi kojima je fokusiranje poznato razvija
ju jedinstvene i drukije naine poboljavanja vlastitih
odnosa. Drugi kau kako osjeaju novo potovanje
prema ljubomorikoju osjeaju u svome tijelu. Jasnoje
kakousvajanjeopenitihobrazaca,starihilinovih,nije
pravi nain. Naa tijela neprestano upijaju nova zna
nja,dodatkesvojojvegolemojriznicimudrosti.Dost
varnoga uenja moe doi samo u razgovoru s vlasti
timtijelom. Osjetljivpristupfokusiranjamoe dovestido
uistinu ivotnih obrazaca koji odgovaraju svakome od
nas pojedinano te ljudima koji su nam bliski. Bilo bi
dobrodausvojimostvaranjeobrazaca.
Osjeaji se doimaju kao unutarnje stvari, snani i
esto nepromjenjivi. Kako bismo otkrili da osjeaj nije
stvar, moramo se zagledati u njegovu pozadinu. Sa
svim je drukije kad cjelinu situacije sagledamo kao jo
ne do kraja jasan tjelesni dojam.
Osjeaji su, nerijetko, u sukobu s razumom. Mnogi
su osjeajimanjemudri od razuma, pa ipak, razumje
sam po sebi tek rijetko kad dovoljan kako bi nas pro
mijenioilikakobismosenanjega mogliosloniti.
Cjelovit osjetilni dojam obuhvaa mnogo vie toga
negorazum.Onobuhvaauzrokeneega,kaoionoto
je dovelo do toga osjeaja, a imnogo vie odtoga. Taj
cjeloviti osjeaj moete proivjeti, a on posjeduje svoje
vlastitousmjerenje.Tojevaosjeaj cjelinestvari,uklju
ujui ono to znate, to mislite i to ste nauili. On
obuhvaa i ono to mislite da biste morali uiniti,
kao i onotojo nije razrijeeno. Misao i osjeaj, mora
nje i elja u tome dojmu vie nisu razdvojeni.
Jednaje osoba rekla: Sve vie i vie elimtaj unu
tarnji osjeaj znanja koji katkad osjetim. elio bih da
ganeprestano osjeam.
205

Onotoupoetkudjelujenejasnoicjelovitomno
gojetemeljnijeodmisli, osjeajainainapostupanja
kojisuveoblikovaniiutisnutiupostojeeobrasce.
Drutvostvarateljaobrazacatekdolazi.Neemoi
drukije nego biti drutvo u kojemu su ljudi osjetljiviji
na drutvene okrutnostii ugnjetavanjanego to su to
danas, ukojemuljudineetrpjetitakvestvariibite
sposobnijinetopoduzetikakobiihpromijenili.

206

DODATAK
a. Filozofska biljeka
b. Saetak istraivanja i pomona literatura

c. Fokusiranje:kratkioblik

a.
Filozofska biljeka

Fokusiranje je dio ire filozofije (o emuje Gendlin go

vorio 1962. i 1973. godine). Tijekom fokusiranja o
vjek obraa pozornost na osjetilni dojam. Njega
osjeate u tijelu, ali on ipak ima svoje znaenje. Posje
duje sva ona znaenja s kojima ovjek ve ivi, jer sva
ku situaciju proivljavamo zajedno sa svojim tijelom.
Osjetilnidojaminetijeloiumprijenegotosuseraz
dvojili.
Kakavje odnosizmeutoganerascijepljenoga tije
lauma i najuobiajenijeg logikog razmiljanja? Time
sam se pitanjem sustavno bavio u svojim filozofskim
radovima.
Fokusiranje nije poziv da prestanete razmiljati i
da samo osjeate. Time bi nai osjeaji ostali isti. Foku
siranje poinje s onim neobinim i malo poznatim
osjetilnim dojmom, a tada razmiljamo verbalno, lo
giki ili uz pomo slika ali na takav nain da se osje
tilni dojam mijenja. Kad se pojavi i tjelesna promjena,
osjeamo da se naa uobiajena vrsta razmiljanja zdru
ila s tijelomumom te uspjela u tome da tijeluumu
dopusti da naprave korak naprijed.
Povjerenja ne moramo imati samo u tijeloum, ni
umisao, paakniujedantakavkorak.Vjerujemoni
zu takvih koraka.
Razmiljanje na uobiajen, iskljuiv nain moe bi
tiobjektivno,istinitoimono.A l ikadstupimoudodir
209

s onim to tijelo ve zna i to ve ivi, to razmiljanje

postaje beskrajno monije.
Ovdjeje iznesena nova metoda, ne samo u osob
nesvrhe, negoikaoteorijaiznanost.Logikorazmi
ljanjeostajeunutarkonceptualnihladica,kakvegod
one bile, od kojih je i krenulo. Ono posjeduje samo
razliita tumaenja koja se meu sobom nadmeu,
pretpostavke i stajalita a ovjek mora ostati u njiho
vu okviru. Akoje osjetilni dojam mjerilo, ovjek moe
iskuati sve vrste razliitih pojmova, ali nee ostati za
robljen ni u jednom sklopu miljenja. To ine znanst
venici (sada ve rijetko) kad, nakon to su dugo vre
mena ivjeli s problemom, otkriju neto novo. Umjesto
da se koristimo samo pojmovima, ovjek se moe vra
titi svome nerascijepljenom osjetilnom dojmu onoga
na emu radi.
Moemo prihvatiti ono to nam svaki skup pojmo
vailipretpostavkiprua,aipakujednoostatislobodni
ikrenutiizravnopremaosjetilnome dojmu.Nataj na
in moemo otkriti neto to ideje nikada ne bi mogle
otkrititemoemostvaratinoveideje.
Rije je o novome temeljnom modelu, novome
nainu razumijevanja iskustva i prirode. Iskustvo i pri
roda ne nalikuju drugim naim zamislima. Nae su ide
jetakvekakvejesuinimalodrukije.Istinasenekrije
iskljuivo u razmiljanju. Krije se u nainu na koji se
razliite misli odnose prema iskustvu te u pitanju do
nose li te misli iz iskustva u arinu toku neto novo
iline.
Iskustvo nikada ne moemo izjednaili s idejama.
Ali isto tako nije tono da iskustvo ne moemo defini
rati. Ono je organiziranije te ima mnogo vie tananijih
vidova nego bilo koja ideja. A ipak je, uvijek iznova,
sposobno za to da ga dalje proivljavamo u novome
stvaralatvu znaenja koje u obzir uzima sva prethod
na znaenja i mijenja ih.
210

Nain na koji ovaj odnos izmeu ideja i iskustva

mijenja logiku i konceptualno ustrojstvo prikazanoje
nadrugomemjestu (vidibiljeke 5i 10).
Ova filozofija vodi novoj metodi ljudskoga razmi
ljanja.

211

b.
Saetak istraivanja i literatura

Kao dodatak ve spomenutimistraivanjima ,do

pustite mi da spomenem kako tee trenutni rad na
uenju fokusiranja i kakve su njegove posljedice na
drugimpodrujima. (Brojevise odnosenaradovena
vedene u odjeljku bibliografije.)
Fokusiranje se prouava u odnosu pitanja koja su
meusobnovrloudaljenakaotosuduhovnost ,po
sao ,razrjeavanjeproblema ,stvaralakopisanje te
snovi.
Fokusiranje se ne primjenjuje samo na osobne
probleme.Stvaralatvo,izvornostidubinanabiloko
jemu polju zahtijevaju neto nalik fokusiranju: spo
sobnost obraanja pozornostina ono tojo nije izra
eno rijeima. Moe biti rije o neemu intelektual
nom, praktinom ili bilo emu drugom.
6,7,22

8,28

17

18

24

1 5

Istraivanja navedena u ovomepoglavlju obavlja

lasusesasposobnimilinormalnimljudima,alisufo
kusiranjesprilinovelikimuspjehomiistotakvimpo
sljedicama uili ljudi oznaeni kao shizofreni te
ljudi granine osobnosti . Za umno zaostale ljude
razvijena je nova metoda, ne fokusiranje nego izgra
dnja iskustva.
Ujednomeistraivanjusepokazalodajefokusira
njekorisnoiuiteljimainormalnojdjecispotekoa
ma u uenju. Murray pie: Temeljna uputajest da
sebi kau: ja ovo razumijem, pamtim ovo to uim.
16

14

21

19

212

Tada trebaju biti mirni i priekati otii do osjetljivog

mjestadopustitimu da seidentificiraoblikovatipi
tanje presloiti dijelove koji vam pomau da dobije
te odgovor.
U istraivanju o starijim ljudima, na njihove od
govore na neka osobna pitanja bila je primijenjena
mjera fokusiranja kojom se koristimo u psihoterapiji
(EXPmjerilo).Tiodgovorisuzabiljeenidesetgodina
ranije,kaodiovelikogapoduhvata.Ljudimajetadabi
lo otprilike sedamdeset godina. Oni koji su prema na
immjerilimaimalivisoke rezultate desetgodina kas
nije veinom su biliivi. Tojebilojedno od mnogihis
traivanja koje je predvialo dugovjenost.
18

Tjelesnividfokusiranjaistosetakoistraujeuple
su itjelesnimpokretima te u iscjeljivanju .
Modani valovi (EEG) tijekom fokusiranja, kad
doe do tjelesne promjene pokazuju karakteristini
obrazac .Toznaidajestrojzabiofeedbackkojimmo
emo uiti fokusiranje sasvim mogu.
Naveo sam nekoliko istraivanja s kojima sam
upoznat. Svima je njima potrebno ponavljanje. Jedno
istraivanje nikada ne predstavlja dokaz. Veliki do no
vih istraivanja obavlja se ovdje te u drugim zemljama.
elio bih uti o novim istraivanjima ili ponavljanjima
te o svim moguim primjenama fokusiranja.
1

20

LITERATURA
1. ALPERSON, E. D. Carrying experiencing forward th
roughauthenticbodymovement.Psychotherapy:Theory,

Research,andPractice,1974,11,(3),211214.
2. BONIME, F. Creative writing course. New School for
Social Research, New York, N. Y.
3. CAMPBELL, P., iMcMAHON, E. CosmicCongruence. Uti
sku.

213

Fokusiranje:

ukratko

1.Raiavanjeprostora
Kakoseosjeate?tovamsmetadasedobroos
jeate?
Nemojte odgovoriti; dopustite da odgovori ono
to se pojavi u vaemu tijelu.
Ne preputajte se nikakvim osjeajima.
Prihvatite svaki problem koji se pojavi. Odloite
ihsvena nekovrijemepokraj sebe.
Osimsvegatoga,osjeatelisedobro?

2.Osjetilnidojam
Odaberite jedan problem na koji ete se fokusi
rati.
Ne uputajte se u problem. to osjeate u svome
tijelukadseprisjetitecjelinetogaproblema?
Osjetitesveto,tajosjeajcijelogaproblema,ne
odreenunelagoduilinejasantjelesniosjet.

3. Pronaite kljunu rije

Kakvajekvalitetatogaosjetilnogdojma?
Koja rije, reenica ili slika izranjaju iz toga osje
tilnogdojma?
Koja bi mu rije najbolje odgovarala?
214

4. Usklaivanje
Kreite se odrijei (ilislike) iosjetilnoga dojma.
Odgovara li rije osjetilnome dojmu?
Ako odgovarajujedrio drugome, nekoliko puta
osjetite taj dojamusklaenosti.
Akoseosjetilnidojampromijeni, slijeditegaob
raajui pozornost na njega.
Kad postignete savreno slaganje, kad rijei (slike) to
no odgovaraju vaemu osjeaju, osjeajte to slaganje
otprilikejednu minutu.

5. Postavljanje pitanja
tojetoupogledu cjelineovogaproblema, to
u meni izaziva osjeaj...?
Ako se naete u bezizlaznoj situaciji, postavite
ova pitanja:
tojenajgoreuovomeosjeaju?
tojezapravotakoloeusvemutome?
tojeovomeosjeajupotrebno?
tobisetrebalodogoditi?
Nemojtesmiodgovarati,negopriekajtedase
osjetilnidojampokreneidadevamodgovor.
Kako bi izgledaotaj dojam dajesveu redu?
Dopustitetijeludaodgovori:
tomionemoguujedasedobroosjeam?

6. Prihvaanje
Prihvatite ono to se pojavi. Budite zadovoljni
to se pojavilo.
215

Ovojesamojedankorakurazrjeavanjuproble
ma, a ne i posljednji.
Sadakadznategdjesenalaziproblemmoetega
ostaviti ikasnije mu se vratiti.
Zatititegaodkritikihglasovakojivasprekidaju.
eli li vae tijelo jojedan krug fokusiranja ilije ovo
mjesto na kojemu ste se nali dobro za prekid?

216

O AUTORU

Dr.sc.EugeneT.Gendlin,profesorjepsi
hologije na ikakomsveuilitu. Mnogoje
godinabiourednikasopisaPsychotherapy:
Theory,Research,andPractice(Psihoterapija:
teorija,istraivanjeipraksa).1970.godine
zbog svojihistraivanjanapodruju ekspe
rimentalnepsihologije,PsychotherapyDivisi
onoftheAmericanPsychologicalAssociation
(Psihoterapijski odsjekAmerikogpsiholo
kog udruenja) prvome mu je dodijelio
nagradu kao Iznimnom profesionalnom
psihologu godine.

217