EMINA SALIHOVI

POSLOVNA KOMUNIKACIJA U VJERSKIM ZAJEDNICAMA

SEMINARSKI RAD

TUZLA, 2014.

INTERNACIONALNA POSLOVNO-INFORMACIONA AKADEMIJA TUZLA

Visoka kola za savremeno poslovanje, informacione tehnologije i trine komunikacije

SMJER: TRINE KOMUNIKACIJE

POSLOVNA KOMUNIKACIJA U VJERSKIM ZAJEDNICAMA

SEMINARSKI RAD

Ja ................................, student IPI Akademije Tuzla, Index broj: .......................

odgovorno
i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio/la potpuno
samostalno, uz koritenje citirane literature i pomo profesora mentora

Predmet:
Mentor:
Student:
Broj indexa:
Smjer

Tuzla, novembar, 2014.

SADRAJ

UVOD

KOMUNIKACIJA I POSLOVNA KOMUNIKACIJA

Poslovna komunikacija predstavlja namjernu razmjenu ideja,miljenja, informacija i instrukcija

sa ciljnim grupama putem simbola, signala ili slika, da bi se ostvarili ciljevi kompanije. Ona je
veoma vana u poslovnom procesu. Meutim, moe se rei da se o njoj najmanje vodi rauna.
Poslovna komunikacija predstavlja komunikaciju unutar kompanije, kompanije i klijenata,
kompanije i poslovnih partnera, kompanije i lokalne i dravne uprave.
Moe se rei da je jedan od osnovnih zadataka svake kompanije uspostavljanje i odravanje
komunikacijsko-informacionog toka izmeu kompanije i javnosti s ciljem da razvijaju dobre
odnose, kao i meusobno informisanje.
Komunikacija je jedan od temeljnih oblika ostvarivanja ovjeka i njegova ivota u zajednici. Bez
nje je nemogue zamisliti ovjekov rast i sazrijevanje, kao i ostvarivanje raznolikosti i bogatstva
njegove naravi. U sposobnosti komuniciranja otkriva se i ostvaruje ovjekova transcendentna
dimenzija, tj. njegova konstitutivna otvorenost Bogu i ovjeku. Razumljivo je stoga da ovjek
komunicira otkad postoji. On je tijekom povijesti razvio razliite naine i sredstva komunikacije.
Posebno je u novije vrijeme brz razvoj znanosti i tehnike pridonio dosad nevienom razvitku tih
sredstava, to cijeli svijet pretvara, kako se obino kae, u globalno selo, jer ta nova dostignua
ovjeku naega vremena omoguavaju da s lakoom nadilazi prostorne udaljenosti i vremenske
razliitosti.
Mnotvo televizijskih programa te laka dostupnost i mogunost uporabe najrazliitijih medija
svjedoe da ta sredstva danas stvaraju ozraje izvan kojega je veoma teko, zapravo nemogue,
zamisliti ivot suvremenog ovjeka. Takve velike i brze promjene predstavljaju neto vie od
isto tehnike revolucije,3 jer sve se to odraava na samoga ovjeka, na njegov nain
doivljavanja svijeta, na oblikovanje stavova i vrijednosti. Mnogima je ivotno iskustvo dobrim
dijelom posredovano upravo drutvenim komunikacijama.4 Posredstvom medija lako se dolazi
do informacija, ire se spoznajni horizonti, s lakoom se uspostavlja dijalog s osobama koje su
blizu i daleko. Sve te promjene veoma duboko utjeu na samog ovjeka. Budui da je ovjek
put Crkve,5 razumljiva je njezina zainteresiranost za cjelokupni svijet medija. No, nije to
jedini razlog zbog kojega se Crkva zanima za komunikaciju.

2. POSLOVNA KOMUNIKACIJ U VJERSKIM ZAJEDNICAMA

Suvremene prilike zahtijevaju od Crkve da o svome djelovanju svjedoi i u medijima. Premda je
svijet medija razliito otvoren kranskom navjetaju i uope crkvenomu djelovanju, crkveni
slubenici, kao i Crkva u cjelini, moraju prihvatiti izazov sudjelovanja i svjedoenja u njemu. U
tom se smislu od crkvenih komunikatora i od svih koji po svojoj slubi sudjeluju u poslanju
Crkve oekuje spremnost na dijalog, dostupnost informacija, jasnou stavova, transparentnost
djelovanja i suvremenost medijskoga govora.
Prisutnost Crkve u elektronikim medijima u Hrvatskoj, zbog poznatih povijesnih okolnosti,
novijeg je datuma. Odmah nakon to su to prilike omoguile, Crkva je stupila i na to podruje
svjesna vanosti i mogunosti koje elektroniki mediji pruaju za djelo evangelizacije i dijalog s
ovjekom naega vremena.
U produkciji elektronikih medija posebno mjesto zauzimaju prijenosi misa. Vjernici znaju da
praenjem takvih prijenosa ne ispunjavaju svoju vjerniku dunost nedjeljnog ili blagdanskog
sudjelovanja na misi. Takvi su prijenosi veoma rado prihvaeni meu svima onima koji su
sprijeeni i ne mogu zbog bolesti, starosti ili nekoga drugog opravdanog razloga, sudjelovati na
misi. Naime, posredstvom tih prijenosa oni doivljavaju blizinu vjernike zajednice, a mogu im
postati i prigoda i poticaj za molitvu. Ne moemo dosta naglasiti da dostojanstvo slavlja liturgije
koja se prenosi preko sredstava drutvenih komunikacija zahtijeva s liturgijskog i tehnikog
gledita38 temeljitu pripremu. To se, naravno, odnosi i na sve osobe koje u prijenosu sudjeluju i
od kojih se oekuje potrebna struna i duhovna kvalificiranost. Potrebno je takoer izraditi
konkretne liturgijske i past
2.1. Internet i nove tehnologije
Svijet komunikacija kao da ne poznaje granice i kao da nema kraja promjenama u
komunikacijskim scenarijima. U dananjoj tehnolokoj transformaciji povezanoj s brzom
evolucijom koja se zapaa i na podruju informatike i komunikacije, posebnu pozornost
zauzimaju internet i virtualni prostor.

Internet, kao najnovije i s mnogih gledita najmonije sredstvo,39 neki smatraju

kombinacijom radija, televizije, novina i brze pote, tako to je svako od tih sredstava na neki
nain u njega ukljueno. Time internet obuhvaa sva spomenuta sredstva. Zbog toga Papinsko
vijee za sredstva drutvenih komunikacija preporuuje da se internet stalno istrauje i prouava
s nakanom da se izradi antropologija i teologija komunikacije koja e imati u vidu promjene koje
uzrokuje taj najnoviji medij.40
Nova sredstva drutvenih komunikacija treba vrjednovati i koristiti u istome kritikom duhu
poput onih koje nazivamo tradicionalnima. Virtualni prostor otvara iroko polje jo nejasnih
granica. Njegove su mogunosti viestruke, jer meusobno povezuje proizvodnju, pohranu,
komunikaciju i simulaciju. Razliiti oblici meusobnog spajanja ovih novih tehnika i
tradicionalnih sredstava drutvenih komunikacija ve su ostvareni, a izuzetne su mogunosti i
daljnjeg razvoja, zbog ega se govori da dananji ovjek ivi u svijetu multimedijalnosti i
multimedija. No, virtualni prostor nije tek sredstvo, ve je i novo okruje u kojemu pojmovi
prostora i vremena dobivaju nova znaenja. Uz to dogaa se prijelaz od masovnih ka vrlo
personaliziranim medijima
Kranska zajednica mora biti otvorena za nove tehnologije u kojima je vidljivo meusobno
proimanje informatike, medija i komunikacijskih tehnologija. Potrebno je da krani u tome
procesu promjena djeluju snagom kranske batine i vjekovne mudrosti Crkve, ne
zadovoljavajui se samo prevoenjem vjerskih izraza, moralnih vrjednota i naina razmiljanja u
nove komunikacijske govore, nego teei, prije svega, unijeti evaneoski duh i smisao u tu novu
stvarnost.
Naglo irenje interneta omoguava ne samo brzu izmjenu podataka ve i razmjenu miljenja kao
i povezivanje osoba koje su ponekad jedna od druge veoma udaljene. Neki ak govore o
stvaranju virtualnih zajednica. Naspram toj pojavi potrebno je upozoriti da je crkvenoliturgijska zajednica nezamisliva bez svjedoke dimenzije ivota i vjere koja se temelji i hrani
iskustvom susreta sa ivom zajednicom i sa ivim Bogom.

U tom smislu poznanstva i povezanosti koja se uspostavljaju preko interneta mogu biti samo
jedan od koraka na putu uspostavljanja istinskog zajednitva, ali ne i zamjena za njega.
Zasigurno, internet i ostala sredstva komuniciranja pruat e i u budunosti nove naine
povezivanja ljudi. Zbog toga e razvitak tih sredstava, kao i mogunosti koje pruaju, trebati
pomno pratiti kako bi se mogli razraditi konkretni i uinkoviti pastoralni prijedlozi Kao i ostala
suvremena sredstva drutvenih komunikacija, Crkva je otvoreno prihvatila i internet. To
potvruje i prisutnost vjerskih internetskih stranica, poevi od Svete Stolice i njezina web
portala. Katolike biskupije i ustanove upe, sveuilita, kole, redovnike zajednice, crkvene
udruge odvano ulaze u taj virtualni prostor jer u tim sredstvima Crkva prepoznaje pomo i
osobito vrijedno sredstvo za komuniciranje s posebnim skupinama poput djece i mladei.41 I
naa se Crkva na svim razinama, od HBK do upa, slui tom novom tehnologijom ne
oklijevajui koristiti mreu svih mrea u djelu evangelizacije.42 Posredstvom interneta moe
se, 39 Etika na internetu, 2. 40 Usp. Crkva i internet, 9. 41 Usp. Crkva i internet, 5. 42 Usp. Isto,
10-12.
2.2. Prouavanje drutvene komunikacije i edukacije i edukacije za rad u medijima

Nunost prouavanja drutvene komunikacije, kao i primjerenog odgoja i obrazovanja na tom

podruju, proizlazi iz znaenja koje ona ima za drutvo i Crkvu. Zbog novoga kulturalnog
okruenja u kojemu Crkva ivi, ali i zbog vjerodostojnog evangelizacijskog djelovanja, odgoj i
obrazovanje za medije postaju prioriteti koji se ne smiju zapostavljati ni na kojoj razini crkvenog
ivota i djelovanja.
Drugim rijeima, svaki pastoralni plan mora sadravati odgoj za medije koji se posebno
usredotouje na odnos izmeu sredstava javnoga priopivanja i vrjednota.65 Budui da se
komunikacija tie cijele zajednice, nuna je odgovarajua medijska i komunikacijska edukacija
svih odgovornih, sveenika i akona, redovnika i redovnica, kateheta i odgojitelja, tj. onih koji
na bilo koji nain sudjeluju u crkvenom poslanju. U tom je smislu potrebno poticati mlade
sveenike i laike na prouavanje komunikacijskih znanosti, budui da su, snagom svoga
poslanja, pozvani suoavati se s procesom komunikacije vjere koji ih obvezuje na upoznavanje i
vrjednovanje razliitih medijskih jezika.66

Zato bi se i u redovitome teolokom studiju trebalo vie prostora posvetiti odgoju za medije i
komunikaciju. Crkvi bi bolje sluilo kad bi oni koji slue i vre svoje dunosti u njezino ime
bili bolje izobraeni u sredstvima priopivanja. To ne vai samo za bogoslove, za redovnike
pripravnike i za mlade katoli- ke laike, nego i za crkveno osoblje openito.67
Ali obrazovanje za medije ne smije se ograniiti samo na poznavanju tehnika, nego mora ui
duboko u drutvenu i kulturnu zbilju. Svijest o takvom cjelovitom odgoju i obrazovanju treba biti
prisutna u procesu odgoja i obrazovanja u obiteljima, koli, upi kao i u laikim udrugama.68
Budui da ispravna upotreba sredstava drutvenog saobraanja, koja se obraaju ljudima
razliite dobi i kulture, zahtijeva prikladnu i primjerenu pripravu i vjebu tih samih ljudi,
pothvati koji su prikladni da se taj cilj postigne pogotovo ako je rije o mlaima neka se u
katolikim kolama bilo kojeg stupnja, u sjemenitima i u skupinama apostolata laika, gaje,
umnoavaju i vode prema kranskim naelima.69
Jednako je tako od temeljne vanosti da u katolikim obrazovnim ustanovama bude sve vie
istraivaa i strunjaka koji e znati produbiti teme novih kulturnih pitanja povezanih s utjecajem
sredstava drutvenih komunikacija i novih tehnologija. Naime, strategija Crkve na podruju
drutvenoga komuniciranja morala bi se temeljiti na rezultatima ozbiljnog istraivanja na tom
polju s analizama i ocjenama koje proizlaze iz poznavanja uzroka. Istraivanje komunikacija
mora stvoriti prostor za pitanja i najvanije probleme s kojima e se susretati poslanje Crkve u
krilu dotine nacije ili regije.70 Zato je nuna nazonost profesionalno kvalificiranih katolika,
sposobnih povezati strune kompetencije s autentinim kranskim nadahnuem.
U tom vidu namee se potreba sustavnoga promicanja naobrazbe mladih katolika za novinarska
zvanja, to se moe pospjeiti stvaranjem sustava stipendija za studij, kao i razliitih teajeva
Takoer se katolikim laicima koji djeluju kao profesionalni novinari mora osigurati prikladna
teorijska i praktina, kao i duhovna pomo.
Komunikacija predstavlja interesnu angaovanu akciju subjekata, koji uporedo sa ljudskim
djelovanjem u interakciji sa drugim subjektima uestvuje u kreiranju i oblikovanju drutvenih
odnosa. Informacije koje sredstva javnog in- formisanja plasiraju u osnovi su svih odluka,
formiranja vrijednosti i stavova re- cipjenata.

Sutina funkcionisanja mass medija bi bila u tome da vrati zajednicu sebi, odnosno da ta
komunikacija omogui glas o sebi /da se vidi i uje/ da preko njih komunicira, kritiki analizira
sebe i kroz neprestani dijalog izmjene iskustva politike prakse, realizuje svoj napredak i hod u
budunost.2
U temelju svih religija svijeta jest komunikacija. Ona je u biti dvodimenzionalna: komunikacija s
transcendentnim1 i komunikacija s pripadnicima ili potencijalnim pripadnicima religijske
skupine.
Osim toga utemeljitelji svih pojedinih religija bili su izvrsni komunikatori - u naelu odlini
govornici koji su se sluili medijima svoga vremena2. Prenosei poruku interpersonalno tj. u
komunikaciji face to face dopirali su toliko daleko koliko se prirodno mogao uti njihov glas.
No, odjek sadraja bio je puno vei zbog misionarskoga rada njihovih sljedbenika - ekonomskim
rjenikom dananjice kazano: kihaa koji su prepriavali i irili poruku.
Kako su se tehnike predispozicije mijenjale tako se mijenjao i nain prenoenja religijskog
sadraja. Osobito to vrijedi za tzv. Religije knjige: idovstvo, kranstvo i islam. Tora, Biblija i
Kur'an su vremenom prevoeni na razliite svjetske jezike i na najsuvmenije naine posredovani
ljudima.
Povijesno gledano sve bitno s podruja razvoja znanosti i tehnologije zauzima vano mjesto i u
svijetu religijske komunikacije. Dakle, poremeaji u svijetu Gutenbergove galaksije nastali
pismenou, a potom i tampom3 izravno su utjecali i na kominikaciju unutar religija. Stoga, ne
treba ni podsjeati da je prva tiskana knjiga - i danas u svijetu najobjavljivanija - Biblija4. Slino
se dogodilo i s iznaaem elektronskih medija: radija i televizije. Oni su takoer vrlo brzo
prepoznati kao odlian nain pristupa ljudima, propagande vjerskog sadraja i agitiranja za
pojedinu religijsku zajednicu.
Meutim, tek je internet omasovio u pravom smislu rijei globalizirao - prenoenje vjerskih
poruka do uistinu irokih masa. Web komuniciranje kao novi nain globalne komunikacije5
vrlo brzo je prepoznat i meu vjerskim zajednicama te je u cyber-prostoru mogue sve vie
pronai vjerskog sadraja. Zavirivi, tek ovla, u taj svijet mogue se uvjeriti kako postoje
razliiti vjerski portali, vjerski blogovi, forumi na kojima dominiraju vjerske teme, web-stranice
religijskih institucija, u novije vrijemefacebook profili itd.
7

Premda u mnogoemu Bosna i Hercegovina, za ostatkom europskog drutva zaostaje

svjetlosnim godinama, ipak valja kazati da je ve odavno aktivno i masovno ukljuena u
globalni svijet cyber-prostora. To vrijedi i za religije koje egzistiraju na njenom tlu.
Stamice koje slijede u ovom radu rezultat su istraivanja prisutnosti vjerskih zajednica u BiH na
intemetu. Podatci do kojih se dolo ni u kojem sluaju nisu konani i matematiki zatvoreni jer
sasvim je vjerojatno da neke vjerske web-stranice nisu zabiljeene ili da su se u meuvremenu
pojavile neke nove. Pri odabiru koje se web-stranice mogu nazvati vjerskim i koje se tiu
prostora BiH naelo je bilo odgovor na pitanja: Nalazi li se institucija ili organizacija koja je
pokrenula vveb-stranicu na teritoriju nae drave i priznaje lije slubena vjerska zajednica?
U tom kontekstu vrijedi spomenuti instituciju Meureligijskog vijea u Bosni i Hercegovini (na
web-adresi: www.mrv.ba) koje postoji od 1997. To nije nikakvo super-tijelo koje bi bilo iznad
vjerskih zajednica u dravi nego je rije o zajednikoj instituciji koju su osnovali vjerski lideri u
BiH s ciljem ostvarenja dijaloga i meureligiske suradnje.
Vjerske zajednice u tranzicijskom i, jo uvijek moemo konstatirati, tradicionalnom bh. drutvu
predstavljaju bitnu odrednicu pojedinca i zajednice. S obzirom na njihov utjecaj mnogi e rei
kako se nita vano u Bosni i Hercegovini ne dogaa bez njihovog - na ovaj ili onaj nain sudjelovanja9. Zbog toga komunikacija ovih struktura drutva nerijetko izlazi iz okvira
religijskoga i pretae se u sferu politikog i opedrutvenog.
U tom kontekstu, a radi eliminiranja faktora predrasuda, vano je uti to svaka religijska
zajednica govori o sebi, na koji se ona nain predstavlja svijetu. Zbog toga je i usmjeronost ove
radnje bila otkriti vveb-stranice koje pripadaju vjerskim zajednicama prisutnim u BiH. Budui da
web-komuniciranja predstavlja do sada najdemokratskiji nain openja meu ljudima prisustvo
vjerskih zajednica na intemetu dobiva na jo veem znaaju.
Uvjetno reeno, bosanskohercegovaki virtualni prostor, otkriva kako vjerske zajednice sve vie
prepoznaju prednosti www-komuniciranja te se odluuju na ova vid pristupa javnosti.

Na osnovu provedenoga istraivanja moemo konstatirati da u tome, za sada, prednjai Katolika

crkva, a slijede ju Islamska zajednica i potom Srpska pravoslavna crkva. Od svih, u ovom radu
zabiljeenih, web-adresa znaajan broj njih se ne aurira redovito ili se aurira povremeno.
Detaljnija analiza ovoga zasigurno bi zahtijevala sveobuhvatniji pristup ovoj problematici.
Meutim, osim reenoga, valja ustvrditi kako vjerske zajednice sve vie poinju koristiti i druge
naine prisutnosti na intemetu, osim web-portala i stranica: primjerice facebook i forume.
Iako bi pretenciozno bilo prognozirati na koji e nain vjerske zajednice u BiH u budunosti
koristiti intemetske mogunosti, treba konstatirati da na ovaj nain one sudjeluju u procesu
demokratizacije drutva dajui da se njihov glas o njima uje na globalnoj mrei
komuniciranja

Emina Salihovi

2.3. Mediji komuniciranja u islamu

Da islam pridaje veliku panju komuniciranju najbolje govori injenica da je poslanik
Muhammed, s.a.v.s., koristio sva dostupna sredstva kako bi dostavio poruku sljedbenicima ili
onima koje eli pozvati u islam. Tek uz postojanje odgovarajuih medija,[1] komunikacijski
proces postaje potpun. Ako imamo uspjenog komunikatora, radoznalog primaoca i utjecajnu
poruku, ne moemo nita ostvariti bez odgovarajueg medija.
Pojavom savremenih medijskih sredstava, prua se prilika slanja poruka onim medijima koja
najbolje odgovaraju. Neke poruke pogoduju za televiziju, ali se ne mogu rei s hutbe ili objaviti
u novinama itd. O klasinim sredstvima koja je Muhammed, s.a.v.s., koristio bilo je ve rijei u
ovom radu (up. poglavlje 3.1.2).
S napretkom medija omogueno je mnogo bre prenoenje poruka. Nekada su glasnici prelazili
kontinente da bi prenijeli poruku jednog vladara drugome, a sada je to mogue postii za samo
jedan trenutak.
Proces drutvenog komuniciranja se odvija na slijedeim nivoima:
1. Na interpersonalnom nivou, kao diadiko, triadiko ili brojnije komuniciranje. Ono moe
biti linearno (u jednom pravcu) i interakcijsko;
2. Na grupnom nivou, u okviru jedne grupe ili izmeu dvije ili vie grupa (intergrupno)
3. Na nivou masovnog komuniciranja, gdje uestvuje ogroman broj uesnika. Masovna
komunikacija je omoguena posredovanjem medija masovnog komuniciranja
informativna tampa, radio, televizija, internet i dr. Ovdje ne postoje razlike u odnosu na
profesionalni, starosni, spolni ili neki drugi status (up. Vreg, 1991:34 i Tomi, 2003:59).
6.1. Mediji slobodnog prostora
Interpersonalno komuniciranje je ono u kojem komunikator i recipijent, odnosno recipijenti
komuniciraju licem u lice, ukljuujui i razgovor telefonom i sl. U islamskom komuniciranju u
upotrebi su slijedei mediji slobodnog prostora:
1.
2.
3.
4.
5.

damija,
had,
govornitvo,
predavanja i simpoziji,
polemike, debate i dijalozi,
10

Emina Salihovi

6. trgovina.

11