Prokrastinaca i Internet

Vedrana Jankovi

Zoran Hranj

Ivan Krito

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Unska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska
{vedrana.jankovic, zoran.hranj, ivan.kristo}@fer.hr

Saetak. U ovom radu obraena je problematika prokrastinace. Napravljen je osvrt na

aspekte prokrastinace povezane s Internetom
i dan je kratak pregled metoda koje smanjuju
udio prokrastinace tekom rada.

Kljune rei. Prokrastinaca, Internet

1.

Uvod

Danas je uobiajeno u radnom prostoru imati

pristup Internetu. Uvoenjem irokopojasnog
(engl. broadband) pristupa, veza s Internetom
postala je stalna, bra i dostupna.
Koliina, raznolikost i multimedalnost sadraja Internet ini izuzetno pogodnim za prokrastinacu.
Iznosimo pregled koritenja Interneta u svrhu prokrastiniranja radi razvoja metode eliminace Interneta kao izvora prokrastinace.
Opisan je utjecaj Interneta na razvoj prokrastinace i potencal za sprjeavanje prokrastiniranja.
U 2. odjeljku dana je neformalna definica
prokrastinace te komentirana prokrastinaca
koritenjem Interneta u odnosu na ovisnost o
Internetu. Sledi 3. odjeljak u kojem je navedeno zato ljudi prokrastiniraju te 4. u kojem
su opisane posljedice prokrastinace. Nain
koritenja Interneta za prokrastiniranje uz primjere za dio razloga prokrastiniranja nevedeni
su u 5. odjeljku. Zakljuak je dan u 6. odjeljku.

2.

Definica prokrastinace

Prokrastinaca je in nepotrebnog odgaanja

obaveza koji dovodi do doivljavanja subjektivne nelagode [12]. Razlika izmeu prokrastinace i jednostavnog odlaganja poslova upravo
je spomenuti osjeaj nelagode (grizoduja)
zbog posla koji ne obavljen [5].
esto se svjesno odluimo prokrastinirati.
Odlaemo posao zbog njegovog niskog prioriteta ili potrebe da promislimo o delovima prije donoenja konane odluke ili samog izvravanja. Prokrastinacu koristimo za dobivanje
vremena za razrjeavanje mogunosti ili fokusiranje na stvari koje nam se ine bitnima [5].
Sindrom preokupace Internetom moe se
opisati kao provoenje pretjerane koliine vremena na Internetu, postojanje potekoa u
upravljanju na Internetu provedenim vremenom, osjeaj da je vanjski svet dosadan,
razdraljivost, depresu te este promjene raspoloenja kad je pristup Internetu ogranien ili
razdraljivost na ometanje tekom koritenja
Interneta [15].
Za razliku od ovisnosti o Internetu, osoba koja koristi Internet za prokrastinacu ne
razdraljiva dok ga koristi ili ako joj je pristup
Internetu ogranien te zbog prokrastinace na
Internetu osoba vanjski svet nee smatrati
dosadnim.

3.

Razlozi prokrastiniranja

Pokazalo se da razliite osobe prokastiniraju

iz slinih razloga [13]. Razlozi se obino veu
uz karakteristiku zadae, osobni dojam o za-

dai ili pristup zadai, npr. [12]: strah od vrednovanja, perfekcionizam, potekoe u donoenju odluka, pobuna protiv kontrole, nedostatak asertivnosti, strah od posljedica uspjeha,
odbojnost zadatka, manjak samopotovanja te
mogunost biranja izmeu vie jednako rangiranih poslova [8].
Dio spomenutih razloga moe se opisati psihoneurozom (engl. neuroticism), tj. stanjem
vrlo slino brizi, anksioznosti i odbojnosti. Iracionalna vjerovanja i razmiljanja o nekoj temi
mogu ju uiniti nezanimljivom i neprivlanom
te pobuditi anksioznost to kod osobe izaziva
izbjegavanja teme i traenje alternativnih aktivnosti [13]. Temeljna iracionalna vjerovanja
koja vode prokrastinaci su vjerovanje da je
osoba nedorasla i vjerovanje da je svet presloen i prezahtjevan. Usko povezane su pojave
niskog samopotovanja i nastojanja osobe da
sama sebi otea obavljanje bilo kakve radnje
(engl. self-handicapping). Istraivanja [10, 11]
su pokazala da psihoneuroza uvelike poveava
premljivost prema depresi, uz koju se esto
povezuje i pesimizam i osjeaj nemoi.
U velikom broju situaca osoba mora odluiti ne samo kada obaviti zadatak, ve i koji
zadatak obaviti i koliko truda uloiti za odabrani zadatak. Navedeno se odluuje po razliitim kriterima te moe ak i osobu s visokom
razinom samokontrole navesti na prokrastiniranje [8].
Od konkretnih razloga [2, 3] navodimo
sljedee. Odbojni poslovi su najei razlog
prokrastinace. Nitko ne uiva obavljajui
poslove koji su mu neprivlani. Dodatno, sloeni poslovi ili projekti s mnogo koraka mogu
djelovati krajnje nezanimljivima ili jednostavno pretekima. Takvi poslovi nazivaju se jo
i mentalnim planinama (engl. mental mountains).
ivot u moderno doba moe biti umarajui. Brojne aktivnosti koje se dogaaju oko
pojedinaca, misli o poslovima koji ih ekaju
i sitnice koje im plene pozornost mogu biti
iscrpljujue. Zato ne udno da se ljudi ponekad osjeaju potpuno klonulo i bez volje za
iim. U ovom sluaju, prokrastinaca moe
biti i korisna ukoliko se neki posao odgaa u
svrhu odmora.

4.

Posljedice prokrastinace

injenica da je osoba neuspjena u organizaci vlastitog vremena povezana je openito s

padom raspoloenja i efikasnosti. Prokrastinaca inicalno poboljava raspoloenje (odlaganje neeljenog posla za kasne), ali u konanici
ga pogorava.
Stanje u koje se dovode prokrastinatori kree od stanja aljenja sve do samoosude ili ak
oaja. Frustrirani su i ljuti jer smatraju da ih
je prokrastinaca spreila u obavljanju poslova za koje smatraju da su sposobni [5].
Loe raspoloenje moe biti ne samo uzrok
prokrastinace, ve i njezina posljedica. Jednako kao i s raspoloenjem, pad efikasnosti doputa mogunost reciprone veze, tj. prokrastinaca moe dovesti do pada efikasnosti, uzrokujui smanjenje samopotovanja, to opet
rezultira prokrastinacom.

5.

Internet u slubi prokrastinace

Karakteristina za prokrastinatore jest iracionalna percepca vremena fragmentiranoga u

kratke intervale. Ovakvo poimanje vremena
olakava odgaanje zadatka koji se treba obaviti. Od zadatka se ne odustaje, ali pri odabiru aktivnosti koju e osoba obavljati u sljedeem kratkom vremenskom intervalu pojedinac,
opravdavajui se upravo kratkotrajnou aktivnosti, odabire maleni uitak umjesto konkretnog zadatka koji ga eka. Ova se odluka
temelji na uvjerenju kako zadatak moe priekati tih nekoliko minuta provedenih obavljajui ugodnu aktivnost, odnosno prokrastinirajui, i to bez zamjetnih negativnih posljedica na obavljanje samog zadatka. Meutim,
kontinuirana fragmentaca vremena u malene
isjeke u kojima se pojedinac bavi neim drugim rezultira u stalnom odgaanju obavljanja
inicalnog zadatka [4].
Internet nudi neograniene mogunosti pronalaska prethodno opisanih malenih, kratkotrajnih i ugodnih aktivnosti e se obavljanje
moe prekinuti po elji. Internet je brz i lako
dostupan te uspeva odrati privid produktivno i efikasno utroenog vremena. Navedene
su tri pretpostavke o razlozima prokrastinacije povezane s uporabom Interneta.

Prva pretpostavka usko je povezana sa

shvaanjem Interneta kao vanog alata pri
obavljanju raznolikih zadataka. Dostupnost
velike koliine informaca rezultira uestalim
i duljim prokrastinacskim aktivnostima, koje
je lake opravdati i lano objasniti njihovu korisnost, s obzirom da ih je lako percipirati kao
istraivanje [6].
Sljedea hipoteza odnosi se na Internet kao
izvor oputanja i zabavnih informaca. Informace se pod utjecajem televize i Interneta
sve vie trivaliziraju, bivajui predstavljene
kao kratke, iznenadne i dinamine crtice. Znanje se na ovaj nain fragmentira i dekontekstualizira, ne doputajui dublje promiljanje o
predstavljenim informacama te se pretvara u
zabavu po krinkom korisnih aktivnosti. Mnogobrojne zanimljive i nepovezane informace
do kojih na Internetu izuzetno lako doi na
ovaj nain produuju vreme odgaanja obavljanja vanog zadatka [9]. Internet, kao i televiza, moe posluiti kao med olakavanja od
stresa i tjeskobe. Ovo se odraava u eskapistikim potrebama osobe pod stresom, koja bjei
manje zahtjevnim i umarajuim aktivnostima,
a kakve su upravo one internetske [6].
Bitno je napomenuti i kako svest o prokrastinaci na Internetu dovodi do kontraefektnih negativnih emoca i dodatne tjeskobe [7].
Na uzorku od 308 ljudi iz razliitih delova Sjeverne Amerike (srednje dobi 29.4 godina, 198 ena) provedeno je istraivanje o navikama i nainu koritenja Internetom. Sakupljeni podaci ukljuuju demografske informacije, stavove prema Internetu, koliinu vremena provedenog online (kod kue, na poslu i u
koli), sklonost prokrastinaci te procjenu pojave pozitivnih i negativnih emoca prilikom
koritenja Interneta. Rezultati su pokazali kako 50.7% ispitanika uoava uestalo prokrastiniranje prilikom koritenja Interneta te da se
47% vremena provedenog na Internetu svrstava u prokastinacu. Takoer, utvreno je kako je prokrastinaca na Internetu u pozitivnoj
korelaci s gore navedenim hipotezama, dakle
s poimanjem Interneta kao izvora zabave i gotovo neograniene koliine sadraja, olakanja
od stresa te istovremeno, paradoksalno, va1
2

http://www.forum.hr/showthread.php?t=129569
http://www.google.com

nog i korisnog alata za rad [6].

Posebno izraeno pri izvravanju zadataka
na Internetu jest prokrastiniranje zbog postojanja previe opca. S obzirom na brojnost
stvaratelja sadraja, Internet nudi veliku koliinu informaca i brojnost oblika njihove prezentace. Potonje dovodi do neodlunosti pri
odabiru, a time i do prokrastinace.
Primjer je traenje informaca na Internetu, npr. elimo kupiti novo glaalo za robu, a ne znamo na koje karakteristike moramo paziti te raspon cena. Dobar izvor informaca za taj problem su internetski forumi
(npr. http://www.forum.hr). Iz teme Koja
pegla?1 se moe zakljuiti da parne stanice
nisu za manja kuanstva te su teke za manipulacu i skupe, da snaga mora biti minimalno
2000W , da mora imati bar 80g udarne pare te
da se kvalitetne pegle (ali ne parne stanice)
nalaze u cjenovnom rangu od 300 do 700 kn.
Iako je Google 2 tu stranicu vratio kao prvi rezultat na upit kupovina pegle za robu veina
e posjetiti bar jo jednu internetsku stranicu
u (nepotrebnoj) potrazi za dodatnim informacama.

6.

Suoavanje s prokrastiniranjem
putem Interneta

Prvi korak u suoavanju s prokrastinacom

(kao i sa svakim drugim problemom) jest njezino primjeivanje tj. prihvaanje njezinog postojanja unato moguoj dodatnoj tjeskobi i negativnim emocama [7].
U veini sluajeva, najmudri nain noenja
s prokrastinacom je obavljanje neugodnih zadaa to rane mogue, dok pojedinac jo ima
vremena obaviti ih kvalitetno.
Disciplina je... 1. Uini to se mora uiniti; 2. Kad se mora uiniti; 3. Sve dok se moe
uiniti; 4. Postupi tako svaki put. Bobby
Knight.
Za veinu prokrastinatora, jednostavna lista zadataka (engl. to-do-list) bit e dovoljna
[14]. Za malo tvrdokorne, postoji metoda
poznata pod nazivom petminutni plan. Ideja je podeliti zadau na manje delove te
se obvezati na rad samo pet minuta dnevno.

Mnogi ljudi otkru kako im ne problem utroiti i vie od pet minuta na rad. Klju je stei
naviku poinjanja rjeavanja zadaa to ranije. Svakodnevnom vjebom, rano poinjanje
moe prei u naviku ime se problem prokrastinace uvelike umanjuje.
Stranica [1] predstavlja 25 preporuka koje
mogu pomoi pri smanjivanju negativnog utjecaja Interneta prilikom uenja i obavljanja zadataka openito. Neke od preporuka su: gaenje programa za trenutnu komunikacu preko
Interneta (engl. instant messaging tools), sluanje glazbe (ukoliko osobu to ne smeta), blokiranje najposjeenih stranica tekom rada,
definiranje pauzi za surfanje Internetom, itd.
Postoje razni programi za pomo pri izbjegavanju nepotrebnog gubljenja vremena na Internetu postavljanjem ranih ogranienja pristupa nekim stranicama (npr. LeechBlock 3 dodatak za FireFox 4 web preglednik) Ako nita
drugo ne djeluje, preporua se iskljuivanje internetske veze za vreme obavljanja posla.

7.

Zakljuak

Prokrastinaca je problem moderne informacske svakodnevice u kojoj je pojedinac pretrpan velikim koliinama lako dostupnih informaca i izvora distrakce i zabave. Oznaava,
slikovito reeno, problem zapoinjanja izvravanja nekog zadatka, odnosno fenomen odgaanja ozbiljnog rada izvravanjem kratkotrajnih, no ne nuno i nekonstruktivnih radnji.
S obzirom na smjer u kojemu se razvaju
alati za obavljanje mnogih raznovrsnih zadataka, a koji ukljuuje znaajan porast upotrebe
raunala i Interneta kao glavnih izvora prokrastinace, ona postaje znaajni, ozbiljni
i raireni problem. Prokrastinaca je aktualna tema brojnih sociolokih i psiholokih istraivanja, a uinkovite metode borbe protiv
ove problematike upravo zbog njezine sve vee zastupljenosti bitne su i uvelike utjeu ne
samo na radnu produktivnost pojednica, ve i
na samopercepcu osobe i njezino samopouzdanje. Vie pozornosti trebalo bi se posvetiti
ovoj temi posebice u okviru obrazovnih instituca.
3
4

Literatura
[1] 25 ways to break your online procrastination habit. http://www.collegedegree
.com/library/college-life/25-ways-tobreak-your-online-procrastination-habit,
posjeeno: 5.11.2009.
[2] 5 reasons you procrastinate and how to
overcome them.
http://www.pickthe
brain.com/blog/5-reasons-youprocrastinate-and-how-to-overcomethem/, posjeeno: 6.11.2009.
[3] 6 reasons on why are you procrastinating.
http://www.lifehack.org/articles/lifehack/6reasons-on-why-are-you-procrastinating
.html, posjeeno: 6.11.2009.
[4] Gisela Wretschkoa Peter Fridjhonb Andrew Thatchera. Online flow experiences,
problematic internet use and internet procrastination. Computers in Human Behavior, pages 22362254, 2008.
[5] J.B. Burka and L.M. Yuen. Procrastination: Why You Do It, What To Do About
It. Da Capo Press, 2004.
[6] Timothy A. Pychyl Jennifer A. A. Lavoie. Cyberslacking and the procrastination
superhighway. Social Science Computer
Review, pages 431444, 2001.
[7] Patterson M. Lundmark V. Kiesler S.
Mukopadhyay T. Scherlis W. Kraut, R.
Internet paradox: A social technology
that reduces social involvement and psychological well-being. American Psychologist, page 1017 1031, 1998.
[8] T. ODonoghue and M. Rabin. Choice
and Procrastination. Quarterly Journal
of Economics, 116(1):121160, 2001.
[9] Neil Postman. Amusing Ourselves to Death: Public Discourse in the Age of Show
Business, volume 1. USA: Penguin, 1985.
[10] J. A. Ruiz-Caballero and J. Bermudez.
Neuroticism, mood, and retrieval of ne-

https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/4476
http://www.mozilla.com/hr/

gative personal memories. Journal of General Psychology, pages 2935, 1995.

[11] D. F. Saklofske, I. W. Kelly, and B. L.
Janzen. Neuroticism, depression, and depression proneness. Personality and Individual Differences, pages 2731, 1995.
[12] L.J. Solomon and E.D. Rothblum. Academic Procrastination: Frequency and
Cognitive-Behavioral Correlates. Journal
of Counseling Psychology, 31(4):503509,
1984.

[13] P. Steel. The Nature of Procrastination:

A Meta-Analytic and Theoretical Review
of Quintessential Self-Regulatory Failure.
Psychological Bulletin, 133(1):65, 2007.
[14] Clayton E. Tucker-Ladd. Psychological
self-help. www.psychologicalselfhelp.org,
posjeeno: 5.11.2009.
[15] P.M. Yellowlees and S. Marks. Problematic Internet Use or Internet Addiction?
Computers in Human Behavior,
23(3):14471453, 2007.