Professional Documents
Culture Documents
Privredno Pravo
Privredno Pravo
PRAVO
-SKRIPTA-PRVI DIO-
3. Tumaenje konvencije
U svim meunarodnim konvencijama je predvien princip tumaenja odredaba
konvencije koji je izraen kroz pravilo o savjesnosti i potenju ugovornih strana prilikom
tumaenja konvencije i princip potovanja jednoobraznog duha konvencije. Praktine
korake koje treba preduzeti da bi se ostvarila ova dva pravna principa su:
1. Potrebno je da se utvrdi koji su to pojmovi predmet tumaenja. Pravilo je da su to
opti pojmovi ija sadrina nije detaljno formulisana, pa se takav pojma definie na
razliite naine. Npr., via sila, iju sadrinu ugovorne strane iz CIVIL LAW pravnog
sistema odreuju kao nepredvidiv i neotklonjiv dogaaj iji uzrok mogu biti prirodni
dogaaji ili ljudske radnje. Ugovorne strane koje pripadaju COMMON LAW sistemu
ovaj pojam tumae kao ACT OF GOD, tj., samo kao prirodne dogaaje. S obzirom na
injenicu da su me. Konvencije vrlo esto kompromisnog karaktera, pojedine
odredbe u elji da pomire naglaene suprotnosti u pravnim sistemima i ekonomskim
odnosima drava nisu dovoljno jasne. Takva formulacija moe biti predmet razliitog
tumaenja u praksi. Predmeti tumaenja su po pravilu neki opti pojmovi (via sila),
ija sadrina moe da se popuni razliitim tumaenjima koja postoje u nacionalnim
pravima. Na taj nain se dolazi do potpuno razliitih tumaenja i remeti se smisao
konvencije koja treba da sadri neku zajedniku normu.
2. Kada se utvrdi koje odredbe konvencije su predmet razliitog tumaenja tada je
potrebno konsultovati arbitranu praksu kao i zvanine stavove me. Organizacije
koja je donijela tu konvenciju, a koji se izdaju u biltenima tih organizacija (odreeno
je da se pod pojmom vie sile podrazumjeva znaenje koje ima u CIVIL LAW
sistemu).
Formularni ugovori su unaprijed odtampani obrasci ugovora koji sadre sve elemente
ugovora (naziv ugovora, predmet, obaveze ugovornih strana, nain rjeavanja sporova,
jezik na kome se sastavlja, broj primjeraka). Ostavljen je prazan prostor za individualizaciju
podataka koji se odnose na ug. Strane i na podatke koji preciziraju predmet, koliinu,
kvalitet i vrstu robe ili usluge. Opravdano je koristiti tipske ugovore u sluaku da se radi o
standardizovanoj i serijskoj robi ili uslugama te vrste. Da bi se utedjelo na vremenu danas
se u meunarodnoj trgovini 80% poslova zakljuuje putem formularnih ugovora. Samo
kada se radi o poslovima velike vrijednosti ili je priroda tih poslova specifine vrste, vode
se poslovi koji rezultiraju zakljuenjem posebnih ugovora. Postoje dve vrste tipskih
ugovora i to: uobiajeni tipski ugovori kod kojih postoji mogunost da se izmeu ugovornih
strana pregovara o izmjeni neke odredbe ugovora. Drugu grupu ine tkzv. Adhezioni
ugovori po pristupu kod kojih ne postoji nikakva mogunost da se promjeni neka odredba
ugovora nego taj ugovor moe samo da se prihvati odbije u ponuenom obliku.
Jedan od problema prilikom realizacije tipskog ugovora moe da proizie iz potrebe da
se ugovor protumai. Npr., u ugovoru je predvieno da je obaveza ispruke robe u
poslovnom sjeditu prodavca (pojma posl. Sjedita nije u ugovoru odreen, a ukoliko
prodavac ima vie poslovnih sjedita poslovanja postavlja se pitanje gdje je glavno
sjedite). Uobiajeni metodi tumaenja svih ugovora su:
1. Ciljno koje integralnim itanjem teksta ugovora treba da utvrdi te je prava
namjera ugovornih strana, odnosto ta je pravi cilj zbog kojeg je ugovor zakljuen.
2. Istorijski koji podrazumjeva analizu prepiske sastanaka koji su prethodili
zakljuenju ugovora
3. Jeziki metod jer je ugovori sastavljaju na dva razliita jezika. Imajui u vidu
injenicu da ugovorne strane nisu ravnopravne prilikom zakljuenja ugovora, jer je strana
koja sastavlja ugovor u boljem poloaju zato to moe da angauje strunjake koji e
posebnim klauzulama u ugovoru vie tititi njene interese. Ravnotea interesa ugovornih
strana je naroito naruena ukoliko su trini uslovi poslovanja takvi da sastavljanje
tipskog ugovora regulisan dominantan poloaj na tritu.
4. Kao korektiv injenice da se autonomija volje ne ostvaruje u punoj mjeri, utvren je
dopunski metod tumaenja ovih ugovora izraen u latinskoj sentenci IN DUBIO CONTRA
PREFERENTEM (ugovor se tumai u korist slabije ugovorne strane, tj. Strane koja je
pristupila u ugovor).
6. Obiaj i znaaj
Mada se u najveem broju pravnih sistema obiaju ne definiu, neosporno je da se radi
o pravilima ponaanja koja su se ustalila u odreenoj privrednoj struci prilikom poslovanja
izmeu privrednika. Dva su bitna pravna pitanja:
1. Da li obiaje, tj. Njihovu primjenu treba izriito ugovoriti da bi se oni mogli
primjeniti?
Jedinstven je stav u pravnoj teoriji da se obiaji primjenjuju iako njihova primjena nije
ugovorena jedino je potrebno da se u ugovoru izriito iskljui njihova primjena ukoliko
ugovorne strane ne ele da se oni primjene.
2. Odnosi se na to da li se obiaju primjenjuju prije ili poslije dispozitivnih normi?
Prema ZOO dispozitivne zakonske norme imaju prednosti u odnosu na obiaj, meutim
u me. Trgovinskim odnosima vai suprotno pravilo po kome obiaji (kao direktan izvor
poslovne prakse) imaju prioritet.
8. SOFT LAW
Poseban segment izvora MPP ini tzv., meko pravo ili SOFT LAW. To su pravila
neobavezujue snage, a razliitog karaktera i sadrine koja vremenom dobijaju sve vie na
znaaju. Meko pravo je korpus itavog niza razliitih pravnih pravila koja se ipak mogu
sistematizovati u odreene cjeline. Prvu cjelinu ine neobavezujua pravila u formi
deklaracija ili preporuka koje se stvaraju u sistemu UN. Drugu grupu ine tekstovi
konvencija i model zakona koji nisu stupili na pravnu snagu, ali su zbog svog znaaja dobili
odreenu primjenu u praksi. Posebnu grupu mekog prava ine pravila MO koja su one
izradile i kao takve ih ponudile dravama i privrednim subjektima. U tu grupu spadaju
pravila razliitih kodeksa, kao to su ona vezana za rad transnacionalnih koorporacija,
konkurenciju i strana ulaganja. Najvei praktini znaaj u ovoj grupi mekog prava imaju
pravila UNCITRAL-a, UNDIDROIT-a i MTK, prevashodno INCO TERMS, ali i druga pravila kao
to su jednoobrazna pravila i obiaju za dokumentarne akreditive, garancije i sl. U
poslednje vrijeme poseban znaaj imaju principi UNDIDROIT-a o me. trgovninskim
ugovorima iz 1994. i 2004. godine i principi evropskog ugovornog prava iz 1995. i 2003.
godine. Oni su specifini po tome to su neobavezujui, ali je njihova primjena mogua
izriitim pozivanjem ili ugovornim pozivanjem na opte principe ugovora, kada se smatra
da takva formulacija ukljui i primjenu navedenih principa.
UNDIDROIT principi se primjenjuju samo za me. trg. ugovore, a Principi evropskog ug.
Prava i za ug. Graanskog i ug. Trgovakog prava i to kako nacionalne, tako i
meunarodne. Jo jedna razlika je to se UNDIDROIT primjenjuje ire, a principi evropskog
ug. Prava samo na teritoriji EU.
9. Hijerarhija izvora
Prilikom izvravanja jednog ugovornog odnosa, moe se konstatovati da neki odnosi
koji se jave u praksi nisu regulisani u ugovoru, dakle imamo pravnu prazninu u konkretnom
ugovoru. U sluaju pravnih praznina u ugovoru postavlje se pitanje njigovog popunjavanja,
a odgovor nalazimo u hijerarhiji primjene izvora meunarodnog prava. Hijerarhija izvora je
sledea:
1. Na prvom mjestu su imperativne norme sa kojima nijedna odredba ugovora ne
smije biti u suprotnosti, a ukoliko postoji pravna praznina odredbe imperativnog karaktera
se prve primjenjuju.
2. Na drugom mjestu su odredbe iz ugovora i optih uslova poslovanja koji pod
pretpostavkom da su ugovorne strane upoznate sa njihovom sardinom ine sastvani dio
ugovora.
3. Na treem mjestu su obiaji. Pravilo je da uzanse, kao kodifikovani obiaji imaju
prednost pred obinim obiajima. Kako i uzanse i obiaju mogu biti posebni i opti, bai
sledei redoslijed:
- posebne uzanse
- posebni obiaji
- opte uzanse
- opti obiaji
4. Dispozitivne odredbe (konvencije i zakoni). U meunarodnim privrednim odnosima
vai princip da primjena obiaja ima prednost pred dispozitivnim odredbama, to je
logino, jer obiaji direktnije uzraavaju interes trgovca. Suprotno rjeenje, prednost
dispozitivnih odredbi pred obiajima, je predvieno u naem ZOO.
5. Sudska i arbitrana praksa, pri emu je sudska praksa u anglosaksonskom pravnom
sistemu obavezujui izvor, a u CIVIL LAW stavovi viih sudova formalno ne obavezuju nie
sudove.
6. Pravna nauka. Ona ima samo interpretativnu funkciju, to znai da nije formalni
izvor prava, ali kritiki stavovi mogu da utiu na zakonodavna rjeenja i praksu.
- osnivaki ugovori
- opta pravna naela
- konvencije izmeu drava lanica
- sporazumi EU sa treim dravama i me. organizacijama
- sporazum EU sa dravama lanicama
- sporazumi drava lanica sa treim subjektima sklopljeni prije nastanka zajednice
(Rimski ugovor, Jedinstveni evropski akt, Mastrihtski ugovor, Amsterdamski ugovor,
Lisabonski ugovor)
2. SEKUNDARNI:
Njih stvaraju organi EU u skladu sa ovlaenjima iz osnivakog akta. Mogu biti:
- obavezujui pravila (neodreen broj adresata, neposredno se primjenjuju, direktno
obavezuju), uputstva (samo u pogledu cilja, moraju se implementirati), odluke (tano
adresirane na odreenu dravu)
- neobavezujui miljenja, preporuke.
Odnos prava EU prema nacionalnim pravima drava rjeava se primjenom sledeih
naela: naelo superiornosti, naelo direktne primjene, naelo direktnog dejstva.
12. UNCITRAL
Komisija UN za meunarodno trgovako pravo, osnovana 1966.godine. Trenutno ima
56 drava i regionalno pokriva drave Evrope, Afrike, Azije i Amerike. Sjedite joj je u Beu
i Njujorku. Srbija je punopravan lan. Kljune oblasti koje prati ova organizacija su
meunarodna kupoprodaja, meunarodna trgovinska arbitraa, meunarodni saobraaj i
meunarodna plaanja. U oblasti meunarodne prodaje najvanija je tzv Beka konvencija.
U oblasti meunarodne trgovinske arbitrae, najznaajnija su UNCITRAL arbitrana pravila
iz 1976.
13. STO
Poto pravila GATTa(General Agreement of Tariffs and trade) Opti sporazum o
carinama i trgovini nije bio dovoljno vrst, javlja se potreba za vrim i specijalizovanijim
oblikom povezivanja drava u toj oblasti. STO je osnovana Marakekim sporazumom
1994.godine, poela je sa radom 1995.godine. Nastala je kao rezultat Urugvajske runde
pregovora 1986-1993.
Sjedite je u enevi, ima 151 lan sa grupom Svjestke banke i MMf-om ini temelj
svjetskog trgovinskog, monetarnog i finansijskog sistema.
14. UNIDROIT
Institut za unifikaciju meunarodnog privatnog prava ima sjedite u Rimu, osnovan je
1926. godine i Srbija je lan. Iako u nazivu ima meunarodno privatno pravo, ona se
ozbiljno bavi unifikacijom meunarodnog trgovinskog prava, npr. kupoprodaje, faktoringa,
lizinga. Osnovne funkcije: pored rada na pravilimao regulisanju samog ugovora o
meunarodnoj prodaji robe, u okviru UNIDROITa, odvijaju se aktivnosti usmjerene ka izradi
jednoobraznih pravila kojima bi se na meunarodnom planu rijeilo pitanje valjanosti
ugovora o me.prodaji robe ili zatiti savjesnog kupca.
15. ECE
1.
2.
3.
4.
5.
16. EU-organi
Evropska unija je akonomska zajednica. Politike integracije su zajednika spoljna
politika, politika bezbjednosti i saradnja u unutranjim poslovima u krivinopravnim
stvarima.
Organi EU su:
1. Evropski parlament je predstavniki organ graana EU. U skladu sa brojem
stanovnika drave su na razliite naine predstavljene u parlamentu. EP je koncipiran tako
da brani i titi interese graana EU. Zakonska ovlaenja koja ima su ograniena i dijeli ih
sa Savjetom ministara.Ima ovlaenja u oblasti budeta, i ovlaenja nadzora nad drugim
organima EU.
2. Evropski savjet je jedini samostalni organ EU.Sastoji se iz predsednika i efova vlada
drava lanica. Donosi odluke vezane za razvoj EU, kao i pitanja vezana za prijem novih
lanica.
3. Savjet ministara je organ koji se sastoji od predstavnika zemalja lanica, najee
ministara spoljnih poslova kada se odluuje o poslovima opte nadlenosti. Sve zemlje
lanice imaju podjednak broj glasova.Savjet ministara zajedno sa parlamentom dijeli
zakonska ovlaenja , usklauje ekonomsku i druge politike u okviru EU. Ima ovlaenja u
pogledu predlaganja i izvrenja budeta EU.
4. Komisija je koncipirana kao organ koji treba da titi interese EU kao cjeline. ine je
komesari zadueni za pojedine oblasti, pri emu oni ne smiju u svom radu prihvatati
uputstva niti naloge iz svojih zemalja. Komisija priprema i izvrava odluke Savjeta
ministara. Komisija zastupa i predstavlja EU u meunarodnim odnosima, ali je njena
dunost da titi i razvija pravo EU.
Pravosudni organi EU:
Osnovni pravosudni organ je Sud evropske unije, skraeno Sud pravde. Sastoji se od
25 sudija i pravobranilaca.Sudije aktivno uestvuju u rjeavanju sporova a pravobranioci
samo iznose svoja miljenja i predloge. Ovaj sud se moe okarakterisati kao
graanskopravni, radnopravni i upravnopravni sud.Aktivnu legitimaciju pred sudom imaju
drave lanice, organi i institucije EU, kao i druga pravna lica kao to su kompanije ali i
fizika lica.Ima znaajnu ulogu i u kreiranju prava EU, definisanju ovlaenja EU.
Finansijske institucije EU:
Centralna emisiona banka sa sjeditem u Frankfurtu, ima zadatak da obezbjedi
stabilnost valute i cijena unutar unije.
Evropska investiciona banka ima zadatak da samostalno ili putem sredstava
pribavljenih na tritu kapitala finansijski potpomogne projekte ravnomjernog regionalnog
razvoja u okviru EU.
17. MTK
Meunarodna trgovinska komora kao nevladina organizacija osnovana je 1991. godine
a sjedite joj je u Parizu. Meunarodna nevladina organizacija poslovnih ljudi koji su preko
svojih nacionalnih komiteta ukljueni u rad ove organizacije i ona je najvea i
najreprezentativnija i najvea meunarodna organizacija poslovnih ljudi. Njeni ciljevi su:
globalna promocija trgovine, predstavljanje interesa poslovnih udruenja prema STO, i ona
donosi pravila i propise u sferi medjunarodnog trgovinskog poslovanja. Pri ovoj komori se
nalazi velika Spoljnotrgovinska arbitraa kao najznaajnija institucionalna arbitraa u
svijetu.U okviru MTK su donjete klauzule INCOTERMS, kojima se regulie pitanje prelaska
rizika za slluaj propasti stvari sa prodavca na kupca i ove klauzulese unose samo u
ugovor o meunarodnoj kupoprodaji. Osim toga i u sferi bankarstva je dosta znaajan rad
ove organizacije i donjeta su jednoobrazna pravila i obiaji za dokumentarni akreditiv
2006. godine.
predsjednih arb. vijeca. Ove arbitraze su najcesce troclane mada mogu biti i petoclane. U
Ad hoc arbitrazi moze biti mjerodavno i lice koje nije pravnih nego strucnjak za neku
oblast. Ad hoc arb. postoji samo za rjesavanje tog jednog spora i poslije donosenja odluke
ona se raspusta.
Haskih konvencija iz 1964. godine koje su bile prve sveobuhvatne konvencije o medj.
prodaji.
1. Kompromisni karakter Cinjenica da je Becku konvenciju prihvatilo 83 drzave govori
o tome da su ucinjeni ustupci koji mire razlicite interese razvijenih i nerazvijenih pravnih
sistema. Ostvareni su nuzni kompromisi koji su ucinjeni u korist common law pravnih
sistema. Ucinjeni su i kompromisi u korist bivsih istocnoevropskih socijalsitickih zemalja i
to davanjem mogucnosti da se stave rezerve na pojedine odredbe konvencije. Ucinjeni su
kompromisi i u korist zemalja u razvoju npr., u formulaciji kada cijena nije odredjena
smatrace se da su strane precutno pristale na onu cijenu koja se u trenutku zakljucenja
ugovora redovno ispacivala u trgovackoj struci.
2. Dispozitivni karakter Kao poslijedica kljucnog principa medj. trgovine koji znaci
punu slobodu izbora da li ce se pravni posao uopste zakljuciti i kako ce se regulisati, uz
ogranicenja koja namecu imperativne odredbe, uveden je princip dispozitivnosti koji znaci
da ugovorne strane mogu u postpunosti ili djelimicno da iskljuce primjenu konvencija.
Dakle, ugovorne strane mogu iskljuciti primjenu konvencije ili odstupiti od primjene njenih
odredaba, a to se moze izvrsiti izricito ili precutno. Odredbe Becke konvencije su
neobavezne prilikom sastavljanja ugovora kada ugovorne strane utvrde da su ispunjeni
propisani uslovi iz konvencije za njenu primjenu, mogu i ne moraju da primjene
dispozitivne odredbe. Npr., sjediste poslodavca je mjesto gdje se vrsi isporuka, jer
dispozitivna odredba znaci da stranke mogu slobodno da ugovore neko drugo mjesto.
Medjutim, znacaj dispozitivnih odredaba se ogleda u tome sto one nude opitmalna i
najcesca rjesenja u medjunarodnim kupoprodajnim odnosima. Za razliku od primjene
autonomije volje, prilikom zakljucenja ugovora ako postoje pravne praznine mora se
primjeniti dispozitivna odredba, ali postovati i pravila o hijerarhiji izvora. Dispozitivan
karakter odredaba konvencije znaci da su sudovi drzava ugovornica obavezni da
primjenjuju Becku konvenciju kao vazece mejrodavno pravo i nebitna je u tom slucaju
koliziona norma koja upucuje na neko nacionalno pravo. Medjunarodne trgovinske
arbitraze nisu duzne da primjene ove odredbe ali mogu da je odrede ako mjerodavno
pravo. Becka konvencija za njenu primjenu predvidja jedan opsti i dva alternativno
postavljena uslova.
(koliziona norma) upucuje na primjenu prava neke drzave koja je ratifikovala Becku
konvenciju. To prakticno moze da znaci da se kupac i prodavac nalaze u drzavama koje
nisu ratifikovale Becku konvenciju, a da ih primjena kolizione norme obavezuje na
primjenu Becke konvencije. U slucaju ovog drugog alternativnog uslova drzavama je dato
pravo da stave rezervu na ovaj uslov, a poslijedica te reserve je da se na ove drzave
kolizionom normom ne moze predvijdeti primjena Becke konvencije.