Professional Documents
Culture Documents
Konkurentske Strategije I Njihova Primena U Savremenom Poslovanju
Konkurentske Strategije I Njihova Primena U Savremenom Poslovanju
SAVREMENOM POSLOVANJU
seminarski rad iz Osnova menadmenta
SADR
1. UVOD.................................................................................................................3
2. KONKURENTSKE STRATEGIJE..................................................................45
Prepoznatljiva obeleja 5 generikih konkurentskih strategija:.............................5
3. APPLE.................................................................................................................7
3.1. Istorijat..........................................................................................................7
3.2. Apple-ovih 5 sila po Porteru.........................................................................9
4. FRIKOM...........................................................................................................10
4.1. Istorijat preduzea Frikoma ad:..................................................................10
5. SWISSLION......................................................................................................11
5.1. Istorijat........................................................................................................11
5.3. Strategija.....................................................................................................13
5.4 SWOT Analiza..............................................................................................14
1. UVOD
Kombinacija sve 4 gore pomenute definicije daje nam mnogo jasniju sliku o tome ta predstavlja
strategijski menadment: Strategijski menadment je neprekidni proces strategijske analize,
stvaranja, implementacije i nadzora koji organizacije koriste kako bi ostvarile i odrale
konkurentsku prednost.
Opta svrha kreiranja strategije jeste kombinovanje snage vie razliitih funkcionalnih oblasti
organizacije u jedan dobro isplaniran potez ne bi li se postigli superiorni rezultati. U sutini ono
odgovara na 3 pitanja:
2. KONKURENTSKE STRATEGIJE
Majkl Porter je tvorac kole konkurentske strategije, uveo je korienje ekonomskih istraivanja i analize
da bi omoguio firmi bolje razumevanje njenog ekonomskog poloaja u industriji sa posebnim naglaskom
na poloaj konkurenata kroz ceo lanac vrednosti. Uveo je 5 generikih strategija:
1. Strategija low- cost dobavljaa- dobavlja dobara ili usluge s najniim trokovima privlai veliki
spektar kupaca.
2. Strategija iroke diferencijacije- pokuava da diferencira ponudu proizvoda/ usluge kako bi se
privukao irok raspon kupaca.
3. Strategija best- cost dobavljaa- ugraujui u proizvod dobra, odnosno superiorna svojstva,
kupcima daje veu protivvrednost za novac, i to po niim trokovima od konkurenata. Cilj je
imati najnie( najbolje) trokove i cene u poreenju s konkurentima koji nude proizvode slinih
svojstava.
4. Strategija fokusiranja ( ili trine nie) temeljena na niskim trokovima- usredsreuje se na uske
trine segmente i nadmauje konkurente opsluujui lanove nie po niim trokovima od
konkurentskih.
5. Strategija fokusiranja (ili trine nie) temeljena na diferencijaciji- fokusira se na uski segment
kupaca i nadmauje konkurente nudei lanovima nie njima prilagoena svojstva koja njihovim
ukusima i potrebama odgovaraju vie od suparnikih proizvoda
Strategija iroke
diferencijacije
Strategija
best-cost
dobavljaa
Strategija low-cost
dobavljaa
Strategija fokusirane
diferencijacije
Strategija
fokusiranog low-cost
dobavljaa
Low-cost
iroka
Best-cost
Fokusirani
Fokusirana
je
dobavlja
diferencijacij
dobavlja
low-cost
diferencijacij
irok presek
a
irok presek
Cenovno
Uska trina
a
Uska trina
trita
trita
svesni kupci
nia u kojoj su
nia u kojoj
potrebe kupca
su potrebe
prepoznatljivo
kupca
drugaije
prepoznatljiv
Trite
Osnova za
Nii ukupni
Sposobnost
Sposobnost
Nii ukupni
o drugaije
Svojstva koja
konkurentsku
trokovi od
davanja kupcu
davanja
troak u
se naroito
prednost
konkurenata
neto
kupcima vee
opsluivanju
sviaju
lanova nie u
lanovima
ti za novac
odnosu na
nie
Odlike i
atraktivnije od protivvrednos
konkurenata
Proizvodna
Dobar
irok spektar
Proizvodi sa
konkurente
Odlike i
linija
osnovni
proizvoda i
primamljivim
svojstva
svojstva
proizvod sa
naglasak na
svojstvima,
prilagoeni
prilagoena
malo
prepoznatljive
razne
ukusima i
ukusima i
dodataka
karakteristike
vrhunske
potrebama
potrebama
karakteristike
lanova nie
lanova nie
(ogranien
izbor,srednje
g kvaliteta)
Proizvodni
Stalna
Sve
Vrhunske
Stalna potreba
Proizvodi
naglasak
potreba za
prepoznatljive
karakteristike
za
izraeni po
redukcijom
karakteristike
i primamljiva
smanjenjem
narudbi koji
trokova bez
za koje su
svojstva po
trokova
odgovaraju
rtvovanja
kupci spremni
niem troku
inkorporiranje
zahtevima i
kvaliteta i
da plate, visok
od
m odlika i
ukusima
esencijalnih
kvalitet
konkurenata
svojstava koja
lanova nie
odlika
odgovaraju
potrebama i
eljama
Marketinki
Stvaranje
Mamiti
Mamiti
lanova nie
Naglaavati
naglasak
vrline iz
prepoznatljivi
davanjem
atraktivne
kako ponuda
karakteristik
m svojstvima
najbolje
odlike ponude
proizvoda
e proizvoda
i preniskom
vrednosti ili
proizvoda po
najbolje
koji vodi do
cenom pokriti
davati
ceni koja
ispunjava
nieg troka
dodatne
uporedne
ispunjava
kupeva
trokove
odlike po
oekivanja
oekivanja
prepoznatljivi
nioj ceni od
kupaca u nii
konkurencije
karakteristika
Naglaavati
cene,a pruiti
Kljuevi za
Ekonomine
Naglasiti
bolje odlike
Jedinstveno
podravanje
cene/dobra
stalno
struno
opsluivati
opsluivati
strategije
vrednost i
poboljanje
znanje u
niu uz najnii
niu bolje od
niski
kako bi ostao
simulativnom
ukupni troak;
konkurenata
trokovi
ispred
sniavanju
Neokaljati
bez
godinu za
konkurencije
cena i
imid ulaskom
dodavanja
godinom u
koja pokuava
isticanju
na druge
drugih
Predano
Predano
svakoj
delatnosti
da imitira
vrhunskih
segmente
proizvoda
odlika i
trita
radi jaanja
svojstava
privlanosti
3. APPLE
3.1.
Istorijat
bavi
dizajnom,
razvojem
prodajom
kompjutera,
kompjuterskog
softvera
Danas, Apple je brend za koji veina ljudi na svetu zna po automatizmu. Poseduje 408 prodajnih
objekata u 14 zemalja sveta. Poznati su po svojim inovacijama, prvim na tritu, koje svi ele
odmah da poseduju. (Apple.com, n.d.)
3.2.
Pregovaraka mo
dobavljaa
Intenzitet rivaliteta
Pretnja od novih
ulazaka
konkurenciji
Diferencijacija igra najbitniju ulogu jer izuzetno visok kvalitet izdvaja
Opasnost od supstituta
Pregovaraka snaga
kupca
uspeha
bio
je
korienje
tehnologije
3.3.
Strategija
Uspeh Apple-a najvie se odraava u konstantnim inovacijama koje donosi u industriju zabave i
tehnologije. Apple kreira trendove i oblikuje potroaku elektronsku indutriju kao i industriju
mobilnih telefona i gedeta tako to zapoljava mlade, perspektivne i ljude otvorenog uma.
Apple je lider u kombinovanju vrhunskog dizajna i tehnologije. Jedinstvena kombinacija
softvera, hardvera, usluge i prodaje doprinosi jaanju brenda. Samim tim on na najbolji mogui
nain zadovoljava potrebe svojih potroaa, a takoe postavlja i nove standarde. Apple je uspeo
da pretvori inspiraciju u realnost.
10
4.1. FRIKOM
3.4.
Frikom AD. je akcionarsko drutvo koje se bavi proizvodnjom, prodajom i prometom sladoleda i
smrznute hrane (povre, voe,testo i riba). Preduzee je inicijalno osnovano 1976. godine kao zajedniko
ulaganje (joint venture) Poljoprivrednog Kombinata Beograd (PKB),
i Unilever, Rotterdam ,
International Finance Corpoeration, Washington, D.C. (IFC). Preduzee je bilo trini lider na
prostorima SFRJ , pokrivalo je oko 62% jugoslovenskog trita sladoleda , dok se trino uee
smrznutog povra i testa kretalo na nivou 55% ukupnog trinog uea.
S prvim ozbiljnim problemima preduzee se suoava 1996. godine kada se po prvi put nalo na silaznoj
putanji. Tokom ovog perioda, Frikom,pun internih problema i slabosti postaje pasivni igra na tritu pod
naletom agresivne i narastajue konkurencije.Ne prepoznajui dramatina deavanja i promene u
okruenju proizvoa sladoleda nastavio je sa monopolistikom strategijom, to je dovelo do drastinog
pada trinog uea sladoleda na 24%.
NATO bombardovanje 1999. godinesa kojim je doao i pad opteg ivotnog standarda znatno su uticali na
pad tranje za proizvodima ove kompanije, a interne slabosti preduzea dovele su do predsteajnog
postupka, formiran je klub poverilaca i definisan i prihvaen Sanacioni program koji je trebalo da u
periodu 1999-2003. revitalizuje preduzee i pripremi ga za privatizaciju.
Proces privatizacije Frikom-a zapoeo je sredinom 2002. godine. Veliko interesovanje za kupovinu
najveeg regionalnog proizvoaa smrznutih proizvoda, pokazalo je nekoliko svetski poznatih kompanija.
Uspenom privatizacijom 2003. godine
privatizacijom otvoreno je novo poglavlje u razvoju preduzea,koje ima sledeu strukturu robnih grupa u
ostvarenju prihoda, posmatrano za 2007.
Danas, Frikom je lider na domaem tritu u delatnosti proizvodnje i distribucije smrznute hrane.
Neki od njihovih proizvoda dobro su poznati generacijama potroaa, pre svega sladoledi poput
Kaprija, Lenija, Rumenka, Sneka, a zatim i razno smrznuto povre, voe, testo i riba. Proizvodi
Frikoma mogu se kupiti na teritoriji cele Srbije, kao i u nekim od zemalja u okruenju. To
omoguava postojanje jake distributivne mree, pa Frikom, iako sa seditem u Beogradu, ima
11
prodajno-distributivne centre od Subotice, preko Novog Sada, apca, aka, Novog Pazara i
Nia, pa do Vranja i naravno, zaposlene iz svih ovih gradova.
3.5.
Strategija
Vizija: Pozicionirati se kao regionalni lider u svim kategorijama smrznute hrane. Plasirati
proizvode na svetsko trite i izgraditi prepoznatljivost brenda Frikom, kao kvalitetnog
proizvoda iz Srbije.
Misija: "Permanentnim inovacijama u ponudi, potpisanih Frikom kvalitetom, jaamo odnos sa
postojeim i stvaramo nove lojalne i zadovoljne potroae, razvijajui tim zaposlenih koji to
ostvaruje."
Kompanija Frikom se nametnula na tritu strategijom uspostavljanja jedinstvenog odnosa cene i
kvaliteta kao i diferencijacijom, odnosno ponudom jedinstvenih proizvoda za koje njihova
konkurencija nema pandan. Dobro upoznavanje sa potrebama potroaa, irok asortiman
proizvoda i superiorna distributivna mrea stavljaju ovu kompaniju ispred konkurencije na
tritu smrznutih proizvoda. Kompanija Frikom kao kupac predstavlja jako respektabilnu
referencu i koristei standardizovanu proceduru izbora i operativnog rada, olakava
komunikaciju i poslovanje sa svojim dobavljaima. Uz stalno irenje asortimana proizvoda i
poboljanje prethodno implementiranih strategijskih promena kao i uz jaanje diversifikacije
Frikom pod okriljem Agrokora poinje da se iri i na inostrana trita,time polako otpoinjajui
ispunjenje kompanijske vizije.
12
SNAGE
SLABOSTI
Prepoznatljiv brend;
"Sezonsko" poslovanje;
Visok kvalitet;
Razvijena distribucija;
Komercijalni
Korporativna kultura;
lancima;
ANSE
proizvoda;
PRETNJE
aranmani
sa
trgovinskim
Modernizacija;
Ogranienost resursa;
13
4. SWISSLION
4.1.
Istorijat
Kompanija
Swisslion
je
multinacionalna
kompanija
sa
proizvodnimpogonima
injenica
da
izvoz
na
inostranotriteini
celokupneproizvodnje.Najeeuvoznikepredstavljajuzemljebive
40%
SFRJ,
Konkurencija
Konditorska
industrija
Srbijibroji
oko
17
14
Kra
Zveevo
Milka
Swisslion
Bevita
Petit Beurre
Petit Beurre
Linea
Batons, Ronda
Valisa
oko banana
Bananko
oko biscuit
Softi i Kondita
okoladnadomaic
a
Domaica
okolada Daria
Dorina
Milkaokolada
Ferrero
Pingui
Kinder
okolada,
Kinder
Riegel
Crnaokolada
Dorina
ajnoBajno i Lady
Q
Finesa, Lada,
Polka
Medenidukat,
Slatki
dukat,
medenipoljupci
Bombone
505-, Bronhi,
Slatkatajna
Bombonjere
Griote, Bajadera
Flips
Valentina,
Klaudia,
Baron, Samo ti,
Volimte
*
tapii i perece
Vic tapii
Kvikers
Vic
I love Milka,
Naps,
Montelino, Minis,
Milkinis
ChokoBons,
Kinder
Freude
15
16
zemljupristiunelegalnimkanalima,
ija
je
tanakoliinanepoznata,
kao
trenutaknjihovoguvoza u dravuSrbiju.
Svi
proizvodjaihrane,
pretenobrzehrane,
Swisslionpredstavljajugenerikekonkurente.Tu
se
sladoleda
moguuvrstiti
i
mnogi
grickalica
domaiali
za
i
straniproizvoai kao to su: Chipsy, PIK aak, Marbo product, Florida bell, Delhaize, Frikom,
Pringles i sl.
5.3 Strategija
Strategija koju Swisslion primenjuje kako bi ostao ispred konkurencije jeste strategija niih cena.
Upravo ova strategija omoguila je kompaniji ostvarivanje velikog trinog udela i liderske
pozicije u konditorskoj industriji na prostoru Srbije. Upravo uz pomo ove strategije preduzee ,
uprkos niim cenama od svojih konkurenata, ostvaruje i odrava visok nivo profita. Postavljanje
niih cena, Swisslion-u je omoguilo korienje najsavremenije tehnologije u proizvodnji i
visoka produktivnost radnika kompanije, kao i postojanje sopstvenog mlina i silosa.
17
Swisslion takoe poseduje sopstvenu prodajnu mreu koju ine preko 120 prodajnih objekata
karakteristino nazvanih Slatka kua koje se nalaze u vie od 5 gradova na teritoriji Srbije,kao
i nekoliko objekata u Bosni i Hercegovini. Cene u ovim objektima nie su nego u ostalim
sistemima prodaje to jo jednom pokazuje firminu strategiju niih cena.
SNAGE
SLABOSTI
industrije;
Lo PR;
Slatka kua;
programu;
Nepostojanje trine tradicije;
esta promena ambalae
PRETNJE
ANSE
Slaba aktivnost glavnih konkurenata u
Jugoslavije;
aktivnosti;
Nelojalna konkurencija;
brendovima na tritu;
Porast uvoza;
njihovom kvalitetu;
18