SVJETSKA EKONOMIJA :: Ptija gripa javni

i tajni plan
Ovo je nevjerojatna pria o ljudima koji su mislili da se mogu
"igrati Boga", ali to nisu. To je pria o aroganciji i pohlepi za
moi. To je pria o naoj budunosti kao zdravih ljudskih bia. To
je pria o patentiranju ivota radi privatnih profita i privatne
kontrole nad ljudima.
Pie: F. William Engdahl (predavanje koje je Engdahl odrao sredinom svibnja u Zagrebu)
elio bih odmah na poetku rei koja je zapravo svrha GMO (genetski modifikovane) hrane. Od 1970-ih,
slubena politika Sjedinjenih Drava je sustavno ubijanje stanovnitva irom svijeta, posebno u resursima
bogatim zemljama u razvoju
Poljoprivrednici irom EU organiziraju spontane zone bez GMO i vre pritisak na svoje politiare da ne
pognu glavu pred zahtjevima WTO-a. Istraivanja miljenja pokazala su da europski graani, kada ih se
pita, izraavaju snaan negativan stav prema GMO
Ista obitelj Rockefeller i njihova Rockefellerova zaklada osnovali su takozvanu znanost genetikog
inenjerstva. To je "njihov" projekt. Oni su ti koji se "igraju Boga"
Strah zbog ptije gripe takoer se koristi za jaanje globalne dominacije poljoprivredno-industrijskih
kombinata i industrijskih farmi peradi po modelu Tyson Foods Inc. sa sjeditem u Arkansasu
Kad bi WHO prisilio azijske i europske vlade, ukljuujui i Hrvatsku, da natjeraju svoje farmere da
kokoi dre u kavezima, mali proizvoai bi bankrotirali, a velike poljoprivredno-industrijske firme poput
Tyson Foodsa ili CP Groupa sa sjeditem u Tajlandu, preuzeli bi trite
Nemamo puno vremena da promijenimo situaciju, pa u biti izravniji nego obino: GMO su ono to
Pentagon zove "dominacija punog spektra". Kontrola nad svima, svagdje, kroz vojnu, ekonomsku,
zdravstvenu kontrolu (ukljuujui i psihologiju) te kontrolu hrane. Ovo je nevjerojatna pria o ljudima
koji su mislili da se mogu "igrati Boga", ali to nisu. To je pria o aroganciji i pohlepi za moi. To je pria
o naoj budunosti kao zdravih ljudskih bia. To je pria o patentiranju ivota radi privatnih profita i
privatne kontrole nad ljudima. elio bih odmah na poetku rei koja je zapravo svrha GMO hrane. Od
1970-ih, slubena politika Sjedinjenih Drava je sustavno ubijanje stanovnitva irom svijeta, posebno u
resursima bogatim zemljama u razvoju. To je poelo dok je Henry Kissinger bio dravni tajnik i savjetnik
za nacionalnu sigurnost predsjednika Nixona na poetku 1970-ih, u isto vrijeme kad je Kissinger
pripremao prvi "naftni ok", koji sam opisao u knjizi Stoljee rata. Kissinger je bio potrkalo monih
bogatih obitelji, posebno obitelji Rockefeller. Kissinger je postavio jednog ovjeka, dr. R. T. Ravenholta,
u USAID ministarstva vanjskih poslova. Ravenholt je bio odgovoran za AID-ov program "Masovna
imunizacija". On je bio tek beznaajan birokrat politike stvorene na puno vioj razini, razini Johna D.
Rockefellera, Nelsona i Davida Rockefellera. Podrku joj je pruao tadanji republikanski lan Kongresa,
George H. W. Bush, otac dananjeg predsjednika. Radilo se o programu redukcije populacije, skrivenom
pod imenom imunizacija. Amerika vlada je potajno, kriminalno, sterilizirala desetke milijuna ena irom
svijeta, u Africi, u Aziji, U Latinskoj Americi. Bili su mudri. Za obavljanje prljavih poslova koristili su
druge, poput UN-ovog Fonda za populacijske aktivnosti (sic). Ili Svjetske zdravstvene organizacije.
1970. je novi "dr. Smrt" amerikog ministarstva vanjskih poslova, Ravenholt, na Panamerikoj
konferenciji o zdravlju rekao, "Prevelik broj stanovnika temeljni je faktor u odreenim meunarodnim

sukobima..." Ravenholt i njegova populacijska politika zadrali su se i pod Jimmyem Carterom. Pod
Carterom je kasnih 1970-ih isti Ravenholt izjavio da je politika amerike vlade bila "pomoi u
steriliziranju jedne etvrtine ena u svijetu". To je, kako je objasnio, bilo nuno radi zatite interesa
amerikih korporacija od prijetnji revolucija iz Treeg svijeta, potaknutih rastuom nezaposlenou i
zahtjevima za veim dijelom ekonomskog kolaa. Otprilike u isto vrijeme, Rockefellerova zaklada tiho je
poela traiti djelotvornija sredstva za redukciju ili kontrolu svjetske populacije. Poeli su financirati
znanstvena bioloka istraivanja DNK i ljudske manipulacije i promjene genetike strukture ivota radi
kontroliranja rasta biljaka onako kako njima odgovara. To je bilo roenje GMO.

WTO o GMO
U ovom trenutku svijet eka na konanu odluku tajnog tribunala WTO-a, koja je najavljena za prosinac
2006. Sluaj je pokrenut u svibnju 2003, kada je EU optuena da je de facto proglasila moratorij na
GMO. Preliminarnu odluku o ovom sluaju objavila je Svjetska trgovinska organizacija u enevi,
vicarska. Odluka WTO-a otvorila bi vrata najvanije poljoprivredne regije, Europske Unije, za prisilno
unoenje genetiki manipuliranih biljaka. Iz onoga to sada vidim irom zemalja EU, uvjeren sam da e
poljoprivredno-industrijska GMO mafija doivjeti neuspjeh. Ali to ovisi o nama obinim graanima
koji volimo slobodu. Sluaj je pred WTO-u iznijela vlada Sjedinjenih Amerikih Drava zajedno s
Kanadom i Argentinom tri GMO-om najzagaenija podruja na svijetu. WTO-ov tribunal preporuio je
da WTO-ovo Tijelo za rjeavanje sporova, svjetski trgovinski policajac, zatrai od EU da svoje prakse
"uskladi sa svojim obvezama prema (WTO-ovom) SPSa sporazumu." Nepokoravanje bi moglo rezultirati
stotinama milijuna dolara godinje globe, ili vie. EU eka na konanu odluku. Sama Europska komisija
podijeljena je oko GMO, s danskim povjerenikom za poljoprivredu koji je snano za GMO i grkim
ministrom okolia EU koji se snano protivi GMO. Poljoprivrednici irom EU organiziraju spontane zone
"bez GMO" i vre pritisak na svoje politiare da ne pognu glavu pred zahtjevima WTO-a. Istraivanja
miljenja pokazala su da europski graani, kada ih se pita, izraavaju snaan negativan stav prema GMO,
esto uz marginu od 60% ili vie.
U dravi Hessen blizu Frankfurta, prvi poljoprivrednik koji je u Njemakoj bio slubeno ovlaten za
sjetvu Syngentine patentirane Bt-176 sorte GMO kukuruza, bio je Gottfried Glckner, u to vrijeme
uvjereni pristalica ideje o GMO. Upoznao sam Gottfrieda Glcknera, i mogu rei da sam rijetko sretao
ljude takvog integriteta i s toliko osobne hrabrosti za suprotstavljanje pritiscima, ucjenama i prijetnjama
zato to pokuava upozoriti poljoprivrednike i graane posvuda na pogubnu opasnost od GMO-a.
Glckner je dobio slubeno odobrenje 1997., godinu dana prije nego to je EU zabranila nove GMO. Do
2003. Glcknerove nagraivane krave poele su umirati jedna za drugom, druge su se raale s
grotesknim deformacijama, nakon to su bile hranjene iskljuivo Syngentinim GMO kukuruzom.
Glckner je napravio testove u nezavisnom laboratoriju koji su pokazali da je njegova zemlja na kojoj su
bili kukuruz i krave toksina, kao i organi njegovih mrtvih krava. Napravio je testove i dokazao da je
razlog Syngentin GMO kukuruz. Od uvjerenog pro-GMO farmera postao je njegov najglasniji protivnik i
ovjek koji je jedini mogao zaustaviti GMO silovanje Europe. Syngenta i drugi pokuali su uutkati
Gottfrieda. On je pokrenuo spor protiv Syngente zato to je potpuno unitila njegove mogunosti za
bavljenje poljoprivredom. Njegov glas nije utihnuo, iako danas sjedi u zatvoru, zbog lanih optubi.
Zapanjuje izvjetaj o istraivanju vodee ruske biologinje Irine Ermakove s Instituta za vie ivane
aktivnosti i neurofiziologiju Ruske akademije znanosti. Njen eksperiment bio je jednostavan: dodavala je
brano GMO soje u prehranu enki takora. Druge enke bile su hranjene ne-GM sojom ili uope nisu
dobivale soju. Eksperimentalna prehrana poela je dva tjedna prije oplodnje enki takora, i nastavila se
kroz trudnou i dojenje. Novoroeni mladunci majki koje su bile hranjene GM sojom bili su primjetno
manji. to je najalarmantnije, unutar tri tjedna, 25 od 45 takora, ili 56% iz grupe s GMO sojom, uginulo
je. Za usporedbu, iz grupe s ne-GMO sojom uginulo je samo 9%, a iz kontrolne grupe bez soje samo
6,8% takora. GMO lobi je reagirao, ali ne tako da je zatraio nova istraivanja radi potvrivanja ili
opovrgavanja alarmantnog ruskog istraivanja. Umjesto toga pokrenuli su svoju monu maineriju za
odnose s javnou da ocrni istraivanje dovodei u pitanje njegovu tonost. Dr. Ermakova je bila
prisiljena prekinuti pokuse zbog nedostatka sredstava.

Genetiari koji se "igraju Boga"

14. travnja 2006, u svojim meditacijama za Veliki petak, poglavar Rimokatolike crkve, papa Benedikt
XVI. dao je jasnu i smionu izjavu. U svojim primjedbama iz Rima, papa je osudio znanstvenike
genetiare "koji se igraju Boga". Osvrnuvi se na nedavne dogaaje na podruju razvoja genetikog
inenjerstva, papa je upozorio protiv pokuaja da se "modificira sama gramatika ivota kakvu je stvorio i
kakva je po volji Boga", napadajui genetiarske "bezumne, rizine i opasne pothvate koji pokuavaju
zauzeti mjesto Boga, a nisu Bog." Osuujui modernu drutvenu "sotonistiku" etiku, za koju je rekao da
prijeti unitenjem ovjeanstva, Benedikt XVI. je govorio o modernoj "antigenezi", dijabolinoj "oholosti
usmjerenoj na eliminaciju obitelji."
To je bila dosad najsnanija osuda genetikog inenjerstva ivotnih oblika, bilo biljnih ili ivotinjskih,
koju je uputila Crkva. Ona je potvrdila ranije napore te iste Crkve kroz vie desetljea da se odupre divljoj
agresiji na ljudsku reprodukciju koju financiraju i promiu krugovi u i oko Rockefellerove zaklade, od
Vijea za populaciju Johna D. III i NSSMb 200 Henrya Kissingera do tajnog cijepljenja ljudi posebno
tretiranim injekcijama tetanusa. Papa nije spominjao imena, ali je lako mogao spomenuti obitelj
Rockefeller i njihove bogate privatne zaklade. Oni su stvorili Pokret za kontrolu populacije, financirali
istraivanja o kontroli raanja, ukljuujui prvu kontracepcijsku pilulu i spirale za okretanje trenda rasta
stanovnitva, posebno u siromanim nerazvijenim zemljama. Ista obitelj Rockefeller i njihova
Rockefellerova zaklada osnovali su takozvanu znanost genetikog inenjerstva. To je "njihov" projekt.
Oni su ti koji se "igraju Boga". Nije jasno hoe li GMO neman biti zaustavljena ili nee. To ne ovisi o
naim izabranim politiarima ili birokratima u Bruxellesu. To u potpunosti ovisi o NAMA, obinim
graanima, "irokim masama", i, usudio bih se rei, Bog je u ovome zaista na naoj strani, nemojmo
zaboraviti. Nova njemaka kancelarka, Angela Merkel, eli preokrenuti opreznu GMO politiku te zemlje i
promicati GMO kao "znanost budunosti". Pa ipak, grupe njemakih poljoprivrednika u tisuama brzo
organiziraju opoziciju. Slian otpor raste u Poljskoj, Hrvatskoj, Francuskoj i irom EU.
Malo je ljudi svjesno koliko je cijeli GMO poljoprivredno-industrijski kartel u ovom trenutku ranjiv.
Novi oblici medija i privatne komunikacije izvan konvencionalnih, a vrlo esto i politiki "korektni"
mediji glavne struje, pojavljuju se u cyberprostoru i prenose iskustva farmera kao to su Glckner, Percy
Schmeiser iz Kanade, ili znanstvenika kao to su Arpad Pusztai u kotskoj, ili prof. Marijan Jot ovdje u
Hrvatskoj onih koji hrabro riskiraju sve da bi upozorili svijet na opasnost od GMO projekta patentiranja
ivota. Sjetimo se rijei Henrya Kissingera: "Kontrolirajte naftu, kontrolirat ete zemlju; kontrolirajte
hranu, kontrolirat ete ljude..." U 2006, Bushova administracija u Washingtonu oigledno ima vrstu
namjeru pokuati osigurati globalnu i apsolutnu kontrolu i nad naftom i nad hranom. Hoe li uspjeti u
takvom arogantnom projektu sve je vie upitno.

Ptija gripa, industrijske farme, WTO i umirue kokoi

1. studenog 2005, predsjednik Bush otiao je u Nacionalni institut za zdravlje u Bethesdi, Maryland kako
bi objavio Strateki plan za pandemijsku gripu. To je bio velik dogaaj. Predsjednik je bio okruen s pola
svog kabineta, ukljuujui dravnu tajnicu Condi Rice, ministre domovinske sigurnosti, poljoprivrede,
zdravlja i socijalnih slubi, prometa i veterana. Kako bi pokazala da je to velik dogaaj, Bijela kua je
pozvala generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije, koji je doletio iz eneve u vicarskoj.
Predsjednik je ustvrdio, "Znanstvenici i lijenici ne mogu nam rei gdje ili kada e doi do sljedee
pandemije, ili koliko e biti ozbiljna, ali veina se slae: u nekom trenutku, vjerojatno emo se suoiti s
novom epidemijom. A znanstvena zajednica sve se vie brine zbog novog virusa gripe poznatog kao
H5N1 ili ptija gripa..." Bush je tada pozvao Kongres da odmah usvoji novi zakon kojim se namjenjuje
7,1 milijardi dolara za fond za hitne sluajeve, radi pripreme nacije na tu moguu opasnost. To je bila
vjeba u "preventivnom ratu" ove administracije, ovaj put protiv ptije gripe. Kao i kod drugih
preventivnih ratova, postojao je javni plan i tajni plan.

Predsjednikove hitne mjere pozvale su Kongres da odvoji milijardu dolara za lijek koji se zove Tamiflu.
Washington i WHO promiu Tamiflu kao jedini raspoloivi lijek protiv ptije gripe. Oni umanjuju
vanost injenice da je Tamiflu beskoristan nakon to se osoba zarazi ptijom gripom, ili da cjepivo ima
uasne nuspojave. Velika vicarska farmaceutska tvrtka, Roche, ima ekskluzivnu svjetsku licencu za
proizvodnju Tamiflua. Sa irenjem zastraujuih pria i meunarodnim medijima koji upozoravaju na
smrtonosan novi soj H5N1 virusa ptije gripe i "visok" rizik od irenja s ovjeka na ovjeka, u Rocheu su
knjige s narudbama popunjene za nekoliko mjeseci unaprijed. Ono to predsjednik Bush takoer nije
rekao je da je Tamiflu izmislila i patentirala kalifornijska biotehnoloka tvrtka Gilead Sciences Inc. 1997,
prije nego to e postati ministar obrane u Bushovoj administraciji, Donald H. Rumsfeld bio je
predsjednik uprave Gilead Sciencesa. Na tom je mjestu bio do rane 2001, kada je postao ministar obrane.
Rumsfeld je u upravnom odboru Gileada bio od 1988. On zna za Tamiflu.
U studenom 2004, Rumsfeldov Pentagon izdao je direktivu u vezi s ptijom gripom. U njoj stoji,
"...(Tamiflu) e se koristiti za prevenciju i lijeenje bolesti. Postoje dokazi da je H5N1 osjetljiv na
oseltamvir (ili Tamiflu). Meutim, njegova koliina u svijetu je izuzetno ograniena, i odredit e se
prioriteti za njegovu upotrebu." Ta Pentagonova direktiva iz 2004. dala je znaajan doprinos paninom
kupovanju Tamiflua od strane vlada irom svijeta. To je bio besraman sukob interesa, Rumsfeldov
nemoralan, nelegalan in. Dok je bio ministar obrane, Rumsfeld je kupio jo dionica Gilead Sciencesa u
vrijednosti od 18 milijuna dolara, ime je postao jedan od najveih dioniara Gileada, dok se uspanieno
svjetsko stanovnitvo otimalo za lijek koji je beskoristan u lijeenju efekata navodne ptije gripe. Ubrzo
nakon Pentagonove reklame vrijednost dionica se udvostruila. Moemo povui paralelu s
korumpiranou korporacije Halliburton, iji je bivi glavni direktor bio ameriki dopredsjednik Dick
Cheney. Cheneyev Halliburton dobio je milijarde dolara vrijedne ugovore za gradnju u Iraku i drugdje, za
radove koji nikada nisu zavreni. Je li zastraivanje ptijom gripom jo jedna Pentagonova prijevara, iji
je konani cilj skriven?

Kissinger i bioloko ratovanje

Sredinom 1970-ih, tienik Nelsona Rockefellera, Henry Kissinger, kao savjetnik za nacionalnu sigurnost
(NSA) pod Richardom Nixonom, nadgledao je NSSM 200, tajnu strategiju za reduciranje populacije
Treeg svijeta od strane SAD-a, Britanije, Njemake i drugih NATO saveznika. To sam detaljno opisao u
knjizi Sjeme unitenja. Prema amerikom kongresnom zapisniku iz 1975, Kissinger je odluio da
Sredinja obavjetajna agencija (CIA) razvije bioloka oruja. Meu novim, ljudskom rukom stvorenim
biolokim orujima bile su klice daleko smrtonosnije od ptije gripe. Do 1968. istraivai amerikog
Specijalnog programa za virus raka stvorili su mutirane rekombinirane viruse gripe. U sklopu tog
programa, virusi gripe i parainfluence rekombinirani su s brzodjelujuim virusima leukemije kako bi se
dobila oruja koja potencijalno ire rak kihanjem, poput gripe. Ovi strogo tajni istraivai amerike vlade
takoer su nagomilali viruse ptijeg raka (sarkoma) i ucijepili ih u ljude i majmune kako bi utvrdili
njihovu kancerogenost, prema istraivau AIDS-a, dr. Leonardu Horowitzu. Istraivai amerike vlade
takoer su koristili radijaciju za poveanje kancerogenog potencijala ptijeg virusa. Te nevjerojatne
znanstvene injenice bile su slubeno cenzurirane. Zbog ove povijesti, na iznenadno izbijanje globalnog
straha oko smrtonosnog soja virusa ptije gripe u 2003, i ulogu Amerike kao zabrinute strane, treba
gledati s prilinom sumnjom. (1)

Poljoprivredno-industrijski divovi zarauju na strahu oko ptije

gripe
Nije se samo Don Rumsfeld izravno okoristio gomilanjem Tamiflua koje provode svjetske vlade. Strah
zbog ptije gripe takoer se koristi za jaanje globalne dominacije poljoprivredno-industrijskih kombinata
i industrijskih farmi peradi po modelu Tyson Foods Inc. sa sjeditem u Arkansasu. Zanimljivo je da
ogromne, nehigijenske, pretrpane industrijske farme kokoi globalnih poljoprivredno-industrijskih divova
nisu pod napadom kao mogui inkubatori ili izvor H5N1. Za to se optuuju male obiteljske farme kokoi,
posebno one u Aziji, s moda najvie 10 do 20 kokoi. Umjesto da se na njih gleda kao na neto to bi

moglo zaustaviti irenje ptije gripe, optuuje ih se da su njen uzrok! UN-ova Organizacija za hranu i
poljoprivredu, FAO, jo je 2002. podravala malo uzgajanje peradi u dvoritima, ispravno ga nazivajui
osnovnim izvorom bioloke raznolikosti kokoi koji e zaustaviti irenje virusa kao to je H5N1. U
kolovozu 2002. objavili su izvjetaj "Zatita okolia od utjecaja rastue industrijalizacije uzgoja stoke u
istonoj Aziji". Bili su svjesni opasnosti koje prijete od "industrijske revolucije" meu farmama kokoi.
Ali u studenom 2005, Louise Fresco, pomonica generalnog direktora FAO-a zapjevala je drugu pjesmu.
ini se da je FAO kupljen, korumpiran. "Kokoi u dvoritima su velik problem", rekla je na tiskovnoj
konferenciji u Vijetnamu, "i borba protiv ptije gripe mora se voditi u dvoritima siromanih ljudi
svijeta." FAO je iznenada napravio zaokret za 180 stupnjeva. Zanimljivo, novo stajalite FAO-a slagalo
se s interesima peradarskog agrobiznisa. Margaret Say, direktorica za jugoistonu Aziju amerikog Vijea
za izvoz peradi i jaja, lobija kojim dominira Tyson Foods, izrekla je obmanjujuu tvrdnju, "Ne moemo
kontrolirati ptice selice, ali svakako moemo naporno raditi da zatvorimo to je mogue vie dvorinih
farmi." To je bilo upravo ono to se dogaalo. Najvee amerike tvornice kokoi kao to su Tyson Foods,
Perdue Farms i ConAgra Poultry provele su propagandnu kampanju, neistinito tvrdei da su, za razliku od
azijskih farmi na kojima kokoi slobodno hodaju po dvoritu, njihove kokoi "sigurnije" zato to su
uzgojene u zatvorenim pogonima. Istina je upravo suprotna!
Industrijalizacija uzgoja i klanja kokoi u SAD-u napredovala je do toke da je 2003, kada su iz Azije
stigle vijesti o prvim sluajevima H5N1 virusa ptije gripe, samo pet divovskih multinacionalnih
poljoprivredno-industrijskih kompanija, koje su sve vertikalno integrirane, dominiralo proizvodnjom i
preradom mesa peradi u Sjedinjenim Dravama. Tih pet kompanija bile su Tyson Foods, najvea na
svijetu; GoldKist Inc; Pilgrim's Pride; ConAgra Poultry; i Perdue Farms. Njih pet zajedno tjedno je
proizvodilo preko 370 milijuna funti piletine spremne za kuhanje, skoro 60% ukupnog mesa peradi
spremnog za jelo proizvedenog u SAD. Oni proizvode svoje kokoje meso u stravinim zdravstvenim i
sigurnosnim uvjetima. U sijenju 2005, u izvjetaju Ureda za odgovornost amerike vlade (GAO)
"Sigurnost u mesnoj i peradarskoj industriji", podnesenom amerikom Senatu, zakljueno je da ameriki
pogoni za proizvodnju mesa i peradi imaju "jednu od najveih stopa ozljeivanja i bolesti meu svim
industrijama". Oni su naveli izloenost "opasnim kemikalijama, krvi, fekalijama, pogoranih slabom
ventilacijom i esto ekstremnim temperaturama."
U Sjedinjenim Dravama, 8,5 milijardi pilia "brojlera" ubije se radi hrane svake godine. Kako je
izvijestila jedna organizacija, "Zbog genetike selekcije, prehrane i zato to ih se spreava da se kreu ili
na bilo koji nain vjebaju, kokoi danas narastu puno vee i rastu bre nego ikada dosad." Nain na koji
bre rastu i debljaju se je alarmantan. Upotreba "stimulatora rasta" stvara velike zdravstvene probleme u
ogromnim pretrpanim industrijskim farmama. Zbog injekcija hormona i cjepiva za ubrzanje rasta, rast
miia prebrz je da bi ga razvoj kostiju mogao pratiti, i kokoi obino imaju poremeaje kostiju i nogu
koje utjeu na njihovu sposobnost hoda. Kako ne mogu hodati, moraju sjediti u nekvalitetnoj stelji, to
stvara mjehure na prsima ili ojedine na zglobovima nogu. Organi kokoi nisu u stanju drati korak s
velikom brzinom njihovog rasta, to uzrokuje zatajenja i defekte srca i plua, nakupljanje suvine
tekuine u njihovim tijelima ili smrt. To su inkubatori bolesti kao to je H5N1. Zbog posebnih izuzea u
amerikom zakonu, kokoi su izuzete od zatite federalnog Zakona o dobrobiti ivotinja. Federalna vlada
ne odreuje nikakva pravila ili standarde o dranju, hranjenju ili tretiranju kokoi na farmama. Sve vei
broj strunjaka za zdravlje ivotinja tvrdi da su te industrijske kokoi, a ne mala azijska uzgajalita u
kojima se kokoi slobodno kreu, pravi izvor uasnih novih bolesti i virusa kao to je H5N1. (2)

Sljedei korak: svjetske GMO kokoi?

Tyson Foods ima godinje prihode od preko 26 milijardi dolara. Za vrijeme vrhunca straha oko ptije
gripe u 2005, profiti Tyson Foodsa porasli su za 40%. Divovski ameriki preraivai piletine namjeravaju
globalizirati svjetsku proizvodnju piletine. Za njih je ptija gripa dar s neba, ili, bolje reeno, iz pakla.
Jasan cilj kompanija je ogromno azijsko i europsko trite peradi. Kad bi WHO prisilio azijske i europske
vlade, ukljuujui i Hrvatsku, da natjeraju svoje farmere da kokoi dre u kavezima, mali proizvoai bi
bankrotirali, a velike poljoprivredno-industrijske firme poput Tyson Foodsa ili CP Groupa sa sjeditem u

Tajlandu, najvee azijske poljoprivredno-industrijske kompanije i proizvoaa kokoi, preuzeli bi trite.

U veljai 2006, GRAIN je otkrio da su farme kokoi tajlandskog CP Groupa "bile prisutne skoro na svim
mjestima gdje je izbila ptija gripa." Sva mjesta izbijanja bolesti, koja su se do rane 2006. proirila sve do
turske Anatolije, Bugarske i Hrvatske, prate zrane ili eljeznike transportne rute za preraeno meso
peradi CP Groupa ili drugih poljoprivredno-industrijskih kompanija iz Kine, Tajlanda, Kambode i
drugih azijskih zemalja gdje prenatrpanost i nesanitarni zatvoreni uvjeti pruaju idealnu sredinu za
izbijanje bolesti!
Kao to istiu strunjaci za letove ptica selica, ptice u kasnu jesen migriraju sa sjeverne hemisfere u juna
sunanija podneblja gdje provode zimu. Pojavljivanje ptije gripe pratilo je rutu istok-zapad, a ne sjeverjug. Dunosnici WHO-a i Centra za kontrolu bolesti amerike vlade ne spominju tu injenicu dok ire
strah od slobodnih ptica koje su, kako bismo trebali povjerovati, iznenada odluile migrirati s istoka na
zapad, kako bi zarazile europsku perad. CP Group iz Tajlanda takoer nije mala kompanija. U 2005. imali
su industrijalizirane pogone za proizvodnju peradi s vie od 200.000 radnika u 20 zemalja, ukljuujui i
Kinu, gdje su pod imenom Chia Tai Group zapoljavali 80.000 ljudi. Patrijarh grupe, Dhanin
Chearavanont, milijarder koji voli borbe pijetlova i jahte, teko bi se mogao opisati kao ugroen poslovni
ovjek iz Treeg svijeta. S poslom je zapoeo 1964. kada je nauio koncept vertikalne integracije od
Arbor Acres Farma iz Sjedinjenih Drava, u to vrijeme najvee tvornice pilia u svijetu, koju je
financirao Nelson Rockefeller. Chearavanont je poslovni partner Neila Busha, brata amerikog
predsjednika; i njegov izvrni potpredsjednik, Sarasin Viraphol, bivi tajlandski zamjenik ministra
vanjskih poslova, izabran je da sjedi u elitnoj Trilateralnoj komisiji Davida Rockefellera. CP Group je dio
elitnog kruga agrobiznisa pod amerikim vodstvom.
Do poetka 2006. postalo je jasno da pet ili est divovskih multinacionalnih poljoprivredno-industrijskih
kompanija, od kojih pet sa sjeditem u SAD-u i jedna sa sjeditem u Tajlandu i vezama u Bijeloj kui,
kreu u industrijalizaciju veine svjetske proizvodnje piletine, glavnog mesnog izvora bjelanevina za
velik dio planeta. Sljedei korak u ovom scenariju panike je stvaranje GMO kokoi. Jedan istraivaki
projekt u Engleskoj daje nam trag. Kada se budu proizvodile u divovskim tvornikim farmama irom
svijeta, svjetska populacija kokoi bit e laka meta za stvaranje prve ivotinjske GMO populacije na
svijetu. Londonski Times od 29. listopada 2005. pisao je o istraivakom projektu na kotskom Institutu
Roslin. Radei u suradnji s Laurence Tiley, profesorom molekularne virologije sa Sveuilita Cambridge,
na Roslinu su genetikim inenjeringom mijenjali kokoi kako bi stvorili ptice otporne na virus H5N1.
Novim "transgenikim kokoima" bi se mali dijelovi genetikog materijala ubacivali u jaja kako bi ih se
navodno uinilo otpornima na H5N1. Roslin je prvi put dospio na svjetske naslovnice kao stvoritelj
prve genetiki modificirane ivotinje na svijetu, ovce Dolly.
Tiley je bio optimistian u vezi s transformiranjem svjetske kokoje populacije u GMO ptice. Za Times je
izjavio, "Nakon to dobijemo odobrenje regulatornih tijela, vjerujemo da e nam trebati samo etiri do pet
godina za uzgoj dovoljnog broja kokoi da zamijenimo cijelu svjetsku populaciju (kokoi)." (3) U
razdoblju od neto vie od dva desetljea, GMO znanost omoguila je aici privatnih globalnih
poljoprivredno-industrijskih kompanija, od kojih tri imaju sjedite u Americi, da osigura vrsto uporite i
patentna prava na svjetsku proizvodnju takvih osnovnih prehrambenih proizvoda i itarica kao to su ria,
kukuruz, soja, a uskoro i penica. U 2006, sluei se strahom od pandemije ptije gripe meu ljudima,
GMO igrai ili "genetiki revolucionari" pokuavaju osvojiti najvaniji svjetski izvor mesnih
bjelanevina, perad. Inteligentni ljudi poinju preispitivati mogue motive iza takve totalne dominacije
nad svjetskom hranom, pitajui se nije li u igri jo neto osim izvanredne korporacijske pohlepe.

Biljeke:

a) Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, prim. prev.

b) Memorandum studije nacionalne sigurnosti, prim. prev.
1. MSNBC News Services, "WHO: Bird Flu pandemic is imminent", 23. veljae 2005. Horowitz,
dr. Leonard, "The Avian Flu Fright is Politically Timed", u Global Research, 12. listopada 2005. .
Reiss, Tom, "Chemical Weapons Made in U.S.", u New York Timesu, 23. kolovoza 1996.

Federacija amerikih znanstvenika, "Avian Influenza A (H5N1) Fact Sheet", 9. veljae 2006.
Stern, Jessica, "Taking the Terror Out of Bioterrorism", u New York Timesu, 8. travnja 1998.
Ameriko ministarstvo obrane, "Global Emerging Infections Surveillance and Response System."
Ameriko ministarstvo obrane, 21. rujna 2004, "Department of Defense Guidance for Preparation
and Response to an Influenza Pandemic caused by the Bird Flu (Avian Influenza)", Pomonik
ministra za zdravstvena pitanja.
2. Horowitz, Leonard G. Emerging Viruses: AIDS & Ebola, Nature, Accident or Intentional?
Sandpoint, Idaho, Tetrahedron Publishing Group, 2001. WATT Poultry USA, WATT Poultry
USA Rankings, sijeanj 2003. Cummings, David, Overseas Investments by U.S. Meat
Corporations, Centri za epidemiologiju i zdravlje ivotinja, srpanj 2000,. Human Rights Watch,
Blood, Sweat and Fear: Workers' Rights in U.S. Meat and Poultry Plants., sijeanj 2005.
VivaUSA, Chicken/Broiler Industry Media Briefing,. Svjetska zdravstvena organizacija, Bird
droppings prime origin of bird flu, 17. sijenja 2004, eneva. Sontag, dr. Walter. Der Fluch der
Vgel, Wiener Zeitung, 5. studenog 2005. GRAIN, "Fowl Play: The poultry industry's central role
in the bird flu crisis", veljaa 2006, u . Trilateralna komisija, "The 2005 Trilateral Commission
Membership List", New York, svibanj 2005.
3. Roche, Walter, "Neil Bush's Foreign Business Deals Draw Spotlight", u Baltimore Sunu, 30.
prosinca 2003. (Detalji o CP Group). Cumming-Bruce, Nick, "Challenged by bird flu, Thai firm
rechannels", International Herald Tribune, 13. prosinca 2005. TIMEAsia magazine, "The Families
that Own Asia". Wolfert, Ira, "Chickens: Cheaper by the Million", u Readers' Digestu, veljaa
1968. Roslin Institute, Edinburgh, kotska. Henderson, Mark, "Scientists aim to beat flu with
genetically modified chickens", The Times, London, 29. listopada 2005.