Voe

osim vode, ine njegovu suhu tvar, a mogu biti topljivi i netopljivi u vonom soku. Topivi voni sastojci su:
eer, kiseline, neke obojene tvari, te dio mineralnih i
pektinskih tvari. Netopive sastojke ini celuloza, krob,
te dio pektinskih i mineralnih tvari. Vanost voa je i u
tom to obiluje vitaminima. Osobito ima mnogo vitamina
C: ruin ipak, limun, narana, kivi, jagoda, kupina itd.),
provitamina A (ruin ipak, ananas, marelica, breskva
itd.) i vitamina B-kompleksa (banana, jabuka, ljiva, jagoda itd.). Najvie vitamina nalazi se ispod kore voa
tako da se guljanjem sirovog voa gubi dosta vitamina.
Osim vitamina, vrlo vaan sastojak voa su i vone kiseline - limunska, jabuna, vinska i dr. One daju svjeem
vou ugodan kiselkast okus. U vou ih ima 3 do 4%. Mineralnih tvari, poput soli kalcija, kalija, fosfora, natrija,
Voe na glavnoj trnici La Boqueria u Barceloni
eljeza i dr. u vou ima priblino 1%. Enzimi u vou imaVoe je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili ju ulogu organskih katalizatora u biokemijskim procesisjemenke najee viegodinjih stabala i grmova koji se ma. Oni su uzronici promjena boje i mirisa pojedinih
vrsta voa.
uglavnom mogu jesti prijesni.
Razlika izmeu voa i povra nije otra. U pravilu, voe potjee od viegodinjih, a povre od jednogodinjih biljki. Sadraj eera je kod voa uglavnom vei.
Botaniki gledano, voe nastaje od oploenog cvijeta,
dok povre nastaje od drugih dijelova biljke. Paprike,
rajica, tikvice, bundeve i krastavci su isto plodovi, ali
jer nisu slatki niti kiseli, ne smatra ih se voem, nego povrem.

3 Energetska vrijednost

Energetska vrijednost voa nije velika jer manji udio otpada na energijske sastojke. Najhranjiviji i najvredniji sastojci voa su eeri. Ljudski ih organizam najlake apsorbira pa voe ne samo to osvjeava, ve je i lako probavljivo. Vie eera od prosjeka imaju sve vrste
suenog voa, a osobito datulje. U vou ima i celuloze.
Iako je neprobavljiva, ona vrlo dobro djeluje na rad crije1 Opis
va. Celuloza zajedno s pektinskim tvarima ini osnovnu
Voe su plodovi kultiviranih voaka ili samoniklih vi- strukturu biljnog tkiva. Pektin je takoer polisaharid. On
egodinjih biljaka namijenjenih ljudskoj prehrani u gusto ukuhanom vou daje sposobnost eliranja. U vou
svjeem ili preraenom stanju.
Uspijeva na svim ima otprilike 1% bjelanevina, neto manje masti.
kontinentima i u svim klimatskim podrujima gdje za pojedine vrste postoji odgovarajui sastav tla i klimatski
uvjeti. Od svih namirnica biljnog podrijetla voe se, zbog 4 Voe u prehrambenoj industriji
svoje boje i oblika, mirisa, dobra okusa, bioloke i prehrambene vrijednosti nalazi na jelovnicima od najstarijih Voe je vana sirovina u prehrambenoj industriji za
vremena do danas, a najvie se cijeni zbog svojeg kemij- proizvodnju vonih napitaka, pekmeza, marmelada,
skog sastava.
demova, kompota, vonih jogurta i sl.

Kemijski sastav voa

5 Voe u ugostiteljstvu i kulinarstvu

Maseni udio vode, u kojoj je otopljena veina vonih sastojaka, iznosi 70 do 90%. Voda u vou ima vanu zioloku ulogu jer aktivira luenje u elucu i crijevima, Sirovo voe posluuje se kao desert. Marmelade i vote povoljno djeluje na bubrege i kou. Svi sastojci voa, ni sokovi najee se posluuju za doruak, za desert se
1

posluuju razni kompoti. Voe je i sastavni dio mnogih

kolaa (savijaa od jabuka, nabujaka, pita od jabuka, pita
od oraha itd.). Jabuke se, npr., mogu pei i priti, a rabe
se i za izradu krema. Sirovo ili kuhano voe posluuje
se i kao dodatak nekim mesnim jelima. Voe se takoer
rabi za pripremu nekih umaka i salata. Voe se jo rabi za pravljenje razliitih vrsta vonih rakija, od kojih su
najtraenije ljivovica i tropica (lozovaa ili komovica).

Vrste voa

Voe se razlikuje prema vremenu sazrijevanja, stupnju

sazrijevanja, namjeni i prema podrijetlu proizvodnje.
- Prema vremenu sazrijevanja razlikuje se rano ili proljetno voe, ljetno voe i kasno ili jesensko voe.
- Prema stupnju sazrijevanja voe moe biti zrelo za branje, zrelo za jelo i zrelo za preradu.
- Prema stanju u kojem je dopremljeno na trite razlikuje
se svjee voe, sueno voe, preraevine od voa i duboko
zamrznuto voe.
- Prema namjeni voe moe biti stolno i voe za preradu.
- Prema podrijetlu proizvodnje razlikuju se kontinentalno
voe , koje uspijeva na podruju kontinentalne i umjerene
klime i juno voe, koje uspijeva na podruju sredozemne
i suptropske klime. Voe iz tropskih krajeva naziva se jo
i egzotino voe (mango, papaja...)
Kontinentalno voe U kontinentalno voe ubrajaju se:
- jabuasto voe (jabuke, kruka, dunja, mumule)
- kotunjiavo voe (ljive, vinje, trenje, breskve,
marelice...)
- jagodasto voe (vrtne i umske jagode, kupine, maline,
dud)
- bobiasto voe (groe, ribiz, ogrozd, borovnice,
brusnice, ruin ipak)
- jezgrasto voe (orah, ljenjak, badem, kesten, mak,
kikiriki)
- dinje i lubenice
Juno voe U juno voe ubrajaju se:
- agrumi (limun, narana, mandarina, grejp, smokva,
roga, ipak, kaki, iula, oskorua, planika, pinjol, kivi)
- voe s podruja sutropske klime (ananas, banana, datulja,
kokosov orah, avokado, pistacija, kiwano)

Izvori

IZVORI

Text and image sources, contributors, and licenses

8.1

Text

Voe Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vo%C4%87e?oldid=4482096 Suradnici: Branka France, Tycho Brahe, Escarbot, JAnDbot,
Fraxinus, CrniBot, BetBot~hrwiki, Bracodbk, VolkovBot, TXiKiBoT, Frka, Idioma-bot, SieBot, Man Usk, CrniBot2, Vatrena ptica, BBKurt, BodhisattvaBot, CarsracBot, WikiDreamer Bot, Luckas-bot, ArthurBot, MaGa, Vhorvat, Xqbot, AmyMirka, Rubinbot, KamikazeBot, BlackArrow, EmausBot, Ratatouille, Noder4, WikitanvirBot, MerlIwBot, Maestro Ivankovi, Addbot, IvanicaL i Anonimno: 13

8.2

Images

Datoteka:La_Boqueria.JPG Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/be/La_Boqueria.JPG Licencija: Public domain

Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Dungodung

8.3

Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0