Professional Documents
Culture Documents
V/
RESENI PROBLEMI
CVRS TOCE KONS TRT]KCIJA
MASTNSKI FAKULTET
Beograd,2002
MASINSKI FAKULTET
LINIVERZITETA U BEOGRADU
Recezenti
Izdava(,
MASINSKI FAKULTET
Univerziteta u Beogradu
Beograd, 27 " martaS}
Stampanje odobrila
Tiral;1000 primeraka
ISBN 86-70803-436-7
3 RISENI PROBLEMI
- T,-)TORNI BAGERT
1.1. Dijagnostika pona5anja postolja bagera SH400 i projektovanje rekonstrukcije (FC Beodin) 4-1
-1.1. Utvrdivan-ie havarije radiaksijalnog leZajarotomog bagera C700S (Kolubara Metal yreocl) 4-2
1.3. Utvrdivanje popuStanja i sanacija ptratforme odlagada ARS Kopel(Kolubara Metal Yreoci) 4-2
-1.4. Model i proradun radnog todka bagera
4-3
-1.5. Dijagnostika pona5anja strele rotornog bagera C700S (Kolubara Metal Vreoci) 4-4
-1.6. Bager SchRs 630 (Kolubara Metal Lazaretrac) 4-5
-1.7. Sanacija radnog todka sprave C700S (Kolubara Metal Vreoci) 4-5
-1.8" Rekonstrukcija otvora konstr.br.141240 (Tarnnava Z.Folle-Kolubara Metal Vreoci) 4-6
R.OTACIONE PECI I MLINOVi
'br.3
5. i. Sanacija rotacione peci iFC Beodin)
5.2. Rekonstrukcije veze dvodelnog drlada kliznog oslonca satelita peii br.3 (FC Beodin)
5.3. Rekonstrukcija rukar.ca rnlina krednjaka (FC Beodin)
5.4. identifikacija ponaSanja varijanti zupdastog venca mlina cementa (FC Beodin)
5.5. Sanacija polomljenog zupca venca mlina br.5 koji u sebi ima prsline (FC Beodin)
5.6. Utvrdivanje potrebe postavljanja bodne plode plode preko tri zupca (FC Beodin)
5.7. Utvrdivanje uticaja postojanja pukotina u zupcu i njihova lokacija (FC Beodin)
5.8. Naponsko stanje tela zupdastog venca na mestu gde nema z\pca (FC Beoiint
5.9. Analiza popustanja prstena srednjeg oslonca rotacione peii FC Beodin
5.10" Statidki i dinamidki proradun mlina cementa a220\xl2A00 (FC Fopovac;
5.1 1 .Sanacija treieg oslonca rotacione pe6i 100 t/dan (FC popovac)
ZELEZNIEKA VOZILA
6.1" Gredni modeli vagona (FV Kraljevo) b_,
6.2. Obrtno postole Y1.0 Bunna (FV Kraljevo) 6-l
6.3. Obrtno postolje Y25Cst f\r Kraljevo) 6-i
6"4. Vagon cistema (FV Kraijevo) 6_:
6.5. Vrata brzogvoza (Zeh'oz Smederevo) 6_j
6.6. IstraZivanje sudara vagona cisteme zaprevozfosforne kiseline (Zelvoz Smederevo) 6-3
6.7 " Analiza ponaSanja obrtnog oostolja elektrolokomorl\'e 441 dTP Beograd) 6-4
6.8. Analiza ponaSanja otrrtnog postolja troosovinske eiektrolokomotive 461 (ZTP Beograd.; 6-6
6.9. Analiza pona3anja obrtnog postolja voza JZ 412-416 grednim mocielom (ZTP Beograd) 6-7
6.10. Proradun rnonobloka toika qZTP Beograd) 6-g
- \fOTORNA VOZILA
7.1. Mehanizam sistema oslanjanja (IMR Rakcvical 7-1
7.2. Froracun i optimizaciia struktura GosA Smederevska paianka 7-l
7.3. Proraduni optimizacija struktura LITVA Pandevo 7-2
7 .4. Prora{un poiuprikoiice iF\I Kraljevo) 7-2
DEO ENERGETSKE I PROCESNE OPREME
8.1. Prilog analizi pojave prslina na otodnom ce'ovodu HE tsajina Basta 8-1
8.2. Pro"jektni zadatak grupe ? - rot,cr generatora bloka A5 TENT-A (Obrenovac.l 8-1
8.3" Projektni zadatak grupe i - vratilo rniina ilekicara A5 TENT-A (Obrenovac) 8-2
8.4" Analiza lcma vratila vazdu5nog komprezora 3.1k-i tAzotaraPandevo) 8-4
8"5. Rekonstrukci.ia rashiaanog 'rorania { Eiemir Zrenlanln
r 8-5
8.6. Proradun rorora pame r"irbrne tTE {}brenovac} 8-6
8.7" FopuStanje naftoi,'ocia RNF INISP Pancevc) 8-6
8.8. Greja* napo.ine vocie i L,z,otara tPandevo) 8-6
8.9. Termomanika dijagnostika pona5anja i pobolj5anja vijdanog kompresorskog agregata 8-7
8.10. Faktorkoncentracijenaponaradvi 8-8
9. \,IEHANIZACIJA
9.1. Utvrdivanje uzroka havarije veznog transporteraYT3-47-L2 (BBP Beograd) 9-l
9.2. Strela ma5ine zabeton (Fagram Smederevo) 9-l
9.3. Pretovami most uglja (TE Drmno) 9-l
9"4. Pogonski pomo6ni uredaji 9-1
9.5. Proradun mosnog krana 9-1
9.6. Dinamidki proradun stuba kranske staze 9-2
9.7. Nosedi elementi ma5ina 9-2
9.8. Mosni kran (Bratsvo Subotica) 9-2
9.9. Teretni lift Baku 9-2
9. 1 0. Ramn a dizalica (ILR Zeleznik) 9-2
9.1 1. Kontejner (Zelvoz Smederevo) 9-2
10. PARNI KOTLOVI
10.1 . Proradun parnog kotla pkts5 (TIPO Beograd) 10-1
10.2. Proradun kotla ptl<25 (TIPO Beograd) 10-2
11" MASINE I ALATI
11.1. Rekonstrukcija uleZi5tenja vratila aglomeratora (HIP Bukulja Beograd) 11-1
1 1.2. Rekonstrukcija rotacionog nosada noLeva aglomeratora (HIP Bukulja Beograd) 11-1
11.3. Rekonstrukcija noZa aglomeratora (HIP Bukulja Beograd) 11-1
11.4. Modeliranje i proradun strukture horizontalnog obradnog centra HBG80 (ILR Zeleznik) 11-1
11.5. Statidki i dinamidki proradun translatorne ose robota (MFB-GOSA) II-2
1 1.6. Model proraduna ekscentar prese ARP250 (ILR Zeleznik) i robota MFB-GOSA TT-2
1]. CENTzuFUGALNE SILE
1 2. I Centigufalno optere6enje 12-I
12.2. Analizanapona i deformacije konstrukcije industrijske centrifuge (Utva Pandevo) t2-l
12.3. Radunska i eksperimentalna analizanapona gasne turbine t2-l
12.4. Analiza pona5anja ventilatora (FC Beodin) r2-2
12.5. Proradun obrtnog kola t2-2
13. REZERVOARI I POSUDE
13.1. Promena debljine vise6eg horizontalnog rezervoara (Prva Iskra Barid) 13-1
13.2. Naponsko polje podzemnog rezervoara (Jugopetrol Kotor) 13-1
13.3. Modeliranje havarije i sanacija rezervoara prednika 20 mi visine 20 m (HIP Pandevo) 13-1
13.4. Naponsko stanje bidona (Kolub.Prerada Vreoci) t3-2
13.5. Reaktor NIS Pandevo 13-2
14. BRODOGRADNJA
1 4. I . ProduZenj e putnidko g broda (Brodo gradili5te Beograd) t4-l
T 4.2. U zduZna i popre dna v eze (Brodo grali Ste Beo grad) r4-2
1 4. 3. Proradun poklopca remorkera (Brodograli5te Beograd t4-2
I 4.4. Paluba remorkera (Brodograli5te Beograd) r4-2
14.5. Proradun bitve t4-2
14.6. Model platforme na vodi-ponton (BBP Beograd) t4-2
14.7. Brodsko kormilo (BBP Beograd) I4-3
ts. hianp
15.1. Metodologija modeliranja i proraduna nosede strukture ski lifta (TC Kopaonik) I 5-1
15.2. Dinami6ko pona5anje ski-Zidare (TC Brezovica) t5-2
16. OSTALE KONSTRUKCIJE I ELEMENTI
16.1 . Proradun steznog prstena (Kolubara Metal) 16-1
16.2.Prcradun uticaja oblika zavarerre veze 16-1
I 6.3. Proradun lopatice ventilatora 16-1
16.4. Modeli strukture trafo stanice 16-1
16.5. Uticaj pojave prsline u korenu zatezana faktor koncentracije napona 16-1
1 6.6. Popu5tanje elementa konstrukcije r6-2
\,{
1-l
REFERENCE
projekti
=C Beodin
- Utvrdivanje uticaja postojanja pukotina u zupcu i potrebe postavljanja bodne plode plode preko tri zupca
-" Dijagnostika ponaSanja i projektovanje rekonstrukc'rje obrtnog postolja bagera
SH400
'" Rekonstrukcije veze dvodelnog driada kliznog oslonca satelita rotacione peii br.3
'" Identifikacija ponaSanja varijanti zupdastog venca mlina cementa 4400x16100
'" Sanacija polomljenog zupca venca mlina br.5 koji u sebi ima prsline
'" Uzrok pucanja oslonog prstena i dalji rad rotacione pe6i br.3
Rekonstrukcija rukavca mlina krednjaka Unidian
'" Sanacija rotacione peii br.3
al Popovac
" PonaSanja ventilatora
" Sanac-rja miina cementa Z22A0x12000
'" Sanacija treieg oslonca pe6i 1000 t/dan
-iP Bukulja Beograd '" Rekonstrukc'rja noZa aglomeratora
" Rekonstrukc'rja uleZi5tenja vratila aglomeratora
'" Rekonstrukcija rotacionog nosada noZeva aglomeratora
'rlubara Metal Vreoci ." Utvrdivanje havarije radiakijalnog leZaja rotornog bagera C700S
" Utvrdivanje popuStanja i sanacija platforme odlagada ARS Kopel
" Dijagnostika ponaSanja strele rotornog bagera C700S
" Rekonstrukcija oWora konstrukc'rje br.151240
.* Sanacija radnog todka sprave C700s
." Model i proradun radnog todka bagera
' :lubara Prerada Vreoci ." Naponsko polje bidona
" Rekonstrukcija bidona
" MiSljenje realizacije izrade bidona
TP Beograd " Termomehanidka dijagnostika ponaSanja i pobolj5anja vijdanog kompresora
" Analiza ponaianja obrtnog postolja troosne elektolokomotive 461
'" Analiza ponaSanja i sanacija obrtnog postolja voza 412-4!6
" Analiza ponaSanja obrtnog postolja elektolokomotive 441
" Proradun monoblok tod"ka
3BP Beograd '" Utvrdivanje havarije veznog transporteraW 3-47-tZ
" Model platforme na vodi-ponton
" Brodsko kormilo
izorata Pandevo " Grejad napojne vode
'" Analiza loma vratila vazduSnog kompresora 3.1k-1
',lS Pandevo '" Popu5tanje naftovoda
" Sanacija reaktora
--R Zeleznik " Modeliranje i proradun strukture horizontalnog obradnog centra HBGB0
'" Modeliranje i proraduna ekscentar prese ARp250
'" Ramna dizalica
lelvoz Smederevo '" Istraiivanje sudara vagona cisterne za prevazfosforne kiseline
'* Vrata bzog voza
3rodogradilSte Beograd '' Proradun poklopca remorkera
" Proradun produZenja putnidkog broda
f,/ Kraljevo ,' Naponsko polje podzemnog rezervoara Jugopetrol Kotor
" Gredni rnodeli vagona Ea, R.gs, Gabs, Tadns, Lgms
.' Unifikacija donjeg postolja vagona cisterni
" Obrtno postolje vagona y25Cst
" -'Cbrtno postolje Yl_"0 Burma
Froradun poluprikolice
Vagon cisterna
la REPROK T\{
l.K
TC Kopaonik ra c u n a ski ft a
I i
UTVA Kadarevo ,.
il. [',1? i1i"?'f #,'i fl 5l li l,, : iJo
Prva Iskra Barid '"
Promena debljine visedeg rezeruoara
llpo Beograd '"
Proradun parnih kotlova ptk55 i 25 X
* '"
Proradun i optimizacija struktura meni
UTVA Pandevo
TC Brezovica Dinami6ko ponaSanje ski-Zidare
HIP Pandevo " Sanacija rezewoara d,h=20m
gO5n Smederevska Palanka Proradun i optimizacija struktura a
Bratsvo Subotica
dtrf
I
\
h
I
.IEI
rlS
VI
at
I P S
KoMpJUTERSKo MoDELTRANJB r pRonatuN sTRUKTURA
Autor: V.prof.dr Ta5ko Maneski, dipl.inZ.ma5., Ma5inski fakultet Univerziteta u Beogradu, 27 martaS0
Katedra za Otpornost konstrukcija: . Projektovanje o Proradun r Eksperiment o Skola o Konadni elementi o Seminari
tel33-70-379,33-70-2661237,fax33-10-364.k544-423,e-mail taskotn-ialfa.mas.bs.ac.vu
Kompjutersko modeliranje i proradun strukture (KOMIPS) w5i anaiizu i proradun struktura primenjujudi metod konadnih ele-
*::ata. Osnovni proradun je pro5iren elementima drjagnostike pona5anja.
MOGUCNOSTI:
o Modeliranje i proradun kompleksnih konstrukcija i problema . Odredivanje stvame slike pomeranjai
-.apona o lznalalenie stvamog pona5anja konstrukcije i njenih elemenata c Pouzdanu prognozu reagovanja
xonstrukcije u eksploataciji o Dobijanje eiemenata za odludivanje (reZim rada, sanacija, rekonstrukcija,
optimizacija i potvrdivanje izbora vrste reSenia konstrukcije) . Odredivanje uzroka lo5eg pona5anja ili
popuStanja konstrukcije o Procenu eksploatacionog veka i vremena pouzdanog rada konstrukcije
. \lodeliranje procesa nastanka havarije konstrukcije o Merenja (napon. deformacija, optere6enje. ubrzanje.t
o Statidki, termidki i dinamidki (slobodne i prinudne prigu5ene oscilacije u vremenskom i frekventnom
: -'trl€ru), linearan i nelinaran proradun o Nestacionarno prostiranje topiote o Grupno-supermatridni posrupar
., smanjenje vremena rada kompjutera o Raspodetra optereienja po konstrukciji o Raspodela membranskih i
savojnih i normalnih i tangencijalnih napona o Raspodela energije deformacije po konstrukciji
o Raspodela kinetidke i potencijalne energije
OBLASTI:
. MASINP I ALATI .ZNI,PZNIEKA VOZILA c MoToRN AvIZILA o DIZALICE
o BAGERI o BRODOGRADNJA o FARNI KOTLOVI c ROTACIONE PECI I MLINOVI
e REZERVOARI I PGSUDE c CENTRIFT]GAI,NE SILE e MEHANIZACIJA . ZIEaRE
C ENERGETSKA I PROCESNA OPREMA o OSTALE KONSTRUKCIJE I ELEMENTI
FRtrMENE:
Zeleznik, FV Kraljevo, Prva iskra Barid" EP Arandelovac, Kolubara Metal Vreoci, Kolubara Prerada
"LR
rreoci, T'amnava Zapadno poije, tJtva Pandevo, GoSa Smederevska Palanha, Sever Subotica. i4. Oktobar
kiuSevac, TENT Obrenvac, BBP-tseogradsko bagersko preduzeie, F{IF Bukulja Beograd, TIPO Beoerad.
tllP Pandevo, Azotara Pandevo, NISP Pandevo" Termoelekro Beograd, Fabrika cementa Beodin, Fabrika
cementa Popovac, ZTP Beograd. Metal Beograd, NB Jugoslavije, MINEL Beograd, LelvozSmederevo
KOMIPS SEMINARI
:DNODNEVNI : prezentacija moguinosti metode konadnih elemenata i KOMIPS-a na izvedenim proradunima i problemima
S\OVNI: SKOLA KOMIPS (16 terrnina po 4 dasa, dva puta nedeljno): broj dasova
1. UVOD 2
2. OSNOVI TEORIJEELASTI.NOSTI 2
3. METODA KONAdNIH ELEMENATA 4
4. JEDNODIMENZIONI KONACNI ELEMENT 2
5. DVODIMENZIONI KONA('NI ELIMENT 4
6. TRODIMENZIONI KONACNI ELEMENT 1
: po dogovoru
Mesto odrZavania seminara: Mi kod Nas
REPROK :\t
Koncept i struktura razvijenog sistema kompjuterskog modeliranja i proraduna stmktura (KOMIPS) .
lxl=
KOMPJUTERSKO MODELIRANJE I PRORACUN STRUKTURA L'lptel
Autor: V.prof.dr Ta5ko Maneski , dipl.inZ.maS , Ma5inski fakultet, Beograd uk-up
t J
SISTEM . EKSPERIMENT
<- [;l -,
VARIJANTA ILI itt l
. podsistem
. element
I
I
norT
Naziv celine Broj instrukcija Opis
I
KOMIPS 1000 Komandni program. Pozivanje svih programa i funkcija paketa. Zajednidke rutine.
PREPROCESOR 12300 Primitivi.Globalno generisanje. Regioni. Graffta. Optimiz.povez.tvor. Konverzije.
PROCESOR I 1000 Statika, dinamika (slobodne i prinudne prigu5ene oscilacije) i termika. l
POSTPROCESOR 5400 Analize rezultata. Specifidni proraduni. Graffta. Element dijagnostike.Konverzije.
>:29700
MODEI-iRANJE
{i) Izbor tipa kona6nog elementer i diskretizacija fizidtog modela
(ii) Definicija dvornih radaka
(iii) Definicija konadnih elemenata
(iv) Definicija granidnih uslova
(v) Definicija optereienja I
lJ.t
GRUBI FINI MODELI REDUKOVANI KOMPLEKSNA
MODELI PODSTR.[JKTUIlA MODELI PODSTRUKTURA IDENTIFIKACIJA
STR.UKTURE i STRUKTURE I STRUKTURE PONASANJA
statika/dinamika statika statika/dinamika STRUKTURE
Razvijeni koncept modeliranja i proraduna
Slededa t"aza predstavlja modeliranje i proradun (statidki) sa finim modelima strukture i podstruktura" Finoca modela zavisi
: ispunjenja postavljenih zahteva pred proradunom. Fini model treba uglavnom koristiti za siatidki proradun. Fini model podstru-
:re moZe biti iskori5cen za identifikaciju lokalnog i globalnog ponaSanja. Identifikacija lokalnog ponaianja podstrukture je
- 'irebna zato Sto ona to svoje pona5anje prenosi
sluhl globalnog pona5anja potrebno je globalni odziv
u celokupnu strukturu. Za.
,:ie strukture iz grubog modela preneti na podstrukturu zadavanjem pomeranja i sila presednih mesta strukture. Dalje sledi kreira_
' ; redukovanih modela na osnovu prethodnih ibza" Redukovanje se odnosi na smanjenje broja dvorova ilili izbor tipa konadnog
: .menta ko,ii zahteva manje stepeni sloilocie ili rnanje ivornih tadaka. Primeri redukovanja modela mogu biti: smanjenje broja ste-
-:ni slobode dvora, plodu sa savilaniem zamenimo ploiom bez sayiianja (membrana), kutijasti presek modeliran plodama
$ lmembrana), ru-.-
plodu*u zame-
il ro grednim elementom" orebrenje i ukruien-je modelirano xrloiama zamenimo grednim eiementom, zapreminski elernent stru-
':ure zamenimo plodom ili gredom. i dr. Postizanjern da se redukovani model ponaSa isto kao i fini i grubi model dobijamo
r[
It
24 REPROK
sledeie: pri optimizaciji strukrure smo dobili u wemenu i broju varijanti zakojeje pohebno propustiti fini model, za dinamidku
identifikaciju dobijamo jednostavan model, smanjenje obrade rezuhata, i dt. ' :
Krutost noseiih elemenata sloZene geometrije (npr. gredni nosad) moZemo dobiti izjednadavanjem pona5anja finog (plode'
zapremine) i grubog (grede) modela, odnosno karakteristike redukovanog elementa se izradunavaju iz jednakosti pomeranja: Pose-
bno se navodi problem modeliranja razdvojivih stmkflra. PredlaZe se prvo proradun elemenata - modula strukture (podstruHura),
njihovih vezapatek onda celokupne strukture. Podstrukture svoje pona5anje prenose u celu strulcturu.
Statidki proradun stmkture i podstruktura obuhvata odredivanje: polja pomeranja i maksimalnog pomeranja, krutosti, polja
napona i maksimalni napon, raspodela energija deformacija i raspodela napona ploda i greda. Dinamidki proradun obuhvata
odredivanje: slobodne oscilacije, prinudne oscilacije i raspodela kinetidke i potencijalne enegrije.
Sastavni deo KOMIPS-a predstavlja razvijena dijignostika pona5anja dwsto6e konstrukcije koja je prikazana u narednom
poglavlju. Ona ima za osnormi cilj da "otkrije" uzok dobrog ili lo5eg pona5anje konstrukcije u eksploataciji. Takode, ona defini5e
elemente i paramatre optimizacije konstnrkcije. Kvalitetni parametri proistekli iz analize stanja i dijagnostike pona5anja efikasno
se koriste u sledeiim aktivnostima: projektovanj e, izrada ili nabavka konstrukcije, rekonstmkcija ili sanacija konstrukcije,
produZenja preostalog veka, revitalizacija objekta. Za dono5enje ispravne i precizre odluke u navedenim aktivnostima neophodno
posedovati kvalitetnu analizl stanja i dijagnostiku pona5anja konstmkcije.
T 3-1
J ]IJ.\GNOSTIKA PONASANJA EVRSTOCE elementa (npr. membrane umesto plode, Stapa umesto grede).
:,O\STRUKCIJE Takotle nalazimo slaba (prisutno u velikoj meri tangencijalnih
napona) i dobra mesta (prisutan samo normalni napon).
: _\oD Raspodela energije deforomacije
l.sritet konstrukcije je relativno nova naudna i inZenjerska Raspodela energije deformacije po grupama elemenata (de-
.t - :..na. koja obuhvata analizu stanja i dijagnostiku pona5anja lovi strukture) veoma efikasno ukazuje na tok optereienja i de-
: :-itanja, procenu preostale dvrstode i radnog veka i revita- love strukture koji prenose, odnosno nose optereienje" Takode,
.:.- konstrukcije" Analiza stanja i dijagnostika pona5anja ovim se definiSe oseiljivost na eventualne modifrkacije.
| - :::"lrciie objekta izvodi se na radunaru primenom numeridke Jednadinu ravnoteZe potencijalne energije deformacije i rada
r' : ..1= konadnih elemenata razvijenim sistemom kompjute- spoljaSnjih sila dobijamo mnoZenjem osnovne statidke
" ,: nodeliranja i proraduna struktura "KOMIPS". Ovaj pris- jednadine sa leva transponovanim vektorom pomeranja
:r-; -:rLrquiava odredivanje stvamog pona5anja konstrukcije {a}'[r]{a;= {O}'{e}= Eo . Energrja deformacije konadnog ele-
r' :*-r:- pouzdanu prognozu reagovanja konstrukcije u
s* : 3laclji, dobijanje parametara izbora i odluka, odredivanje
menta giasi:
".
= {4.. }lEl lu,, l" , gde su {6,, }" - pripadajuii glo-
",r- ..: ,oSeg pona5anja ili popuStanja, procenu eksploatacionog balni vektor pomeranja t Ei - globalna maffica krutosti ele-
, r' : ,remena pouzdanog rada konstrukcije" menta "e".
:*:biemi nastali u eksploataciji opreme prvenstveno potidu
r'- -;:!r\oljno dobro projektovane geometrije. Osim toga, oni Raspodela kinetiEke i potencijalne energije na glavnim obli-
i;. -: jrrr posledica nedovoljne otpornosti materijala, a posebno cirna oscilovanja
; .:::ih spojeva, na nastanak i rast prslina. Takode, dest je Raspodela kinetidke i potencijalne energije po glawrim obli-
o, " -. ja su oba navedena faktora prisuma.
cima oscilovanja joS preciz:rije defini5e pona5anje. MnoZenjem
rZenjersko-j analizi noseiih konstrukcija primena izlo- dimamidke jednadine sa leve strane transponovanom matricom
; ' :-etodologije nameie sa kao neminovnost. Ona ima opla- sopstvenih vektora dobijamo jednadinu bilansa (ednakosti)
', , -.- . zbog vrlo niskih tro3kova primene uz vrlo visok nivo potencijaine i kinetie ke energije:
it: - -:,3, [rr]' tM] tpj {}"} . rinetiekaeii potencijatnaei
[r] tr']:[r'I
energija konadnog elementa "e" i cale strukture E' na r-tom
:- T.\.\LIZA STANJA I DIJAGNOSTIKA PONASANTE
glavnom obliku glase:
".. -I\STRUKCIJE
:,zrijeni
e, = o;{r, , }l['l {r,., l" . .i = {p,, }j[n"l tr-.. ]"
sistem "KOMIPS" poseduje i specifidni proradun
,r-: 13 definisanje stanja i dijagnostike pona3anja. Za sve vrste E' - El : E; ='l{p.}'MHp.}= {r.,.}'[r(r.',],
f -.::ih eiemenata i globalne dvorove pleradunava se gde su o. - r-ta sopstvena frekvenca. {f,r,} r-ti sopstveni
dr ".rentni(uporedni) napon. Raspodeie opierecenja, membra- vektor i jp,. - pripadajuii r-ti sopstveni vektor elementa.
$i- .avojnih naponal energije deformacije i kinetidke ipoten- -|"
c - -.: energije omoguiavaju veoma efikasnu analiztt stanja i Fromena kvadrata sopstvene r-te fiekvence (reanaliza-bez
@ --:rostku pona5anja projektovane ili izvedene konsfrukcije. ponovnog proradtma) glasi :
{--- : :3 inaZavaju u procentima po izabranoj grupi elemenata i cx" .el - "el
"':xi u vidu linija jednakih potencijala opterecenja i energija
4-: =
F"
.
Er- 0: E'
0' - -'delu'
-:Zrje dobrom pona5anju konstrukcije u eksploataciju gde cr", B" defini5u modifikaciju e-tog elementa.
su:
- ' ec? razlika izmedu najveceg napona i napona tedenja , Parametri izbora i odluke
- .avnomemija raspodeia deformacije. napona i energije, Kvalitetni parametri proistekli iz analize stanja i dijagno-
- ranje prisustvo koncentracije napona, stike pona5anja efikasno se koriste u slede6im aktivnostima:
- \ eca otpornost materijala na nastanak i rast prslina, - projektcvanj e, izrada ili nabavka konstmkcije,
- r eia duktilnost i Zilavost materijala, - rekonstrukcija ili sanacija konstrukcije,
- . Jalji dinamidki odzivi od eventualne pobude, - produZenja preostalog veka,
- , r iSa prva {iekvenca i Sto veie rasto.ianje izmedu frekvenci - revitalizacija objekta.
- . nanji faktor dinamidkog pojadanja. Za dono3enje ispravne i precizne odluke u navedenim akti-
vnostima neophodno je posedovati kvalitetnu analizu stanja i
T . kretanja i raspodela opteredenja d ij agnostiku pona5anj a konstrukcij e.
)dredivanje toka kretanja i raspodele optereienja po kon-
;--ic1i od mesta njegovog uvodenja do oslonaca (od izvora do PopuStanje konstrukcije
r, -.rra) predstavl.ia osno\u razumevanja pona5anja konstrukci- Nastanak i rast prslina, su problemi sa kojima se sreie veliki
.5 \ajprostije redeno optereienje putuje tokom najmanjeg ot- broj konstrukcija u eksploataciji. Klasidni proradun mehanike
p' -: (tok-linija najveie krutosti i najkraceg puta). lorna uzima u obzir ovu pojalu analizom tzv. sila rasta prsline,
dijim poredenjem sa otporno5cu materijala moZe da se dobije
R,spodela memtrranskih i savojnih napona, normalnih i
procena cialjeg ponaSanja konsfrukcije (linearan konzervativni
r.ngencijalnih napona
pristup). Realnija slika pona5anja konstrukcije sa prslinom se
je
za konadne elemente plode i grede. Iznalazimo
Prisutna
dobija primenom plastidne analize, koja obuhvata odredivanje
s .:a (prisutno u veliko.j meri savijanje) i dobra mesta (prisutan
parametara kao 5to su J integral i otvaranje prsline.
s.=:ro membranski napon) kao i rnesta sa malinr nivoom napona
-.kode ukazuje kakve modifikacije reba izvesti da bi se Ovakvim pristupom mogu se imaii mesta u konstmkciji gde
gre3ka. orinosno prslina moZe "uslovno" da postoji. Postojanje
n rimizirao negativan uticaj savijanja i bolje preraspodeliic
prsline igreSke) ne sme mnogo naruSiti nosivost elementa, kao i
c::erecenje. Ukoliko model poseduje u manjo-1 meri savo;ni
da mogucnosr njenog Sirenja bude minimalna.
r:ton tom modeiu.je moguie primeniti redukciju stepeni slo-
Metodoiogiia proraduna pona5anja konstmkcije sa gre5kom
t' cie na svega tri translacije ili primenu prostijeg konadnog
ie sledeea.:
-:
_l REPROK.\1
," \{odeiiranje i proradun cele konstrukcije bez i sa gre5kom, r, BA(
1. Dijagnostika pona5anja cele konsbukcije bez i sa gre5kom, j. i. D-
3. Proradun elementa konstrukcije sa gre5kom,
4. Modeli proraduna razliditih velidina i pozicija gre5ke i SF
5. Dijagnostika pona5anja elementa konstrukcije sa gre5kom. Nat
Dijagnostika ponaSanje konstmkcije sa gre5kom (popu5ta- ora isp<
nje) obuhvata i. nlaienje uticaja pozicije i velidine gre5ke (a)
na sledeie velidine:
-e do he
je odre<
l. Promenu deformacije (maksimalna deformacija, velidinu
maksimalnog otvaranja prsline - COD i otvaranje wha prsline -
CTOD) i njene raspodele,
2. Prira5taj popustlj ivosti elementa (dC/da),
3. Promenu oeky, o", oy, r*y i njihovu raspodelu po elementu,
4. Promenu procenta prisustva olr i c.h^' I oh' u
5. Promenu energije deformacije E6,
6. Prira5taj energije deformacije (dE6/da),
7. Procentuahog prisustva energije deformacije po zonama,
8. Energiju deformacije elementa na whu prsline i
9. Proizvod or*CTOD.
Velidina napona moZe biti normirana, odnosno podeljena sa
naponom tedenja (o/R"H). Velidina prsline moZe biti normirana
Sirinom elemenata.
o
.F
.-)
;. i . Dijagnostika pona5anja postolja rotornog bagera qilil
:11;it"-----.
' ':: ., '-""'i:':''il}'
:Fir"!;.
, i1ilr
lliul
t,"
SH400 i proj ektovanj e rekonstrukcij e(FCBeodin) iil
/(''.,i
Naponsko polje postolja. 0-iA.5(14) kN/c'm:, korak I Naponsko poljefnctg modela postotja 0-28.3 kN/cn2, korak l
la REPROK
Osnovni model/ Raspodele napona f%J Raspodela Rezultati ororaiuna Zavarene diiafragme nezcNarene
2.389 ', ,1)
Modffikovani Membranq Swijanje enersiie def fkl Deformacija 4 oslonca
Gornja ploia. 14.7 /14.8 7.0 /10.9 t6.t /20.4 [mmJ 3 oslonca 2.46 2.49
Donja ploia 15. / 15.7 6.2 / 6.3 18.7 /20.9 Napon 4 oslonca 5.7 3 5.76
Cilind+test.nl. 18.7 / 1s.s t 2.8 / 8.3 t8.7 /12.6 [kN/cm')J 3 oslonca 6.27 7.43
Vertikalne ploie 16.0 / 21.1 3.7 / 5.r 34.2 /43.6 Redukcije modela
Prirubnica 0.9 /0.6 4.9 /1.6 12.3 /2.5 fmml,lkN/cm2l 3 stepen slob. 6 step.slobode membrana
Ukupno 65.3 / 67.7 34.7 / 32.3 r 00./100. Defbrmaciia 2.389 2.50 I 2.696
Ugradnja vertikalne testeraste plode veoma efikasno elimini- Napon 5.7 3 6.74 6.2 5
5e nepovoljno ponaSanje cilindra i prirubnice ne naru5avajuii Rezultati pokazuju nematan uticaj potpunog zavarrvanJa
globalno pona5anje donjeg postolja bagera. dijafragmi nad nepotpunim zavarivanjem. Analiza napona po-
4 "2. IJ tv r divanj e havarij e radi aks ij alno g leLaj a r oto - kazuje prisustvo 16Yo napona savijanja kod modela sa 6 stepeni
slobode i ll% kod redukovanog modela Sto potvrduje dobru
rnog bagera C700S (Kolubara Metal Vreoci)
koncepij u proj ektovane geometrij e. Imamo nedozvolj ene velike
Na ovom bageru je u eksploataciji pre isteka garancije stra- deformacije i koncentraciju napona u okolini oslonaca.
dao radiaksijalnileLaj prednika oko 5 m. Projektant bagera je
twdio da je do havarije do5lo zbog nepotpuno zavarenih (neza- 4. 3 .Utvrdivanj e popus tanj a i sanacij a platforme odla-
varenih) dijafiagmi u donjem postolju. Izvedeni proradun je do- gada ARS Kopel (Kolubara Metal Vreoci)
kazao da je ta tvrdnja neosnovana. Kolubara-Metal bila je oslo-
bodena ogromnih tro5kova.
U eksploataciji odlagada ARS Kopel doSlo je do vitoperenja
odredenih ploda obrtne platforme.
:r.
Membrana i
Venac Konus Suplje vratilo
-
'/it'l'
-it;;.
',
',' ilr' ,
,1,[1R4r[,\
Iru+J UI
fo2: 29.59 Hz
Prva dva glavna oblika oscilovanja odlagctia Naponsko polje radnog toika
44 REPR9K ":!on
Zakljudak statidkog proraduna glasi: veliki nagib grede u 103 4.30 4. 19 9.43 3.08 6.03 9.22 9.3 t 12.27
zglobnom osloncu, podu2ra sila je velika uzatezi i cilindru dok
je u jarmu mala, moment savijanja grede je veliki na mestu veze L
'-tfi\/ \
I
forl.58 Hz Jo2:1.81 Hz
r'a<-
\\.
t\
.";-a--
- =-+
fa::4.30 Hz -./ fot:8.25 Hz Frekventi odzivi variiante DB00 -
Prva ietiri glavna oblika oscilovanja
Na osnolu celokupnog proraduna moZemo zakljuditi da je i::,i
Raspodele f%J, Potencijalna / Kinetiika energija uvodenje novih zatega i ispune potpuno opravdan. r'" rj
\a
)
'-:
f62: 2.23 Hz
..--.-, ,\.
'!,
=-
:-
fs5: 5.34 Hz
v
Os c il ac ij e pr ost ornog model a
.l .)
-:-
_l
i:l
Model toika
**
[$N]^
-m
/
''ssM
'N$', Model 1/4, ukupno opteretenje teiina: 1000 kN
'ffi
EMr
-qflt-. E,) 0:4.76 kNcm, korak 0. I onw 0'.5.5 kN/cm",korak 0-5
Glaviine
Dijafragme Kritidno mesto na konstrukciji predstavlja vertikalna ploda u
Podsnukture toika oslanjanju. Revizioni otvor sa poklopcem ima nepovoljnu
geometriju. Problem ima lokalni karakter. Dimenzije vertikalne
olode su 430 x93.4 x 1.2 cm.
a-- '',\
,
--f)85/..
,
\,
I GBrori, ,/\ I
o,w: 0 +24.4 kt't/cm', korak I (kod otvora 24.4), model I
'"+Mn_
I l
a'-4Wi?)
-'l '.t r,'" F
!!/ L,-
\,/
\./\----l o"n:0 +21.5 kN/cm2 , korak I (kod otvora 21.5), model I I
(.lar
I
Analiza pokazuje nedvosmisleno da je do uzroka havarije do5lo o,w: 0 + I9.l kN/cm2 , korak (kod onora 16.5), model 14
zbog nedovoljne debljine spolja3nje plode. Izuzetno visok nivo napona sa izraLenom njegovom konce-
Uvotlenje kruZnog prstena poveiane debljine (sa 0.8 na 2 ntracijom prisutan je kod modela l. Napon i njegova konce-
cm) na spolja5njoj plodi donosi znatno smanjenje napona u ntracija su najmanji kod usvojenog i realizovanog mojela 14
spolja5njoj plodi (napon je smanjen sa21.6 na 13.6 kN/cm') i (na mestu otvora povedan je napon sa 12 na 16.5 kN/cm').
distantnom cilindru, Sto je i bio cilj. Todak uspe5no radi.
\,f
ROK 5-1
: ROTACIONE PECI I MLINOVI
: i. Sanacija rotacione pe6i br.3 (FC Beodin)
peii br.3 uraden je za rczlitite varijante
Proradun rotacione Naponsko polje 0-40 kN/cm2, korak 5
)Pte- ,- roZaja konusa (novii prethodni) i razlidite debljine (6, 8 i 2.5 .:i.
--: i ;'kritidnog" dela omotada peii (pod pojmom kritidan se
:,,.jrazumeva onaj deo omotada na kome su otkrivene prsline).
::to je u obzir termidko i mehanidko optereienje.
\, q t:=ru.ffi
-$-F'iq*ii.f-F'
U rLj\4'ffi I
\' -,rf
b i ii{"&,-:,i--
/
,g
H [,lllM*l
;; -;r-"#5roL
LHBjd\il!,:FF-:
..
.<{ _i"€+f@ffi ,
;l;i' i fY\
"':i1}-117; /
,
5.4. Identifikacrja pona5anja varijanti zupdastog ve- Za dobijanje polja deformacije i napona u okolini zupca (lo- i.5.
kalni-relativni rezultati) potreban je zapreminski model.
nca mlina cementa (FC Beodin)
Raznatrane su tri varijante zupdastog venca: jednodelni Z
zupdasti venac, dvodelni zupdasti venac "kutijastog" oblika i -:,1[
--t^
jednodelni zupdasti venac sa otvorima. Za svaki model izvede- -(ld
no je variranje debljine venca ispod podnoZja ntbaca:6r : 6.5 - .et
cm, 62: 8.0 cm, 63 : 9.5 cm.
h
Nominalna obimna sila imosi F":500 kN i radijalna sila :,;.-
F,:100 kN u tri sludaja optereienja (IL,Z|3L,1l3L).
1A,}17>
Deformacija modela I i 2 za opteretenje 3
Rezultati
Model I Model2 Model3 Maximal Max.napon Max.napon Max.napon
Mo- Deblj deformacija u zupcu u korenu z. na radiusu
Uvijanje (upredanje) konture modela pod opteretenjem 3(1/3L)
deli inu fmml \kN/cm2 J [kN/cm2J lkN/cm2J
-- l.I
t:l\ +e
6kmt t.3 l. r t.J 1.1 t.3 t.1 I.J
6.5 0.1 96 1.236 7.8 2 5.8 3.0 7.5 2.8 6.0
I 5.3 2.5 6.5 2.2 5.0
9.5 0.1 75 0.82 7.6 2
p
6.5 0.12 0.27 7.1 20.9 2.5 6. 2.3 5.0
2 )a
9.5 0.t2 0.27 6.8 20.4 2.0 5. 1.9
Maksimalni napon i deformacija u zupdastom vencu su na
6.5
J.J
j
J.)
Mod.l, opt.3, debljina 6.5 cm, Mod.2, opt.3, debliina 6.5 cm,
Napon 0-25.8 kN/cm2, korak 2 Napon 0-20.9 kN/cm2, korak 2
Prikaz ndpona po modelima i varijantama Naponska polja na jednom zupcu modela I i 2
I.OK M 5-5
(lo- -;.5. Sanacrja polomljenog zuF\:: -.::.i ::---:-, ::.-i Pripremljen je fini 2D model. Zonat kojoj pukotine nesme-
koji u sebi ima prsline r FC 3::.;-:. ju da postoje jeste dubina oko 25 mm od wha zupca ka podno-
Zju i oko 15 mm od bokova zupcaka sredini.
Za potrebu utvrilivanj a sanac e :.: . : :. -:. ; zur* e u:r oj en
:i __
ie 3D redukovani model. U pnt:. :;:- 2= r .-- izraci ponaSanje Raspodela f/oJ, Napon Energiija
Jela zupca u duZini od 170 mnl s3 zui*;:, :u2ine 650 mm koii Zone zupca Normanit Smicajni deform.
: sebi nemaju pukotine. PodnoZje zupca tt /1)
Prva zona sq strane zupca,
j\\. 3l 1J 49
Sirina I ivisina 1.5 cm
Druga zona,
o 6
,,,.\.N. iirina 5 mm i visina I4 mm
Treta zona,
2 z
iirine 5mm i visine 0 mm
,./i r,i i Sredina zupca-trougao
osnove 26 i visine 28 mm
3 I I
L ,,''
Modeli 0 and I Ukupno 68 J/ t00
Fini 2D modela pet zubaca i naponsko polje poprednog pre-
f, seka zupdastog venca prikazani su na narednoj slici.
,f
i't --"
-. t:it '"':
,;*:;Jr
/t ::1a_-1-:
:..-=-"t1..
+,i -
v
ir,
Modeli, opteretenja i naponska polja J
Il
:l:.'=l:= , . .t
Model0/Modell '
,,
% ...
,i
2. - \:r\. .i
J ' .:;1.1'"t;
na . :.-,: .
' .l$s
,]N
/- }
i' t,
1\
t-\
\
//
i t--"-r,
--'r\
,,'i \\
\
\
I
I
il
f,
-:-- l
Deformacija Napon 0.8-7kN/cm' korak 0.1
Model i naponska polje pne i drugevtste pukotine
Druga pukotina udaljena j e na 28 mm od wha zupca i sime-
tridno Siroka 24 mm, odnosno do boka zupca 10 mm. Treia
Model i deformacija za prvi sluiai opterecenia
pukotina je powsinska i udaljena je na 28 mm od wha zupcana
zateznoj strani boka zupca dubine 3 mm. Dubina pukotine do 3 Naponska polja modela za oba sludaja opteredenja nam.
mm bitno ne naruSava pona5anje zupca. Cehrta pow5inska takode, govore da na mestu tela gde nema zubca ne sme posto-
pukotina udaljena je na 28 mm od vrha ztrpca na zatemoj strani jati pukotina u dubini do l5 mm.
boka zupca dubine 6 mm. Ova dubina pow5inske pukotine je
kritidna, jer tzuzetno naruSava pona5anje zupca. To nam gqvori
da sve pow5inske pukotine treba Sto pre sanirati, odnosno ne
dozvoliti im da se Sire.
-r''",rf
P ,t.t==iil
rit
!=
l
't
,)
I
Naponske tinije 0-0.9 kN/cm2, Naponske tiniie 0.9-7 kN/cm2 Opteretenje 2. Naponske liniie I-7 kN/cm2, korak 0.1
korak 0.05 korak 0. I
Naponska polja trete vrste pukotine Zona gde ne sme da se poiavi pukotinq za oba opteretenia
5-7
. Analizapopu5tanja prstena srednjeg oslonca
:-.=:-:-.1
rotacione pedi FC Beodin a,-=4..\-i.}
Prostorni model polovine prstena i cevi ima 3364 dvorova.
'..1. :..
tti '''i
model ima 127 7 0 Evorova, 80 1 6 zapremina i 37 2 *apa.
i .\l\
\l]l\
ilirlii
lilt
,a'"\
't)')
-:2.
-:=:'''
i--..: '
'"r.rr,::::::::\-i .
*tttt,,a=a,a..'.a
'ii
.1,.-.i a.
"t,. \,,,
::
Model
:-:rilno preno5enje optereienja teZine sa dela cevi na prs-
. :ezbedeno je umetanjem elementa Stapa izmedu njih. U
s40
!s
*:
-- t<
r0
SF/U
sa
-=
*\
Ti
=
.^
/{,
:S>
a1 , f:0.544 cm f-0.571 cm
a2, aj , f:0.65 cm
Napon i deformacja ufunciji du-ine prsline r0 15 20
Sledi dijagnostika pona5anje konstrukcije sa prslinom. Duiina prisline [cm]
7
Ener gij a deformacij e el ementa na vrhu pukotine
6
o 'r+.--c -u-"n
+ n--o o
4 M7ksimalna deformqcUa 6r
s -.1
a- COD deJbrmacija .! /.J
.o ---+-C'[OD defomacija a
^u-, AI
a\
I
U
0 x 0.5 I
:r,1
i:"
."' Osnormi zakljudak ove analize glasi: rast prsline do 5 cn
S -^ ..' je intezivan, rast prsline od 5 do 13 cm je stabilan i ras
:. ru - ,_. dubine
\-s-" prsline preko 13 cm je nestabilan.
l2o' -n-n/ Jedan od tehnidki prihvatljivih re5enja da se zaustavi ras:
I
I -f ---
i"ol
loi
I
prsline jeste ugradnja dva zavrtnja a60 mm i detiri kocke
200x200r00 mm sa obe bodne strane prstena na najYeder
0 5 10 15 20 25 mogu6em predniku i na sva tri mesta postojanja prslina.
tlulina prsline a [cm] Sledi zapreminski model ovog re5enja.
!
*
:>
+so
r'nn
,-p'
,,-1
--l
i
Ll,
:,
da je zona uticaja vijka
dosta mala (oko l/3 Sirine
prstena). Takode, vidimo
da vijak ima uticaja
otvaranje prsline sa boane
na
t - ii=f
strane Sto je veoma
-{ J)U '4- madajno.
F- PredlaZe se ugradnja
i *'o'u-- '\
dva vijka 60 mm sa obe
,: 300
5 10 t5
Duiina prisline [cm]
20 T 'r-*5j
-4- -*4
bodne strane prstena na
mestu sve tri pukotine sa
.ft
silom pritezanja od 400 kN.
P rom e n a e ne rgu e defor m ac ij e
I
l
dnost napona je niska i bez nra(ajnog prisustva koncentracije
'R /o * _-o l
napona. Mehanidko i termidko (konstantno za Lt:4}"C)je istog
reda. odnosno ukupno 2x5-10 kN/cm'.
{ ao-t. -o
Zbog ma(,ajnog prisustva termidkog opteredenja predlaZe se
i0 izuzetno velika kontrola rada peii kako bi se izbegao termidki
5 t0 15 20
=
ZJ udar.
Duiina prisline [cmJ
Zaprsline dubine oko 13 cm imamo njen stabilan rast, dok
za dubine preko 13 cm imamo njen nestabilan rast. Prikazani
P r i raS taj e nergij e deform ac ij e dijagrami nam ukazuju na mosuinost rada prstena sa prslinom.
)R -il 5-9
.0. Statidki i dinamidki proradun mlina cementa
a2200x12400 (FC Popovac)
Radunski statidki model detvrtine postoje6eg mlina cementa
-rrmiran je primenom povr5inskog i linijskog konadnog eleme-
-:a (prvi model). Za razlku od prvog, drugi model nema ore-
::enja dela. Optereienje predstavlja teZina konstrukcije, papu-
":. kugli i materijala. TeZina papuda ravnomerno je rasporeilena
: r cilindru mlina. TeZina kugli rasporedena je po donjem delu Izonaponske linije ivornih taiaka - 0 do 20.8 kN/cm2, korak I
lindra mlina. Naponi Membran, Snijanje Normalni Smicajni
_r:j:€€==:.
".:>-- t%l 13.t4 56.86 82.t7 I 7.83
-!i:
iiliiit
.lrifE;i
rtilli:I,Jl.
l-l-l!!l!'=1.
.--:ir+.
)':':: i
l
t
, '.;l]
!.,r,I
:-1
#* Sile kontakta [kN] 53.5 , 29.8 , 37.8 , 32.5
26.6, 33.7, 27.5, 39.5, 47
,
=\ed
t1:+:.
,:l
:---:
cr
rul.i:
Sile u zavrtnjima [kl,{J
rzLi Br.elem Staro Novo Br.elem. Staro Novo
,^t -
^N=
o 8.9 t 0.9 9 I1.7 I4.2
ien 7 9.6 I 1.7 2t7 26.2 I 9.3
Raiunski statiiki model obe varijante iela I t 0.6 t 2.9 218 15.3 r).
l-:iunski dinamiiki model celog mlina cementa sa novo- Vidimo da su maksimalni naponi znadajno smanjeni uz isto-
-: : rrZenim 6elom formiran je primenom povrSinskog i zapre- vremeno povecanje niZih napona zaoko20%o.
r\.4:.
;:1." ."re konadnog elementa. Sledi prikaz glavnih oblika oscilovanja mlina.
rhe . ., ;:]:-.*.1..
imc -,:,' i-.l-,4
n! rlll
|cni :,
' i i'. r i-;t
' "a-t
! ,' / ; ,'
)m; . .' '
Prvi glavni oblik oscilovanjafil;8.6 Hz,
pni oblik gubtika stabilnosti cilindra mlina
lri;
otn
tlc
SA
:se
iki
lok
ni ob I ik o s c i I ov anj a .f6 1: I 5. 0 8 H z,
C etv r t i gl cw
anl
Roiunski dinamiiki model savijanje cilindra mlina u vertikalnoj ravni
\.I
5- l0 REPROK
5.1 l.Sanacija tre6eg oslonca rotacione pedi 100 t/dan RaspodelefkJ qf,"'/ E;" Mem /Sov o/r
(FC Popovac) Plait t0.2 / s 27.2 / 19 37.9 / 8.3
Razmatrano je mehanidko teZinsko (opeka i pla3t) i termidko 3.prsten 49.5 / 23.s 6.8 / 9.6 14.6 / 1.7
opteredenje. PlaSt peii modeliranje sa 4952 plode. Zubi 3.prstena 32.8 / 40.7 0.7 / 0.1 0.6 / 0.2
-!tr
Papuie 3.prst. 5.3 / 4.9 5.2 / I 1.3 13.7 / 2.8
Zavar 3.prstena 2. t / 25.8 2.6 / 5.8 7.1 / 1.3
rrurlll
;-F---
ffi u I
Naponsko polje or,o,on^'- 0+t 3.I kN/cm2, korakl ouuuro"b : 0 +l 2.7 kN/cm2 or,oronkt' : 0 +l 2. 6 kN/cm2
Modifikovan i Krupp-Polysius model
Pojava membranskog napona na zubima pod teZinsko-termi-
dkim optereienjem ukazuje na teZnju da dode do kretanja Najnepovoljnije pona5anje ima postojedi sistem. Modifiko-
izmetlu papude, klina i zuba Sto je veoma nepovoljno. Nepovo- van sistem oslanjanja ima ne5to bolje ponaSanje od Krupp-Poly-
ljna raspodela optereienja prisutnaje u tre6em osloncu. sius sistema.
:OK \,I 6-l
'. znryzmira vozrLl 6.3. Obrtno postolje Y25Cst (FV Kraljevo)
? .1. Gredni modeli vagona (FV Iftaljevo) Model postolja ima detiri podstrukture.
Otvorena Ea kola sa visokim stranicama su razvijana u vi5e
:rijanti. Navode se varijante bez kosnika (Eaos) u prednjem
::lu isa kosnicima (Eas). Model plato kola tipa Rgs i model
5
-:nrs kola su takode rczrnatrani, kao i model zatvorenih kola
:a Gabs i model kola Tadns.
-t
;r-=l ti
r!,1{1.+:i+il .'!,I
L
- ,r L t- l- -
-8.1 ,
i I i L a-- l ''1\#r il
r ri it r -t+-).<
)-)r r,i i .;-i# .:---aa:.-=_ ::: _._=-::...a ,!-'
-1-
) _:-r_!_-
i f i' f:i-+ff-\;- ''/. - ''::-: '' ;-;:--:'-':'
Tadns kola Lgms kola Ploiasti model donjeg postof a Y25 Cst
Vagon cisterna je unificirana. Optimizacija konstrukcije
:dena je proradunom i eksperimentom.
r-L _
F-t
tI l
. .i
::::
-:-j='Y+--+
_/\ '::- l
:.- -.:--t -..':
f11;23 Hz
f,,.-40 6 17:
fsj-33 Hz
Prve dve oscilacije ploiastog modela YI.0B Prve tri glatne oscilacije obrtnog postolja bez uticajavagona
6-4 REPROX
nih nepriguSenih oscilacija cele elektrolokomotive grednin
modelom i statidki proradun sada5nje konstrukcije plodastin
modelom za najnepovoljnije inerciono optereieirje.
Raznatrani elementi postolja su: ram obrtnog postolja, ogi-
ftTnF:.==1
bljenje, dva jarma, kolevka, rudne motke i prigu5enje.
[-] i
)trl li ><
1l-l
+
Hflmlr
l-i r llf
.lt._,rrlii.ii'fq I rE
iii rLE IrJ LII
| + i ,
-i
r,q
lLl \-p
Popretni preseci nosaia obrtnog postolja
Gredni model obrtnog postof a elektro-lokomotive 44 |
i+t
\],,
. finl
-i-
,,j\ ] ril
-//t
l- il Opt.br. I
'- i-L-nff
l*:l__ir- -/
B-7TP f^*: 8.0g cm
r-1I
og;- nl
]H
ql
--
no?
obrtnog postolj a elektroJ
elektroJokomotive
t 44I
Tryq
'''r#W[ Fg
ffi
fl,]
tr
Lt @ffiffi
w
r-:5r :irF-
Dva jarma obrtnog postoija elektro-lokomotive 11 l
ffi ffiffi
Prvi glavni oblik oscilovanja -fn1-0.95 Hz
ffiffi
ffin
mn
ffi
|R
MI
ItT H+]JiJ
.._lJfit_
ffiffi
H] wffiffi
E 1: |in_
-
[=flSEP,r'i_ tt-F:!}-L]];-H]--J Kolevka obrtnog postolja elektroJokomotive 44 I
--__ffi==
R
rT
ilu
fl,_.i
tr
ffi
tffi
t-s-lhllE-lEf t=EsLts4LJ
CeNrti glnni oblik oscilovanja -fsa:2.35 Hz Slika 1.2. Model, kontura, opteretenje i oslonci obrtnog
p ostolj a elektr o- lokomotiv e 4 4 l
Proradun plodastim modelom.
6-6 REPROK
Radunski model obrtnog postolja formiran primenom kona-
dnog elementa grede ima slede podstrukture: uzduZni nosadi,
popredni krajnji nosadi, spojna motka, popredni srednji nosadi,
nosadi opruga primarnog ogibljenja, elementi prijema optere-
ienja, opruge primarnog ogibljenja, krute klackalice i bodni
granidnici.
---fI I r urr
J61: L77 Hz - 2.57 Hz
fo:
t- ,1-. .1.]j.'_ -[: n--=]LT
fl1j
: 3.54 Hz
',
-I --fl "-.-1-1+-[+
I i l- -ir r.L+ +l
f115: 6.41 Hz fot : 6..32 Hz
'.]--{}\j,-'.
t ---.-,.-rt:.
i I\.I. .il=f i
Naponska linija inteziteta I5 kN/cm2 { A'71 rl-
./n(,- u /z rr'
Jo,
: 12.79 Hz
hFr
i;:
l I tlr
rrrl /iD: 16.77 Hz
,. /l: ijt .
t1 -l
ril
----a]'- j ' I
? I ,,--,- l;-1
f^.- 16ll
.l uo
Hz
Vi5egodi5nje sistematsko praienje eksploatacije elektro-lo- Uzduini nosaii 0.3/2.9 t 5.6/3 5. 3/5. 5 59.7/3.5
komotive 461 je ukazalo na odredena nepovoljna pona5anja Popr.krai.nosai 0/0.7 I.t/t.4 0.6/1.6 0.9/0.8
iztalena u prvom redu kod obrtnih postolja. Sve de5ie pojave Sooina morka 0/0.s 0.1.9 0.2/6.1 0.2/1.6
istih nedostataka ukazuju da se radi o manama (propustima) na Popr.sred.nosai 0/r. 7.2/0.6 t.3/t 17.6/1.1
konstrukciji koje je pohebno eliminisati na bazi detaljne
Nosai opruPq el. 0.5/1.4 2.9/ t .5 t.6/2.8 6.2/1.6
statidke i dinamidke analize. Prvi korak u realizaciji programa
Opruse 99.2/0 7 3.2/0 9t.r/.1 t 5. s/0
se zasniva na detaljnoj numeridko statidko-dinamidkoj analizi.
Motor-reduk - / 20.7 - / 19.3 - / 12.3 - / 23.9
Ovakav pristup omogudava veoma efikasnu kompleksnu
identifikaciju pona5anja konstrukcije i dobijanje kvalitetnih
Lokomotiva -/73 - / 72.3 - / 5 /.J - / 66.2
parametara za poboljSanje pona5anja konstrukcij e. Sledi proradun powSinskim modelom obtnog postolja.
\{ 6-7
''r -
lL,:-.,i?)-,.. "t l,
t''-'l'
',,J-..,--.,#f, /- .,..
_ _
-! 4'
Prikazana naponska polja ukazuju na visok nivo napona /'r
./ ./
::ove koncentracije.
ledi dinamidki proradun povr5inskim modelom.
.--rt'-'u1j'" - L--
S
f^.:4 7R Hz - 5.41 Hz
ffi J IJJ
)
' ii I
'.1.-/
,.,i, -
fs6
-,
y-y-': .r-1.;.,,.:'1
: //'
l\.<l 0i=.:
t r-- ' fffi-l .---l r fl;:',-:.:.'=a:
f^-:
.lu IA IQ HZ fos - 12 98 Hz
Glavni oblici oscilovanja (peti do osmog) postolja
Parametri pona5anja konstrukcije obrtnog postolja o kojima
treba razmiSljati su: smanjenje ude56a napona savijanja, smanje-
nje vrednosti napona na mestu veze uzduinog i poprednog
nosada rama, smanjenje vrednosti napona na mestu veze nosada
primarnog ogibljenja i rama, smanjenje vrednosti napona na
Baino scwijanje oko vertikalne ose - fsa: I 2.5 Hz mestu veze stabilizatora sa ramom i kolevkom, poveianje kru-
9. Dij agnostika pona5anj a elektro-motornog voza tosti slobodnog kraja uzduLnog nosada rama u poprednom pra-
i
.
l
- 1- l
- _
- .---
- rTi f l\
rtltllifl
I I r-+l:l*
"n4]d f02:3.06 Hz - uvijanje oko poduZne ose
-
-:=
f,2o:l Hz 1,N-1.6 Hz
"foso:1.9 Hz , fsiN:4 Hz
7'o:2'8 Hz
-T-.rffi
,-----
-fotN:4.5 Hz
--
o N t:
- optereten,
- neoptereten
Ju:28.8 Hz - boino naginjanje otkton ogibtjenja Dinamiiki proraiun modela vozila i poluprikoltce
:i.
ROl, -v 8-1
fo:-54.42 Hz
Prtta tri glavna moda vratila rotora generatora bloka 5
Sledi proradun sa polovinom modela koji ima 7882 dvorne
tadke i 6336 zapreminskih konadnih elemenata.
Frr:,-
L'.:..'' l
Model otoinog cevovoda i'.'=--i- 1
il
=
wl w2 w3
G ener is anj e z apr emins ko g m o de I a
r-'
,ft- I
i I
a t,,,
,,.4.
Kontura zapreminskog modela vratila rotora generatora
..] 'i
; --l
/: - .\. t\ _-\\
Prinudne prigu5ene oscilacije u frekvenfnom domenu, odno-
sno frekventne karakteristike, odredene su za tadke na sredini
/,r" ,r--
€^-'- +l=
watila izmedu dva oslonca turbina viskog, srednjeg, niskog
f62:44.44 Hz pritiska i generatora u verikalnom Y pravcu.
Vratilo visokog, srednjeg i niskog pritiska
!(PllL.
E,.
I
I
,-
l.
.1.
a--.
--,:
-rfdrrrr:f l-=-
4.r i 'rl
:'i
f6;16.22 Hz !. -
:a " ia 1
f62:28.58 Hz
fsj:54.42 Hz
Vratilo generqtora
.".,'::
I ii
r\n ../ I
"[ / ''\ \
fs1:47.25 Hz
.tl\ t
l
Vratilo budilice
f--,
Sledi model i proraduun celog sistema vratila. :o " ;ll.
'II t: ',
Vratilo visokog pritiska - vratilo srednieg pritiska
Model
'-'-,.
...-1"",.,.. I
itii ''''[ 'i
f6;20.59 Hz
'\ t"'i -/"
ia-i
. .i :L-r. 20.
f* I'''- ,,, | \
T'')
=- i -'"
foz:34.75 Hz
fs2:23.18 Hz
f6j:35.15 Hz
"(L''
-
rdi: .iir.
I
i .i:l l
5\U:
-!-- -
6 _ rlL_r I
r\,[*
l
\\
i1
.f0t - 35.03 Hz - Savijanje - pola talasa fit:: 53.71 Hz - Boinrt rtj: 53.82 Hz - Boina
savij anje treteg iekita sov ij anj e ietvrtog iekiia
Prva ietiri glqvna moda
Bliskost slobodnih flekvenci (pogotovo druga) pobudnoj
ukazuje na nepovoljno pona5anje svih dekiia u bodnom pravcu.
Za slulaj pojave rezonanse moZemo pretpostaviti da ie doii do
kontakta dva susedna dekiia.
fu : 140.04 Hz - Savijanje - pun talas Modeliranje polovine vratila i dekica izvedeno je sa 9218
dvorova i 6168 zapreminskih konadnih elemenata. Ovom mo-
Prva dva glctvna moda oscilovanja
delu nedostaje model ventilatora, vratila pogona i element veze
se da su oblici oscilovanja isti kao kod grednog modela koji bi jo5 precizrije definisali pona5anje vratila.
." ".idi
i da su liekvence veie oko 15 do 20 oh kod zapreminskog Uzimanjem vratila u model dobili smo (ujedno i potvrdili)
- ,:ela. prvi sopstveni oblik oscilovanja (savijanje vratila) na 30.8 Hz.
fiskretizovani fini zapreminski model ima 6110 dvornih Dobijene su manje vrednosti llekvence vratila i dekiia.
--,xa i 4632 zapreminska konadna elementa.
{od ovog primera za sada vaina je samo prva frekvenca i
- \ oscilovanja, tako da i grubi model zadovoljava. Broj obrta
^.:ila iznosi 500 o/min. odnosno 8,3333 sec-'.
nLlll f,,: R)
lut
Hz
fidirt.
Et,lluIl
r [ ]lll lffi
Model
f^, - 2R7 Hz
fi*:0.00943 cm i 0.1,-*:2.2kNlcm2.
R.adno optereienje (prvi sludaj: 100 kN i radijalno 20 kN,
drugi sludaj: bodno od 40 kN pojednom dekiiu) izaziva:
- prvi sludaj: {"*:0.47 cm, o.1u-u:14 kN/cm2
- drugi sludaj: fl,*:I.78 cm, o.k **: 4 kN/cm2. fot: 734 Hz
Prvi sludaj opteredenja izaziva relativno malu deformaciju i Zzapreminski model vratila i glavni modovi
visok nivo napona. Drugi sludaj izaziva veliku bodnu deforma- Sledi gredni model sa pridodatim vratilima kompresora.
ciju dekiia uznizaknivo napona.
I
!
fsa2:293H2
fos t: 390 Hz
Pt'vi - saviianie vratilq -l/2 talasa
J665:596H2
Nepovoljnost ovog modela Sto je prva fiekvenca ispod Gredni model sa dodatim vratilima i slavni modovi
blizu radnog broja obrtaja (6039 o/min).
a (*{) )
I
ilil
r
,.ir-
)a ..)a )f; .t.a,-3 .a)a)1u;.-r-\T.{!.
1: 8l Hz of'')'t
fo1
;,.f
ii,\ ...\
\ i"
/\ ,.,_*,.-.1
,u--f.=-
:a :l
Jna2:2gl Hz
Gredni model vratila i dva glavna moda
Frekvetni odziv
8-s
/J.=:i{-/
I ".
+
"\
t\
Polje pomeranja osnovnog modela -f-*-1.6 cm
\;
t/Y
4 N
\/,/ v \.,
Pobofiani model -f^^:0.48 cm, f0F9.35 Hz, f62:l4.l5Hz
:
I /\
l!F
/ i\
t \',
2. 0i
.''/
t-
8.6. Proradun rotora parne turbine (TE Obrenovac) 8.8. Grejad napojne vode (Azotara Pandevo)
U okviru studije za TENT u Obrenovcu uraclen je detaljan Proraduni su izvedeni sa celim, polovinom i detvrtinom mo-
termidki i
statidki proradun rotora visokog i srednjeg pritiska dela grejada napojne vode sa uticajem materijala za zavarivattjt
parnih turbina. Ova analiza je bila osnova za primenu mehanike cevi i cevne plode kao i uticaj nadina predgrevanja.
loma za procenu preostalog veka.
o @
-5 ffi
ffififfiI#:ffijtffiH ffiS$
-F Hi#k{$il tlfii$+!ffi
iJU_
Il -
il. r-------:r
"t-:i' #ff
Model polovine grejaia
Razrnatrana optereienja predstavljaju nezavisna i zaje-
dnidko optereienja pritiska i temperature.
for0.22 Hz
Postojete reSenje
-3.025 cm
Ni'
fot-4.42 Hz
Naponsko polje na celom modelu 2-l I klV/cm' , korak I
Naponsko stanje gre.jada napojne vode 08.E-123 pri norma-
lnim radnim uslovima ne ugroZava sigurnost njegove eksploa-
tacije. Navarivanje cevne plode austenimom elektrodom ima
fin:1.05 Hz povoljne efekle na njeno naponsko stanje jer izaziva pritisne
napone, dime smanjuje maksimalni zatezni napon, odnosno pre-
Jedna usputna varijanta novog reienja vodi ga u pritisni napon.
EPROK TM 8-7
8.9. Termomehanidka dijagnostika ponasanja i ultat
Rezultati aka
0!l mo- pobolj Sanja vijdanog kompresorskog agregata Opteretenje Pritisak Temperatura Prit+Temp
rivalje Cev dimenzija axb-41x6 mm i debljine rl mm optereiena f,* [cm/ 0.006 0.063 0.065
je sa p:0.1 kN/cm2. Vrednost napona od 60 kN,cmr ukazuje da o^* [kN/cm2J 2.7 8 8
7), na ovakvoj cevi u eksploataciji "mora" doii do pucanja. Prora- Mem / Scw [%d 47/53 43/57 44/56
',/)
.a dunska lokacija prskotine cevije identidna sa prskotinom cevi u
o/ r [%l 9t /98 83/t7 84/ t6
eksploatatciji. Eliminisanje uzroka moZe se izvesti "samo"
usvajanjem cevi sa kruZnim poprednim presekom. Nedostak od optere6enja pritiska moZe se uspesno reSiti
promenom oblika vazdu5ne i uljne komore. Minimiziranje na-
:-\ pona usled toplotnog optere6enja moZe se uspesno izvesti
razdvajanjem uljne (T: 85"C) i vazdu5ne (T:25"C) komore.
Novi oblik hladnjaka je poboljSan. Dinamidki proradun tre-
ba da potwdi bolje ponaSanje novog modela.
7
Model, polje pomeranja(f,*:0.048cm) i napona 840 kN/cm2
Ovde se radi o kombinovanom uljno-vazduSnom hladnjaku.
Cevi su modelirane konadnim elementom grede, a komore i
os lanj anj e h ladnj aka konadnim e lementom p lode.
Linearna rasporedela temperatura u hladnjaku uzeta je na
osnovu ulamih i izlanth temperatura za uljni i vazdu5ni deo.
Model112 hladnjaka ima3493 dvora,2842 plode i 1024 linija.
foj-49.7 Hz
Jn;41.1 Hz fsj-l16.8 Hz
f112:51.7 Hz
Pna tri glavna oblika postojeteg i poboljianog oblika
Novi oblik hladnjaka ima bolje i dinamidko pona5anje.
Polje pomeranja (f,*:0.091 cm) i naponsko polje 0.4+14 Model nosedeg rama ima 503 dvorne tadke, 308 linijska
kN/cm2, korak I od pritiska i temperature elementa, 57 ploda i 55 zapremina. Obuhvaieno je kruto i ela-
stidno oslanjanje rama zayoz.
t-
.-.i ; ".t).,r.
[,r
i ,._. E
f1t : 32.65 / lB.7 Hz- lcruto/elastiino oslanjanje
tl-':
'' l' '-
f .\r- l
l-r--'.
[- r. -- '' "
r --' -': ''l
l-
| :'lt'" " _/ ., l
Model
t ,!',..
.
!
f\.\/ ,/
__,))-'.,1-
.a
\
D eform ac ij a us Ie d te mp er atur e \
P o gons ki p omo tni ur ed aj i
9.5. Proradun mosnog krana
Izveden je statidki i dinamidki proradun modela mosnog kra-
Deformacija odvetra na sa velikim broiem dvornih tadaka.
a:
Opt 2- maksimaln napon 4 kl,t/cm2
Membrana/S avij anj e- 7 3 /2 7, o/ c:4 0/60%
rffil
lffij
fs2:68.8 Hz
lrryil{
foj: I 22.8 Hz
M 3 f616.5H2 fapl0.6Hz J627.6H2 f6a39 Hz fo:42.5 Hz
Dinamiiki proraiun mosnog krana Model 4 - ispuna sa 5 ploCa
9"6. Dinamidki proradun stuba kranske staze M 4 fu6.SHz fs21l.4Hz Ji:38.6H2 J;t42.2 Hz f6553.3 Hz
Za stub kranske staze (dva "U" nepridrZana nosada) uraden
je dinamidki proradun ciljem da
sa seodredi uticaj ispune od li- 9.7. Nosedi elementi ma5ina
ma na eventualno izvijanje stuba.
jtt,
'.
.:
\ :l
:::::'::]
/
.. r .,lr,irG
'. ''',
illlill
,:i
]=
iliiiI
Naponsko polje uike tipske Uika za vezu cilindra i stuba
cvorne veze
strele
riitill
9.8. Mosni kran (Bratsvo Subotica)
rltlli Izvedeni projekat mosnog krana nosivost 10 t i raspona 20
m. Mehanizmi i noseia struktura.
llii.li 9.9. Ramna dizalica llLR Zeleznik.l
lii;iili Statidki proradun ramne dizalice nosivost 100 t i raspona 70
m. Izvedeno u brodogradili5tu Sremska Mitrovica.
33a...--
s.-,i ':f - i: l:
Model kotla
Podstrukture kotlq
Zavarena mesta na plamenoj cevi su modelirana grednim
elementima. Usvojen pritisak u kotlu izrosi 0.13 kN/cm'.
1t 1
LLI
z)a zLl
^aa
::::t
., ?97 _ 2sr19528e
-
aA<
r-.'-
'I |
195 Lr l
t.tt
--...--.
I. MASINE I ALATI
.1 ...t, ili-',,
," -......-
= :- '.-:=:=
,__
(HIP Bukulja Beograd) i'
.
Anglomerator je ma5ina za drobljenje
kratkom vremenu eksploatacije vrSena
sekundame Plastike.
ie zamena leZajeva I
l=-t-'
litr ,rllrLi
i--:-:---"'l-\:
'
f62:135.1 Hz
f0r125.6 Hz a- 3 5" , bez fazete,
Prva dva glavna oblika oscilovania i-- tvri metal:
veliko
Na osnovu izvedenog proraduna moZemo zakljuditi: L
:.=*L f^*- 0 17 mm
";;:%
krutost ma3ine' oblik oscil-
.o-".un;" ukazuje ,tu n*"douolinu je mala ra-
kN/cm2
,"u":u p"otvrduje-nedovoljnu krutost maiine' veoma
a:400 jednafazeta b=1'6 mm'
govor! o oscl-
ulika izmetlu prve dve fiekvence, prva frekvenca bez tvrdog metala:
govori o oscilovanju F-
ouan;o u poduZnol ravni, druga frekvenca L^":0.1I mm,
t !:.4
o^^: 50 kN/cm'
Model, cleformaciia i naponska polia
sediva cr:40"'
Usvojeno i realizovano re5enje ima ugao
Ono uspeSno radi'
:"ar,.t fui"t" Fl'6 mm i bez tvrdog metala'
{-.:116
lut
Hz fs2:161.2 Hz
'Jv." -
zl
l, I
l i titL i
. '
.,
'..:
,
i .Jit i 11
],
| 1....;t:;,-.ti-l-+l:
.a ]|i-. i:'..1
i
'""1 ' Ri "': t'
t\1,
ri ', I
i! ..- t i
lr
: :. l,l i
--. j j
l
Frekventni odziv
R la kineticke Ek i Ep ijalne energije
Ek, Ep f%J, fe;61.2 Hz fo2:i t0 Hz J11j:l I6 Hz
o de I a membr ans ki h t
Raso Moduli L'K Ep EK Ep EK Ep
Mem. / Sav. f%J Opterec. Fy Opterec. Fy Opterec. F2 Reduktor 4.9 6.9 7.1 0.7 14.0
Stub Y-ase 28/7 28 / 15 t1/6 stub+klizai 93.8 69.1 89.8 5 1.9 74.8 60"0
Klizai Z-ase 20/9 2t / t7 2t / 14 Z-asa 0.2 2 3.8 4.3 15.1 t.0 t 7.9
Z-asa II / I 7/t 1t /2 X-asa 0.3 0.2 0.0 0.7 0.0 0.5
X-asa 8/1 4/1 t0/2 R.sto+r.D 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 4.0
)2
Klizqi X-qse 10 /4 4/2 il/5 Alat 0.7 0.1 I.) 9.4 17.l
Cela maiina 78/22 64/36 71 / 29 Rezultati statidkog i dinamidkog proraduna se veoma dobro
Raspodela enersiie deform isania Ed slaZu sa eksperimentom.
Ploie/Zaprem. f%J Opter. Fy Cpter. Fy Opter. F7, 11.5. Statidki i dinamidki proradun translatorne ose
Stub Y-ase 22/36 56/ t4 22/8 robola (MFB-GOSA)
KIi:ei Z-ase 7/- 12 / - t3/- Izveden je statidki i dinamadki proradun.
Z-asa 8/6 6/5 12 / 8
X-asa 6/3 2/t t2 /4
Klizai X-ase 12 /- d/_ )t /
Cela maiina 55/45 80/20 80/20 {.,-)\'J \A "-Hz
ev fxa:39.12 Hz
Jttt
Model obradnog centra omogudava sledeie: redukovanje popreino klizanj e oslonaca podu;no srvijanje
Sest stepeni slobode na tri
translacije, redukovanje broja dvo- .a:
#=j#+ir:-=--:-,.
rnih tadaka, zamena elementa plode sa membranom i zamena
zapreminskog elementa sa plodom ili gredom.
r -.-:-.'--i..-
.' I'..: .;.-'
-' '*-L
' .
l':' r' _
!r'\-*4:-=E-\S7:
i _ L-:-:::
F::-:-A-
f115:40.76 Hz Joa:48.05 Hz
vertikalno scwijanje (1 talcts) vertikalno scniianie (2 talasal
G lqvni ob lici oscilovanj a
I 1.6. Model proraduna ekscentar prese ARP250 (lLR
Zeleznikl i robota M FB-GOSA
{ la u^
/01 -atut.1/ t1L f112:110.00 Hz
{ -:t Ivv.Kn 7n
v"' H-
'll.:':'-'
ltt' foa-206.30 Hz
Pr,-a ietiri glavna oblikq oscilovanja redukovanog modela Model elcscentar prese ARP 250 ILR Dva poloiaja robotq
IM t2-l
12. CENTRIFUGALNE SILE
1 2. 1 Centigufalno optereienje
Konstrukcije izloZene obrtanju (rotori, diskovi, ventilatori i _A
I lii
Cr.) optereiene su centrifugalnom silom.
Hl1
',1
tfffi4
--l
TTtr:
,'"t'.,'"#
'"',i,,i
"'
. i.'i "
|iril-'"1-= i]ri
nja za oko 15 %. Ovi rezultati
su povoljni, mada bi bilo bolje
l_ da se revizioni otvor ianesti.
Ir
-.1 Prisustvo koncentracije napona
i dalje postoji. To nam govori
':
- '')l""' da sva eventualna neZeljena Po-
vecanja opterecenja(statidka,
i'l:"*' .': dinamidka i termidka) moramo
l::.::: -.1
izbeii. Smatramo da ie ovako
modifikovana konstrukcija bi-
dona imati mnogo povoljnije
ponaSanie u eksploataciji nego
:
postoje6i bidoni"
.:-,..
Naponsko pofe novog bidonc
Deformacija elemenata grede i iavot:a
--_;e.-
,M I 3-3
i3.5. Sanacija reaktora DC-303 NIS Pandevo Odigledno je da je najpovoljnija varijanta jednake tempera-
ture koSuljice i cilindra Sto povladi zakljudak o obaveznoj ter-
Realna geometrija reaktora podrazumeva uvodenje otvora sa moizolaciji cilindra i koluljice.
rrirubnicama, promenljivu debljinu zida u okolini prirubnica, Na narednoj slici prikazan je fini zapreminski model osmine
rjadanje i noseiu ko5uljicu sa osloncima. Model reaktora ima reaktora sa kojim je obavljen detaljniji proradun.
i7l2 dvorova i 5584 ploda.
--+-:''
F-'
0
Na osnovu izvedene analize moZemo konstatovati sledeie:
uniformnu raspodelu napona u svim horizontalnim ravnima
i ,
il L 1!-t!
_ ,.\
,r.g F
(cirkularni pravac) na delu predviilenom za sanaciju, pribliZno
uniformnu raspodelu napona u svim vertikalnim rawima
f--:::--:::,-::l
, i=l
:t:l
' -@ att- -: (meridijalni pravac) na delu predvidenom za sanaciju, najveci
t naponi se ne nalaze na delu predvidenom za sanaciju, vrednosti
napona pri radnim uslovima su ispod dozvoljenog, neohodnost
Model reaktora, f^*:0.2I mm,
toplotne izolacije koSulj ice.
naponsko potje 0.t +1 .6 kN/cm2 od p:10 bar-a
Na osnovu izloZenog smatramo da se sanacija moZe izw5iti
Najve6a vrednost napona nalazi se oko prirutrnice reaktora. u predloZenim granicama kao i zamena detvrtine omotada.
--ticaj sopstvene teZine i hidrostatidkog pritiska moZe se zane-
15
rariti.
Rezultat proraduna za sludaj radnog optereienja (p=a.a 10
:ar-a) iznosi: f^*-0.72 mm, cilindar o.ku-*: 4.47, reaktor
F
;,6'*-5.5. ko3uljica o.k,'-- 3.78 kN/cm2.
Rezultat proraduna za sludaj hidro testa (p-109.4 bar-a)
Pn
znosi: f.o:2.29 mm, cilindar o"k '*: 14.22, reaktor o"ku'o- :
7.5. koSuljic? o.*'il:1 2.63 kN/cm2.
Proradun pod dejstvom polja temperature je najsloZeniji.
Jsvojena je linearna promena temperature po visini reaktora od -10 I
537uC na vrhu do 517uC na dnu reaktora. Neravnomerna 0 25 50 75 t00 125 t50 t75 200 225 250
Rastojanje od nosete ravni reaklora prema vrhu [mm]
:aspodela temperahre na ko5uljici od oslonaca do ravni vezi- * Membransbi cirhilarni mpon "
Membran. meridijarcki napon
';arya uzeta je za razlilite temperafurne razlike kako bi se ovaj * Snojni cirkularni napon Stnojni meridijanski napon
-
rticaj ispitao. Neravnomerna raspodela temperature po debljini Promena membranskih i savojni naponi u cirkularnom i
zida reaktora izaziva pojavu termidkih momenata savijanja diji
meridijalnom pravcu za gornju polovinu reaktora
.e uticaj takode mora ispitati. Analizirani modeli su: tempera-
:urno polje ko5uljice od 300 uC na osloncima do 521 'C (a) u t6
-avni vezivanja. T 400+521 0C (b). T:450+52t 0C 1c;. t- 14
a) 5 - 3l kN/cm2 b)2-14kN/cm2
0 25 50 75 100 t25 150 175 200 225 250
Rastojdnje od nosete ravni reaktora prema vrhu [mm]
* Ekvivalentni napon na unutrainjoj strani reaktora
Ekvivalentni napon na spoljainjoj strani reaklora
-
D'0 r
Promena ekvivalentnih napona na unutraSnjoj i spoljainjoj
strani omotaia za gornju polovinu reaktora od ravni noienja
c) 1.5 - 7.5 kN/cm2 d) 0.2 -1 kN/cm2 Promena napona za donju polovinu su veoma slidni, tj. ko-
Naponska polja od raznih temperaturnih polja Suljica oslanjanja nema velikog uticaja na omotad.
I -1-3
'r. i, \!l\
. :- -. -ia-i\i
i.-: -."-=.-a\....
'r'.-r--.:.i'.1S,, rfi!.'..\,,a
:.: -:-a'\ \ r. :i\.
\:r'.'.-.': -.-\ - -\
'i. -'-L-l. t\-"L t'
\i
r.: ._ i: . ....rI:
l''
...-.1'
-:\..
..-,---:
:-.-:--i.
-----\':--:-':
-:
+-! I
.::. . .:;-::..y'-.fi,
, i.r..
.,.'Y ',
i, t, ::: : :/.
t: ,',,i: t.,/,
ii".'lr'\ i\
ii
\
+\
\a\
iiI
llli
,,\ ,i \
'1',,
'.,\
;,. ?
1
l1
Tr
'i
'\.
;1)
i]
Model i deformaciia za osnovno Ol opteretenje \_ '1
\i. j \
'i\r, \ \
\q" 'i..
.)/ \
I \
,1/
\ I rt*
'i
* :
\
Pna ietiri glattna oblika jedne iiiare
i:ii Lokacije i oblici oscilovanja odgovaraju radu Zidare'
\
''\1.,
ff
w
-r
Prvi oblik oscilovania kratke iiiare
16- 1 TM
16. OSTALE KONSTRUKCIJE I ELEMENTI 1 6.3. Proradun lopatice ventilatora
16.1. Proradun steznog prstena (Kolubara Metal) Ventilator vazdtha D-1 m obrie se sa 1400 o/min i ima u
eksploataciji problem havarije lopatica.
Stezni prsten prenosi obrtni moment iznedu vratila i glav-
dine elementa prenosa.
:-
-l-+ ,)
-
fl
t.: ,fli
l
,i-
fl
jr"-i,'t ,' l
ll
\--
<:=-.
I'
0.06
L
a
f t
2.1 . ,uoi.aqor^or4o
?
* A deformacija .)'
r 'l
0.04
* B deformqcia^--o-
nt) - R
:s\
I 't"
,.'/
dulina prsline [mm]
s i " *-- -* +j"t--a'
Promenafaktora koncenfracije napona od duiine prsline r- 0.02
MoZemo zakljuditi da pojava prsline na dnu zareza poveia-
va faktor koncentracije napona do najvi5e 15%. tF|'
0
I 6.6. PopuStanje elementa konstrukcije I0 15 20 25 30
i S
0.03 ..r'l
l
I ,U
i
I \ 0.02
I ei
R
I 0.01
:
\'ai
-N
x tt ^.-.-=
0 -.=. t-
0 5 10 15 20 25 30
o)
..4
,-r
.t ,-a
Noo -t' !_
s E --t
t
lto o
t- o
s
Model I/4 ploie i polje deformacije Rzo
R
za duiinu orsline od 25 mm R
0
IO
Duiina prsline a [mmJ
, Sigmax . Sigmay *Tauxl nSekv
c)
li t00
80
Sigma
ooqu Try
R60
Naponska polja za duiinu prsline od 25 mm S40
Na ovom primeru prikazano je imalalenje uticaja velidine
gre5ke (a) na slede6e velidine: 20
a) Promenu deformacij e (maksim.deformacij a, maks.otvaranj e
prsline - A i otvaranje wha prsline - B) i njene raspodele,
b) Prira5taj popustlj ivosti elementa (dC/da), l0 I5 30
c) Promenu oeku, o*, oy, T,y i njihovu raspodelu,
DuZina prsline a [mm]
d) Promenu procenta prisustva olr i olr "- / o/r '"u
e) Promenu energije deformacije Ea, d)
TM
16-3
$tt 8
Fzo aF
*s 6
RF
\F\
\tr
'{E rr el t
.s. { 16
90
i14 8R 2
t2 0
510152025 0 5 10 15 20 25 30
DuZina prsline a [mmJ DuZina prsline a [mmJ
i)
")
Uticai duZine prsline na popuitanie konstrukciie
Ako je elementu konstrukcije odstranjen deo u kome se na-
lazi prslinaili ona nije prolaana kroz celu debljinu elementa
o
onda model proradruta mora biti zapreminski. Uticaj prsline
'3S
90s mora se pratiti po dve dimenzije (duZina i dubina).
!:
ii\.
o
Ako le prslina neprolazna, geometrija modela predstavlja
'Fq, 4 kvadar.
;:F
FE )
\Q
\F
n
t' 510152025
Duiina prsline a [mmJ
$
J)
35
n I. row
\a 2. row
u30 *3row
-
:-r * 4. row
S 2r
* 5. row ,r' ---'
-R
/{
*' -"'-
''X
*
:20
O /i
tq
10
10 15 20 25
Duiina prsline a [mmJ
c,)
0.3
$ .U U./
c-
s-t
i\!
€. q,
*'S
.i\
nr
.F; \
q)
0
510152025
Duiina prsline a [mm]