You are on page 1of 8

iNDiS 2012

Amina olbi1
Adis Skeji 2

ODREIVANJE KOEFICIJENTA POSTELJICE


TEMELJNIH STOPA ZA DOPUTENA SLIJEGANJA
GRANULARNOG TLA
Rezime: Uspostavljanje veze izmeu izmjerenih pokazatelja krutosti tla, te izmjerenih
slijeganja, moe doprinijeti pouzdanosti izbora koeficijenta posteljice plitkih temelja koji se
izvode na granularnom tlu. Ovaj rad koristi ranije saoptene rezultate monitoringa slijeganja
temeljnih stopa razliitih dimenzija na granularnom tlu, ije su karakteristike istraene
terenskim SPT testom i triaksijalnim testom u laboratoriji. Numerikim modeliranjem,
povratnom analizom su odreeni parametri Mohr-Coulomb-ovog i izotropno ovravajueg
konstitutivnog modela, te su onda dovedeni u vezu sa veliinama utvrenim istranim
radovima, koje su pokazatelj krutosti. Pokazuje se, da primjena navedenih modela ne
opravdava primjenu standardnih korelacija i definicija za izbor parametara. Mjerodavni
koeficijenti posteljice izabrani su prema veliini doputenog slijeganja.
Kljune rei: koeficijent posteljice, krutost tla, numeriko modeliranje, granularno tlo

DETERMINING THE MODULUS OF SUBGRADE


REACTION OF SPREAD FOOTINGS FOR ALLOWABLE
SETTLEMENTS OF GRANULAR SOIL
Abstract: The correlation between ground stiffnes parameters and measured settlements, can
encourage the reliability the choice of the modulus of subgrade reaction magnitude for shallow
foundations on granular soil. This psper uses spread footing settlements monitoring results for
different dimensions of spread footings built od soil profile whose properties are determined
by SPT field test and triaxial laboratory test. The parapeters for Mohr-Coulomb model and
isotropic hardening constituve model, are then checked by numerical modelling by back
analyses. After then the stiffnes is compared to values determined by investigation works and
correlations. It is shown that the application of named models, do not allows the application of
standard correlations and definitions for parameters choice. Proper modulus of subgrade
reaction were chosen for the value of allowable settlements.
ey words: subgrade reaction, soil stiffnes, numerical modeling, granular soil

1
2

M.Eng., Graevinski fakultet Sarajevo, Patriotske Lige 30, e-mail : amina_solbic@hotmail.com


dipl. ing. gra, Graevinski fakultet Sarajevo, Patriotske Lige 30, e-mail : askeja@live.com

1. UVOD I PREGLED RANIJIH ISTRAIVANJA


Koeficijent posteljice je odnos naprezanja i slijeganja koje je posljedica tog naprezanja
Terzaghi, 1955; Burmister, 1962; Sowers i Sowers, 1962; Teng, 1962). Kompleksnost
odreivanja ovako definisane veliine, prvenstveno proistie iz izbora parametara krutosti tla,
ali i zbog drugih faktora koji utiu na veliinu slijeganja (dimenzije i oblik optereene
povrine, te dubina stiljivog sloja). Ponekad se i vrijeme navodi kao faktor koji pospjeuje
kompleksnost odreivanja koeficijenta posteljice (Shukla, 2008). Parametri krutosti tla su
veliine koje spadaju u najtee za odrediti, jer zavise od jako mnogo faktora (Briaud, 2000).
Kod nekohezivnog tla, veliinu doputenog napona diktira veliina doputenog slijeganja
(Rosenak et al., 1961). Obzirom da su ovakvi materijali tema ovoga rada, opravdano je da se
koeficijent posteljice izabere prema veliini doputenog slijeganja, jer e istom odgovarati
veliina doputenog napona. Interpretacija rezultata testa sa probnom ploom ima poznati
nedostatak efekta veliine, pa se ovakakv pristup rijetko primjenjuje. ee se nastoje
iskoristiti rezultati laboratorijskih testova ili terenskih istranih radova za odreivanje
krutostnih karakteritika, pomou kojih bi se izraunala slijeganja, a posljedino i koeficijent
posteljice. Koeficijent posteljice dovodi se ak u direktnu vezu sa SPT brojem na nain da se
na mjestu mjerenja broja udaraca provodi test sa probnom ploom (Moayed et al., 2006).
Meutim, ovakva veza tretira koeficijent posteljice kao fundamentalnu osobinu tla, to ona
svakako nije (Terzaghi et al., 1955). Vrednovanje provedene analize koja povezuje veliinu
SPT broja sa veliinom koeficijenta posteljice daje se ovim radom. Karakteristike krutosti tla
dobivene su laboratorijskim ispitivanjima, triaksijalnim testovima te in situ SPT testovima, u
zavisnosti od primjenjenog modela tla. Rad je uraen na osnovu prethodno vrenih ispitivanja
(M. Akbarzad, J. Sadrekarimi, Moayed, Naeini et al., 2009) koji se bave datom
problematikom odreivanja koeficijenta posteljice tla na granularnim tlima u zavisnosti od
broja udaraca SPT-a. Dobivena je zavisnost koeficijenta postljice i broja udaraca SPT-a za
prosjean broj udaraca preuzetih iz ispitivanja (Briaud and Gibbens, 1997) to e u nastavku i
biti predstavljeno.

2. O PROVEDENIM ISTRANIM RADOVIMA I MJERENJIMA


Mjerenja su preuzeta iz dokumenta Briaud, JeanLuis, Gibbens, Robert: Large scale load tests and
data base of spread footings on sand, Research and
development research center, Virginia, 1997. [1].
Istraivano je ponaanje 5 temeljnih stopa
temeljenih na pijesku. Iste su izvedene uz betonske
blokove za prijem reaktivnog optereenja. Ovdje su
analizirana 3 samca razliitih dimenzija, konkretno
3,0x3,0,x1,2 m, 2,5x2,5x1,2 m, 1,5x1,5x1,2. Temeljne
stope i bueni ahtovi su smjeteni na centralnom
odstojanju od 8,53 m, osim jednog sa pravim ahtom
dubokim 5 m. Saopteni rezultati monitoringa dati su
na sljedeoj slici (slika 1.)

Slika 1. Dijagram slijeganje vs. Vertikalno optereenje za sve


temeljne stope dobiven mjerenjem

Gornji sloj tla (do dubine 11 m) je srednje zbijeni prahoviti pijesak. Pijesak je vjerovatno
blago prekonsolidiran zbog suenja i uklanjanja sloja tla od otprilike 1 m na lokaciji gdje e se
vriti testovi. Ispod sloja pijeska je sloj gline, koja se prostire do dubine od najmanje 33 m.
Karakteristike tla su istraene terenskim SPT testom i triaksijalnim testom u laboratoriji, a
rezultati tih ispitivanja su prikazani na sljedeim slikama (slika 2).

Slika 2. Istrani radovi : a) rezultati SPT testa; b) Rezultati triaksijalnih testova u laboratoriji za uzorak
na 3,0 m dubine

3. NUMERIKA ANALIZA I IZBOR PARAMETARA


Na osnovu rezultata SPT testa, koritenjem korelacije za izbor modula deformabilnosti MohrCoulomb-ovog modela odreena je vrijednost Eref koja e biti koritena za proraun slijeganja
te uporediti sa izmjerenim slijeganjima s ciljem da se ocijeni mogunost primjene iste za
konkretni analizirani problem.

Eref
pa

5 N 60 ;

Eref

300( N

6)

(1)

Na osnovu datih korelacija usvojen je modul elastinosti od 16,5 MPa za proraun prema
Mohr-Coulomb-ovom modelu. Modul elastinosti za proraun prema Hardening Soil modelu
usvojen je prema datim triaksijalnim ispitivanjima (slika 2b) za elijski pritisak od 100 kPa.
Dobiven je modul elastinosti E50,ref = 11 500 kPa. Usvajanje navedene vrijendosti izvreno je
prema definiciji ove veliine koja kae je to sekantna krutost koja odgovara devijatorskom
naponu od 0,5qf (qf ultimni devijatorski napon), pri elijskom pritisku od 100,0 kPa, koji se
smatra referentnim naponom kod definisanja modela.
Programski paket Plaxis 3D Ver 1.6 je koriten za proraun slijeganja. Karakteristini
numeriki model i mrea konanih elemenata prikazana je na slici 3. Optereenje je nanoeno
u inkrementima od 200 kPa do intenziteta naneenog u sklopu eksperimentalnog istraivanja.

slika 3. Karakteristini numeriki model i mrea konanih elemenata

Slika 4. Prikaz rezultata slijeganja za tri temeljne stope proraunatih a) prema MC modelu; b) prema
HS modelu

U nastavku su prikazana poreenja izmjerenih i proraunatih zavisnosti slijeganja i


optereenja za parametre deformabilnosti izabrane prema postojeim korelacijama i
definicijama parametara.

Slika 5. Prikaz rezultata slijeganja za tri temeljne stope prema MC i HS modelu

3.1. Povratna analiza


Prilikom dosadanjeg prorauna koriten je modul elastinosti prema korelaciji iz literature.
Meutim, dobiveni rezultati se dosta razlikuju od rezultata slijeganja koja su dobivena
prilikom mjerenja na 3 temeljne stope. Sljedei zadatak je pronai odgovarajui modul
elastinosti tako da rezultati budu priblini rezultatima koji su dobiveni prilikom pomenutih
ispitivanja. Tanije, ideja je da se izaberu krutosne karakteristike na nain da izraunata
slijeganja budu u skladu sa izmjerenim od poetka optereenja do optereenja koje izaziva

slijeganje veliine 2,5 cm koje se smatra granicom dozvoljenog slijeganja. U nastavku su


prikazani rezultati povratne analize.

slika 6. Rezultati povratne analize

Prema provedenom proraunu moe se zakljuiti da je :


Eref=3,8N60 [Mpa] za Mohr Coulomb-ov model
E50,ref=3,5N60 [Mpa] za izotropno ovravajui (HS) model
Bitno je napomenuti da ovako odreena i usvojena korelacija ne moe biti generalizovana na
druge probleme, a ideja je samo da se pokae da za proraun slijeganja treba primjenjivati
sofisticiranije konstitutivne modele. Dakako, navedenu korelaciju treba imati na umu u
praktinom geotehnikom inenjerstvu kada se susreemo sa problemima gdje istrani radovi
nisu dovoljno opirni da bi se definisali svi ulazni parametri tih sloenijih modela.

3.2. Koeficijent posteljice


U ovom dijelu rada bie predstavljeni razliiti naini odreivanja koeficijenta posteljice tla.
Koristei izraze iz literature predloene od strane razliitih autora odreene su vrijednosti
koeficijenta posteljice za konkretne uslove tla i dimenzije temeljnih stopa. Pored navedenih
izraza, koeficijent posteljice je odreen prema definiciji (izraz 2), a sve prema rezultatima
numerikog modela primjenom programskog paketa Plaxis 3D. Nakon toga, porede se
navedeni naini odreivanja koeficijenta posteljice te daje ocjena pojedinih izraza.

Koeficijenta posteljice tla za doputeno slijeganje od 2,5 cm izraunat je kao:

ks

q
s

(2)

gdje su:
q kontaktni napon
s slijeganje za kontaktni napon pri doputenom slijeganju od 2,5 cm
U nastavku su pregledno prikazani izrazi za proraun koeficijenta posteljice.
Tabela 1. Izrazi za proraun koeficijnta posteljice iz literature

Autori
Biot

Vesi

Meyerhorf i Baike

Klopple i Glock

Selvadurai

Izrazi
ks

0,95 Es
B (1 s2 )

ks

0,65 Es
B (1 s2 )

ks

Es
B (1

ks

ks

2 Es
B (1

2
s)

s)

0,65 Es
B (1 s2 )

B 4 Es
(1 s2 ) EI
12

Es B
EI

0,108

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

gdje su:
B irina temeljne stope
Es modul elastinosti tla
ns Poisson-ov koeficijent za tlo
I momenat inercije temeljne stope
Za ranije definisane dimenzije temeljnih stopa proraunat je koeficijent posteljice i
pregledno prikazan tabelom 2. Pokazuje se znaajno odstupanje rezultata pri proraunu
razliitim metodama, sa napomenom da predloene vrijednsoti koje daje ovaj rad imaju
manju vrijednost od svih izraunatih prema izrazima iz literature.

Tabela 2. Pregled vrijednosti koeficijenta posteljice prpraunate prema izrazima raznih autora za tri
razliite dimenzije temeljnih stopa

Temeljna stopa
2,5 x 2,5 x 1,2 m

1,5 x 1,5 x 1,2 m

3,0 x 3,0 x 1,2 m

Naoin prorauna
koeficijenta posteljice tla
Preko kontaktnog napona
Biot
Vesi
Meyerhorf and Baike
Klopple and Glock
Selvadurai
Preko kontaktnog napona
Biot
Vesi
Meyerhorf and Baike
Klopple and Glock
Selvadurai
Preko kontaktnog napona
Biot
Vesi
Meyerhorf and Baike
Klopple and Glock
Selvadurai

Vrijednost koeficijenta
posteljice tla (kN/m3)
22 248,70
64 996,30
41 643,18
52 083,33
83 333,33
33 854,17
28 899,00
108 327,17
69 405,30
86 805,56
138 888,89
56 423,61
18 096,09
54 163,59
34 702,65
43 402,78
69 444,44
28 211,81

Izraunate veliine prikazane su i dijagramom na slici 7, koji pored ranijeg zakljuka,


pokazuje i trend smanjenja veliine koeficijenta posteljiice sa poveanjem dimenzije temeljnih
stopa.

Slika 7. Dijagram zavisnosti koeficijenta posteljice i irine temeljne stope

4. ZAKLJUAK
Analiza obuhvata poreenje rezultata mjerenja slijeganja sa rezultatima numerikog
prorauna slijeganja. Pokazuje se da su uobiajne korelacije za izbor krutosti tla prema SPT
broju konzervativne, te da za proraun slijeganja treba primjenjivati neke od sofisticiranijih
konstitutivnih modela koji obuhvataju i krutost pri veoma malim elastinim deformacijama.
Na drugoj strani, pokazuje se da za uobiajne dimenzije temeljnih stopa kakve susreemo u
praktinom geotehnikom inenjerstvu i kakve su analizirane u ovom lanku, koeficijent
posteljice ima manju vrijednost nego to to predviaju standardni izrazi za proraun
koeficijenta posteljice a koji se spominju u radu.

5. LITERATURA
[1] Briaud, Jean-Luis; Gibbens, Robert (1997): Large scale load tests and data base of
spread footings on sand, Research and development research center, Virginia
[2] Biot, M. A. (1937) Bending of Infinite Beams on an Elastic Foundation, J. Appl.
Mech. Trans. Am. Soc. Mech. Eng., 59: A1-7.
[3] Bowles, J. E. (1998) Foundation Analysis and Design, 6th ed., McGrow-Hill
International press
[4] Daloglu, A. T. and C.V.G. Vallabhan (2000) Values of k for Slab on Winkler
Foundation, Journal of Geotechnical and Geoenvironmental Engineering, ASCE, May:
463-471.
[5] Reza Ziaie, Moayed; Seyed Abolhassan, Naeini (2006): Evaluation of modulus of
subgrade reaction (Ks) in gravely soils based on SPT results, IAEG2006 Paper number
505, The Geological Society of London, London.
[6] Sadrekarimi, Jashid; Akbarzad, Maryam (2009): Comparative study of metods
determination of coefficient of subgrade reaction, Department of Geotehnical
Engineering, University of Tabriz Iran, Iran.
[7] Terzaghi, K. V. (1955) Evaluation of Coefficient of Subgrade Reaction, Geotechnique,
5(4): 297-326.
[8] Vesic, A. B. (1961) Beams on Elastic Subgrade and Winklers Hypothesis, Proc. 5
th Int. Conf. on Soil Mechanic and Foundation Engineering, Paris: 845-850.

You might also like