Nepošteno Tržišno Natjecanje

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 27, br. 1, 499-542 (2006)
499
NEPOTENO TRINO NATJECANJE I MODALITETI

GRAANSKOPRAVNE ZATITE U HRVATSKOM I
KOMPARATIVNOM PRAVU
Dragan Zlatovi, dipl. iur.

UDK: 339.137.27
Ravnatelj ibenskog kazalita, ibenik
339.13.025.3

Ur.: 6. listopada 2005.

Pr.: 29. studenog 2005.

Pregledni znanstveni lanak
U ovom radu autor, po prvi puta kod nas, donosi cjelovit uvid u
podruje graanskopravne zatite od nepotenog trinog natjecanja
ili tzv. nelojalne utakmice. Osim to se ovdje raspravlja sam pojam
i pravna priroda ovog instituta, pregledno su prikazane radnje
nepotenog trinog natjecanja u domaem pravu u komparaciji s
meunarodnim i komparativnim rjeenjima.
Posebna panja posveena je zatiti iga i drugih znakova razlikovanja.
Uz prikaz temeljnih civilnih modaliteta zatite, predstavljena je i
dostupna domaa sudska i druga praksa, koja moe biti od koristi
pravnim praktiarima, kao i svima onima ija su prava povrijeena
odnosno ugroena. Konano, ukazano je na niz nepreciznih i konkurentnih rjeenja iz sadanjeg hrvatskog zakonodavstva na ovom
podruju, uz potrebu konkretnih de lege ferenda intervencija.
Kljune rijei: nelojalna utakmica, nepoteno trino natjecanje, intelektualno vlasnitvo, ig.
I. Uvod
Trini karakter razmjene robe i usluga uspostavlja odnose konkurencije,
slobodne gospodarske utakmice trgovaca, trgovakih drutava i drugih
pravnih subjekata. Trina utakmica slui istodobno interesima drutvene
zajednice u cilju potpunijeg i povoljnijeg zadovoljavanja trita u cjelini
i interesima subjekata koji koritenjem sredstava, odnosno oblika i
metoda poslovanja u slobodnoj trinoj utakmici, osiguravaju poloaj i
500

druge pogodnosti koje odgovaraju steenoj reputaciji, odnosno stalnim

konstantama (tvrtka, brand, ig ili drugi zatieni znak, kvaliteta, dizajn,
boja i sl.) ukljuujui i uvjete pod kojima se obavlja promet robe ili vre
usluge, koje ine atribute odreenih subjekata.
Zbog toga, pojavljujui se na tritu subjekti moraju istupati u
drutveno doputenim okvirima utakmice, u skladu sa zakonom i dobrim
poslovnim obiajima, odnosno moraju odrati zdravu, konstruktivnu i
lojalnu utakmicu. U protivnom, ukoliko subjekti zanemare opi interes ili
istupe na nain koji ugroava druge subjekte koji obavljaju gospodarsku
ili trgovinsku djelatnost, pa i kupce robe ili korisnike usluga, potroae,
odnosno drutvenu zajednicu u cjelini, slobodna trina utakmica postaje
nelojalna. Odnosno u tom sluaju dolazi, sukladno dananjoj pravnoj i
zakonskoj terminologiji, do pojavnih oblika nepotenog trinog natjecanja.
Taj pojam danas sve vie zamjenjuje stariji, duhu hrvatskog jezika manje
prihvatljiv pojam nelojalne utakmice ili konkurencije. To sobom inicira
intervenciju drutvene zajednice da primjenom propisanih mjera suzbije
nelojalnu utakmicu.
Zatita od nepotenog trinog natjecanja (engl. unfair commercial
practice, unfair competition) prepoznata je kao neizostavni dio zatite
intelektualnog vlasnitva u veini zemalja. Jo 1900., na Briselskoj
diplomatskoj konferenciji radi revizije Parike konvencije za zatitu
industrijskog vlasnitva, ta je potreba prvi put formalno manifestirana
uvrtenjem l.10bis u tekst Konvencije.
Europski parlament i Europsko vijee donijeli su 11. svibnja 2005.
godine novu Smjernicu EU o nepotenoj komercijalnoj praksi 2005/29/EC,
ime se je postigla harmonizacija prava u svezi s nelojalnom praksom na
zajednikom tritu.
Opirnije Rucner, J., Nelojalna utakmica i zatita autorskog prava, Zagreb, 1969., str. 13.
Usp. Ivanjko, . Poslovni moral i dobri poslovni obiaji, u : Poslovni moral i praksa
sudova asti pri PKJ, prilog uz Privredno-pravni prirunik, Beograd, 1988., str. 3.

Vidi uman, J., Nelojalna utakmica Komentar Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice,
Beograd, 1939., str. 1. Ipak, u ovom radu rabit emo oba navedena pojma, jer je pojam nelojalne
utakmice jo uvijek zastupljen u naem zakonodavstvu (primjerice u l.34b.st.1.to.9. ZPP-a,
gdje se rabi pojam nelojalne trine utakmice) te sudskim rjeidbama, a i duboko je ukorijenjen
i u poslovnoj praksi.

Puni naziv Smjernice jest Directive 2005/29/EC of the European Parliament and of the
Council of 11 May 2005 concerning unfair business-to-consumer commercial practices in the
internal market and amending Council Directive 84/450/EEC, Directives 97/7/EC, 98/27/EC
and 2002/65&EC of the European Parliament and of the Council and Regulation (EC) No
2006/2004 of the European Parliament and of the Council (skraeni naziv: Unfair Commercial
Practices Directive), koja je objavljena u Official Journal of the European Union L 149/22,
11.6.2005.


501
II. Pojam i radnje nepotenog trinog natjecanja

1. Pojam nepotenog trinog natjecanja
U komparativnom pravu, odnosno u nacionalnim zakonodavstvima
drava u kojima je suzbijanje nepotenog trinog natjecanja (nelojalne
utakmice) ureeno zakonskim propisima, opeprihvaen je pristup ovom
pitanju tako da se najprije dade jedan opi pojam nelojalne utakmice, tzv.
generalna klauzula, koja u stvari predstavlja definiciju tog pojma, a da se
zatim, egzemplikativno nabroje najea i najvanija djela nepotenog
trinog natjecanja, poznata iz prakse sudova odgovarajue drave. Taj je
pristup primijenjen i u pozitivnom hrvatskom pravu. U lanku 70. stavak 1.
Zakona o trgovini (Narodne novine, proien tekst - br. 49/03., 103/03.
i 170/03., dalje: ZOT) dana je definicija opeg pojma nelojalne utakmice, a
u lanku 71. ZOT-a navedeni su, primjera radi, po miljenju zakonodavca
najvaniji sluajevi nelojalne utakmice koje u nas treba zabranjivati i
sprjeavati.
Opi pojam nelojalne utakmice (generalna klauzula) iz lanaka 71. ZOTa: Pod nepotenim trinim natjecanjem podrazumijevaju se radnje trgovca
kojima se radi trinog natjecanja povreuju dobri poslovni obiaji. Ova
generalna klauzula je neto ue odreena od one koja je postojala u ranijem
zakonodavstvu na ovim prostorima, kada se je nelojalnom utakmicom, u
smislu tadanjih propisa, smatrala radnja gospodarskog subjekta uinjena
radi gospodarske utakmice pri vrenju prometa robe i usluga ili druge
gospodarske djelatnosti, koja je protivna dobrim poslovnim obiajima,
dakle contra bonos mores, i kojom se nanosi ili moe nanijeti teta drugom
gospodarskom subjektu, potroaima ili drutvenoj zajednici.
Iz te ranije definicije opeg pojma nelojalne utakmice moe se izvesti
zakljuak da je za postojanje djela nelojalne utakmice bilo potrebno da
su ispunjene sljedee pretpostavke: 1. da je rije o radnji koju je izvrio
gospodarski subjekt (sudionika u gospodarskom prometu); 2. da je radnja
uinjena pri obavljanju gospodarskog prometa; 3. da je radnja uinjena radi
trine utakmice; 4. da je radnja protivna dobrim poslovnim obiajima; i
5. da se tom radnjom nanosi (ili moe nanijeti) teta drugom privrednom
imbeniku, potroaima i drutvenoj zajednici.
Naa nova definicija postavlja ue kriterije, pa se trai sljedee: 1. da se
radi o radnji trgovaca; 2. da je radnja uinjena radi trinog natjecanja; te 3.
da se tom radnjom povrjeuju dobri poslovni obiaji.
Dakle, moglo bi se povrnom gramatikom analizom zakonske odredbe
naeg ZOZ-a zakljuiti kako nije vie nuno iz definicije tzv. generalne
klauzule da je to radnja koja dovodi ili moe proizvesti tetu drugom

Vidi opirnije kod Janji, M., Industrijska svojina i autorsko pravo, drugo izdanje, Beograd,
1982., str. 179. i dalje.
502

sudioniku na tritu ili iroj zajednici. Nekad se eksplicite trailo, uz ostale

uvjete, da se radi o nedoputenoj radnji kojom se nanosi ili moe nanijeti teta drugim sudionicima u gospodarskom prometu, potroaima ili drutvenoj zajednici. Smatralo se da se ovaj element djela nelojalne utakmice
stekao ne samo kad je teta nastupila, nego i u sluaju kad zbog poduzete
radnje prijeti opasnost da teta nastupi, tj. kada je u izgledu da nastupi teta,
kada postoji mogunost da doe do tete. Za postojanje ovog elementa djela
nelojalne utakmice nije bilo bitno da li je tom radnjom natjecatelj ostvario
za sebe korist (povoljniji poloaj na tritu, vei promet, vei broj klijenata
i sl.). Za ocjenu postojanja djela nelojalne utakmice ne trai se postojanje
krivnje na strani subjekta koji ini odreenu radnju kojom se vrijeaju
tua prava potenog trinog natjecanja. Naime, krivnja nije pretpostavka
odgovornosti, s obzirom da se ugroavanje interesa objektivno ocjenjuje kao
nastalo ili mogue iz aktivnosti koja je poinjena radi trinog natjecanja
pri obavljanju prometa roba i usluga. Za odgovornost je, dakle, nuno da je
subjekt znao ili morao znati za preuzetu radnju i postojanje konkurentskog
odnosa na tritu iz kojeg nastaje ili moe nastati povreda prava drugog
trinog natjecatelja.
Meutim, iako se o teti ne govori u definiciji pojma nepotenog trinog
natjecanja, s obzirom na odredbu lanka 72. ZOT-a u kojoj se govori o
postupku ostvarenja naknade tete u sudskom postupku, ipak je oito kako
je postojanje tete odnosno objektivna mogunost nanoenja tete kao
posljedice radnje nepotenog trinog natjecanja i dalje bitno pri odreivanju
da li odreena radnja trgovca potpada pod radnje nelojalne utakmice.
S obzirom na openito zakonsko odreenje, osnovni elementi djela nepotenog trrinog natjecanja moraju se raspraviti s posebnom panjom i
ralambom.
1.1. Radnja sudionika u gospodarskom prometu
Prvi je uvjet postojanja djela nepotenog trinog natjecanja taj da

je radnju koju se smatra nelojalnom poinio trgovac kao sudionik u
gospodarskom prometu. ZOT u lanku 3. odreuje da se pod pojmom
trgovca, u smislu tog zakona, smatra pravna ili fizika osoba koja obavlja
djelatnost trgovine iz lanka 2. ZOT-a. Djelatnost trgovine u smislu lanka
2. ZOT-a jest kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovakog posredovanja
na domaem i inozemnom tritu. Djelatnost trgovine moe obavljati pravna
i fizika osoba koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti.
Prema tome, radnju nepotenog trinog natjecanja moe poiniti trgovac,
pravna ili fizika osoba registrirana za obavljanje djelatnosti trgovine, odnosno kupoprodaje robe te trgovakog posredovanja na domaem i inozemnom
tritu.

Vidi za stariju sudsku praksu rjeidbe Vrhovnog privrednog suda Sl. 687/56, od 29.8.1957.,
Sl. 1117/63, od 15.11.1963., Pk. 88/65, od 17.1.1966., i Sl.1316/68, od 29.10.1968.

503
Dakle, radnje nepotenog trinog natjecanja mogu poiniti i izvoznici

i uvoznici. Izvoznik je, u smislu ZOT.a, trgovac te druga pravna ili fizika
osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu iz zemlje.
Uvoznik je, u smislu ZOT-a, trgovac te druga pravna ili fizika osoba koja
radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi robu u zemlju.
Prema tome, ZOT u lanku 70., u kojem je dana opa definicija pojma
nelojalne utakmice, navodi samo trgovce, ali u lanku 8. izjednauje s njima
i neke druge gospodarske subjekte - sudionike u prometu robe i usluga, koji
obavljaju gospodarsku djelatnost na tritu.
Naime, odredbe ZOT-a, pa tako i one o nelojalnoj utakmici, odgovarajue
se primjenjuju i na sljedee:
pravne i fizike osobe registrirane za obavljanje djelatnosti proizvodnje
koje svoje proizvode prodaju na tritu;
drutvene organizacije i udruenja graana koji radi ostvarivanja svojih
zadataka, sukladno odredbama statuta, prodaju odreenu robu;
fizike osobe, koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kad svoje
poljoprivredne proizvode prodaju na tritu;
fizike osobe koje na temelju ugovora s registriranim trgovcem, bez
zasnivanja radnog odnosa, obavljaju za trgovca trgovinu na malo odreenom
robom.
Prema ranijim stavovima sudova asti, djelo nelojalne utakmice moe
uiniti svaki sudionik u gospodarskom prometu. Utvrujui to, u odluci od
6. veljae 1975., Sud asti pri Privrednoj komori Jugoslavije zakljuio je da
djelo nelojalne utakmice u gospodarskom poslovanju s inozemstvom moe
uiniti i ona gospodarska organizacija koja nije registrirana za obavljanje
vanjskotrgovinskog poslovanja.
Sporno je u teoriji prava da li i pravne osobe javnog prava mogu biti
poinitelji djela nelojalne utakmice. Krajnje polarizirano je stajalite koje
zastupa Heinrich Hubmann, po kojem ak i drava moe poiniti djelo
nelojalne utakmice u sluaju kad se javlja u ulozi gospodarstvenika. Miljenje
se razilazi i u pogledu mogunosti da djelo nelojalne utakmice poine osobe
koje obavljaju tzv. slobodne profesije, ali je najvei broj eksperata stajalita
da se obavljanjem tih slobodnih profesija ne moe poiniti djelo nelojalne
utakmice. Rije je o ekstremnim sluajevima i o ekstremnim pogledima,
koji u naoj praksi jo uvijek nisu nali ni svoju potvrdu ni negaciju.
1.2. Radnja uinjena radi trinog natjecanja
Na ZOT nepoteno trino natjecanje vezuje za ostvarivanje trinog

natjecanja, i to samo pri obavljanju djelatnosti trgovine, odnosno kod
kupnje i prodaje robe te obavljanja trgovakog posredovanja na domicilnom
i inozemnom tritu. Oito je u ovoj zakonskoj pretpostavci za ostvarenje
Cit. prema Janji, M., op.cit., str. 180.
504

bia djela nepotenog trinog natjecanja zakonodavac potencirao cilj poduzete radnje i podruje u kojem se ona moe ispoljiti, dosljedno potujui
subjektivitet sudionika slobodne trine utakmice kako je odreen odredbom
l.3. ZOT-a.
Ipak, u postavljenim okvirima pojam radnje treba razumjeti u najirem
smislu. To su aktivnosti koje predstavljaju obavljanje gospodarske djelatnosti, posredne i neposredne, pripreme i konano realizirane, uope aktivnosti
koje su poduzete radi trinog natjecanja. Svakako, to su, u prvom redu,
zloporabe tueg poloaja, ili pogodnosti bez obzira u kojem su obujmu i
vremenu ispoljene, kao i obmane subjekata koji obavljaju gospodarsku
trgovinsku djelatnost, potroaa i ire zajednice, a zatim i sve pogodnosti
koje se ne zasnivaju na kvaliteti robe i usluga, odnosno stvarnoj reputaciji
proizvoaa ili vrioca usluga steenoj na tritu roba i usluga.
Oito da je zakonodavac propisujui ovaj uvjet u zatiti iao ire od konkurencije meu subjektima koji se pojavljuju u trinoj utakmici i obuhvatio
sve aktivnosti koje tangiraju potroae i drutvenu zajednicu. Razlog je jasan.
Prema njima se konano manifestiraju tetne posljedice takve utakmice. To
upuuje i na drugi zakljuak. Djelo nelojalne utakmice, dakle, moe uiniti
i subjekt koji na tritu roba i usluga nema konkurenta, odnosno koji ima
potpuni monopol u obavljanju neke gospodarske djelatnosti.
Ukupno promatrajui, Zakon na najiri nain sagledava aktivnosti trine utakmice i doputa da se pod pojam radnje podvedu sve aktivnosti koje
prijete ili su ve izazvale pomutnju na tritu u pogledu identiteta roba i
usluga. Postupanje u cilju konkurencije je ono kojim konkurent nastoji ostvariti utjecaj na postojei ili mogui krug kupaca. Ono se ogleda u svakoj
radnji koja je podesna da unaprijedi osobnu ili tuu djelatnost, usmjerenu
na stjecanju dobiti.
Radnje konkurencije upravljene su kako na unapreivanje osobnog
poslovanja, tako i na oteivanje konkurenata. U tome se mogu realizirati
i osobni i tui poslovni ciljevi. Odnos konkurencije postoji onda kada su
korist koju neka osoba nastoji ostvariti za sebe ili drugog, i teta koju time
pretrpi trea osoba uzajamno vezani u tom smislu da razvijanjem vlastite
djelatnosti nastupa teta za tuu.
Sudionici na tritu su u meusobnoj konkurenciji kada imaju isti krug
potroaa. No, on se ne mora podudarati u potpunosti, ali se s njihovim
poveanjem uveava i vjerojatnost o postojanju odnosa konkurencije.U
veini sluajeva su sudionici u prometu konkurenti kada pripadaju istim ili
slinim strukama. Meutim, istovjetnost ili slinost proizvoda i usluga, sama
za sebe, ne moe zasnovati konkretni odnos konkurencije. Nuno je da je u
pitanju i isti krug kupaca. Poduzetnici koji pripadaju razliitim strukama
mogu biti konkurentni im se bore za isti krug kupaca. Gospodarstvenici
razliitih struka stupaju u odnos konkurencije na osnovi konkretne radnje
drugog sudionika u prometu koja se sastoji u pozivu kupcima da prihvate
supstitucijski proizvod ili uslugu.

505
Ve se naa starija citirana sudska praksa, jo za ranijih propisa, izjasnila

u prilog tumaenju da je za postojanje djela nelojalne utakmice bitan uvjet
postojanje natjecateljskih odnosa na tritu, tj. konkurentskih odnosa izmeu
initelja djela nelojalne utakmice i drugih sudionika na tritu.
Unoenje izraza radi trinog natjecanja u definiciju pojma nepotenog
trinog natjecanja, odnosno tzv. generalne klauzule iz lanka 70. ZOTa, dalo je povoda razmiljanju nije li na zakonodavac zauzeo u ovom
pogledu ortodoksno i klasino stajalite. Po tom stajalitu smatra se kako
natjecateljski odnos izmeu osoba koja obavljaju nelojalnu utakmicu mora
postojati, bez obzira da li oni obavljaju istu gospodarsku djelatnost: Cilj
nelojalne utakmice je, po tom gleditu, da se nelojalnim (nedoputenim)
sredstvima potisne konkurent na tritu i da se time stekne odreena
poslovna prednost.
Istina, ima i sasvim drukijih tumaenja odredbe lanka 70. ZOT-a, koja
polaze od toga da se ni donoenjem tog zakona u nas nije bitno promijenilo
poimanje djela nelojalne utakmice i da je postojanje natjecateljskog odnosa
izmeu konkurenata najee preduvjet djela nelojalne utakmice, ali nije
bitan sastavni dio bia tog djela. Ovo gledite moe biti prihvatljivo i
zbog razloga to je, izmeu ostaloga, zakon predvidio meu djelima nelojalne utakmice i takva djela koja oigledno ne pretpostavljaju odnos
trinog natjecanja izmeu konkurenata, kao to je sluaj neopravdanog
neispunjavanja ili raskida ugovora s jednim trgovcem radi zakljuenja
istog ili povoljnijeg ugovora s drugim, koji predstavlja svakako nekorektan
postupak, ali ne i djelo nelojalne utakmice u klasinom smislu rijei.
Nadalje, ZOT daje pravo i drugim osobama (npr. udruenjima trgovaca,
komorama), da sudskim putem trae primjenu sankcija zbog nelojalnog
istupanja na tritu, to svakako odudara od klasinog stava prema djelima
nelojalne konkurencije.
1.3. Radnja protivna dobrim poslovnim obiajima
Kljuni element djela nepotenog trinog natjecanja odnosi se na

potivanje dobrih poslovnih obiaja.
ZOT u svojim odredbama ne govori nita o tome to se smatra dobrim poslovnim obiajem, odnosno u emu bi se sastojala povreda takvog obiaja.
Ni drugi nai propisi ne trude se objasniti ovaj pojam, koji predvia samo
to da su sudionici u obvezatnim odnosima duni da u pravnom prometu
postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima.
Pod poslovnim (trgovakim) obiajima razumijeva se komercijalna
praksa koja je u tako irokoj uporabi i primjeni da gospodarstvenici, a
Vidi Ivanjko, ., op.cit., str. 11.

Pavi, ., Povrede i naruavanje poslovnih odnosa na tritu, Raunovodstvo, revizija i
financije, br.12, 1994., str. 141.

506

posebice trgovci oekuju da e ugovorne strane postupati u skladu s tom

praksom.10 Poslovni obiaji moraju biti u skladu sa shvaanjima stanovitog
kruga, struke ili trgovine uope. A za konanu ocjenu o tome da li se radi
o dobrom ili ne poslovnom obiaju, meritorna je prije svega u konanici
odluka suda, odnosno nije mjerodavno samo shvaanje zainteresiranih
poslovnih krugova ve dolazi do korekture postojee prakse s gledita
pravne etike. Osim izraza dobri poslovni obiaji upotrebljavaju se i
termini poslovni obiaji, trgovaki obiaji, strukovni obiaji, dobri
obiaji na tritu, dobri obiaji u poslovanju i dr. Pod dobrim poslovnim
obiajima razumijevaju se odreene drutvene norme, nekodificirane ili
kodificirane (uzance), koje nisu pravno sankcionirane, ve su usvojene u
opoj svijesti jedne drutvene sredine.11
Zakon o obveznim odnosima iz 1978. (Narodne novine, br. 53/91.,
73/91., 111/93., 3/94., 107/95., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01., dalje ZOO
1978.) u l. 21. navodi da su sudionici u obveznim odnosima duni u
pravnom prometu postupati u skladu s dobrim poslovnim obiajima.12 Ali
ne daje definiciju dobrih poslovnih obiaja. Nadalje, u lanku 1107. ZOOa 1978. odreuje se primjena obiaja, i to se utvruje primarna primjena
ZOO-a ako su ope ili posebne uzance ili drugi trgovinski obiaji suprotni
dispozitivnim normama ZOO-a 1978., osim ako su ugovorne strane izriito
ugovorile primjenu obiaja.
Novi Zakon o obveznim odnosima iz 2005. (Narodne novine, br.
35/05., dalje: ZOO 2005.), sa stupanjem na snagu 1.1.2006., ipak neto
preciznije ureuje ovu problematiku. Tako u l.12. ZOO-a 2005. regulira se
da se u obveznim odnosima meu trgovcima primjenjuju trgovaki obiaji
iju su primjenu ugovorili i praksa koju su meusobno razvili. U ovim
obveznim odnosima primjenjuju se i trgovaki obiaji koje trgovci redovito
primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u njima nisu izrijekom
ili preutno iskljuili njihovu primjenu. Trgovaki obiaji i praksa koju
su trgovci meusobno razvili, za iju su primjenu ispunjene pretpostavke
iz ZOO-a 2005., primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu.
Meutim, ni ovaj novi ZOO ne sadri odreenje pojma dobrog poslovnog
(trgovakog) obiaja.13
Ipak, ove definicije koje moemo nai u pravnoj doktrini nisu opeprihvaene. U stvari, teorija je, kao i zakonodavstvo, prepustila sudskoj praksi
da odredi to se smatra dobrim poslovnim obiajima, koja je, sa svoje strane,
problem postavila tako da je prilikom rjeavanja konkretnih sluajeva ila
10
Tako Goldtajn, A., Trgovako ugovorno pravo, meunarodno i komparativno, Narodne
novine, Zagreb, 1991., str. 152.
11
Perovi, S., Obligaciono pravo I, Beograd, 1973., str. 98.
12
Vizner, B., Komentar Zakona o obveznim odnosima, knjiga I., Zagreb, 1978., str. 102.;
Cigoj, S., Obligacije, Ljubljana, 1976., str. 24.
13
Barbi, J. Primjena obiaja u hrvatskom trgovakom pravu, Godinjak 12., Aktualnosti
hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 2005.

507
za tim da u svakom pojedinom sluaju konstatira postoji li povreda dobrih

poslovnih obiaja, pa ne definira pojam naelno.
Ipak za potrebe ovog izlaganja, naslanjajui se na postojea teorijska
izlaganja ovog pojma i niza konkretnih rjeenja iz prakse, moemo
odrediti ovaj pojam dobrih poslovnih obiaja kao pravila ponaanja u
gospodarskom poslovanju koja su u skladu sa pravom i zakonom i koja
odgovaraju poslovnom moralu odreene sredine. Svjesni smo nepreciznosti
ove definicije i njenog svoenja, praktino, na moral, a poznato je da ni
pravila poslovnog morala nisu vrsta injenica i da su podlona stalnim
promjenama i shvaanjima odreene sredine.
Tako se ono to je predstavljalo pravilo ponaanja u poslovnom
prometu biveg samoupravnog gospodarskog sistema ne treba uzimati
da je akceptabilno i u uvjetima dananjeg postsocijalistikog, trinog
gospodarskog sustava. Tim se eli u stvari rei da su dobri poslovni obiaji
pravila ponaanja odreene drutvene sredine u odreenom trenutku. Ipak,
dobri poslovni obiaji moraju biti u sri obiaji, a to znai da je rije o
pravilima ponaanja koja su nastala stalnim i dugotrajnim koritenjem
u odnosima u odreenoj sredini (konkretno u odnosima izmeu trgovaca
i gospodarstvenika) i koja su se, zbog svoje stalne i dugotrajne upotrebe,
u svijesti sudionika u tim odnosima nametnula kao obvezna pravila
ponaanja.
Stoga, ako sudionik u gospodarskom prometu ne postupa sukladno
tim obiajima koji su se nametnuli kao obvezna pravila ponaanja i koji
odgovaraju moralu odreene sredine, konkretno ako se sudionik na tritu
ne ponaa po odreenim pravilima koja vladaju u odnosima izmeu trinih
natjecatelja i koja nisu u skladu s moralnim shvaanjima zajednice, ini
djelo nepotenog trinog natjecanja. Jasno, pod uvjetom da su ispunjeni i
drugi zakonom predvieni uvjeti.14
Dobri poslovni obiaji dobivaju potvrdu i ustanovljavaju se kroz praksu
sudova. Ali, o tome na koji nain e sudovi ocjenjivati da li je odreeno
ponaanje u suglasnosti s dobrim poslovnim obiajima ili nije, postoji
dilema izmeu empirijskog i etikog naela.
Po empirijskom naelu sud koji je duan izjasniti se o postojanju
odreenog dobrog poslovnog obiaja duan je uzeti u obzir svijest i
praksu koja o tome postoji u odreenim poslovnim krugovima i da se u
svakom konkretnom sluaju obrati tim poslovnim krugovima za miljenje
(komorama, udruenjima, savezima, zajednicama i sl.). Po etikom naelu
mjerodavno je shvaanje itave drutvene zajednice, a ne samo odreenih
gospodarskih krugova, pa je sud pozvan da sam autoritativno ocjeni da
li je rije o povredi dobrih poslovnih obiaja. Etiko naelo prevladava
u usporednom pravu. I u naoj teoriji zastupljeno je stajalite da u naim
drutveno-ekonomskim odnosima ima mjesta primjeni samo etikom naelu,
14
Cf. Gorenc, V. (ur.) et al., Rjenik trgovakog prava, Masmedia, Zagreb, 1997., str. 337.
508

sa ime se i mi slaemo, a to potvruje i praksa naih sudova, iako ima i

suprotnih gledita, koja daju prevagu empirijskom naelu, pa i takvih po
kojima ta dva naela, empirijsko i etiko, treba kombinirati.15
Ipak ne mogu se zanemariti i neki etiki postulati utvreni i kodificirani
od strane odreenih poslovnih krugova ili gospodarskih asocijacija. Tako e
naela sadrana u Kodeksu etike u poslovanju Hrvatske gospodarske komore
biti od znaenja za utvrivanje djela koja su protivna dobrim poslovnim
obiajima.16 Ovaj Kodeks donesen je, izmeu ostalog, i s namjerom da
potie razvijanje kvalitetnih odnosa i lojalne konkurencije izmeu poslovnih
partnera i s poslovnom sredinom u kojoj poslovni subjekti djeluju. Ovim
Kodeksom utvruju se osnovne smjernice etikog ponaanja poslovnih
subjekata u okviru hrvatskoga gospodarstva. Potpisnici Kodeksa, na koje
e se Kodeks i primjenjivati, prihvaaju obvezu djelovanja u skladu s
naelima odgovornosti, istinitosti, uinkovitosti, transparentnosti, kvalitete,
postupanja u dobroj vjeri i potovanja dobrih poslovnih obiaja prema
poslovnim partnerima, poslovnom i drutvenom okruenju, i vlastitim
zaposlenicima.
Posebno je vano apostrofirati odredbu l. 5. Kodeksa po kojoj e se
potpisnici Kodeksa pridravati dobrih poslovnih obiaja u domaim i
meunarodnim okvirima, koji su izgraeni na dobroj vjeri, korektnim
odnosima, lojalnosti i tonosti.
Prema l. 8. st. 2. Kodeksa svjesno davanje lanih podataka s ciljem
dovoenja poslovnog partnera ili javnosti u zabludu nije doputeno.
Poslovanje ne smije zloupotrebljavati povjerenje korisnika potroaa,
poslovnih partnera ili drugih sudionika nekog poslovnog odnosa ili
iskoritavati njihov nedostatak iskustva, znanja ili njihovu dobru vjeru.
Etika u poslovanju zahtijeva potivanje naela o slobodnoj i fer konkurenciji
i postupanje na jednak nain svih sudionika u poslovnom ivotu. Dakle,
Hrvatska gospodarska komora ovim je Kodeksom nastojala utjecati na razvijanje etikih poslovnih odnosa i lojalnih trinih konkurentskih odnosa.
Oito da korektnost i razumnost postupanja na tritu nije jednostavna
za utvrivanje s obzirom kako ni oekivano postupanje nije istovjetno.
Meutim, u okviru opih postavki o odreenju pojma dobrih poslovnih
obiaja kao pravnih standarda i indikativno datih radnji koje se smatraju
djelom nelojalne utakmice u lanku 71. ZOT-a, sa sigurnou se svaka
aktivnost pravnih subjekata na tritu moe ocijeniti protivi li se ona dobrim
poslovnim obiajima, te je li se njome izvrava djelo nelojalne utakmice.17
15
Goldtajn, A., Pravni reim konkurencije, monopola i oligopola, Anali Pravnog fakulteta
u Beogradu, 1961., br.1., str.15.
16
Kodeks je objavljen u Narodnim novinama , br. 71/05.
17
Markovi, S. M., Pravo intelektualne svojine, Slubeni glasnik, Beograd, 2000., str.
267 -269.

509
2. Hrvatsko pravo trgovine i prikaz komparativnih rjeanja

Pojam nepotenog trinog natjecanja (nelojalne utakmice) kod nas sada
odreuje Zakon o trgovini (Narodne novine,br. 11/96., 101/98., 30/99.,
75/99., 76/99., 62/01., 109/01., 103/03. i 170/03., dalje: ZOT) metodom
generalne klauzule koja je sadrana u lanku 2., utvrenjem elemenata koji
se tiu sadraja radnje u kojoj je djelo izvreno, njenim odnosom prema
drutvenim normama i njenog tetnog, odnosno mogue tetnog djelovanja.
Pod nepotenim trinim natjecanjem podrazumijevaju se radnje trgovca
kojima se radi trinog natjecanja povreuju dobri poslovni obiaji. Kao
takvo nepoteno trino natjecanje je ex lege zabranjeno.18
Iz ovoga proizlazi da se nepotenim trinim natjecanjem ima smatrati
svaka radnja pravnog subjekta koja je :
a) izvrena radi trinog natjecanja;
b) protivna dobrim poslovnim obiajima;
c) s obzirom na povredu dobrih poslovnih obiaja tetna ili potencijalno
tetna u odnosu na druge subjekte.19
U Zakonu o trgovini, iako se egzemplifikativno nabrajaju odreene radnje
koje mogu predstavljati djelo nepotenog trinog natjecanja, nema blieg
injeninog obiljeja ovih uvjeta. Kao injenina pitanja stvar su konkretne
ocjene. Meutim, svojim znaenjem nameu potrebu da se potenciraju neka
od tih obiljeja koja se mogu utvrditi na osnovi sadraja zakonske odredbe.
Pri odreivanju pojma nelojalne utakmice na zakonodavac primijenio je
metodu generalne klauzule i egzeplifikativnog navoenja.
Tako se nepotenim trinim natjecanjem podrazumijeva osobito:
reklamiranje, oglaavanje ili ponuda robe ili usluga navoenjem
podataka ili upotrebom izraza kojima se iskoritava ugled drugog trgovca,
njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca;
reklamiranje, oglaavanje ili ponuda robe ili usluga kojima se vrijea
ili omalovaava drugog trgovca na nacionalnoj, rasnoj, politikoj ili vjerskoj
osnovi;
davanje podataka o drugom trgovcu ako ti podaci tete ili mogu nanijeti
tetu ugledu i poslovanju drugog trgovca;
prodaja robe s oznakama ili podacima koji stvaraju ili bi mogli stvoriti
zbrku glede izvora, naina proizvodnje, koliine, kakvoe ili drugih osobina
robe;
prikrivanje greaka (mana) robe ili usluga ili kakvo drugo zavoenje
potroaa;
radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, izmeu drugih
trgovaca ili koje sprjeavaju ili oteavaju poslovne odnose drugih trgovaca;
Vidi l. 70. ZOT-a. Tako i l.5. Smjernice EU.
Za ranija rjeenja vidi kod Pavi, ., Povrede i naruavanje poslovnih odnosa na tritu,
RRIF, br.12/94, str. 137.
18
19
510

neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora s pojedinim trgovcem da bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcima;
ugovaranje izvoza robe i usluga po nioj cijeni, ako je drugi trgovac
ve ugovorio izvoz takve robe i usluge po vioj cijeni ime se nanosi teta
tom trgovcu;
neopravdana uporaba imena, firme, marke ili koje druge oznake drugog
trgovca;
davanje ili obeanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom djelatniku ili osobi koja radi za drugog trgovca, da bi se davatelju omoguila pogodnost na tetu drugog trgovca ili potroaa;
neovlatena uporaba usluga trgovakog putnika, trgovakog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca;
pridobivanje kupaca robe ili koritenje usluga s davanjem ili obeavanjem nagrada ili koje druge imovinske koristi ili pogodnosti koje po
vrijednosti znatno premauju uobiajene vrijednosti robe ili usluga;
protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili bespravno
iskoritavanje povjerene poslovne tajne drugog trgovca.20
Meutim, uz ove radnje mogu se u svakodnevnim trinim uvjetima
pojaviti i druge radnje koje nisu izriito predviene u zakonu, ali ispunjavaju
uvjete sukladno generalnoj klauzuli, odnosno mogu se sukladno kriterijima
koji su predvieni u toj klauzuli okvalificirati kao djela nepotenog trinog
natjecanja, te se na njih primjenjuju sva pravila kao i za zakonom nabrojena
djela.
Za razliku od naeg zakonodavstva, komparativna rjeenja razliita su
i s obzirom na diferentne pristupe nisu dovoljno upuujua kao uzor za
promjene u naem zakonodavstvu. Dakle, prije svega preporuujemo rjeenja
iz europskog prava, dok usporednopravna rjeenja mogu biti odreeni
putokaz kod izbora temeljnog pristupa u legislativnom uobliavanju ove
problematike. Sukladno odredbi l. 10bis st. 1. Parike konvencije za
zatitu industrijskog vlasnitva, zemlje lanice Parike unije mogle su
osigurati efektivnu zatitu protiv nepotenog trinog natjecanja. Iako one
nisu obvezne donijeti posebno zakonodavstvo, ipak moraju predvidjeti,
makar na temeljima pozitivnih opih propisa, uinkovite modalitete zatite
protiv svih radnji koje su u suprotnosti s potenom poslovnom praksom, a
posebice protiv prakse referirane u l. 10bis st. 3. Parike konvencije. U
implementaciji ovih konvencijskih obveza tri pristupa mogu se detektirati
unutar postojeih rjeenja pojedinih zemalja lanica.
Tako su odreene zemlje lanice Parike unije usvojile posebne propise21,
20
Vidi l. 71. ZOT-a. Ova sistematika nije usklaena sa potencijalnim radnjama nelojalne
utakmice prema odredbama europske Smjernice, gdje su posebno navedene one radnje koje
dovode u zabludu te one radnje trgovake prakse koje su agresivne i kao takove zabranjene.
Vidi l. 6.-9. Smjernice EU.
21
Npr. Austrija, Belgija, Danska, Finska, Njemaka, Japan, Luksemburg, Peru, Republika
Koreja, panjolska, vedska i vicarska.

511
odnosno posebnu zatitu unutar irih propisa22, koji se ponegdje kombiniraju

sa zatitom iz opih zakona kao to su civilni kodeksi, a koja se odnosi
na zatitu protiv nepotenog trinog natjecanja. Ovi propisi predviaju
graanskopravne ili kaznene sankcije i sadre iru openitu zatitu, u
skladu s odredbom l. 10bis st. 2. Parike konvencije koja je podrana
detaljiziranom zatitom u svezi s posebnim formama nepotene trgovake
prakse, a koju slijede i posebne mjere graanskopravne i kaznenopravne
zatite. Iako mnoge zemlje imaju takoer i srodno zakonodavstvo koje
sadri radnje koje se odnose na odreene proizvode (hrana, lijekovi i dr.),
medije (televizija) ili marketinku praksu (nagradne igre, bonusi), zakoni
protiv nepotenog trinog natjecanja ostaju glavni temelj i pravni izvor
zatite.
U grupi drava lanica Parike unije sa poznatom graanskopravnom
tradicijom23, koje slijede postignua koja se baziraju na poslovnom ponaanju
potenog gospodarstvenika, obino se zatita protiv nepotenog trinog
natjecanja moe pronai unutar propisa koji reguliraju opu odgovornost za
tetu. U dravama koje slijede common law tradiciju,24 mjere tzv. passing
off zatite i radi sprjeavanja curenja poslovne tajne, koje razvijaju
sudovi kroz svoju bogatu praksu i rjeidbe, ostaje glavni izvor za zatitu
trinih natjecatelja. Radi zatite potroaa zemlje iz ove grupe podredno
imaju i niz propisa koji ureuju posebne sluajeve nedoputenog trinog
ponaanja, kao to je zavaravajue oglaavanje, lutrije, utvrivanje cijena,
nagradne igre, dividende i sl. Ovi propisi nezavisni su od zatite natjecatelja
prema graanskopravnim propisima ili common law naelima.
Veina zemalja lanica Parike unije predviaju kombinirani pristup
u zatiti od nepotenog trinog natjecanja, i to opih graanskopravnih
naela, odnosno propisa, sudske prakse (case law) i posebnog zakonodavstva
na ovom podruju. U dravama s federativnim ureenjem nailazimo na jo
izraeniju kombinatoriku razliitih formi zatite izmeu federalne legislative
i zakonodavstva federalnih jedinica.25
3. Radnje nepotenog trinog natjecanja
Ovdje emo se osvrnuti na neke od zakonom odreenih radnji koje se
imaju smatrati djelima nepotenog trinog natjecanja, a posebice na one
koje potpadaju u sustav cjelovite zatite prava intelektualnog vlasnitva.
22
Npr. Bolivija, Brazil, Bugarska, Kanada, Kolumbija, Maarska, Meksiko, Rumunjska i
Venecuela.
23
Npr. Francuska, Italija i Nizozemska.
24
Npr. Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije.
25
Npr. SAD.
512

3.1. Nelojana (nesitinita, lana) reklama
Djelo nelojalne (neistinite, lane) reklame predvieno je u lanku 71.

st.1. to.1. i 2. ZOT-a.
Bit ovog djela ini, pored onih opih elemenata navedenih u citiranoj
opoj generalnoj klauzuli, i to da se ono ini reklamiranjem oglaavanjem
ili ponudom robe ili usluga, i to navoenjem podataka ili uporabom izraza
s kojima se iskoritava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga
te proizvoda drugog trgovca, odnosno kojima se vrijea ili omalovaava
drugog trgovca na nacionalnoj, rasnoj, politikoj ili vjerskoj osnovi.
Ovim radnjama stvara se zabuna na tritu, kao i to da se time odreeni
trini subjekt (sudionik u gospodarskom prometu) dovodi ili moe dovesti
u povoljniji poloaj na tritu.
Za lake razumijevanje ovog djela nelojalne utakmice nuno je odrediti
pojam reklame. Gospodarska reklama moe se odrediti kao upoznavanje
potroaa preko plaenog sredstva masovnog komuniciranja s robom ili
uslugama oglaivaa, a u cilju njihove prodaje.26 Oglaavanje podrazumijeva
svaku djelatnost koja vizualnim, akustinim i kombiniranim porukama
informira potroaa o odreenim proizvodima ili uslugama i utjee na njih
da slobodno izaberu i kupe te proizvode ili koriste te usluge. Marketinko
odreenje pojma je neto drukije i govori se obino o znanosti zarobljavanja
ovjekove inteligencije na dovoljno dugo vremena da uzmognete od nje
dobiti novac.27 Europski komitet za zatitu okolia, javno zdravstvo i zatitu
potroaa definirao je u svom izvjeu reklamu, odnosno oglaavanje
kao proces uvjeravanja odnosno nagovaranja, koristei plaene medije, u
kojemu su kupci roba, ideja i usluga kupljeni. Primarni cilj je uvjeravanje
potroaa da prihvate reklamirane proizvode ili usluge ili njihov poseban
brand. Reklama je tako komercijalna poruka oblikovana da djeluje na
potroako ponaanje.28 Danas je reklamiranje puno vie od obinog
oglasa, bilo novinskog ili televizijskog, ono ukljuuje stvaranje identiteta
marke, ambalairanje, glasnogovornike po mogunosti slavne (celebrities),
sponzorstva, publicitet, usluivanje potroaa, nain postupanja sa zaposlenicima i dr. Stoga je nuno ovom proirenju definicije reklamiranja s
marketinkog aspekta pridodati adekvatan odgovor u propisima o nepotenom trinom natjecanju kako bi se odgovorilo suvremenom i otklonilo
nedoputena ponaanja na ovom podruju.
26
Usp. Grzybczyk, K., Prawo reklamy, Zakamycze, Krakow, 2004., str. 15.; Besarovi, V.,
Pravo industrijske svojine i autorsko pravo, NIO Poslovna politika, Beograd, 1984., str. 158.;
Janji, M., Gospodarska reklama i pravo, Beograd, 1980., str. 40.; Zlatovi, D., Pravni aspekti
oglaavanja, Godinjak 10. Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator,
Zagreb, 2003., str. 573.- 614.
27
Cit. Kotler, Ph., Marketinka znanja od A do Z, Bonoza Press, Zagreb, 2004., str. 117.
28
Cit. Isaac, B., Brand Protection Matters, Sweet & Maxwell, London, 2000., str. 173.

513
Lane (neistinite, prijevarne) poruke uinjene su prilikom ekonomske

propagande, a sredstvo upotrijebljeno u tom cilju nije bitno. Drugim
rijeima, irelevantno je da li se prijevarna reklama ostvaruje putem radija,
televizije, tiska, letaka, oglasnih panoa, knjievnih oglasa i slino. Osim
toga, da bi bila rije o lanoj reklami, potrebno je da je prijevarna (lana)
poruka upuena javnosti, tj. irem krugu osoba; inae je rije o kaznenom
djelu prijevare.
Reklamna poruka, kao to je reeno, treba biti takve prirode da izaziva
ili da moe izazvati zabunu (pomutnju) u robnom prometu, odnosno na
tritu. Lane poruke mogu biti takve prirode da stvore pogrenu predstavu
kod potroaa o proizvoau (davatelju usluga) ili o ponuenoj robi
(uslugama). Prilikom revizije Parike konvencije u Lisabonu iz 1958., pod
utjecajem zemalja koje su u zatiti od nelojalne utakmice vidjele ne samo
individualnu zatitu konkurenata, ve i izraenu socijalnu funkciju, u tekst
lanka 10 bis, stav 3, toka 3. Parike konvencije unesena je dopuna koja
se odnosi na lanu reklamu, po kojoj treba zabraniti oznake i navode ija
uporaba u trgovini moe dovesti javnost u zabludu u pogledu podrijetla,
naina proizvodnje, pogodnostima za upotrebu i koliini robe.
Povoljniji poloaj na tritu moe se stvoriti privlaenjem klijenata,
veom prodajom robe, postizanjem vee cijene i sl. Za postojanje djela
nelojalne reklame nije nuno da je povoljniji poloaj na tritu ve postignut,
dovoljno je da do povoljnijeg poloaja moe doi.
Nepoteno trino natjecanje je, izmeu ostaloga, i neovlatena upotreba
imena odnosno tvrtke ili druge oznake drugog trgovca, kao i reklamiranje u
kojem se iskoritava ime, odnosno naziv drugog trgovca.29
U praksi nelojalna reklama moe se ogledati u vidu: servilnog oponaanja
tue gospodarske reklame, prijevarne reklame, superlativne reklame, usporedne reklame, usporedbe sustava, te robnih testova.
29
S pravom prvostupanjski sud daje zatitu tuitelju, istiui da su tuenici poinili djelo
nelojalne utakmice time to su se koristili nazivom tuiteljeve tiskovine i time su poinili
pomutnju na tritu, a i reklamirali su se na nain protivan dobrim poslovnim obiajima. I prema
Zakonu o trgovini (Narodne novine br. 11/96.) nepoteno trino natjecanje je neopravdana
upotreba imena, odnosno firme ili druge oznake drugog trgovca, kao i reklamiranje kojim se
iskoritava ime, odnosno naziv drugog trgovca. Upravo zbog koritenja istog imena Oglasnik
u javnosti se oglaavanje provodilo kao plavi i zeleni oglasnik, jer su nestale za oglaavanje
razlike koje su inae karakteristine za ig i zatitu iga. Samo oglaavanje na tritu pod istim
nazivom Oglasnik uistinu je kako se i navodi u obrazloenju prvostupanjske presude stvaralo
pomutnju, radi ega je trebalo koristiti u reklamiranju i rasparavanju dodatne elemente kako
bi se pokuala napraviti razlika izmeu oglasnika koji je izdavao tuitelj i oglasnika koji su
izdavali tuenici. Kako su uistinu tuenici izdavali i raspaavali tiskovinu Oglasnik, to je kako
tuitelj i navodi u odgovoru na albu, nebitno da li to u ovom momentu ine i da li e i kada
nastaviti sa tim izdavanjem. Tuitelj je traio tu zabranu i osnovano je istu prvostupanjski sud
pruio po osnovi nelojalne utakmice. Valjalo je stoga odbiti albu tuenika i temeljem odredbe
l. 368. Zakona o parninom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92. i 112/99.) potvrditi
prvostupanjsku presudu u to. 1. izreke. VTS RH, P-5123/99, od 7.11.2000., Zbornik VTS,
br. 9., odl.215.
514

a) Servilno oponaanje tue reklame
Servilno oponaanje tue reklame obavlja se, u nedostatku osobnih reklamnih ideja, ropskim (servilnim, potpunim) imitiranjem tuih reklamnih
poruka ili tueg naina reklamiranja i predstavlja oblik tzv. parazitske
konkurencije. Moe se ogledati i u servilnom oponaanju prodaje, araniranja izloga, opreme robe i pakovanja, specifinog naina saobraanja sa
klijentelom i sl.
b) Lana reklama (propaganda)
Razumljivo je da e previe skromno sroena i previe objektivizirana

reklamna poruka teko moe privui potencijalne kupce odnosno korisnike.
Stoga je oekivati izvjesnu mjeru pretjerivanja u reklamnim porukama,
ali uz potivanje odreenih ustaljenih i prihvaenih standarda koje nalae
profesionalna etika i drutveni interes za tonim obavjetavanjem javnosti.
Taj cilj se postie time to reklama ni u kojem sluaju ne moe biti takva
da izazove zabunu na tritu.30 Da li se u konkretnom sluaju radi o
prihvatljivoj mjeri pretjerivanja u reklamnoj poruci, ili poruci koja stvara
svojim lanim navodima pomutnju na tritu ili je moe stvoriti, odluuje u
svakom konkretnom predmetu nadleni sud.
Prema stavovima sudske prakse tako se ovim djelima smatrala prodaja
pilia za tov, iako ti pilii po svojoj kvaliteti nisu za tov, pa ak i u sluaju
kada trgovac nije znao o kakvoj se vrsti pilia radi; stavljanje u promet
satova proizvedenih u Italiji i uvezenih iz Italije koji su prilikom prodaje
nueni i prodavani kao vicarski satovi, odnosno satovi vicarskog porijekla;
distribucija i poklanjanje kalendara u cilju reklamiranja svojih proizvoda
fotokopijama druge gospodarske organizacije s istim predmetom poslovanja
koje su takoer objavljene u cilju reklamiranja iste vrste proizvoda (konfekcije) i dr.31
c) Superlativna reklama
Superlativna reklama je ona vrsta reklamne poruke koja je sastavljena

tako da njezin sadraj jasno ukazuje na superiorniji poloaj sudionika u
gospodarskom prometu koji reklamnu poruku upuuje u odnosu na njegove
konkurente, kao i na veu vrijednost, bolju kvalitetu i nadmo reklamiranih
proizvoda ili usluga u odnosu na konkurentsku robu ili usluge.
Ta pozicija redovito se u reklamnim porukama oituje u koritenju pridjeva u superlativu, od kuda i naziv superlativna reklama. Cilj superlativne
reklame je da se kod potroaa izazove dojam da je poloaj sudionika u
gospodarskom prometu koji upuuje reklamnu poruku osamljen na vrhu
30
186.
31
Cit. Janji, M., Industrijska svojina i autorsko pravo, drugo izdanje, Beograd, 1982., str.
Cf. Ibid., str.187.

515
(najbolji hotel, najitaniji asopis, najvee kazalite i sl.), odnosno da je

njegova roba (ili usluge) najbolje kvalitete ili da je iskljuivo njegova
roba vrhunske kvalitete (najbolje vino, najuinkovitije sredstvo za ienje
posua, vodei, jedini, pravi, itd.).
Temeljno polazite kod ocjene potpada li odreena reklama pod
zabranjenu kategoriju superlativnih reklama jest u tome radi li se ili ne o
lanom reklami, odnosno sadri li ista reklama istinite ili lane navode.
d) Usporedna (komparativna) reklama
Usporedna reklama moe se pojaviti u dvije podvarijante: kritizirajua

reklama i naslanjajua reklama.
Kritizirajua reklama ogleda se u usporedbi koje rade sami trgovci
izmeu vlastitog i konkurentnog trgovakog drutva ili izmeu vlastite robe
(usluga) i konkurentne robe (usluga), na tetu konkurentnih. U usporednom
pravu kritizirajua reklama smatra se nedoputenim oblikom reklamiranja,
bez obzira na tonost navedenih podataka u reklamnoj poruci i bez obzira na
to da li sama ta poruka sadri i odgovarajui zakljuak na tetu konkurenata
ili se zakljuak preputa potroaima.
Naslanjujua (parazitska) reklama sastoji se takoer u usporedbi vlastitog
trgovakog drutva ili vlastite robe (usluga) s konkurentskim, ali ne u cilju
donoenja zakljuka na tetu konkurenta (ili konkurenata), nego u smislu
utvrenja da su vlastito poduzee ili roba (usluge) isto tako dobri kao i
renomirano konkurentno poduzea ili roba (usluge). Cilj takve reklame je
da potroai dobiju dojam da su reklamirani trgovac ili roba (usluge) bar
isto toliko dobri kao i konkurenti koji su osvojili trite, te da potroai
zakljue kako je rije o iznimno povoljnoj ponudi.
e) Uporedba sustava
Uporedba sustava postoji kada se uporeuju prednosti i slabosti

odgovarajueg naina poslovanja, tehnike proizvodnje, rada i slino. Takvo
usporeivanje smatra se u usporedno-pravnoj teoriji i praksi doputena pod
uvjetom objektivnosti, tj. ako nije u pitanju odreena tvrtka, trgovako
drutvo, proizvoa.
Primjerice, ako bi bila rije o uporeivanju sustava prednjeg ili stranjeg
pogona kod automobila, nema govora o djelu nepotenog trinog ponaanja.
Meutim, sasvim je druga situacija ako se uporeuju sustavi s obzirom na
tono odreenog proizvoaa. Takav sluaj nalazimo u francuskoj sudskoj
praksi, u kojem je sud zauzeo stajalite da se nelojalno ponaala tvrtka
Citroen kada je u reklamnim porukama usporeivala novi stranji pogon
svojih automobila s prednjim pogonom drugih proizvoaa automobila,
doavi do zakljuka da je stranji pogon neusporedivo bolji.32
32
Ibid., str. 189.
516

f) Robni testovi
Robni testovi predstavljaju svojevrsno usporeivanje roba i usluga dvaju

ili vie proizvoaa, odnosno davatelja usluga, s dosta slinosti s usporednom reklamom.
S pojavom sve veeg broja robnih testova osjetila se potreba stvaranja
posebnih pravila koja e se primjenjivati na ovu specifinu vrstu gospodarske
propagande, a naroito poslije pojave specijaliziranih institucija za testiranje
robe, osnovanih u cilju zatite potroaa, iji su robni testovi stekli u
javnosti veliku privlanost i postali znaajan oblik posredne ekonomske
propagande.Zauzima se stav da su objektivni i struno izvreni i analizirani
robni testovi doputeni i njihovo objavljivanje ne predstavlja djelo nelojalne
reklame ako su rezultati testa vjerno prikazani i ako se njima tei cilju da
se potroai objektivno informiraju o odreenim okolnostima i injenicama,
pod uvjetom da su u cijelosti objavljeni i javno dostupni.
3.2. Ocrnjivanje
Ocrnjivanje, kao djelo nelojalne utakmice, esta je pojava u trinim

odnosima. Bit ovog djela sastoji se, sukladno odredbi l. 71. st. 1. to. 3.
ZOT-a, u davanju podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci tete ili mogu
nanijeti tetu ugledu i poslovanju drugog trgovca.
Ovo djelo nelojalne utakmice predvia i odredba lanka 10 bis, stavak
3., toka 2. Parike konvencije za zatitu industrijskog vlasnitva, i to kao
lane podatke, pri obavljanju trgovine, koji su takve prirode da diskreditiraju
trgovako drutvo, proizvode ili industrijsku odnosno trgovaku djelatnost
nekog konkurenta.
Ne trai se vie da se radi o podacima koji moraju biti neistiniti. Naime,
ovdje je prihvaeno stajalite kako ugledu i poslovanju trgovaca mogu tetiti
ne samo neistinite tvrdnje i navodi. Nain iznoenja ili prenoenja tvrdnji i
podataka takoer nije odluujui za postojanje ovog djela, pa se ono moe
poiniti ne samo javnim priopavanjem ili iznoenjem tvrdnji i podataka,
ve i povjerljivim priopavanjem partnerima i potroaima, i to neposredno
ili preko drugih osoba.
Unato nekim slinostima, izmeu kritizirajue reklame i ocrnjivanja
postoji bitna razlika, koja se ogleda u tome to se kod ocrnjivanja ne vri
nikakvo usporeivanje izmeu vlastitog trgovakog drutva, robe ili usluga
s konkurentnim da bi se iz toga izvukao odgovarajui zakljuak tetan
po konkurenta, kao to je to sluaj kod kritizirajue reklame, nego se
jednostavno iznose tvrdnje ili podaci koji mogu biti tetni po konkurenta.33
33
Nije prijeporno da je tuenik tiskao i podijelio reklamne listie, sadraj kojih nije
primjeren dobrim poslovnim obiajima, iz razloga to spominje firmu tuitelja, usporeuje
cijene usluga tuitelja sa svojom cijenom i iznosi pojedinosti iz poslovnog ugovora. Prema

517
3.3. Stavljanje u promet robe s oznakama koje mogu stvoriti zbrku
Bit ovog djela nelojalne utakmice dana je u lanku 71. st. 1. to. 4.
ZOT-a u kojem se definira kao prodaja robe s oznakama ili podacima
koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zbrku glede izvora, naina proizvodnje,
koliine, kakvoe ili drugih osobina robe.
Dakle, za postojanje ovog djela nelojalne utakmice bitno je da je rije
o robi oznaenoj oznakama koje mogu stvoriti pomutnju na tritu i da je
ta roba tako oznaena stavljena u promet. Primjera radi, navode se osobine robe zbog kojih pomutnja moe nastati, kao to su izvori, odnosno
podrijetlo, nain proizvodnje, koliina i kvaliteta, ali to mogu biti i druge
osobine robe, kao i okolnosti koje utjeu ili mogu utjecati na poslovanje. Pri
oblikovanju konane ocjene suda o postojanju ili mogunostima izazivanja
zbrke na tritu meritorno je poimanje prosjenog potroaa.
3.4. Prikrivanje mana robe
Prema lanku 71. st. 1. to. 5. ZOT-a djelo nelojalne utakmice predstavlja
i prikrivanje greaka (mana) robe ili kakvo drugo zavoenje potroaa.
Kod postojanja ovog djela odluujue je da se mane robe svjesno prikrivaju ili da se na drugi nain kupci dovode u zabludu u vidu odgovarajuih
osobina robe ili u vidu okolnosti koje mogu utjecati na poslovanje, s tim da
nije rije o stavljanju oznaka ili podataka na robu koji stvaraju ili mogu
stvoriti zabunu u gospodarskom prometu.34
listiu koji je priloen, proizlazi da izmeu ostalog sadri tekst naknada upravitelju za
upravljanje zgradom iznosi samo 5% mjeseno od sredstava zajednike priuve (biva etana
zgrada). To je upola manje od cijene koju je odredio S d.d. za iste poslove (10%).
Prema odredbi l. 57. Zakona o trgovini, pod nepotenim trinim natjecanjem podrazumijevaju se radnje trgovca kojima se radi trinog natjecanja povrjeuju trinim natjecanjem
podrazumijeva se osobito reklamiranje, oglaavanje ili ponuda robe ili usluga navoenjem
podataka ili upotrebom izraza s kojima se iskoritava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda
ili usluga, odnosno davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci tete ili mogu nanijeti
tetu ugledu ili poslovanju drugog trgovca. Prema tome, za ocjenu o nepotenom trinom
natjecanju, nije uvjet samo da je postojala teta, nego i da je mogla nastati teta, to je bez
dvojbe uinjeno navedenim oglasom tuenika. Stoga i ukoliko nije teta nastala, potrebno je
da se usvoji dio tubenog zahtjeva kojim tuitelj zahtijeva da se na prikladan nain u javnom
glasilu Varadinske vijesti objavi ispravak oglasa tuenika tiskanog u reklamnom listiu. U
tome smislu titi se i tvrtka i po odredbama l. 31. Zakona o trgovakim drutvima. Stoga je
preinaena prvostupanjska presuda u tome dijelu, pa je odlueno da se usvoji tubeni zahtjev i
naloi tueniku, da na prikladan nain u javnom glasilu Varadinske vijesti objavi ispravak
tiskanog oglasa u reklamnom listiu, pa je temeljem odredbe l. 373. to. 4. ZPP-a i odlueno
kao u izreci prvostupanjske presude. VTS RH, P-3073/97, od 11.11.1997., Zbornik VTS, br.
9, odl. 216.
34
Oito je u konkretnom sluaju, da je tuiteljica opravdano izgubila povjerenje u
tuenikov kredibilitet s obzirom da je u oglas uvrstio fotografije dviju razliitih osoba prenijetih
iz druge revije predstavivi ih pri tome kao jednu osobu gu S.R. iz Krka. Konkretna radnja
518

U ovu kategoriju djela nelojalne utakmice mogli bi biti uvrteni sluajevi

prikrivanja datuma proizvodnje robe, posebno kada datum proizvodnje
bitno utjee na kvalitetu proizvoda ili prikrivanje od kupaca injenice da se
tkanina prilikom pranja skuplja, ili prikrivanje okolnosti da se radi o robi s
pogrekom itd.
3.5. Stvaranje zbrke na tritu neovlatenom uporabom tuih vanjskih oznaka
Kao ovo djelo nelojalne utakmice, sukladno odredbi l. 71. st.1. to.
9. ZOT-a, smatra se neopravdana uporaba imena, firme, marke ili koje
druge oznake drugog . Dakle, da bi ovo djelo egzistiralo, mora biti rije o
neovlatenoj neopravdanoj uporabi tuih vanjskih oznaka. A fortiori, ako se
ove oznake ovlateno rabe, neovisno to mogu izazvati odreene reakcije na
tritu, prije svega pomutnju kod potroaa, nee biti rijei o djelu nelojalne
utakmice.
Za ovo djelo nelojalne utakmice vano je to da se neovlatenim
koritenjem tuih vanjskih oznaka stvara zbrka u pogledu identiteta robe
(koja se eli predstaviti kao roba drugog poznatijeg proizvoaa) ili u
pogledu identiteta samog sudionika na tritu (koji se eli predstaviti
kao neki drugi poznatiji sudionik na tritu) i to se time stvara zbrka na
tritu.
Pomutnja na tritu neovlatenim koritenjem tuih obiljeja moe biti
izazvana na vie naina: nedozvoljenim koritenjem tueg imena ili tvrtke,
nedozvoljenim koritenjem tueg robnog ili uslunog iga, neovlatenim
koritenjem znaka kvalitete, nedozvoljenim koritenjem oznake podrijetla
proizvoda i nedozvoljenim koritenjem tuih zakonom nezatienih
oznaka.
a) Nedozvoljeno koritenje tueg naziva ili tvrtke
Osim opih propisa o trgovakim drutvima i drugim pravnim osobama

koje imaju tvrtku (firmu), tvrtka se moe tititi i u sklopu propisa koji
reguliraju zatitu od nepotenog trinog natjecanja.35
tuenika moe se podvesti pod odredbu l. 3l. to. 4 Zakona o trgovini (Narodne novine br.
53/91., 77/92., 26/93.) kojom odredbom su primjerice navedeni sluajevi to se razumijeva
osobito nelojalnom konkurencijom, pa je tako predvieno i prikrivanje mana robe ili navoenje
na drugi nain kupca u zabludu. Tuiteljica kao kupac bila je dovedena u zabludu, da povjeruje
da se radi o svojstvima tuenikovih proizvoda, kojima se moe postii efikasno mravljenje u
roku od mjesec dana koritenjem preparata, to tuenik u svom oglasu dokazuje fotografijama
izvjesne gospoe S.R. prije i poslije koritenja preparata V., iako iz dokumentacije spisa
proizlazi da se radi o fotografijama koje je tuenik prenio iz revije Gioia i to dvaju razliitih
osoba, dakle, ak se i ne radi o jednoj osobi koja bi promijenila izgled nakon provedene terapije.
Na opisani nain tuiteljici je nastala teta time to je platila cijenu tuenikovog proizvoda, pa
je tuiteljica temeljem odredbe l. 40 cit. Zakona osnovano kao potroa traila i imovinskopravnu zatitu. VTS RH, P-3480/95, od 12.11.1996., Zbornik VTS, br. 9, odl. 213.
35
Na to eksplicitno upuuje odredba l. 31. st.3. Zakona o trgovakim drutvima (Narodne

519
Tako je, izmeu ostalog, u l. 71. st. 1. alineja 9. ZOT-a predvieno da

se nepotenim trinim natjecanjem podrazumijeva osobito i neopravdana
upotreba imena, firme, marke ili koje druge oznake drugog trgovca.36
Ovdje se zakonodavac koristio terminologijom koja nije usvojena u opim
propisima koji reguliraju neka od nabrojenih prava, rabei tako pojam
firma umjesto tvrtke i pojam marka umjesto iga, to bi se nuno
moralo normativno harmonizirati, kako bi se izbjegle mogue dvojbe i
lutanja u trinoj ali i u sudskoj praksi.37
Djelo nelojalne utakmice nedoputenom upotrebom tueg imena (naziva)
ili tvrtke (firme)38 sastoji se u oznaavanju svojeg subjektiviteta, trgovakog
novine, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00. i 118/03., dalje: ZTD), kao generalnog zakona koji
ureuje problematiku pravne zatite tvrtke (firme).
36
Time to je tuenik u estitki povodom dravnog praznika koristio tuiteljevu tvrtku nije
postupio protivno dobrim poslovnim obiajima niti ta radnja predstavlja nelojanu konkurenciju.
Takvom radnjom tuitelju nije mogla biti prouzroena bilo kakva teta. Neosnovano alitelj dri
da je sud trebao primijeniti Zakon o zatiti izuma, tehnikih unapreenja i znakova razlikovanja
(Slubeni list broj 32/81. i 20/90., koji je preuzet kao republiki zakon), jer se citirane odredbe
l. 117. - 122. odnose na povredu prava iz prijavljenog ili zatienog iga kod ranijeg Saveznog
zavoda za patente. Meutim, iz same tube te iz dokumentacije koja prilei spisu ne proizlazi
da bi tuitelj bio nosilac zatienog iga kod Saveznog zavoda za patente, ve se radi o tubi
zbog tuenikove neovlatene upotrebe tuiteljevog naziva - tvrtke. Osnova za zatitu tvrtke,
poduzea koje samostalno nastupa na tritu, nalazi se u odredbi l. 158. Zakona o poduzeima
(Slubeni list 77/88., 40/89., 46/90. i 61/90., te Narodne novine br. 53/91.). lankom 159.
tog Zakona odreeno je da e se poduzeu protiv kojeg se zahtijeva zatita tvrtke zabraniti
upotreba tvrtke ako sud smatra da je zahtjev opravdan, a prema okolnostima sluaja dosudit e
se tuitelju na njegov zahtjev i naknada tete. U konkretnom sluaju sam tuitelj navodi da je
pokrenuo zahtjev, te da se vodi postupak radi brisanja iz registra tvrtke tuenika, s obzirom da
tuenik upotrebljava gotovo isti naziv za svoju tvrtku. Meutim u ovom sporu tuitelj potrauje
naknadu tete zbog jednokratne neovlatene upotrebe tvrtke tuitelja u Poekom listu na nain
da je tuenik upotrijebio tuiteljev naziv - tvrtku oglasivi estitku povodom 1. svibnja Praznika
rada, pa proizlazi da je uporite ovakvog zahtjeva tuitelja u l. 31. to. 8. i l. 40. Zakona o
trgovini (Slubeni list 46/90, koji je u cijelosti preuzet kao republiki zakon NN 53/91). Naime,
tuitelj tvrdi da je tuenik neovlateno upotrijebio njegovo ime, tvrtku, te da je time tuitelju
poinjena teta. Meutim, prema cit. odredbi l. 30. Zakona o trgovini trebalo je dokazati da se
radilo o nelojalnoj konkurenciji tj. da se radi o takvoj radnji tuenika koja je protivna dobrim
poslovnim obiajima i kojom se nanosi ili se moe nanijeti teta drugom trgovcu, drugoj pravnoj
osobi i potroau. U konkretnom sluaju ugled i nanesena negativna reklama, a naroito tuitelj
nije dokazao na emu bazira zatraeni iznos na ime naknade tete. Naime, i po stajalitu ovog
suda, iako je u toku postupka utvreno da je tuenik zaista u estitki za Praznik rada koristio
naziv-tvrtku tuitelja, pravilan je zakljuak prvostepenog suda da time tuenik nije nelojalno
konkurirao tuitelju, te da je time poinio i tetu tuitelju ve naprotiv upravo je promovirao
tuitelja na nain da je objavio estitku pod njegovim nazivom-tvrtkom, pa je to moglo samo
poboljati ugled tuitelja kod ireg kruga potroaa. Privredni sud Hrvatske, P-1887/92, od
22.9.1992., Zbornik odluka Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske 1994.-2004. (dalje:
Zbornik VTS), br.9., odl. 212.
37
O pojmovnim diferencijama detaljnije kod Zlatovi, D., Pojam i pravna zatita branda,
Hrvatska pravna revija, Zagreb, god. V., 2005., br. 2., str. 67.-73.
38
O iroj zatiti tvrtke kod Zlatovi, D., Zatita tvrtke u hrvatskom pravu s posebnim
osvrtom na kolizijska pravila za sluaj sukoba tvrtke i iga, Zbornik Pravnog fakulteta
Sveuilita u Rijeci, vol. 26, br. 1, Rijeka, 2005., str. 589-619.
520

drutva i sl. tuim nazivom ili tvrtkom ili unoenjem u naziv svog poduzea
tueg naziva ili tvrtke, kao i reklamiranjem39 kojim se iskoritava ime
odnosno naziv drugog trgovca, ime se stvara ili moe stvoriti zabuna glede
identiteta trgovca ili drugog pravnog subjekta u gospodarskom prometu, a
samim tim i pomutnja u pravnom prometu odnosno na tritu.40
Nedoputena upotreba tue tvrtke postoji ne samo takvom upotrebom
cijelog naziva ili tvrtke, ve i samo bitnog dijela naziva ili tvrtke koji taj
naziv ili tvrtku ini karakteristinim i posebnim.
U sluaju kada dva trgovca imaju istu tvrtku, to je u nas mogue s
obzirom na naelo regionalnog registriranja tvrtki, duna su poduzeti sve
potrebne mjere da prigodom upotrebe tih tvrtki ne doe do zabune i zbrke
na tritu, a posebno su duna jasno oznaiti svoje sjedite.
Protivna je naelima potene utakmice ne samo upotreba istog tueg
naziva ili tvrtke, ve i upotreba tueg slinog naziva ili tvrtke, ako je slinost
takva da moe stvoriti zabunu u gospodarskom prometu. Kada dvije tvrtke
nisu identine, ali postoji meu njima tolika slinost da to kod prosjenog
potroaa moe izazvati zabunu, tada sud zahtjev za zatitu tvrtke nee
rjeavati pozivom na odredbe ZTD-a ve po pravilima o nelojalnoj utakmici.
Pri tom je bez utjecaja da li je zabunu kod potroaa zaista nastala.
Polazei od toga da upotreba rijei koje su uobiajene u svakodnevnom
govoru ili se radi o generinim pojmovima ne moe individualizirati naziv
ili tvrtku sudionika u pravnom prometu, upotreba tih rijei ili pojmova za
oznaavanje naziva ili tvrtke drugog subjekta u prometu ne predstavlja
djelo nepotenog trinog natjecanja. Za postojanje djela nelojalne utakmice
koritenjem tue tvrtke potrebno je da je ta tvrtka individualizirana.41
Meutim, upotreba tueg naziva ili tvrtke za oznaavanje svog prodajnog
39
Vidi presudu VTS RH, br. P-3073/97, od 11. studenog 1997. u kojoj se navodi da se pod
nepotenim trinim natjecanjem smatra i reklamiranje robe navoenjem podataka o drugom
trgovcu (pa tako i njegove tvrtke) s kojima se moe nanijeti teta ugledu ili poslovanju drugog
trgovca.
40
S pravom prvostupanjski sud daje zatitu tuitelju, istiui da su tuenici poinili
djelo nelojalne utakmice time to su se koristili nazivom tuiteljeve tiskovine i time poinili
pomutnju na tritu, a i reklamirali su se na nain protivan dobrim poslovnim obiajima. I
prema ZOT-u nepoteno trino natjecanje je neopravdana upotreba imena, odnosno firme ili
druge oznake drugog trgovca, kao i reklamiranje koji se iskoritava ime, odnosno naziv drugog
trgovca. Upravo radi koritenja istog imena Oglasnik u javnosti se oglaavanje provodilo
kao plavi i zeleni oglasnik, jer su nestale za oglaavanje razlike koje su inae karakteristine za
ig i zatitu iga. Samo oglaavanje na tritu pod istim nazivom Oglasnik uistinu je kako se
navodi u obrazloenju prvostupanjske presude stvaralo pomutnju , radi ega je trebalo koristiti
u reklamiranju i rasparavanju dodatne elemente kako bi se pokuala napraviti razlika izmeu
oglasnika koji je izdavao tuitelj i oglasnika koji su izdavali tuenici. Kako su uistinu
tuenici izdavali i rasparavali tiskovinu Oglasnik , to je kako tuitelj i navodi u odgovoru na
albu, nebitno da li to u ovom momentu ine i da li e i kada nastaviti sa tim izdavanjem. Vidi
presudu VTS RH, P-5123/99 od 7.studenog 2000.
41
Vidi Vrhovnog privrednog suda Sl 1559/71, od 3. veljae 1972., po kojoj se ne moe
pruiti sudska zatita tvrtke sudioniku u prometu koja obavlja svoju djelatnost pod tvrtkom
Turistiki biro.

521
mjesta prodavaonice, predstavlja radnju protivnu dobrim poslovnim

obiajima i djelo nepotenog trinog natjecanja.42
b) Nedozvoljeno koritenje tueg robnog ili uslunog iga
Djelo nelojalne utakmice nedoputenom uporabom tueg iga (marke)

sastoji se u obiljeavanju svoje robe ili usluga tuim igom (robnim ili
uslunim) i u stavljanju u promet tako obiljeene robe, ime se kod potroaa
stvara zabuna u pogledu identiteta robe (odnosno usluga). Dakle, neovlatena
uporaba tueg iga ne dovodi sama po sebi do odgovornosti za tetu zbog
poinjenog djela nelojalne utakmice, ve se trai i daljnja pretpostavka - da
je to prosjene kupce dovelo do zabune u pogledu proizvoda.43
Djelo nelojalne utakmice predstavlja ne samo koritenje tueg istovjetnog
iga, ve i znaka koji je slian tuem registriranom igu. Rjeavajui o
postojanju slinosti sud se stavlja u ulogu prosjenog potroaa i nastoji
utvrditi da li je takav potroa a prima vista u stanju utvrditi razlike izmeu
zatienog iga i koritenog znaka. Slinost se ocjenjuje i sa stajalita
vizualne i sa stajalita akustike slinosti.44
Egzemplifikativni su neki sluajevi iz nae sudske prakse, pa je tako Vii
privredni sud u Zagrebu u rjeidbi od 12. prosinca 1963. zauzeo stajalite
kako se koritenjem znaka Nova kokta nelojalno konkurira zatienom
igu Kokta, dok je u odluci od 17. sijenja 1963. naao postojanje slinosti
izmeu iga Wella i znaka Da vel, koji je koriten za oznaavanje robe
iste vrste na tritu. Takoer je utvreno postojanje djela nelojalne utakmice
kod oponaanja tueg iga u sluaju spora izmeu igova VIM i BIM,
odnosno OHO i UHU.45
Nepoteno je trino natjecanje distributera koji distribuira proizvode
inozemnog dobavljaa (proizvoaa ili trgovca na veliko) s naslanjajuim
igom (znakom). Radi se o tzv. naslanjajuem ponaanju kao modalitetu
radnje nepotenog trinog natjecanja. Distribucijom na tritu Republike
Hrvatske uvozom i plasiranjem odreenog proizvoda kojim se u svemu
oponaa meunarodno registrirani ig, s uinkom prava prvenstva u Repu-
Vidi presudu Vrhovnog privrednog suda Sl 961/67 od 30. lipnja 1967.

Vidi presudu Privrednog suda Hrvatske, P-291/93, od 14.4.1993.
44
WIPO: Protection Against Unfair Competition, Geneva, 1994., str. 32.
45
Navest emo one proizvode koji na naem tritu najee neovlateno nose zatieni
ig (dakle plagijati). To su: traktori BELARUS, svjeice za automobile BOSCH, upaljai
i olovke BIC, filmovi kolor negativ AGFA, toaletni papir PALOMA, sredstva za ienje
SANITAR i WC SANITAR, zatitna krema MELEM, kona galanterija LOUIS VUITTON,
informatiki software MICROSOFT, tekstilni proizvodi i obua raznih zatienih robnih marki:
ADIDAS, BIG STAR, CALVIN KLEIN, DIESEL, FENDI, FILA, FISHBONE, GAS, GUCCI,
HUGO BOSS, LACOSTE, LEVI STRAUSS, LEVI S, LOTTO, NAUTICA, NAVIGARE,
NIKE, PUMA, PAUL& SHARK, SPEEDO, SERGIO TACHINI, TIMBERLAND, TOMMY
HILFIGER, UNGARO i dr.,zatim kava FRANCK, polutrajna kobasica POLI, dodatak jelima
VEGETA, alkoholna pia BADEL i dr.
42
43
522

blici Hrvatskoj, distributer ini djelo nepotenog trinog natjecanja.46

U ovim sluajevima, radi se o vrlo suptilnoj granici izmeu zatite
sukladno igovnom pravu odnosno pravu o suzbijanju nepotenog trinog
natjecanja, pa je esto mogua konkurencija tubi.47
c) Neovlateno koritenje znaka kvalitete
Znak kvalitete je poseban znak za oznaavanje robe na nain da tako

obiljeena roba ispunjava odreene postavljene standarde kvalitete, to za
potroae moe biti od posebnog znaenja kod izbora robe.48 Neovlatena
46
Trgovaki sud u Zagrebu pobijanom presudom broj XXVI-P-1447/99 od 30. rujna
1999. godine utvrdio je da je tuenik poinio djelo nepotenog trinog natjecanja uvozom
i plasiranjem na trite Republike Hrvatske proizvod CIFFY, te mu se zabranjuje uvoz u
Republiku Hrvatsku navedenog proizvoda kao i svaka upotreba znaka CIFFY. Nalae se
tueniku da u roku od osam dana uniti sve zalihe proizvoda CIFFY, a presuda e biti objavljena
na troak tuenika u dnevnim listovima Vjesnik, Jutarnji list te u tjednicima Nacional i Globus.
Prema obrazloenju tuitelj je podnio ovome sudu tubu zbog povrede prava na ig, nepotenog
trinog natjecanja te naknade nematerijalne tete. Tuenik je 2. studenog 1998. godine dobio
prvu opomenu kojem od njega tuitelj trai da obustavi plasiranje deterdenta sa znakom
CIFFY koji u svemu oponaa zatieni ig CIF. U tijeku postupka tuenik nije osporavao da
je te proizvode uvozio i plasirao na trite kao uvoznik kako prije opomene tako i nakon toga,
prema tome radi se o kontinuiranoj aktivnosti stavljanja u promet spornog proizvoda koja se
odvijala u tijeku 1998. godine i 1999. godine. Tuitelj je nositelj prava na meunarodni ig broj
246233 pod nazivom CIF za proizvode iz razreda tree meunarodne klasifikacije proizvoda i
usluga, a sve s uinkom prava prvenstva u Republici Hrvatskoj od 6. prosinca 1998. godine, a
takoer je isti ovjeren i kod Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo Republike Hrvatske.
Tuenik u odgovoru na tubu u bitnome navodi da on uvozi veliki broj proizvoda sredstava za
ienje te da je sporni proizvod uvezao iz Italije, ali da je njegov plasman bio tako lo da ga
vrlo vjerojatno nee uvoziti. Iz navedenog zakljuuje se da tuenik distribucijom talijanskog
proizvoda kri l. 58. Zakona o trgovini (NN 11/96.). VTS RH odbio je tuenikovu albu i
potvrdio prvostupanjsku presudu iz sljedeih razloga:Ispitujui pobijanu presudu u granicama
albenih razloga te u odnosu na navod albe da je dolo do pogrene primjene materijalnog
prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo u odnosu
na to. 1. izreke presude, jer se i po stajalitu ovoga suda na odnos stranaka primjenjuje Zakon
o trgovini. U obrazloenju prvostupanjske presude, a to proizlazi iz to. 1. izreke presude, sud
se poziva na odredbu l. 58. Zakona o trgovini u kojem su primjerice i instruktivno navedeni
sluajevi nelojalne konkurencije iz ope klauzule u l. 57. Zakona o trgovini. Radnja tuenika
suprotna je dobrim poslovnim obiajima, jer se radi o plasiranju proizvoda na trite koje je
uvezeni iz Italije, iji je vanjski oblik slian je proizvodu tuitelja, to bez daljnjega moe
stvoriti zabunu na tetu tuitelja kao proizvoaa proizvoda CIF i ujedno mu nanijeti tetu.
S obzirom na slinost vanjskog izgleda i naziva proizvoda i upotrebe proizvoda u iste svrhe
(sredstvo za ienje) postoji objektivna mogunost da se nanese teta tuitelju. Takoer ne
stoji navod albe da se iz pobijane presude ne moe razabrati da li se radi o povredi iga ili
nepotenog trinog natjecanja, jer je prvostupanjski sud u obrazloenju svoje presude, izriito
naveo da tuenik distribucijom talijanskog proizvoda kri l. 58. Zakona o trgovini (NN 11/96).
VTS RH, P-5123/99, od 7.11.2000., Zbornik VTS, br.9, odl.217.
47
Vidi kod izmi, J., Zlatovi, D., Komentar Zakona o igu, Faber & Zgombi Plus,
Zagreb, 2002., str. 402-403.
48
Detaljnije vidi kod Zlatovi, D., Znakovi natprosjene kvalitete proizvoda u Republici
Hrvatskoj, IN glasnik inovatora, Rijeka, 1998., VIII-IX, br. 14., str. 5.-6.

523
upotreba znaka kvalitete moe dovesti potroae u zabludu u pogledu

svojstva robe, pa ZOT takvu radnju ocjenjuje kao djelo nelojalne utakmice.
Znakovi kvalitete u naoj poslovnoj praksi sve vie nalaze svoje mjesto
i postaju dodatna potvrda kvalitativne vrijednosti robe, sve sukladno
posebnim autonomnim propisima odgovarajuih gospodarskih asocijacija.49
d) Nedozvoljeno koritenje oznake zemljopisnog podrijetla
Ovo djelo nelojalne utakmice ogleda se u neopravdanoj uporabi zatiene

oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda ili usluga, ime se potroai
dovode u zabludu u pogledu identiteta odnosno podrijetla robe ili usluga.
To djelo nelojalne utakmice izriito je predvieno i u Parikoj konvenciji,
u lanku 10 bis. stavak 3. toka 3., i to zajedno sa djelom lane reklame, iz
kojeg se djelo nedoputene uporabe oznake podrijetla robe i razvilo tijekom
vremena.50 Kao i kod iga, radi se o graninom podruju, pa je i ovdje
mogua konkurencija tubi na temelju nepotenog trinog natjecanja i po
osnovi propisa o zatiti oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda.
Uz navedene situacije, ovo djelo nelojalne utakmice, smatramo, moe se
ogledati i u nedozvoljenom oponaanju karakteristinih vanjskih obiljeja
suparnikovih prijevoznih sredstava, u nedozvoljenom oponaanju tueg
naina opreme robe i ambalae51, u nedozvoljenom koritenju naslova tueg
knjievnog ili drugog autorskog djela, kao i u nedozvoljenom (servilnom)
imitiranju tue robe.
3.6. Protupravno pribavljanje poslovne tajne
Ovo djelo nelojalne utakmice sastoji se u protupravnom pribavljanju

poslovne tajne drugog trgovca ili bespravnom iskoritavanju povjerene
poslovne tajne drugog trgovca, sve u skladu s odredbom l. 71. st. 1. to.
13. ZOT-a.
49
345.
Usp. izmi, J. Ogledi iz prava industrijskog vlasnitva, knjiga druga, Mostar, 1999., str.
50
Nai raniji sudovi imali su priliku izjasniti se o povredi maarske oznake porijekla
proizvoda, koja je meunarodno registrirana po odredbama Lisabonskog aranmana. Rije je
bila o sporu koji je maarski tuitelj pokrenuo protiv nae izvozne tvrtke zbog nedozvoljenog
koritenja oznake porijekla vina Tokaj. Vrhovni privredni sud Jugoslavije , presudom od 20.
srpnja 1961., smatrao je, meutim, da nije bilo rijei o povredi tog maarskog znaka porijekla
vina upotrebom naziva Tokajac-Brda od strane nae tvrtke, s obzirom na to da je poznato i
dokazano da se u Gorici, ve vie od 100 godina, uzgaja vinova loza pod nazivom Tokaj, kao
i s obzirom na to da je tvrtka iz Gorice na jako vidljiv nain obiljeavala svoju tvrtku pored
naziva vina, iz ega je bilo lako uoljivo, ve na prvi pogled, da je rije o sasvim drugoj vrsti
vina od maarskog Tokajca.
51
Ne postoji nelojalna utakmica zloporabom tue oznake kada proizvoa na ambalai
svoga proizvoda naznai da se u njoj nalaze rezervni dijelovi za motor drugog proizvoaa i
stavi oznaku tog motora, ako je na ambalai jasno i odreeno naznaio tko je proizvoa tih
rezervnih dijelova. Vrhovni privredni sud, Sl 327/68, od 1.10.1968.
524

Poslovna tajna i povjerljivi podaci tite se vrlo iroko, tj. kao tajno smatra
se sve ono to se skriva od javnosti i od konkurenata.52 Kao poslovna tajna
tretira se i tajni know-how.53
III. Modaliteti graanskopravne zatite od nepotenog trinog natjecanja
1. Openito o modalitetima zatite
Provedba zatite od nelojalne utakmice jednako je vana kao i samo
pravo o nelojalnoj utakmici, s obzirom da bi takva zatita bila beskorisna
bez postojanja odgovarajuih mjera za sprjeavanje povreda, sprjeavanje
tete ili daljnje tete i, ukoliko je mogue, dobivanje naknade tete. Stoga
veina posebnih zakona za borbu protiv nelojalne utakmice predvia posebne
sankcije kojima se moe kazniti stranu koja kri propise. Takve posebne
sankcije obino imaju oblik graanskih i kaznenih mjera. Sankcije takoer
mogu biti odreene i od strane dravnih vlasti u obliku administrativnih
(upravnih) mjera. Neka zakonodavstva, nadalje, predviaju posebna postupovna pravila koja kao pretpostavke za takve predmete odreuju da osobe
trebaju imati sposobnost tuiti ili vremenske rokove za podizanje tube pred
sudom.54
Tamo gdje se pravo o nelojalnoj utakmici prvenstveno temelji na odgovornosti, primjenjivat e se uobiajena naela parninoga postupka.
Iako osnovna naela deliktnog prava obino mogu imati relativno stroge
pretpostavke, posebice u odnosu na vjerojatnost tete i dokazivanje tuenikove namjere ili nemarnosti, te se pretpostavke esto manje restriktivno
primjenjuju u sluajevima prava o nelojalnoj utakmici; zapravo, u praksi se
katkada i pretpostavljaju. Ipak, ukoliko je deliktno pravo samo sekundarna
osnova tubenoga zahtjeva vezanog uz nelojalnu utakmicu, potrebno je
udovoljiti uobiajenim pretpostavkama deliktnoga prava.
Ostale sankcije mogu proizai iz povrede autonomnih samoregulirajuih
pravila. S obzirom da se takva pravila obino nalaze pod nadzorom posebnih tijela, sastavljenih od predstavnika odgovarajuih gospodarskih
grana, medija i potroaa, postupci i mogue ukljuene sankcije imaju
osobine razliite od administrativnih ili graanskih sudskih postupaka.
Sankcije obvezuju samo one osobe koje su se obvezale na potivanje
samoregulacijskih pravila koja su postavili organi vlasti, dok se njihova
praktina vanost u zatiti od nelojalne utakmice u potpunosti priznaje; ove
sankcije stoga e biti posebno obraene. Ovdje emo se detaljnije osvrnuti
52
O poslovnoj tajni i njenoj pravnoj zatiti detaljnije kod Zlatovi, D., Zatita i uvanje
poslovne tajne, Slobodno poduzetnivo, Zagreb, 1997., br. 8., str. 149.-152.
53
Usp. izmi, J., Know-how, Hrvatska gospodarska revija, br.3/99, str. 289.
54
WIPO: Protection Against Unfair Competition, Geneva, 1994., str.69.

525
samo na graanskopravne modalitete zatite, uz napomenu da jedino u

sinergiji svih moguih modaliteta zatite mogue je ostvariti odgovarajuu
zatitu od nepotenog trinog natjecanja.
2. Graanskopravna zatita
2.1. Uvodno o graanskopravnim sankcijama
Postoji nekoliko vrsta graanskih sankcija, od kojih neke, meutim, ne

moraju postojati u svakoj dravi. Primjerice, temeljem lanka 13a. njemakoga Zakona o nelojalnoj utakmici, kako je izmijenjen i dopunjen 1987.,
potroa ima pravo ponititi ugovor koji je sklopio kao posljedicu promidbe
koja ga je dovela u zabludu. Uvjetima za primjenu ovoga prava nije lako
udovoljiti, dok je sam pravni lijek prilino neobian za pravo o nelojalnoj
utakmici. U praksi se samo nekoliko sankcija, iz irokoga spektra, esto
primjenjuje u postupcima u svezi s nelojalnom utakmicom. Primjerice,
deklaratorne presude, odnosno, presude kojima se utvruje da je tuitelj
ovlaten izvriti odreenu radnju, ili da tuenik nije ovlaten neto uraditi,
rijetkost su u postupcima u svezi s nelojalnom utakmicom.
Meutim, oteeni trgovci ee od tubi pribjegavaju izvansudskim
rjeenjima, bilo u vidu medijacije ili izvansudske nagodbe, i to zbog dugotrajnosti sudskih postupaka. Temeljna namjera oteenog trgovca ogleda se
prvenstveno u tome da sprijei daljnje nelojalno ponaanje drugog trgovca
i nema primarno interesa u materijalnom obeteenju. Stoga su prijedlozi
za izvansudskim rjeenjem spora esti u praksi i sadre primjerice sljedee
zahtjeve u odnosu na konkurenta u sluaju iz l. 71. st. 1. to. 9. ZOT-a:
- da prestane s daljnjom povredom prava oteenog trgovca, odnosno
prestane s daljnjom prodajom spornih proizvoda ili pruanjem usluga;
- da se obvee, kako u svoje ime, tako i u ime svojih agenata, distributera,
zastupnika i firmi s kojima je u bilo kakvom obliku asocijacije ili poslovne
suradnje, da u budunosti nee prodavati sporne proizvode;
- da prui tonu informaciju o zalihama spornih proizvoda;
- da ponudi oteenom trgovcu pravinu naknadu, koja ne mora biti
nuno izraena u novcu, nego se moe izraziti i u vidu prodaje odreene
koliine originalnih proizvoda oteenog trgovca u trgovinskom lancu onog
trgovca koji je poinio djelo nepotenog trinog natjecanja;
- da nadoknadi oteenom trgovcu sve trokove koje je ovaj do rjeenja
spora imao zbog zatite svojih prava
- da o svom troku objavi ispriku u medijima.
2.2. Tube radi zatite od nepotenog trinog natjecanja
Odredbom l. 72. ZOT-a u naem pravu zatite od nepotenog trinog

natjecanja ureena je graanskopravna zatita od nepotenog trinog natjecanja, odnosno predviena je mogunost iniciranja sudske zatite tubom
526

radi naknade tete.55 Tako je u odnosu na ranije propise, primjerice preuzeti

Zakon o trgovini iz 1990., zatita od iroke imovinskopravne zatite svedena
formalno na uu zatitu koja ukljuuje mogunost ostvarivanja naknade
tete zbog nelojalne utakmice. Iako se dakle u samoj zakonskoj odredbi
govori samo o naknadi tete kao civilnoj sankciji u ovom sluaju, drimo
da ovdje time nije zakljuen popis tubi koje se mogu podnijeti u sluaju
nelojalne utakmice.56
Dakle, u tubi zbog nelojalne utakmice mogli bi se postaviti sljedei
tubeni zahtjevi, bilo posebno bilo kumulativno:
- zahtjev za utvrenje postojanja radnje nelojalne utakmice;
- zahtjev za zabranu odnosno prestanak vrenja radnje nelojalne utakmice;
- zahtjev za unitenje ili preinaenje predmeta kojima je uinjena radnja
nelojalne utakmice, kao i alata i opreme kojima su ti predmeti proizvedeni57;
- zahtjev za objavljivanje presude na troak tuenika; te
- zahtjev za naknadu tete.
2.2.1. Tuba za utvrenje
ZOT ne predvia tubu za utvrenje postojanja djela nelojalne utakmice.58 Meutim, primjenom opih pravila graanskog procesnog prava o
deklaratornoj pravnoj zatiti, osoba koja ima za to opravdani interes moe
zahtijevati da se u postupku pred sudom utvrdi postojanje radnje koja se
po odredbama Zakona o trgovini smatra djelom nelojalne utakmice. To se
prije svega odnosi na to da su svi subjekti ovlateni traiti tubom zatitu na
nain da se utvrdi apsolutna nitavost pravnih poslova sklopljenih u okviru
takvog natjecanja sukladno odredbi l. 104. ZOO 1978. U tom smislu
izjasnila se i naa doktrina i sudska praksa.59
55
Todorovi, B., Zakon o trgovini s komentarom, Informator, br. 3919., od 13.10.1990.,
str.13.
56
Tako i Markovi, S.M., Pravo intelektualne svojine, Slubeni glasnik, Beograd, 2000., str.
287.
57
O razlozima zato ne bi trebalo dopustiti unitenje robe i opreme kojom je poinjeno
djelo nelojalne utakmice vidi kod pendal, F., Da li bi trebalo unititi robu kojom je poinjena
nedoputena konkurencija, Informator, br. 686, od 8.10.1960., str. 3. Drimo kako su tu izneseni
razlozi anakroni, da ne odraavaju potrebu stvarnosti, kako ne tite interese povrijeenih
trgovaca, te da bi se stavljanjem predmeta kojima je uinjena povreda dobrih poslovnih obiaja
u daljnji promet posredno pogodovalo prisutnosti krivotvorene ili oponaane robe na tritu
i sl. Za njemaku sudsku praksu citiramo rjeidbu: Sud odluuje o tome hoe li se predmeti
protupravno obiljeeni igom unititi, uiniti neraspoznatljivim ili e se uporabiti na drugi
nain. rtve krivotvorenih proizvoda imaju pravo inzistirati na unitenju imitata.- Savezni sud
Njemake I ZR 242/97.
58
Deklaratorne tube ili tube na utvrenje su one tube u kojima se trai utvrenje
postojanja ili nepostojanja sadraja nekog pravnog odnosa odnosno konkretnog prava. Cit.
Triva, S., Rjenik graanskog procesnog prava, Informator, Zagreb, 1968., str. 406.
59
Vidi Triva, S., Dika, M., Graansko parnino procesno pravo, VII. izdanje, Narodne
novine, Zagreb, 2004., str. 841., odnosno presudu Vrhovnog privrednog suda od 21.12.1959.

527
2.2.2. Tuba za zabranu (prekid) daljnjeg vrenja djela nelojalne utakmice
U sluaju djela nelojalne utakmice tubeni zahtjev moe biti upravljen

i na zabranu daljnjeg vrenja djela nelojalne utakmice, iako ni to nije
eksplicite navedeno u ZOT-u.
U praksi je najvanija sankcija upravo privremena mjera zabrane, koja
moe biti konana, ali najee ima oblik prethodne mjere. Ovu sankciju
preferiraju tuitelji s obzirom da je njome mogue zaustaviti radnju kojom
se povreda vri, iako e tada moda biti tee dokazati stvarnu tetu. U
veini sluajeva mjere zabrana ograniavaju, nareujui tueniku da se bez
odlaganja suzdri od vrenja odreene radnje nelojalne utakmice. Mjere
zabrana mogu se zahtijevati za nelojalne radnje za koje je vjerojatno da
e biti poinjene ili nastavljene. Mjere zabrane ne zahtijevaju ni dokaz o
namjeri ili zloj vjeri, ni dokaz o teti. Jednom kada je nelojalan in poinjen,
vjerojatnost nastavljanja poinjenja se obino pretpostavlja, osim ukoliko
se tuenik formalno obvezao na suzdravanje od daljnjih tetnih radnji. U
nekim dravama mjere zabrane mogue je prisilno provoditi propisivanjem
obveznoga plaanja kaznene takse za nepridravanje sudskoga naloga, a
koja postaje naplativa bez daljnjih intervencija suda. U drugim dravama,
takav neposluh moe predstavljati nepotivanje suda u graanskom ili ak
kaznenom smislu.
Mjere zabrane mogu biti praene obveznim nalogom kojime se zahtjeva
da tuenik ponovno uspostavi status quo koji je prethodio povredi. Ovo moe
biti nalog da se prestane s primjenom ili registracijom igova ili trgovakih
imena, da se izbriu navodi koji dovode u zabludu ili su zbunjujui, da
se s trita povue roba kojom se kri zakon ili da se ustupe ili unite
nezakoniti proizvodi ili reklamni materijali. Takvi obvezni nalozi bitni su
u sluajevima u kojima posljedice radnji nelojalne utakmice nije mogue
ukloniti mjerom zabrane. U nespornim sluajevima o pitanju nelojalne
utakmice mogue je izdati i nalog da se otkrije izvor opskrbe robom ili
da se prui popis klijenata koji se opskrbljuju. U nekim zakonodavstvima,
poput maarskoga Zakona o nelojalnim trgovakim praksama, iz 1990.,
pod odreenim je okolnostima mogue naloiti unitenje posebnih sprava
koje su bile koritene za proizvodnju robe kojom se povreda vri. Sve
vrste obveznih naloga obino se preputaju diskreciji suda, a s obzirom da
mjere trebaju biti razmjerne opsegu nelojalnosti u pojedinom sluaju, kada
ravnoteu interesa treba uspostaviti sud.
Tuba za prekid daljnjeg vrenja djela nelojalne utakmice moe se
podii ne samo u sluaju kada je radnjom koja predstavlja djelo nelojalne
utakmice prouzroena teta, nego i u sluaju kada od takve radnje samo
prijeti opasnost nastupanja tete.
Tuba za sprjeavanje daljnjeg vrenja djela nelojalne utakmice moe
se podnijeti protiv svih osoba koje su sudjelovale u izvrenju djela nelojalne utakmice. Tako se ova tuba moe podnijeti i protiv osoba koja su
528

neovlateno proizvodile oznake za oznaavanje proizvoda u gospodarskom

prometu, kojima je druga osoba zatim oznaavala svoju robu i tako oznaenu
stavljala na trite, inei time djelo nelojalne utakmice. Drugim rijeima,
tuba za prekid daljnjeg vrenja djela nelojalne utakmice moe se podnijeti
kako protiv sudionika tako i protiv pomagaa, a takoer i protiv osobe koje
to djelo priprema.
Zajedno s isticanjem tubenog zahtijeva za obustavu daljnjeg vrenja
djela nelojalne utakmice, kako smo naveli, mogu se traiti i privremene
mjere po pravilima ovrnog prava.60
Tubom za prekid daljnjeg vrenja djela nelojalne utakmice ne dokazuje
se krivnja. Obvezna obustava daljnjeg obavljanja ovog djela postoji po
naelu kauzaliteta.
2.2.3. Tuba za uklanjanje stanja stvorenog djelom nelojalne utakmice
Tubom za uklanjanje stanja stvorenog djelom nelojalne utakmice dopunjava se tubom za prekid daljnjeg vrenja tog djela. 61
Tuba za prekid ima za cilj sprijeiti obavljanje tog djela u budunosti,
a tuba za uklanjanje stanja tei k tome da otkloni i eventualne mogunosti
obavljanja djela nelojalne utakmice ubudue (usprkos zabrani koju je izrekao
sud). Drugim rijeima, ova tuba se moe podnijeti zajedno s tubom za
prekid ili nezavisno od nje (npr., ako je izvritelj djela nelojalne utakmice
na zahtjev zainteresirane osoba odmah prekinuo daljnje obavljanje djela).
Ovu tubu takoer izriito ne predvia ZOT, ali drimo moguim njeno
koritenje u sustavu pravne zatite sukladno opim naelima graanskog
procesnog prava.
Ovom tubom moe se zahtijevati, na primjer, unitenje oznaka za obiljeavanje robe, uklanjanje bespravno iskoritenog tueg naziva ili tvrtke,
unitenje ambalae, reklamnih plakata i drugih predmeta kojima je djelo
poinjeno, kao to mogu biti clichei, mehanizmi, alat i sl.62
Kao mjere uklanjanja stanja stvorenog djelom nelojalne utakmice smatra
se i javna izjava osobe koja je to djelo izvrila o opozivu ocrnjujuih navoda.
Za obvezu uklanjanja stanja stvorenog nelojalnim poslovanjem odgovara se
po naelu kauzaliteta, pa nije potrebno dokazivati krivnju tuenog.
60
O privremenim mjerama detaljnije kod Zlatovi, D., Mjere osiguranja povodom povrede
prava industrijskog vlasnitva (s posebnim osvrtom na odredbe TRIPS-a), Pravo u gospodarstvu,
Zagreb, 1999., 2., vol. 38., br. 2., str. 252.-267.
61
Cit. Janji, M., Industrijska svojina i autorsko pravo, Beograd, 1982., str. 209.
62
Tako je presudom Vrhovnog privrednog suda od 30.3.1960. naloeno tvornici duhana i
duhanskih proizvoda kao tueniku da uniti kutije cigareta kao ambalau kojom je poinjeno
djelo nelojalne utakmice.

529
2.2.4. Tuba za naknadu tete
Najvaniji zahtjev po osnovi graanskopravne zatite od djela nelojalne

utakmice jest naknada tete prouzroene djelom nelojalne utakmice. Osobi
koja je oteena djelom nelojalne utakmice oteena pripada po pravilima
opeg prava pravo na naknadu prouzrokovane tete. Meutim, ZOT predvia
ipak to pravo izriito, u odredbi lanka 72.st.1.
Naknada tete u ovim situacijama postoji u zakonodavstvima gotovo
svih drava. Za razliku od zahtjeva za mjerom zabrane, uobiajena pretpostavka koja odreuje naknadu tete jest dokaz o krivnji ili namjeri ili barem
nepozornosti ili nesmotrenosti tuenika. Ovo je oito u Francuskoj, gdje
odredba o deliktu u lanku 1382. Graanskoga zakonika ureuje samo
zahtjeve za naknadu tete. Ipak, francuski sudovi prilino su velikoduni
kada je u pitanju priznavanje tete, ukljuujui potencijalnu tetu, a s
obzirom da je stvarnu tetu obino teko dokazati, esto se odreuje
simbolina kompenzacija u iznosu od jednog franka, dok se istovremeno
nalae prekidanje akta povrede. Ponekad postoji oboriva pretpostavka
nepozornosti (nemara) ukoliko radnja predstavlja nelojalnu utakmicu, a
na nain kao to je odreen lankom 2600. st. 3. talijanskog Graanskog
zakonika. Prema takvim odredbama, osoba koja je u pitanju mora dokazati
dobru vjeru u smislu da svojom dunom pozornou (due dilligence) nije
utvrdila da je konkurentski in bio nelojalan. Obino su tete koje nastanu
kao posljedica nelojalne utakmice iskljuivo novane prirode, ali, pod
odreenim okolnostima, primjerice kada slijede nakon klevetnikih objava
ili povreda prava na promidbu, mogu postojati sline naknade za moralne
ili nematerijalne tete, a koje su dostupne u nekim zemljama. U svakom
sluaju, kako bi se potkrijepio odtetni zahtjev, moraju biti pribavljeni
dostatni dokazi o stvarnom i, na neki nain, procjenjivom financijskom
gubitku.63
Pretrpljena teta mora, dakle, biti dokazana. Osim toga, mora biti
dokazana i tetna radnja izvritelja ovog djela, kao i uzrona veza izmeu
tetne radnje i pretrpljene tete. U tom vidu pravila vrijede pravila opeg
imovinskog prava.
Isto tako mora biti dokazana i visina odtetnog zahtjeva. S obzirom na to
da je rije o djelu uinjenom u gospodarskom prometu od strane sudionika u
tom prometu, odgovara se, po naem miljenju, za naknadu ne samo obine
tete, nego i izgubljene dobiti.
Postoji nekoliko vrsta novane tete koju je mogue nadoknaditi.
Najee utuivane tete jesu gubitak zarade i teta nastala zbog poremeaja
koji je uzrokovan na tritu tuitelja. U nekim zemljama64 umjesto stvarne
tete koja je nastala za tuitelja, mogue je tubeni zahtjev temeljiti na
Vidi WIPO, op.cit., str. 84.
Vidi panjolski Law on Unfair Competition 1991. i General Law on Advertising 1988., te
vicarski Federal Law Against Unfair Competition 1986.
63
64
530

obraunu zarade koju je ostvario tuenik, a na temelju stjecanja bez osnove

(neopravdanog obogaenja). Ovom se sankcijom tueniku oduzima zarada
koja stvarno proizlazi iz njegovih nelojalnih radnji, a u nekim zemljama
moe i premaiti stvarnu tetu koja je nastala za tuitelja. Takoer, moe
posluiti i kao mjera za procjenu gubitka zarade koji je pretrpio tuitelj.65
Oblik naknade tete koji je posebno uvrijeen u SAD-u i veini zemalja
Commonwealtha jest primjerna ili tzv. naknada tete u svrhu kazne. Ove se
tete potrauju usporedno sa stvarnom tetom u sluajevima kada su motivi
tuenika bili posebno zlonamjerni. U graninim sluajevima mogu biti
dostupne ak i trostruke naknade tete. U drugim zemljama, zlonamjernost
ili namjera mogu utjecati na iznos naknade tete koji e sud dosuditi.
Konano, u nespornim sluajevima nelojalne utakmice trokovi koji su
nastali kao posljedica honorara odvjetnika i strunjaka, izuzev sudskih
trokova koje obino utvruje sud kada donosi presudu, mogu ponekad biti
dosueni stranci koja je u parnici uspjela, a prema diskrecijskoj ocjeni suda,
primjerice, ukoliko se takvi trokovi smatraju neophodnima za spreavanje
daljnjih povreda ili trinog poremeaja. Ova je mogunost od velikoga
znaenja s obzirom da postoji samo nekoliko zemalja u kojima trokove
odvjetnikog zastupanja, kao i druge trokove, ima snositi stranka koja nije
uspjela u parnici.66
Ovdje se zalaemo za priznanje prava oteenom trgovcu da zahtijeva
i naknadu neimovinske tete, koja se inae u ovom podruju priznaje u
usporednom pravu pravnim osobama i koju je priznavao i bivi jugoslavenski
Zakon o suzbijanju nelojalne utakmice u lanku 17, stavak 4. Zahtjev za
novanu naknadu neimovinske tete moe se zahtijevati tubom ako je
djelom nelojalne utakmice povrijeen poslovni ugled trgovca, nezavisno od
imovinske tete, pa ak i kad imovinska teta ne postoji.67 Inae, novana
65
Vidi japanski Civi Code (Graanski zakonik), odredbe l.704. i 709., u svezi s Unfair
Competition Prevention Law 1934.
66
Opirnije kod Zlatovi, D., Zastupanje u podruju prava intelektualnog vlasnitva,
Hrvatska pravna revija, Zagreb, 2005., god. V., br. 7-8, str. 87-100.
67
O neimovinskoj teti a posebice neimovinskoj teti koju moe pretrpjeti pravna osoba
detaljnije za nae novo obvezno zakonodavstvo kod Crni, I., Neimovinska teta po Zakonu
o obveznim odnosima iz 2005., Godinjak 12. Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne
prakse, Organizator, Zagreb, 2005.; te Klari, P. Neimovinska teta pravne osobe, Zbornik
radova Naknada tete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine,
2005. Za inozemnu praksu koja odstupa od ovog stajalita citiramo sljedeu rjeidbu Vrhovnog
suda Srbije, Prev.127/97, od 26.3.1997.: Povreda dobrog poslovnog ugleda tuioca sama po
sebi ne moe dovesti do novane naknade na ime nematerijalne tete, zato to se posledice te
povrede ne manifestuju u jednom od pravno priznatih vidova nematerijalne tete. Neimovinska
teta je subjektivna kategorija. Dosadanja sudska praksa esto vrsto stoji na stanovitu
da odgovornost za nematerijalnu tetu postoji samo onda kada tetni dogaaj prouzrokuje
tetu shvaenu kao fizike odnosno psihike patnje, nije dovoljna samo povreda inae
pravno zatienog nematerijalnog dobra. Sudska praksa okvire odreenih pravnih priznatih
nematerijalnih teta na odgovarajui nain upotpunjava i daje im bogatiji sadraj, ali povreda
poslovnog ugleda pravnog lica nije neka nova nematerijalna teta koju ZOO ne poznaje, ve se
takav tuioev zahtev moe razmatrati u sklopu itavog sluaja povrede prava na ig i nelojalne

531
naknada ove neimovinske tete ostvaruje se po opim principima naknade

neimovinske tete, tj. slobodnom ocjenom suda, koji uzima u obzir sve
relevantne okolnosti svakog konkretnog sluaja.68
Ako je vie osoba odgovorno za tetu koja se nadoknauje zbog tete
priinjene djelom nelojalne utakmice, sve te osobe odgovaraju solidarno.
Solidarna odgovornost cijeni se po pravilima opeg prava.
U sluaju kada je rije o djelima nelojalne reklame, ocrnjivanje, pomutnja
na tritu koritenjem oznaka i podataka i manipulacije sa cijenama, ako
su navodi, tvrdnje, oznake ili oglasi distribuirani u tiskanom obliku ili
su objavljeni putem sredstava javnih medija, za naknadu priinjene tete
odgovaraju i sudionici u distribuiranju, ureivanju i izdavanju takvog
tiskanog teksta, ako su znali ili morali znati da se time moe izazvati zabuna
na tritu i osigurati jednom trgovcu povoljniji poloaj na tritu na tetu
druge organizacije udruenog rada. Slino vrijedi i ako se navodi, tvrdnje,
oznake i oglasi objavljuju putem svjetlosnih reklama ili na drugi nain.
Prema osnovnome pravilu, naknade tete smatraju se iskljuivo kompenzacijskima, odnosno, tuitelj se njima ima vratiti u poloaj u kojemu bi se
nalazio da in nelojalnosti nije bio poinjen. Ipak, iznos je esto teko utvrditi
s bilo kakvom dozom preciznosti. Ponekad e se zahtijevati visoki standardi
dokazivanja, posebice u sluajevima gubitka zarade. ak se i u sluajevima
povrede iskljuivih prava u sklopu prava intelektualnog vlasnitva rijetko
ulazi u potpunu istragu glede naknade tete, te su se stranke sklone nagoditi
nakon to je odgovornost utvrena. Uobiajen pristup u takvoj vrsti
sluajeva jest i procjena teta temeljem fiktivne licencijske pristojbe.69 U
pravnoj literaturi ovaj se pristup kritizirao s naslova nedostatnog uinka koji
bi odvraao od ponavljanja radnje. Primjena ovoga pristupa na nelojalnu
utakmicu bila bi prihvatljiva samo u sluajevima koji nalikuju povredi prava
industrijskoga vlasnitva i u klasinim sluajevima lanoga izdavanja, a u
kojima su odnosne stranke izravni konkurenti. Stoga, iznos naknade za tetu
koji sudovi stvarno dosude moe u velikoj mjeri varirati.70
utakmice, i to u okviru naknade materijalne tete. Iz povrede poslovne reputacije pravnog
lica moe proistei samo imovinska teta u smislu poljuljanog ugleda koji treba povratiti
odgovarajuim sredstvima graansko pravne zatite (objavljivanje presude na troak tetnika
ili druge mere publiciteta). Takva imovinska teta moe se ogledati u opadanju broja kupaca,
izostanku pridobijanja nove klijentele, smanjenje broja poslovnih partnera. Tu vie nije re o
satisfakciji i mogunosti da novana naknada ostvari svoju funkciju u linosti rtve, nego je
potrebno dokazati materijalnu tetu, koja je nastupila kao posledica slabije trine proe onih
proizvoda koji su oznaeni igom koji je napadnut po bilo kom osnovu. Odmeravanje visine
naknade ovakve imovinske tete sudovi ne mogu initi pod vidom naknade neimovinske tete,
pozivajui se na slobodnu ocenu svih raspoloivih podataka, znaaj povreenog dobra i cilj
kome inae slui naknada neimovinske tete.
68
Detaljnije Dika, M., Odmjeravanje naknade tete po slobodnoj ocjeni, Zbornik radova
Naknada tete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine, 2005.
69
Zlatovi, D., Naknada tete zbog povrede autorskog prava, Vladavina prava, Zagreb,
1998., god II., br. 6., str. 71.-91.
70
WIPO, op.cit., str. 73.
532

Kod ovog modaliteta zatite poinitelj djela nelojalne utakmice odgovara

ako mu se dokae krivnja u skladu s opim pravilima o odgovornosti za
tetu.71
Zakljuiti moemo da bi prigodom prve revizije na ovom podruju
trebalo proiriti moguu graanskopravnu zatitu protiv djela nelojalne
utakmice i na druge modalitete tubenih zahtjeva, a ne samo na naknadu
tete kako to regulira sadanje pozitivno pravo trgovine kod nas.
2.3. Objavljivanje presude
Jo jedna sankcija, koja postoji u veini zemalja, jest nalog za popravljanje

tete ili objavljivanje presude koja je donesena protiv tuenika. U nekim
azijskim dravama, poseban oblik popravljanja tete moe ukljuivati pismo
isprike u dnevnim novinama. Druga je esto koritena vrsta popravljanja
tete (primjerice, u SAD-u) korektivna promidba. Nalog za popravljanje
obino se izdaje u sluajevima dovoenja u zabludu ili diskreditiranja,
ali moe biti primjeren i za druge metode nelojalne promidbe. U nekim
zemljama sud moe narediti i objavljivanje presude o troku tuenika. U
tubenome zahtjevu moe se, pored mjera zabrane, traiti izvrenje obiju
sankcija, dok se u veini zemalja postavlja isti zahtjev, ali usporedo s
naknadom za stvarnu tetu.
Kod nas u ZOT-u nije izriito predviena.
2.4. Mjere za osiguranje dokaza o nelojalnoj utakmici i ouvanje imovine
Nije neobino da se s tubenim zahtjevima u sluajevima nelojalne

utakmice ne uspije na sudu, a zbog nedostatka dokaza o radnji koja se
smatra nelojalnom. Neformalna, ali esto primjenjivana metoda osiguravanja
dokaza o navodno nelojalnom inu jest narudba-klopka (trap order),
odnosno, nabava robe kojom se povreda vri, pod izmiljenim imenom, a
to moe dovesti do jasnih dokaza, barem o dijelu nelojalne radnje.
U pogledu radnji dovoenja u zabludu ili diskreditiranja, teret dokaza
moe se prebaciti na tuenika, a koji bi trebao imati lak pristup informacijama koje slue kao dokaz njegovim izjavama. Veina zemalja nema
odreena sredstva utvrivanja dokaza s obzirom da se u vrijeme kada su
donoeni zakoni o nelojalnoj utakmici smatralo nepotrebnim donositi
posebna pravila. Te se zemlje stoga moraju osloniti na opa naela zakona
o parninome postupku. Ipak, prakse se mogu znatno razlikovati od zemlje
do zemlje. Dok neka pravila postupka pruaju odgovarajue mjere za
osiguranje dokaza, poput obznanjivanja dokumenata, strunih miljenja
ili sasluavanja svjedoka, one se odnose samo na dokaze o teti, a ne na
utvrivanje samog nelojalnog ina. U nekim je zemljama, poput Belgije
71
Markovi, S.M., op.cit., str. 287.

533
i Nizozemske72, doputeno uvanje ili privremena zapljena robe, ali ta je

metoda esto ograniena na osiguravanje novanih trabina i svrha joj
je prodati zaplijenjena dobra. Navedeno oigledno ne bi bilo u interesu
tuitelja.
Veina mjera u sklopu prava parninoga postupka dostupna je iskljuivo
tijekom suenja, i relativno mali broj drava ima pravila parninoga
postupka za ex parte osiguranje (bez jedne od strana u postupku), odnosno
bez prethodne obavijesti tuenika o poetku sudbenoga postupka. Ipak,
kao i kod tubi za povredu koje se temelje na posebnom zakonodavstvu
industrijskoga vlasnitva, postoji openita tendencija da se osigura maksimalna raspoloivost mjera za osiguranje dokaza o povredi prije nego
tuenik bude u mogunosti rijeiti se tih dokaza, te kako bi se identificirali
i dobavljai (ili druge osobe koje nerazborito sudjeluju u nelojalnoj radnji).
Ovo je od posebne vanosti kod radnji koje izazivaju konfuziju, kao i kod
nezakonitog prisvajanja ili kod radnji koje se odnose na zloporabu poslovnih
tajni. Jedan primjer rastue zakonodavne svijesti o potrebi odgovarajuih
sredstava prikupljanja dokaza jest lanak 24. panjolskoga Zakona o
nelojalnoj utakmici, iz 1991., koji ureuje ex parte prijedloge pred sudom,
kako bi se proveli svi naini utvrivanja onih injenica poznavanje kojih
je nuno za zapoinjanje postupka, a koja sredstva (sukladno primjenjivim
pravilima panjolskoga Zakona o patentima) mogu ukljuivati pregled
prostorija i predmeta kojima se povreda navodno nanosi. Predoavanje
dokaza posebno je regulirano odredbama l. 43. u svezi s odredbama l.
47., 50.3. i 57. TRIPS-a.73
Jo jedno, nedavno prihvaeno, pravno sredstvo u ovome podruju,
poznato u Ujedinjenom Kraljevstvu i zemljama koje slijede pravnu tradiciju
Ujedinjenoga Kraljevstva, jest i tzv. Anton Piller order (nalog Antona
Pillera)74. Ovaj nalog, ija je korisnost prepoznata kroz precedentno pravo,
omoguuje tuitelju da trai pomo i prije nego je sudski poziv uruen i
bez obavijesti tuenika. Nalog kakav izdaje sud moe obuhvaati odredbe
koje spreavaju trgovanje odreenom robom ili unitenje ili odlaganje
robe, odredbe koje doputaju odvjetniku tuitelja i ogranienom broju
ostalih osoba da uu u poslovne prostorije i pretrae ih, ili ak privatnu
rezidenciju tuenika ili odredbe kojima se nareuje predaja dokumenata ili
robe osobama koje dostavljaju i uruuju sudski poziv ili otkrivanje imena i
adresa dobavljaa predmetne robe, te moe sprijeiti tuenika da informira
treu stranu o postojanju postupka. Kako bi se steklo pravo na ovo pravno
Ibid., str. 76.
Zlatovi, D., Carinska kontrola u cilju spreavanja povreda prava intelektualnog vlasnitva,
Pravo u gospodarstvu, Zagreb, 2004., vol. 43, br. 3., str. 65.- 87.; Zlatovi, D., Posebna obiljeja
graanskopravne zatite iga, Zbornik Prav. Fak. Sveu. Rijeka, 2002., v. 23., br. 1., 143.-178.
74
Gee, S., Mareva Injuctions and Anton Piller Relief,, 2nd ed., 1990.; Ough, R.N., Fenley,
W., The Mareva Injuction and Anton Piller Order, 2nd ed., 1993.
72
73
534

sredstvo, tuitelj mora dokazati da ima izuzetno snaan sluaj, kao i da e

potencijalni tubeni zahtjev za naknadu tete vjerojatno biti prilino vrst i
potkrijepljen dokazima.75
Nadalje, potrebno je pred sudom iznijeti jasne dokaze o tuenikovom
posjedovanju robe kojom se povreda vri i mora se pokazati da postoji
stvarna mogunost da roba bude unitena ili da nestane prije podizanja
sudske tube (sa ukljuene obje stranke). Nuno je potpuno otkrivanje svih
tuitelju poznatih injenica, kao i pruanje osiguranja za tete koje e moda
biti potrebno nadoknaditi tueniku.76
S druge strane, s obzirom da je tzv. Anton Piller order lako zloupotrijebiti,
postoje stroge pretpostavke za njegovo izdavanje; tovie, osobi na koju
je nalog naslovljen potrebno je jasno objasniti narav naloga, on mora
sadravati samo minimum odredaba potrebnih za ostvarivanje njegove
svrhe, dok e detaljno izvjee o uzetim predmetima sastaviti odvjetnici
koji nalog izvravaju.77
2.5. Zastara
Pravo na tubu radi naknade tete zbog djela nelojalne utakmice

zastarijeva za jednu godinu od dana kada je tuitelj saznao za djelo i
uinitelja, a u najkasnije u roku od 3 godine od dana izvrenja djela (lanak
72., stavak 3. ZOT-a).78
Rije je o prekluzivnim rokovima, koji se ne mogu produivati. Poslije
isteka roka od tri godine sud e po slubenoj dunosti odbaciti tubu
podnijetu poslije isteka tog roka79. Ostala pitanja u svezi sa zastarom, kao
to su prekid i zastoj zastare, priznanje zastarjele obveze i sl. rjeavaju se
primjenom odredbi Zakona o obveznim odnosima.
Subjektivni rok zastare tube za naknadu tete po odredbi l. 230. ZOOa 2005. iznosi 3 godine , a najvie 5 godina (objektivni rok). ZOT kao da je
namjerno predvidio krai rok zastare tube za naknadu tete po tom zakonu
od roka koji je predvidio ZOO kako bi zainteresirane osobe natjerao da
spornu situaciju rijee u kraem roku, imajui u vidu okolnost kako se s
protekom vremena djela nelojalne utakmice i posljedice tih djela sve tee
utvruju.
Cornish, W.R., Intellectual Property, 3rd ed., Sweet & Maxwell, London, 1996., str. 67.
Cit. WIPO, op.cit, str. 77.
77
Marret, P., Intellectual Property Law, Sweet & Maxwell,London, 1996., str. 16.
78
Ovdje je zadrano rjeenje iz odredbe l.41. ranijeg Zakon o trgovini iz 1990.
79
Djelo nelojalne utakmice neovlatenom upotrebom robnog iga izvreno je danom upisa
u sudski registar naziva organizacije u kojem je upotrebljen robni ig, pa od tada poinje tei
objektivni rok zastare od 3 godine za podizanje tube kojom se trai zabrana upotrebe iga. Vidi
presudu Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-84/83.
75
76

535
2.6. Posebnosti parninih postupaka zbog zatite od nelojalne utakmice

2.6.1. Pravo na tubu
Na sporove po tubama zbog djela nelojalne utakmice primjenjuju se

odredbe Zakona o parninom postupku80, to znai, s obzirom na to da taj
zakon nije predvidio posebne odredbe za sporove po ovim tubama, da
se na rjeavanje ovih sporova primjenjuju opa pravila o postupku pred
trgovakim sudovima, koji su nadleni za rjeavanje ovih sporova po opim
pravilima o nadlenosti tih sudova.
Kao to je i ranije spomenuto, zatita od nelojalne utakmice slui ne
samo interesima konkurenata, nego i onima potroaa, kao i javnome interesu. Stoga je od velike vanosti za uinkovito funkcioniranje prava o
nelojalnoj utakmici da pravo na tubu ne bude ogranieno na konkurente,
iako su oni moda najsnanija skupina koja se na to pravo poziva. Ipak, ne
trebaju svi trini sudionici imati pojedinano pravo za podnoenje tube
pred graanskim sudom.
S obzirom da svaki in trinog natjecanja ima izravan utjecaj na trinu
situaciju pojedinih konkurenata, barem toj skupini ne moe razumno biti
uskraeno temeljno pravo da tue nelojalnog konkurenta. Ipak, u mnogim
zemljama izravni konkurentski odnosi nisu propisani kao pretpostavka prava
na tubu, a u sluaju ukoliko bi neizravne posljedice nelojalnog ina bile od
ozbiljnog utjecaja na poloaj ostalih sudionika, primjerice, na paralelnim ili
pomonim tritima. Tako e, u veini zemalja, dostajati ve i potencijalni
konkurentski odnosi.
Nadalje, u zemljama gdje se zatita od nelojalne utakmice uglavnom
temelji na deliktnome pravu (tort law), svaka osoba iji e interesi vjerojatno
biti povrijeeni, a ovo moe obuhvaati i pojedine potroae, obino
moe podnijeti tubu. U takvim zemljama ne trai se ak ni potencijalni
konkurentski odnos.81 Novija zakonodavstva pravo na tubu daju i pojedinim
potroaima. Ipak, opasnost od znaajnih trokova esto e ih odvratiti od
koritenja toga prava. Veina pojedinanih tubi potroaa stoga se podnosi
sukladno raspoloivim samoregulatornim postupcima, a ija su sudska
pravila, trokovi i rokovi manje teretni za inicijatora zatite.82
Zajedno s rastuom tendencijom uzimanja u obzir onih ciljeva zatite
od nelojalne utakmice koje sainjavaju interesi potroaa, novija zakonodavstva u ovome podruju osigurala su potroakim organizacijama odvojeno pravo na zaustavljanje nelojalnih postupaka. Prema lanku 10ter Parike konvencije, drave lanice moraju predvidjeti mjere kojima e se
80
Zakon o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 111/99., 88/01. i
117/03., dalje: ZPP) objavljen je u Miroevi, I., Zakon o parninom postupku, Informator,
2003.
81
Primjerice u Francuskoj, Nizozemskoj i UK.
82
536

federacijama i savezima koji predstavljaju zainteresirane industrijalce, proizvoae ili trgovce dopustiti podizanje tube pred sudovima u sluajevima
kada su poinjene radnje nelojalne utakmice, a u mjeri u kojoj pravo
zemlje u kojoj se zatita zahtijeva doputa takve tube. Ipak radi se ovdje o
posebnoj zatiti potroaa izvan prava nelojalne utakmice, te bi prema tim
posebnim propisima o zatiti potroaa koja sadre i odredbe o nelojalnom
postupanju na tetu potraa trebalo i potroakim organizacijama biti
mogue tubom traiti pravna sredstva protiv povreda do kojih dolazi
u tim podrujima.83 Primjerice, Smjernica Vijea EU o zavaravajuem i
komparativnom oglaavanju, od 10. rujna 1984., navodi da organizacije
koje prema nacionalnome pravu imaju legitiman interes u predmetu moraju
imati sredstva za pokretanje postupaka protiv reklamiranja koje dovodi u
zabludu, bilo pred sudom ili pred nadlenim administrativnim tijelom, bilo
da odlui o tubi, bilo da pokrene odgovarajui sudski postupak. Nadalje,
javni dunosnici ili osobe, u nekim zemljama mogu biti ovlateni temeljem
samoga prava da nastupaju kao tuioci pred sudom u graanskim stvarima,
a u ime potroaa, kao to to ini Consumer Ombudsman u vedskoj i
Norvekoj ili Federalni ured za potroaka pitanja u Meksiku.
Ima nekoliko alternativnih naina za utvrivanje prava na podizanje
tubi. Primjerice, kako bi se sprijeila mogua zloporaba takvih prava, neke
su zemlje ograniile pravo na podizanje tubi na organizacije koje zatitu
svojih lanova od nelojalne utakmice mogu utvrditi kao svoj statutarni
cilj ili su slubeno ovlatene kao potroake organizacije. Iako se obino
ne potrauje stvarna teta koja je nastala za pojedine lanove, veina je
zemalja ograniila tubene zahtjeve dostupne udrugama i asocijacijama na
mjere zabrane i/ili popravljanje tete u podruju reklamiranja koje dovodi
u zabludu. Samo u iznimnim sluajevima organizacije mogu zahtijevati
naknadu tete u ime svojih lanova.
Poloaj ostalih organizacija, poput trgovaca u odreenoj industrijskoj
grani ili profesionalnih skupina, mnogo je manje jednoobrazan. U nekim
zemljama kao to su Belgija, Francuska, Njemaka i Italija, takve organizacije mogu imati pravo tuiti dok god njihovu statutarnu svrhu ozbiljno
ugroava predmetna nelojalna radnja. U drugim zemljama moe biti nuno
da je stvarna povreda nanesena nekima od lanova, te e biti potreban i
prijenos njihovih prava na organizaciju jer u protivnome takve organizacije
nee imati nikakvo posebno pravo na tubu, kao to je sluaj u Japanu.
Takozvane class action (tube vie tuitelja, zajednike tube)84 mogue su
u SAD-u. Konano, tube u parninim postupcima mogu ponekad inicirati
tijela odgovorna za nadzor konkurentskog djelovanja, bilo kao polujavna ili
dravna tijela, ili autonomna tijela.
83
Dika, M., Pravosudna legitimacija udruga za zatitu potroaa, u Dika, M., Pogari, Z.
(red.) et al. , op.cit., str. 131.
84
Marunica, F., English-Croatian and EU Law Dictionary, Zagreb, 2003., str. 84.

537
Ipak u naem ZOT-u ova problematika ne slijedi naznaena komparabilna

rjeenja. Ve smo naznaili da je u ZOT-u predvieno izrijekom samo
podnoenje tube zbog naknade tete uslijed radnji nelojalne utakmice.
Nadalje, u odredbi l. 71. st. 2. ZOT.a izriito je previeno da ovu tubu
moe podnijeti trgovac koji je oteen, te gospodarska komora i drugi
oblici udruivanja trgovaca. Oito je da se pri stipuliranju ove odredbe u
zakonodavnoj proceduri nije do kraja vodilo rauna o svim posljedicama
ovako normiranog ovlatenja, odnosno aktivne legitimacije. Naime, time
to je ovlatenje za kondemnatornu zatitu zbog naknade tete u ovim
sluajevima dano i gospodarskoj komori te drugim asocijacijama trgovaca,
otvoreni su mnogi bitni problemi materijalnopravne i procesnopravne
naravi.85
Postavlja se pitanje da li u tom sluaju komore i organizacije podnose
tubu u svoje ime a za raun povrijeenog trgovca ili u svoje ime i za svoj
raun, to bi bilo sasvim suprotno zakonodavnoj namjeri uspostavljanja ove
zatite. Ne vidimo razloga da komore ostvaruju iznose naknade tete zbog
povrede prava njihovog lana, koji i ne mora biti zainteresiran za odreeni
sluaj povrede njegovih prava, odnosno takvoj zatiti nije suglasan ili,
tovie, ak je i protivan. Na ovaj nain komore bi ostvarivale materijalnu
korist ak i suprotno interesima njihovih lanova. Nije rijeeno pitanje
mogu li komore pokrenuti postupak sukladno l. 72. ZOT-a ako je postupak
ve pokrenuo zainteresirani trgovac, zatim to se dogaa kad ti zahtjevi
nisu usklaeni, a polaze od iste situacije i istog injeninog i pravnog
temelja. Tko u tom sluaju uiva prvenstvo zatite, nije odreeno. Nadalje,
otvaraju se pitanja u svezi s identitetom predmeta spora, litispendencijom
i pravomonou u sluaju takvih konkurentnih i paralelnih postupaka,
odnosno pitanja u svezi mogueg suparniarstva u takvim postupcima.86
Oito da na zakonodavac nije ovdje postupio s panjom dobrog
zakonodavca, odnosno donio je nerazumljivu, nepreciznu i kontradiktornu
odredbu, koja moe imati niz negativnih refleksija, kako u samim konkretnim
sporovima, tako i na opu pravnu sigurnost u svezi sa sprjeavanjem nelojalne
utakmice. Naime, ova pitanja treba to prije u sklopu usuglaavanja naeg
zakonodavstva s pravom Europske unije raspraviti i novelirati, na nain da
trgovci mogu podnositi sve ovdje navedene mogue tubene zahtjeve, kao
i komore i asocijacije, izuzev upravo tube radi nakanade tete, koje one iz
navedenih razloga ne bi smjele imati pravo podnositi.
2.6.2. Hitni postupak
Veina predmeta iz prava o nelojalnoj utakmici iznosi se pred sud u

redovitom graanskopravnom postupku.
85
86
Triva, S., Dika, M., op.cit., str. 841.

Ibid.
538

U nekim zemljama posebni sudbeni odjeli ili suci mogu imati neke
iskljuive nadlenosti, primjerice, u predmetima trgovakog prava. Ipak,
zatita od nelojalne utakmice bit e uinkovita ako se navodnome prekritelju
moe izdati nalog u brzom i neslubenom postupku. Stoga je hitni postupak
doputen u mnogim zemljama za ostvarivanje brze i efektivne pomoi. Iako
moe postojati i nekoliko oblika privremene pomoi, poput one za mijenjanje
reklame koja dovodi u zabludu, veina tubenih zahtjeva temeljem prava o
nelojalnoj utakmici ukljuuje privremene mjere (interlocutory injuctions).
Ovu vrstu postupka obino karakterizira vrlo kratak rok izmeu sudskog
poziva i suenja, fleksibilniji pristup pravilima dokazivanja, neformalan
sudski postupak i relativno kratak rok izmeu suenja i skraene presude.
Za dobivanje privremene pomoi, injenice sluaja moraju otkrivati
ne samo ozbiljno pitanje o kojemu se ima suditi, a koje prua barem neke
izglede za uspjeh na potpunome suenju, ve i potrebu donoenja hitne
odluke. Ovu je potrebu mogue utvrditi vjerojatnou nepopravljive tete
(likelihood of irreparable damage) ukoliko tuenikove navodno nelojalne
radnje odmah ne prestanu. S obzirom da postupak mora ostati brz i uinkovit,
formalnosti su manje vane i potrebni su iskljuivo prima facie dokazi,
odnosno, dokazi temeljem kojih je mogue donijeti ozbiljne pretpostavke.
Stoga, u sluajevima u kojima se injenice nalaze izvan sumnje i hitnost
je bjelodana, sudovi su ponekad u mogunosti izdati nalog za obustavu i
odustajanje od nelojalne radnje bez sasluanja tuenika.
U ovome je smislu vicarskim zakonom (Federal Law Against Unfair
Competition, 1986) uveden poseban oblik ubrzanog postupka koji omoguava izdavanje i izvrenje privremenih mjera zabrane unutar nekoliko sati, a
kako bi se predmeti kojima se povreda dogaa privremeno povukli s mjesta
prodaje, ili ak s izlobe ili drabe.87 S druge strane, tueniku ne bi smjela
biti uskraena njegova prava ukoliko je stvar sporna. Stoga sudovi prilikom
doputanja ili zabranjivanja mjera zabrane razmatraju ravnoteu prikladnosti
(balance of convenience) Ova ravnotea za sobom povlai razmatranje
interesa obiju strana, ukljuujui relativnu snagu sluaja svake strane, kao i
da li bi tuenik bio na odgovarajui nain obeteen od strane tuiteljevog
trgovakog drutva, kao oblik osiguranja za tetu koja moe nastati ukoliko
mjera zabrane bude doputena. U nekim zemljama svaka tuba podignuta
u hitnom postupku ujedno se mora podnijeti i pred sudom nadlenim u
graanskopravnim stvarima u obinome postupku, po mogunosti unutar
odreenog vremenskog roka.88
ZOT koji je na snazi ne predvia hitnost postupka, za razliku od ranijeg
ZOT-a 1990. koji je u l. 40. predviao da je postupak u povodu tube radi
imovinskopravne zatite zbog nelojalne utakmice hitan. Trebalo bi de lege
87
Cf. Gorenc, V., Zatita od nepotene trine utakmice prema vicarskom zakonodavstvu,
Pravo i porezi, br. 8/99, str. 14.
88

539
ferenda opet u nae zakonodavstvo uvesti i izrijekom propisati hitnost u

postupcima u sporovima u povodu nepotenog trinog natjecanja.
2.6.3. Nadlenost i sastav sudova
Ovi sporovi u povodu nepotenog trinog natjecanja u Republici

Hrvatskoj spadaju u stvarnu nadlenost trgovakih sudova.89 Naime, prema
lanku 34b. st. 1. to. 9. ZPP-a u svezi s odredbom l. 19. Zakona o sudovima
(Narodne novine, broj 3/94., 100/96., 131/97., 129/00. i 17/04.)90, trgovaki sudovi u prvom stupnju sude, izmeu ostalog, i u sporovima u povodu
djela nelojalne trine utakmice, kao i inae u sporovima glede prava
intelektualnog vlasnitva.91
Kako druge zakonske odredbe u tome nema, jer ZOT ne sadri odredbe o
nadlenosti sudova u sporovima iz nelojane trine utakmice, u sporovima
radi naknade tete zbog djela nelojalne utakmice nadlenost trgovakih
sudova iskljuiva je i neprijeporna, bez obzira na svojstvo stranaka.92
Ovdje treba ukazati da poseban vid odreivanja stvarne nadlenosti
predstavljaju pravila o tzv. generalnoj delegaciji, koja omoguavaju da
se suenje u specifinim sporovima povjerava samo odreenim sudovima
odreene vrste i ranga. Tako je lankom 8. Zakona o podrujima i sjeditima
sudova (Narodne novine, broj 3/94., 104/97. i 59/01.) propisao da za
rjeavanje sporova iz intelektualnog vlasnitva, pa ekstenzivnim tumaenjem
i sporova iz nelojalne utakmice, budu nadleni sljedei sudovi:
- Trgovaki sud u Osijeku za podruje Trgovakog suda u Slavonskom
Brodu
- Trgovaki sud u Rijeci za podruje trgovakih sudova u Karlovcu i
Pazinu
- Trgovaki sud u Splitu za podruje trgovakih sudova u Dubrovniku,
ibeniku i Zadru
- Trgovaki sud u Zagrebu za podruje trgovakih sudova u Bjelovaru,
Sisku i Varadinu.
Takvo odreenje nadlenosti jami ujednaenost sudske prakse na ovom
podruju kao i kvalitetan i struan pristup zatiti autorskih prava ukljuiv i
sporove radi naknade tete u autorskom pravu.
Mjesto u kojem je tetna radnja poinjena, odnosno gdje je nastupila
tetna posljedica, od bitne je vanosti za odreivanje mjesne nadlenosti
suda prema odredbi lanka 52. ZPP.
89
264.
O stvarnoj nadlenosti trgovakih sudova opirnije kod Triva, S., Dika, M., op.cit., str.
Foreti, D., Zakon o sudovima, Informator, male stranice, br. 5215, od 28.2.2004., str. 16.
V. presudu VTS RH, P-1639/94, od 29.11.1994., Zbornik Odluka VTS RH 1994.-2004.,
br. 9., odl. 595/III
92
Za raniju pravnu teoriju i zakonodavstvo primjenjivo i na dananju poziciju vidi kod
Dika, M., Stvarna nadlenost trgovakih sudova u parninom i izvrnom postupku, Pravo u
gospodarstvu, br. 7-8/94.
90
91
540

Sporove u kojima se radi o zatiti radi djela nelojalne trine utakmice

uvijek u prvom stupnju sudi sudac pojedinac, jer ZOT-om to nije na drukiji
nain odreeno (lanak 41.stavak 1. ZPP-a).
2.6.4. Doputenost revizije u ovim sporovima
Iako se radi o sporovima u kojima bi vrijednosni negativni selektivni

kriterij mogao otkloniti mogunost revizije kao izvanrednog pravnog lijeka,
ZPP je potujui injenicu da se radi o sporovima od posebne vanosti,
reviziju doputao93. Naime, isti zakon taksativno je navodio imovinskopravne sporove u kojima je revizija uvijek doputena, neovisno o vrijednosti
predmeta spora.Tako je u ranijem lanku 382. stavak 4. toka 4. ZPP-a, koji
je brisan, bilo predvieno da je revizija uvijek doputena u sporovima iz
nelojalne utakmice.94
Ipak, izmjenama ovog zakona iz 1999., ta mogunost ograniava se
ukljuujui i sporove o naknadi tete radi nelojalne utakmice. Prema tome,
radi rastereenja i auriranja rada sudova i na ovom podruju primjenjuje se
vrijednosni negativni selektivni kriterij, pa se pravo na izjavljivanje revizije
ostvaruje kao i u drugim imovinskopravnim sporovima ako vrijednost
predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi zakonom odreeni limit.95
O reviziji izjavljenoj protiv pravomone presude drugostupanjskog suda
u sporu u svezi s djelima nelojalne trine utakmice, donesene prije 7.
studenoga 1999. godine kao dana stupanja na snagu novele ZPP-a 1999.,
rjeavat e se po pravilima parninog postupka koja su vaila do nareenog
datuma.
IV. Umjesto zakljuka - potreba harmonizacije domaih propisa
Hrvatski Zakon o trgovini je samo u naznakama regulirao jedno iznimno
vano podruje pravne zatite od nepotenog trinog natjecanja, zadravajui preteito rjeenja koja egzistiraju u naem pravu jo od zakona iz
1930. godine.
Iako Zakon o trgovini nije detaljno uredio ovu materiju, ipak na temelju
postojeih zakonskih rjeenja mogue je ostvariti i sudsku zatitu kod
povrede prava radnjom nepotenog trinog natjecanja.
Budui da je Zakon o trgovini usvojen u vrijeme kad jo u okrilju
Europske unije nije bila donesena cjelovita regulativa iz ovog podruja,
jasno je da nije ni mogao akceptirati moderna rjeenja koja su postojala
u europskim nacionalnim zakonodavstvima, a koja su posluila kao temelj
Grbin, I., Revizija u parninom postupku, Informator, br. 4242-4243/94.
Triva, S., Dika, M., Zakon o parninom postupku, Narodne novine, 1991., str. 279.
95
Vidi l.219. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Narodne
novine, br. 117/03.).
93
94

541
donoenja i samih rjeenja sadranih u Smjernici EU iz 2005. Namjena

ove Smjernice jest doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg trita
i postii visoku razinu zatite potroaa pribliavanjem zakona, propisa
i upravnih odredaba drava lanica, a koji se tiu nelojalne trgovake
prakse koja teti ekonomskim interesima potroaa. Smjernica uvodi novu
sistematiku radnji koje se mogu okvalificirati kao nelojalnu trgovaku
praksu, te je ova rjeenja nuno inkorporirati u nae zakonodavstvo, posebice
kada se nabrajaju egzemplifikativni primjeri radnji koje su zabranjene kao
radnje protivne dobrim poslovnim obiajima. Nadalje, kako ova Smjernica
mijenja i neke druge europske smjernice, posebice onu koja ureuje materiju
zavaravajueg i komparativnog oglaavanja, ista rjeenja je takoer nuno
ugraditi u na pravni sustav, kako u propise o trgovini, tako i u one o zatiti
potroaa.
Usvojeni standardi zatite iz Smjernice EU svakako moraju biti
akceptirani i u naem zakonodavstvu, sve u cilju usklaivanja pravnog
sustava Republike Hrvatske s pravom Europske unije, te je u tom smislu
potrebno ovu Smjernicu de lege ferenda prenijeti na odgovarajui nain i u
nau legislativu.
Summary
UNFAIR COMMERCIAL PRACTICE AND INSTRUMENTS

OF CIVIL LEGAL PROTECTION IN CROATIAN
AND COMPARATIVE LAW
This article, for the first time in our country, presents a unique overview
of civil legal protection from unfair commercial practices, i.e., from unfair
competition. After discussing the notion and legal nature of this institute, the
author systematically presents actions that are treated as unfair commercial
practices in domestic law in comparison with international rules and
solutions in different countries.
Special attention is given to trademark protection and protection of other
forms of identifications. Together with overview of basic mechanisms of
legal protection, the author presents available domestic case-law and practice
of other relevant bodies, that might be useful to legal practitioners but also
to all the persons whose rights have been violated or jeopardized. Finally,
several unclear and concurrent solutions in present Croatian legislation with
concrete de lega ferenda proposals are pointed out.
Key words: unfair competition, unfair commercial practice, intellectual
property, trademark.
542

Zusammenfassung
UNLAUTERER WETTBEWERB UND MODALITTEN

DES ZIVILRECHTLICHEN SCHUTZES IM KROATISCHEN
UND VERGLEICHENDEN RECHT
In dieser Arbeit bietet der Autor erstmals in Kroatien einen
Gesamteinblick in das Gebiet des zivilrechtlichen Schutzes vor unlauterem
Wettbewerb. Auer der Diskussion ber den Begriff selbst und die Rechtsnatur
dieses Instituts, werden Handlungen des unlautereren Wettbewerbs im
kroatischen Recht im berblick aufgezeigt und mit internationalen und
komparabilen Entscheidungen verglichen.
Besondere Aufmerksamkeit wird dem Warenzeichenschutz und anderer
Unterscheidungen von Zeichen gewidmet. Neben der Darstellung grundlegender ziviler Modalitten des Schutzes, wird die zugngliche kroatische
Gerichts- und andere Praxis prsentiert, die fr Juristen der Praxis von
Nutzen sein kann sowie fr alle, deren Rechte verletzt bzw. bedroht sind.
Schlielich wird auf eine Reihe unprziser und konkurenter Entscheidungen
in der derzeitigen kroatischen Gesetzgebung in diesem Bereich mit der
Notwendigkeit konkreter Interventionen de lege ferenda hingewiesen.
Schlsselwrter: unlauterer Wettbewerb, unfairer Handel, intellektuelles
Eigentum, Warenzeichen.
Sommario
CONCORRENZA COMMERCIALE SLEALE

E MODALIT DI TUTELA LEGALE CIVILISTICA
NEL DIRITTO CROATO E COMPARATO
In questo lavoro, per la prima volta nel nostro paese, lAutore presenta una
rassegna unica della tutela legale civilistica della concorrenza commerciale
sleale o cosiddetta competizione disonesta. Dopo la discussione del concetto
e della natura legale di questo istituto, sono presentate sistematicamente le
azioni che sono considerate come concorrenza commerciale sleale nel diritto
domestico in comparazione con le soluzioni internazionali e comparate.
Particolare attenzione data alla tutela del marchio e alla protezione
di altre forme di identificazione. Accanto alla rassegna dei meccanismi
fondamentali di tutela legale, sono presentati i casi domestici disponibili e
le prassi di altri organi rilevanti, che potrebbero essere utili ai pratici forensi
ma anche a tutte le persone i cui diritti sono stati violati o minacciati. Infine,
sono illustrate diverse soluzioni imprecise e concorrenti nella legislazione
croata attuale con concrete proposte de lege ferenda.
Parole chiave: competizione disonesta, concorrenza commerciale sleale,
propriet intellettuale, marchio.

Nepošteno Tržišno Natjecanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nepošteno Tržišno Natjecanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

NEPOTENO TRINO NATJECANJE I MODALITETI

Dragan Zlatovi, dipl. iur.

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

druge pogodnosti koje odgovaraju steenoj reputaciji, odnosno stalnim

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

II. Pojam i radnje nepotenog trinog natjecanja

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

sudioniku na tritu ili iroj zajednici. Nekad se eksplicite trailo, uz ostale

Prvi je uvjet postojanja djela nepotenog trinog natjecanja taj da

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

Dakle, radnje nepotenog trinog natjecanja mogu poiniti i izvoznici

Na ZOT nepoteno trino natjecanje vezuje za ostvarivanje trinog

Cit. prema Janji, M., op.cit., str. 180.

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

Ve se naa starija citirana sudska praksa, jo za ranijih propisa, izjasnila

Kljuni element djela nepotenog trinog natjecanja odnosi se na

Vidi Ivanjko, ., op.cit., str. 11.

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

posebice trgovci oekuju da e ugovorne strane postupati u skladu s tom

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

za tim da u svakom pojedinom sluaju konstatira postoji li povreda dobrih

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

sa ime se i mi slaemo, a to potvruje i praksa naih sudova, iako ima i

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

2. Hrvatsko pravo trgovine i prikaz komparativnih rjeanja

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

odnosno posebnu zatitu unutar irih propisa22, koji se ponegdje kombiniraju

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

3.1. Nelojana (nesitinita, lana) reklama

Djelo nelojalne (neistinite, lane) reklame predvieno je u lanku 71.

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

Lane (neistinite, prijevarne) poruke uinjene su prilikom ekonomske

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

a) Servilno oponaanje tue reklame

Razumljivo je da e previe skromno sroena i previe objektivizirana

Superlativna reklama je ona vrsta reklamne poruke koja je sastavljena

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

(najbolji hotel, najitaniji asopis, najvee kazalite i sl.), odnosno da je

Usporedna reklama moe se pojaviti u dvije podvarijante: kritizirajua

Uporedba sustava postoji kada se uporeuju prednosti i slabosti

Ibid., str. 189.

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

Robni testovi predstavljaju svojevrsno usporeivanje roba i usluga dvaju

Ocrnjivanje, kao djelo nelojalne utakmice, esta je pojava u trinim

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

3.3. Stavljanje u promet robe s oznakama koje mogu stvoriti zbrku

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

U ovu kategoriju djela nelojalne utakmice mogli bi biti uvrteni sluajevi

Osim opih propisa o trgovakim drutvima i drugim pravnim osobama

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

Tako je, izmeu ostalog, u l. 71. st. 1. alineja 9. ZOT-a predvieno da

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

mjesta prodavaonice, predstavlja radnju protivnu dobrim poslovnim

Djelo nelojalne utakmice nedoputenom uporabom tueg iga (marke)

Vidi presudu Vrhovnog privrednog suda Sl 961/67 od 30. lipnja 1967.

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...

blici Hrvatskoj, distributer ini djelo nepotenog trinog natjecanja.46

Znak kvalitete je poseban znak za oznaavanje robe na nain da tako

D. ZLATOVI, Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite...