Professional Documents
Culture Documents
ODGOVORI
ODGOVORI
upan DRAGOSLAV => izgradio oko 1100. Crkvu SV. VIDA NA KRKU
ARHEOLOKA PITANJA
1.Karakteristike i datacija vladarskog kompleksa u Bijaima.
Dvor se sastoji od skupine zgrada koje su namjenjene obitavanju i potrebama
gospodarstva. Tamo je knez Trpimir u pratnji svojih dvorjanika i upana 852. god. izdao
najstariju hrv. sauvanu povelju. Po tome se kompleks u Bijaima moe datirati. Bijaki
su dvorovi naputeni s izumiranjem hrv. narodne dinastije pa su ih ugarski kraljevi
darovali Trogiru. Zadnji su dijelovi sravnjeni sa zemljom za turske provale. Navodno je i
portal katedrale u Trogiru prenesen iz Bijaa. To je remek djelo romanikog stila koje
nosi potpis majstora Radovana. Crkva sv. Marte podignuta je u 9. st. Pred njenim je
vratima knez Mutimir 892. god. izdao svoju povelju. To je trobrodna bazilika
izgraena na ruevinama rimskog zaselka. Naeni su brojni zidovi okolnih zgrada
(gospodarske zgrade i zgrade samostana sv. Petra od Klobuka), pilastri i pregrade i
crkveni namjetaj. Danas znamo da to jest crkva sv. Marte jer je na arkadi oltarnog
ciborija ispisano :Podignuto u ast sv. Marte. Bijai se u povelji kralja Andrije II. iz
1207. god. spominju kao kraljevsko imanje. Crkva sv. Marte imala je prizemni
proelni trijem na stupove. Oko nje su se nastavljale druge zgrade i objekti. Neki od
zidova pripadali su srednjovjekovnom samostanu. Crkvene zgrade katedrale i krstionice,
neko mauzolej i hram Oko sv. Marte su otkriveni nadvratnici sa 6 raznih zgrada. Oni
su dokaz da su zaista oko crkve sv. Marte postojale razne graevine i da je to bila
rezidencija hrv. knezova. Oni su za sada jedini pravi ostaci rezidencija hrv. narodnih
vladara. Na nekoliko se nadvratnika spominje ime sveenika Gumpertusa i Gratianusa.
Oni su vjerojatno ujedno bili i upravitelji imanja. Oblici slova nam daju naslutiti o
kojim se razdobljima radi. Te okolne zgrade su vjerojano podignute u 9. st. Sve zajedno
je dokaz da su Hrvati koristili kamen u svom graditeljstvu.
2. Ratniki grobovi s karolinkom opremom u S Hrvatskoj.
=> Naeno je koplje s krilcima kod Varadina, vjerojatno napravljeno u Porajnju iz
8. st.
=> grob ratnika sa dvosjenim maom (spatom) prijelaznog oblika prema ranom
tipu K s petodijelnom jabuicom(platno za umotat) i stremen izvijene uice iz
unitenog groba iz okolice Preloga.
=> Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedike kraj urevca iz kraja 8. st.
=> On sadri dvosjeni ma, bojnu sjekiru, noi i jeziak pojasne garniture s
Cirkovljani kod Preloga u Meimurju uniteno groblje => dugi bojni noevi
(sax
=> Kod Poekog Brestovca je pronaen grob slavenskog odlinika iz kraja 8.- po. 9.
st. koji je imao ukraeni zlatni pojas avarskog obiljeja i jeziac s pucetima pojasne
garniture za noenje dvosjenog ranokarolinkog maa. Naen je i karolinki
pojasni jeziac.
=> I u Podsusedu ima karolinkih obiljeja. Otkriven je grob ratnika sa maem tipa
K s petodjelnom jabuicom i karolinkom garniturom za noenje maa koji se
pripisuje vremenu franakih sukoba s Ljudevitom.
=> I u Susedgradu su naeni robovi opremljeni po karolinkoj modi.
Biskupija- Crkvina ima 10 grobova juno od crkve,5 zidanih i 3 sarkofaga gdje su
naeni franaki maevi i ostruge. I Nin drijac, ali to je na jugu.
3. Tipovi crkava u Istri i primjeri.
U Istri su znaajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod
utjecajem karolinke arhitekture. upna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv.
Tome kraj Rovinja, crkva sv. Sofije u Dvigradu...
4. Srednjovjekovni nalazi na Putalju.
Od kamena je graena crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez
Mislav obnovivi staru koja je bila spaljena. A knez Trpimir ju je poklonio
splitskom nadbiskupu. Ostaci stare zgrade uzidani su u dananju. Arhitektura potjee
od prapovijesti, preko antike u srednji vijek. Slabo je poznata arhitektura, ali je
prema namjetaju dobro datirana crkva. Pokazuje analogije s Akvilejom. Pilastri su
najznaajniji nalaz, dok pluteja gotovo da ni nema. 2 su imala ljebove to znai da su
bili rubni.
5. Tekst na ciboriju prokonzula Grgura i njegovo znaenje za tumaenje skulpture.
19. Napii karakteristike i dataciju crkve u Gradini.
Osam stupova unutar crkve ini oktogon, dok su 4 stupa postavljena u uglove
prostorije. Nije bilo jasno da li se radi o svetitu ili sredinjem dijelu bazilike.
Buli misli da je to bazilika sv. Petra u kojoj je papinski legat Gebizon u listopadu
1076. god. okrunio kralja Zvonimira.
Zidine crkvice stoje tik do zidina stare rimske Salone. Naeni su rimski natpisi i
arhitektonski elementi od koji su neki bili upotrebljeni i pri gradnji crkve. Apsida
lei na dubokim temeljima koji su vjerojatno ostaci neke starije rimske zgrade. Naena je
profilirana ploa uzidana u temelj apside, fragmenat pilona i korintski nadglavak
pilastra vjerojatno iz 2. st. poslije Krista. Sada kad je crkva otkopana cijela, zna se da
se ne radi o bazilici nego o crkvi etvrtastog oblika. Stupovi su izraeni od sivog
granita, a svi potjeu od starih rimskih zgrada. Ispred crkve je otkopana zgrada u
obliku pravokutnika koja je bila prislonjena na starohrv. crkvu. Taj je prostor sluzio i za
pokapanje mrtvaca. Grobovi su bili i oko crkvice. Ova je crkva iz 2. pol. 11. st. Prostor
povezan s njom nije iz istog vremena. Zgrada je podignuta u vrijeme kad je crkvica
jo uvijek bila u upotrebi. Crkvica je sigurno propala prije 1349. god. kada je splitski
nadbiskup na istom mjestu podigao Gradinu. Najvjerojatnije je ona unitena za
vrijeme prodora Tatara. Ova crkva u Gradini spada po osnovi i konstrukciji u male
crkve slobodnih oblika iz vremena hrv. narodne dinastije. U to vrijeme Europom vladaju
bazilike- uzdune graevine na tri broda sa drvenim stropovima. Crkva u Gradini ima
centralnu tlorisnu osnovu, a raspored stupova ukazuje na postojanje svodova.
Vjerojatno je imala i sredinju kupolu. Oble nie su se nalazile u apsidi i uzdunim
zidovima crkve. Ta je crkva otkad je podignuta namjenjena sveanim dvorskim i carskim
ceremonijama. Crkvica je sigurno propala prije 1349. god. kada je splitski nadbiskup na
istom mjestu podigao Gradinu. Najvjerojatnije je ona unitena za vrijeme prodora Tatara.
Strzygowski: Ova ga crkva podsjea na norveke drvene crkve na 12 jarbola. Druga
stvar je da nama nisu poznate nikakve norveke crkve u podruju slavenske gradnje
sa drvima. Osim toga, crkve na jarbole unutra imaju oblik pravokutnika i drveni strop,
dok crkva u Gradini ima oktogon i kupolu
23.Slika jezica iz Velike Horvatske, Vrebca i Brodskog Drenovca - slika na 153. str
hrvati i karolinzi - kojim stilom su izraeni?
Ne NEGO BLATNICA - MIKULIICE
26. Tlocrt sv. Lovre iz Zadra - napii karakteristike arhitekture i dataciju [knjiga od
nina do knina]
Crkva sv. Lovre u Zadru druga je kljuna graevina za prouavanje westwerka na
naem podruju (slika dolje). Sv. Lovre je mala trobrodna bazilika s kupolom.
Morfolokim se i dekorativnim elementima pribliava ranoromanikim formama (11.
st.). U okviru osnovnog pravokutnika uklopljena je pravokutna apsida, dok su male
bone nie znatno uvuene pa su iza njih ostale male pravokutne prostorije. etiri
stupa dijele unutranjost na tri broda koja, s obzirom na svodovni sistem crkve, i
nisu pravi brodovi jer ti boni prostori podupiru srednji povieni svod, podijeljen u
tri polja. Prvo i tree polje ima krine svodove, dok se nad srednjim dizala kupola,
iznad etiri stupa.
27. Natpisi na sarkofazima splitskih nadbiskupa.
Sarkofag Priora Petra iz Splita- starokranski kri i ornament, uz postojee se
starokranske simbole dodala nova ukrasna polja, oblikovan u salonitanskoj
radionici.
Sarkofag nadbiskupa Ivana- od mramora, antiki sarkofag, izvorno neukraen, u
srednjem vijeku mu dodan ukras. Ima troprutastuvrpcu u peteljci ljiljanova cvijeta.
Datira se kasnije od drugog.
Na poklopcu natpis INHIKA koji se inae pojavljuje krajem 8. st. i istodoban je
preinaki .
39. Groblja u Majdanu i datacija i karakteristike.
U Velikoj Gorici se nalazi niz pravilno poredanih grobova za ratniku generaciju pogana.
Naeni su eljezni noevi, strelice, bojne sjekire, zemljani lonci i bronani krajevi
remena ne mlai od 8. st.
Groblja ratarsko- seljakih zajednica iz 11. st.- Bijelo Brdo kod Osijeka, Klotar, Veliki
Bukovac i Svinjarevci- pored nakita naeni i srpovi.
Groblje sv. Marije u Biskupiji -Otkopano je 6 grobova juno od bazilike. U grobovima
su naeni starohrv. maevi, noii i ostruge karolinkog tipa, kremeni, tave, posude i
zlatni novac Konstantina V. Kopronima (741.-775.) u ustima mrtvaca te dostojanstvenik
ukopan u kameni sarkofag, u sveanoj haljini, ali bez oruja i posuda, a uz noge su mu
bile ostruge s kranskim kriem. Imao je novac cara Vasilija (867.-886.).
Na lokalitetu drijac je u est kampanja istraeno preko 5000 m2 terena i istraena su
ukupno 334 starohrvatska groba. Tijekom istraivanja ustanovljeno je kako postoje dvije
zasebne nekropole zapadna i istona. 20 starohrvatskih grobova horizonta 10.-11. st. s
kamenom grobnom arhitekturom . Radi se o naknadnim ukopima u ve postojeu
starohrvatsku nekropolu.
Majdan, Gajine i Mravinac su groblja na naem podruju kranskog karaktera.
posveena sv. Petru i Mojsiju iz 11. st., povezana je s krunidbom bana Zvonimira za
hrvatskoga kralja 1075. godine. Crkva iz 11. st., sagraena unutar velike starokranske
bazilike iz 6. st., imala je specifino zapadno proelje i zvonik, a na istonoj strani tri
apside uklopljene u tijelo crkve. U unutranjosti se nalazila trodijelna oltarna ograda
s natpisom iji pluteji, pretpostavlja se, danas tvore krsni zdenac u splitskoj krstionici
sv. Ivana. Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio
posveen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posveen sv.
Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio
posveen.
45. Crkve sa kontraforima- tipologija, datacija, rasprostranjenost.
Crkva na Lopukoj glavici, sv. Cecilija, sv. Spas na vrelu Cetine-9.st.
Po Petricioliju ovi kontrafori bi originalno bili SH, a karolinki utjecaj vidimo u
pridodanom predvorju westwerku. Mogu biti 1-brodne (Lopuka Glavica, Bukorovia
Podvornica, Sv. Spas na vrelu Cetine) i 3- brodne(Katedrala u Biogradu, Sv. Cecilija na
Stupovima)
Sv. Spas na vrelu Cetine zbog kontrafora, Karaman ju je proglasio
kasnosrednjovjekovnom, ali je pronaen ukras oltarne ograde sa imenom upana
GASTIKE koji ima identine ukrase kao i oni s Branimirovim imenom tako da se crkva
ipak datira u 9.st. Crkva je 1-brodna s westwerkom i zvonikom sratenim s fasadom.
Crkva na Lopukoj Glavici u Biskupiji kod Knina sauvala se neto vie od temelja i
imala je neobino 3-lisno svetite koje umjesto jedne bone nie ima pravokutni
prostor. Za daticiju crkve je vaan ulomak oltarne ograde koji ima identian ornament
kao i zabat s natpisom kneza Trpimira iz Riinica koji se datira u 9.st.
Crkva Sv. Cecilije na Stupovima sauvani su joj temelji, a bila je 3-brodna sa
zvonikom i predvorjem s galerijom. Brodovi su joj razdijeljeni krinim pilonima i po
svojim karakteristikama (monumentalna 3- brodna) mogla bi biti iz 11.st., ali naeni
ulomci crkvenog namjetaja su bliski onima s imenom Branimira (Mu, Nin, Otres)
i datiraju se u 9.st.
=> To su: Lopuka glavica u Biskupiji- jednobrodna sa westwerkom i 3
nepravilne apside etvrta crkva u Biskupiji-jednobrodna s jednom
apsidom i unutarnjim zidovima ralanjenim lezenama, sv. Spas u Vrlici kod
Cetine-jednobrodna s 3 apside, trodijelnim westwerkom i zvonikom na
proelju(svaki kat zvonika otvarao se prozorom a zadnji kat biforom), sv.
Cecilija na Stupovima u Biskupiji-najvea graevina takve vrste, trobrodna ,
brodovi odijeljeni krinim stupovimaima zvonik na proelju i kapelicu na
junoj strani, te katedrala u Biogradu-trobrodna odijeljena zidanim stupovima,
troapsidalna sa zvonikom na proelju.
17. Lokaliteti Majdan, Mravinci i Gajine.
Jedinskteni nalazi:
PAR SRERNIH NAUNICA S IZDUENOM JAGODOM
NAUNICE S JAGODOM ISPLETENOM OD TANKE
SREBRNE ICE
Datacija 8. 11.st.
GROBOVI U 2 SLOJA:
26 hrvatskih grobova
Z I ORIJENTIRANI
GORNJI SLOJ kasniji grobovi pa nema toliko priloga
GROBLJA NA REDOVE (kao i Gajine i Glaviine)
Nepravilni pravokutnik izboen na sredini =>
KAMENE PLOE POKRIVAJU (od rimskog vodovoda)
BEZ DASAKA I LJESOVA =>1 ILI 2 OSOBE U GROBU
BOGATI GROBOVI:
FILIGRANSKA JAGODA OD ISTOG ZLATA
NAUNICE OD SREBRA I BAKRA
MRAVINCE GLAVIINE
KOD SELA Mravinci istono od Solina
Analiza antropologije: 27 LUBANJA, NAGLAEN DIMORFIZAM, od 3065 godina, bez malformacija i ozljeda
MRAVINCI NISU DO KRAJA ISTRAENI
RAPANI PITANJA
5. Osnovne karakteristike i primjeri radova splitske radionice.
Glavna karakteristika splitskih sarkofaga je ponavljanje osnovnog motiva u nizu.
Ovakvi ukrasi na sarkofazima nastali su u ST radionici u 2.pol.8. ili po 9.st i izvrsno
su isklesani (od strane mjesnih majstora).
28. Karakteristike zadarske i splitske klesarske radionice i primjeri.
KARAKTERISTIKE SPLITSKE I ZADARSKE RANOSREDNJOVJEKOVNE
KLESARSKE RADIONICE
SPLITSKA RADIONICA 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju stilizirani ljiljani u
razliitim geometrijskim kombinacijam , kvadratna polja s ukrtenim ljiljanima su
udubljena u plohu ; natpisi na sarkofazima su uz gornji rub proelja - sarkofag Ivana
Ravenjanina, sarkofag priora Petra
ZADARSKA RADIONICA 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju motivi pod arkadama :
kri flankiran stablima, rozete, ljiljanov cvijet, listovi, ptice, reducirani pleteni
vorovi, stilizirana kina(?), spirale. . . - 2 sarkofaga u Arheolokom muzeju, Zadar ; 1
na zadarskom groblj
31. Rapanieva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene.
Naen je u Solinskoj bazilici sv. Stjepana na Otoku (kraljevske grobove u toj bazilici
spominje Toma Arhiakon u 13. st). Epitaf Jelene je svjedok prenoenja nekih odredbi
kasnoantikog zakonodavstva u SRV.
-u ovom grobu poiva glasovitaJelena, ena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja...
- 976. god.
Nakon Bulia mnogi su davali svoja tumaenja Mioevi, Rapani, Sui. Tu se radi o
IV. indikciji koja odgovara 976. godini. Umrla 8. dan prije oktobarskih ida. Rapani je to
preveo kao da se sve oznake odnose na isti datum.
- mater fit pupillorum -- majka siroadi, a nadbiskup Martin je na sarkofagu oznaen
Peter pupillis (njezin je suvremenik) radi se o odredbama iz pravnog sustava (nisu
mogli sami upravljati nasljedstvom i imovinom) osim siroadi, Jelena i Martin su i
zatitnici udovica.
9. Datacija, opis i porijeklo sarkofaga Ivana Ravenjanina.
- Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitkoj radionici. Uoava se precizan
nain klesanja i motiv koji se ponavlja a to je motiv kosog kria od ljiljana ,
koji je karakteristian za 8.st. Motiv se ponavlja samostalno, izolirano.
Ravenjanin u natpisu negativno govori o sebi. Prema stilskim karakteristikama
datiran je na kraj 8.st. Ivan Ravenjanin je bio obnovitelj splitsko-solinske
metropole i reorganizator crkvenog ivota u Dalmaciji.
10. Datacija i sadraj natpisa Petra Crnog, Gumajeva.
1064.g. Svjedoi o pogrebnim obiajima, te tradiciji polaganja u sarkofage.
NABRAJANJE
najraniji spomenici
crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav
ostaci u Riinicama ispod Klisa, prve naseobine monaha -852. god. pozvao
Trpimir
ostaci sv. Marte u Bijaima koju spominje povelja kneza Mutimira iz 892. god.
SAMOSTANI
9. st. => sv. PetaR u Riinicama
sv. KREVANA U ZADRU
SV. STJEPAN pod BROVIMA
SV. PETAR U SELU
11.ST. SAMOSTAN SV. PETRA U SUPETARSKOJ DRAGI NA RABU (1060.)
=> SV. MARIJA U ZADRU (1066.- privilegije)
=> SV. IVAN EVANELIST U BIOGRADU (1060.)
=> SV. BARTOL KOD KNINA
=>SV. GRGUR NA VRANI (1076.)
=> SV. PETAR U SELU KRILCE-JESENICE (zadrubina Petra Crnog)
=> SV. LUCIJA NA KRKU
=> SV PETAR NA OSORU
enski samostani su sv. Duje u Trogiru, sv. Toma u Biogradu, sv. Andrija u Rabu i
sv. Benedikt u Splitu
5 NATPISA KNEZA BRANIMIRA:
sv. Petra na Gornjem Muu(888.) ,sv. Mihovila u Ninu (Teodebert), opotu kod
Benkovca (dux i comes),drapanj kod Bribira (s Pritinom), OTRES KOD
BRIBIRA
MINJ
ZAGREB KRUGE
POEKI BRESTOVAC
BRODSKI DRENOVAC
Garibertus (g)
Pula- Cacelletus
Osor- Mengausus
Rad (sv. Ivan Krstitelj) => MUNDUS I BADAVITUS (g)
Krk ANDREAS
Split- PETRUS I DOMINICIUS, OTTO ( POD)
SLAVENSKA IMENA: 13.st. Bra Radonja, Ston Skoronja