Ugovor o prevozu stvari

eljeznicom

UGOVOR O PREVOZU STVARI ELJEZNICOM

I - POJAM UGOVORA I PRAVNI IZVORI
1. Pojam ugovora
Ovaj ugovor uobiajeno se naziva ugovorom o prevozu stvari (robe). To je takav ugovor
kojim se eljeznica, kao transporter, obavezuje da stvar preveze do uputne stanice i
preda je primaocu, a poiljalac se obavezuje da eljeznici isplati ugovorenu prevozninu
(vozarinu). Stvar ili stvari se prevoze od otpravne do uputne stanice koje se nalaze u
jednoj zemlji (unutranji eljezniki saobraaj) ili u razliitim zemljama (meunarodni
eljezniki saobraaj).
eljeznica ima veliki znaaj za privredni razvoj zemlje kako sa unutranjeg tako i sa
meunarodnog stanovita. Ne ulazei u razmatranje pitanja ekonomske politike o
ogromnoj vanosti saobraaja uopte, posebno eljeznikog, pomenuemo samo
injenicu da eljeznica obavlja saobraaj javnog karaktera. Velika zainteresovanost svake
drave za eljezniki saobraaj, kao jedan od osnovnih oblika prevoza stvari, uslovljava
takvu organizaciju, funkcionisanje i pravna pravila da se na prvom mjestu vodi rauna o
njenoj javnoj funkciji, o potrebama privrede uopte, proizvodnje i trita. Uvijek se polazi
od mogunosti eljeznice i njenoj tehnikoj organizaciji i opremljenosti. Iz konkurentskih
razloga redovno se uz prevoz eljeznicom koriste i druge vrste prevoza kako bi se
transport stvari obavio od vrata do vrata odnosno od skladita do skladita.

 2. Pravni izvori
Znaaj eljeznikog saobraaja uticao je da se u ovoj oblasti
unificiraju pravila na meunarodnom planu. Ve je 1890. godine
donesena Meunarodna konvencija o prevozu robe na eljeznicama
(CIM ili Bernska konvencija) koja je imala osam revizija. Na osmoj
reviziji 1980. godine u Bernu donesen je novi tekst Konvencije pod
nazivom - Konvencija o meunarodnim eljeznikim prevozima
(COTIF), koja ima nekoliko dodataka. Jedan dodatak se odnosi na
prevoz stvari - Jadnoobrazna pravila o ugovoru o meunarodnom
prevozu robe eljeznicama (JP-CIM). Tu su, takoe, ukljuena i
sljedea pravila: pravila o prevozu opasne robe (RID), prevozu kola
korisnika prevoza (RIP), prevozu kontejnera (RICo) te prevozu
ekspresnih poiljki (RIEx). Tokom 1994. godine donesena je uredba
o pristupanju BiH ovoj konvenciji. U enevi je usvojena Konvencija
UN o meunarodnom multimodalnom (kombinovanom) prevozu
robe (1980).

 U svakoj zemlji eljezniki saobraaj je regulisan nizom

zakonskih i drugih propisa. Dobar dio materije je
administrativne prirode (bezbjednosti na putevima,
saobraajna sredstva, regulisanje saobraaja i dr.). Sa
stanovita imovinskih odnosa u ovoj materiji primarni
izvori su Zakon o ugovorima o prevozu u eljeznikom
saobraaju (skraeno ZUPS) i Zakon o obligacionim
odnosima (skraeno ZOO). ZOO sadri opta i
jedinstvena pravila za sve vrste prevoza (ZOO, lan 648
- 680) i ima znaaj supsidijarnog izvora. U autonomne
izvore spadaju tarife koje imaju karakter optih uslova
poslovanja (prevoza) i zato moraju biti javno objavljene
na propisan ili uobiajen nain.

 II - ZAKLJUIVANJE UGOVORA
1. Ugovor je neformalan i realan
U pravnoj teoriji ne postoji jedinstven stav o prirodi ovog ugovora sa
stanovita forme. Spor se sastoji u tome: da li je ugovor formalan ili je
neformalan, kakav je pravni znaaj tovarnog lista kod zakljuivanja
ugovora, te kada se ima smatrati da je ugovor zakljuen? Inae,
jedinstven je stav teorije da je ugovor realan.
Prema zakonskim rjeenjima, ugovor o prevozu stvari eljeznicom je
zakljuen kada eljeznica primi stvari na prevoz sa tovarnim listom.
Prijem se potvruje stavljanjem datuma i iga otpravne stanice (moe i
otisak raunara) na tovarni list. igosani tovarni list vrijedi kao dokaz o
zakljuenju i sadrini ugovora o prevozu (ZUPS, lan 29, JP-CIM, lan
11). Ovjereni tovarni list je, dakle, dokazno sredstvo o zakljuenom
ugovoru, a po meunarodnim pravilima i o sadraju ugovora te se
izdaje u momentu predaje stvari na prevoz. Nedostatak ili neispravnost
tovarnog lista (nije stavljen ig) ne znai da ugovor nije zakljuen.

 Ugovorom o prevozu, prema zakonu, odreuje se: broj

tovarnih listova koji se izdaju, vrste tovarnih listova, rok
utovara, rok isporuke, rok odnoenja stvari, nain slanja
izvjetaja o prispijeu poiljke i dr. (ZUPS, lan 35, 37, 55,
56, 63). Prema tome, tovarni list, kao pismena isprava, ne
predstavlja pisanu formu ugovora i on moe biti zakljuen u
bilo kojoj formi. Izdavanje tovarnog lista zamagljuje
postojanje ugovora upravo zato to je ugovor neformalan.
Ugovor o prevozu stvari eljeznicom je realan, jer je za
njegov nastanak potrebna predaja stvari na prevoz. Sam
sporazum, tj. saglasnost volja, nije samo po sebi dovoljno. Za
razliku od opteg tipa realnih ugovora, za nastanak ovog
ugovora (zakljuenje), pored predaje stvari potrebna je jo
jedna injenica - izdavanje ovjerenog tovarnog lista.

 2. Tovarni list i prenosivi tovarni list

Tovarni list je javna isprava iji je minimalni sadraj odreen
zakonom, odnosno meunarodnim pravilima, a koji se izdaje prilikom
prijema stvari na prevoz. U poslovnom prometu njegov je formular
(obrazac) tipiziran, standardizovan, tako da se u svakom
pojedinanom sluaju predaje robe na prevoz upisuju u odgovarajue
rubrike (stavke) referentni podaci.
Obligatorni sastojci tovarnog lista su: mjesto i datum sastavljanja;
naziv uputne stanice (prema imeniku eljeznikih stanica); ime i
prezime primaoca ili naziv primaoca i njegova adresa; vrsta i masa
(teina) stvari; broj kola; ime i prezime ili naziv poiljaoca; ig
otpravne stanice; prevozni i drugi trokovi kao i spisak isprava koje se
prilau uz tovarni list. Tovarni list moe sadravati i ostale,
fakultativne, elemente kao to su rok isporuke i drugo (ZUPS, lan
34.). Tovarni list se ne moe zamijeniti (supstituirati) drugim
ispravama niti se druge isprave mogu saobraziti tovarnom listu.

 Odreeno je koje podatke unosi (popunjava) poiljalac, a koje

eljeznica. Za tanost podataka koje unosi poiljalac ili od njega
ovlateno lice, odgovara sam poiljalac i snosi pravne posljedice u
sluaju neispravnosti, netanosti ili nepotpunosti tih podataka i
izjava. ak i kada te podatke, po zahtjevu stranke, upie lice
zaposleno na eljeznici (slubenik eljeznice) odgovornost snosi
poiljalac. Ova injenica ukazuje na specifinost ugovora kao i na
to da tovarni list nije ugovor.
Donosilac tovarnog lista smatra se punomonikom poiljaoca i
ovlaten je da u njegovo ime preduzima potrebne radnje, te da
dopunjuje i mijenja izjave upisane u tovarnom listu. Ako je
donosilac tovarnog lista adresat (primalac prevezene stvari) onda
prijemom tovarnog lista on ulazi u ugovorni odnos i postaje
stranka u ugovoru. U tome sluaju radnje preuzima u svoje ime, a
ne kao punomonik poiljaoca.

 Tovarni list se uvijek popunjava u vie primjeraka. eljeznica

stavlja ig i na duplikat predajui ga poiljaocu, dok tovarni list
prati poiljku. Prema domaim i meunarodnim pravilima duplikat
nema vanost tovarnog lista pa se na osnovu njega ne bi mogao
vriti prijem stvari. Duplikat moe posluiti kao legitimacioni papir
za postavljanje zahtjeva za izmjene ugovora ili dokaz da su
plaeni prevozni trokovi (vozarina) ili kod izvoznih poslova kao
dokument za plaanja preko banke (dokument uz akreditiv).
Pravilo je da se za svaku poiljku, a kada se radi o vagonskoj
poiljci (robi) za svaki kolski tovar, izuzev za predmete za ije je
prevoenje zbog dimenzija potrebno vie kola, mora ispuniti i
predati poseban tovarni list. Inae, u transportu je izraz poiljka
struni termin i oznaava jednu ili vie stvari koje se predaju na
prevoz jednom prevoznom ispravom (tovarnim listom,
prtljanicom).

 Tovarni list i njegov duplikat nisu hartije od vrijednosti, jedinstven je stav

teorije, i ne mogu se prenositi na trea lica. U mnogim zemljama javljaju se
zahtjevi poslovnog svijeta da duplikat dobije svojstvo hartije od vrijednosti, da
se moe prenositi (negocijabilnost), to bi znailo da se njime moe trgovati
za vrijeme dok je roba na putu.
eljeznica i poiljalac se mogu sporazumjeti da prevozilac izda prenosivi
tovarni list koji moe glasiti po naredbi ili na donosioca. U tom sluaju
mora izriito biti navedeno da se radi o prenosivom tovarnom listu kojega
potpisuju obje strane. Na duplikatu se oznaava da je izdat prenosivi tovarni
list, a isto vrijedi i za prepise, ako su sainjeni. Poto je prenosivi tovarni list
vrijednosni papir, on ima i posebna pravna dejstva (naelo inkorporacije).
Uslovi ugovora o prevozu i tarife obavezuju imaoca prenosivog tovarnog lista,
koji nije poiljalac samo ako su ti uslovi sadrani u tovarnom listu ili se
prenosivi tovarni list na njih izriito poziva. Moe se prenositi (transferisati)
indosamentom ako glasi po naredbi, odnosno predajom iz ruke u ruku, ako
glasi na donosioca. Za pravna dejstva indosamenta i njegov oblik vae
propisi mjeninog prava (Zakon o mjenici), izuzev odredaba koje se odnose na
regres (ZUPS, lan 38).

 3. Ogranienja slobode ugovaranja

Kod prevoza stvari eljeznicom postoje izvjesna ogranienja
slobode ugovaranja koja proizlaze iz propisa ili same tehnike
zakljuivanja ugovora. Ogranienje slobode ugovaranja za
poiljaoca ogleda se u tome to je duan za svaku poiljku,
po pravilu, da preda posebno ispunjen tovarni list i to na
obrascu (formularu), koji obavezno sastavlja eljeznica
saglasno optim uslovima poslovanja i tarifi. Poiljalac
popunjava odreene podatke unosei ih u tovarni list vodei
pri tome rauna o uslovima iz eljeznike tarife. Ovakva
tehnika zakljuivanja ugovora ograniava poiljaoca u
konstituisanju prava i obaveza, u slobodi njihovog
odreivanja, jer je u dobrom dijelu sve unaprijed odreeno.

 Za eljeznicu je ta sloboda ugovaranja jo ogranienija zbog

javnopravnog karaktera njene djelatnosti. Najprije, ona se ogleda u
obaveznom ugovaranju i ogranienjima u izboru saugovaraa. eljeznica
ne moe odbiti nikoga ko eli sklopiti sa njom ugovor o prevozu, ako su
ispunjeni propisani uslovi. Pri vrenju svojih usluga eljeznica, po svemu,
funkcionie kao organizacija koja treba da sprovodi kogentne odredbe
zakona i tarife, a manje kao stranka iz ugovora kojoj je ostavljeno da
prilikom ugovaranja iznalazi najpovoljnija rjeenja za ostvarivanje svojih
poslovnih interesa. eljeznica je duna primiti stvari na prevoz, ako su
ispunjeni ovi uslovi:
a) prevoz se moe izvriti bez odlaganja, po redovnom toku stvari;
b) prevoz tih stvari nije zabranjen;
c) stvari su podesne za prevoz, po obliku, obimu, masi;
d) prevoz je mogu redovnim prevoznim sredstvima eljeznice i
e) prevoz nije onemoguen okolnostima koje eljeznica ne bi mogla
sprijeiti, otkloniti ili izbjei.

 eljeznica je duna obavljati prevoz stvari po redu vonje

(voznom redu) kao i kod svakog linijskog saobraaja, a prevoz
moe obustaviti samo pod uslovima koji su odreeni zakonom. Za
prevoz nekih stvari mogu biti propisani posebni uslovi (opasne
stvari) i njih e eljeznica primiti na prevoz samo ako su ispunjeni
i ti posebni uslovi.
Specifinost ovog ugovora ogleda se i u slobodi raspolaganja
ugovorom. Ugovor se moe jednostrano izmijeniti nalozima koje
daje poiljalac ili imalac prava iz prenosivog tovarnog lista. Radi
se, zapravo, o posebnim sluajevima kada se na osnovu
jednostrane izjave volje, uz ispunjenje odgovarajuih uslova, sam
ugovor moe izmijeniti ili raskinuti. U sutini, specifinosti koje se
manifestuju u ograniavanju slobode ugovaranja proizlaze iz
samog karaktera djelatnosti koju obavlja eljeznica i statusa
eljeznikih organizacija.

 III - ELEMENTI UGOVORA

1. Bitni elementi ugovora
Uobiajeno je da se u bitne elemente ovog ugovora
ubraja vei broj sastojaka, nego to je to tipino kod
ugovora poslovnog prava. Kako se ugovor zakljuuje
predajom stvari na prevoz i predajom popunjenog
tovarnog lista u koji se unose odreeni podaci, najee
se sastojci samog tovarnog lista uzimaju kao bitni
elementi ugovora o prevozu stvari eljeznicom. Ako se
uz tovarni list alju odreeni dokumenti onda se mora
priloiti i spisak tih dokumenata (isprava). Na osnovu
svega toga mogu se odrediti tipini bitni elementi ovog
ugovora.

 1.1. Ugovorne strane

Ugovorne strane su prevozilac (eljeznica) i poiljalac, mada se obino one
nazivaju eljeznica i stranka. U ime eljeznice pojavljuje se eljeznika
transportna organizacija koja redovno ima status javnog preduzea (javne
korporacije). Stvari se predaju na prevoz u otpravnoj ili otpremnoj stanici
eljeznice. Inae, opti pojam stanica oznaava: eljeznike stanice, luke
plovidbenih linija i sve ostale poslovnice transportnih organizacija otvorene
radi izvrenja nekog od ugovora o prevozu.
Druga ugovorna strana je poiljalac, lice koje predaje stvar na prevoz, a koje
ne mora biti i sopstvenik robe. Taj posao i zakljuenje ugovora o prevozu
moe se povjeriti razliitim subjektima (zastupniku, pediteru) to se obino
vri u meunarodnom prevozu. eljeznica se ne uputa u ispitivanje sa kime
zakljuuje ugovor, te da li je to lice (pravno ili fiziko), koje predaje stvari na
prevoz, istovremeno i njihov vlasnik. Od svakog ko preda stvari i podnese
uredno ispunjen tovarni list otpravna stanica eljeznice primie stvari i ovjeriti
igom tovarni list. Pri tome poiljalac mora u tovarni list upisati svoj taan
naziv ili ime i prezime sa adresom i potpisati tovarni list, odnosno staviti
faksimil potpisa ovlatenog lica.

 1.2. Primalac
Primalac je lice ovlateno da u uputnoj (istovarnoj) stanici iskupi
tovarni list i preuzme stvar ili stvari. Faktiki je to lice na koje je
poiljka adresirana. Za primaoca se moe oznaiti samo jedno
fiziko lice ili jedan pravni subjekt, ne moe ih biti vie. Tovarne
listove sa neodreenim adresiranjem primaoca eljeznica nee
primiti, a ako se to desi traie od poiljaoca odgovarajue upute.
Poiljalac stvari moe uputiti na svoje ime to znai da isto lice
moe biti i poiljalac i primalac. Neke eljeznice dozvoljavaju da
se kao primalac naznai uputna stanica ili slubenik te stanice.
Ako je izdat prenosivi tovarni list po naredbi, primalac je
posljednje lice na koje je indosamentom prenesen tovarni list
(indosatar). Ali, kod prenosivog tovarnog lista na donosioca,
svojstvo primaoca ima svako lice koje prezentira eljeznici takav
tovarni list.

 1.3. Uputna stanica

Uputna stanica (mjesto opredjeljenja, istovarna stanica)
je ona eljeznika stanica do koje stvar treba da se
preveze, u koju se roba upuuje. Stanica mora biti
navedena prema slubenom imeniku eljeznikih
stanica. Kao mjesto istovara moe biti oznaen i
industrijski kolosijek u nekom mjestu ili poslovnoj
organizaciji. Za netano, nejasno ili neprecizno
upisivanje uputne stanice odgovara poiljalac, ukoliko bi
se desilo da eljeznica primi tovarni list sa tako
naznaenom uputnom stanicom. Posljedice pogaaju
poiljaoca (docnja sa isporukom prema saugovarau,
kvar ili oteenje stvari, plaanje dangubnine eljeznici).

 1.4. Predmet prevoza (stvari)

U saobraajnom pravu svaka stvar koja se prima na prevoz ima karakter robe. Vrsta,
koliina i masa (teina) stvari upisuju se u tovarni list. Oznaavaju se komercijalnim
nazivima ili nazivom koji je upotrijebljen u tarifi. Neke stvari su iskljuene iz prevoza
eljeznicom dok je za druge prevoz ogranien. Od prevoza eljeznicom takoe su
iskljuene stvari (predmeti) koje ima pravo da prevozi samo pota. Neke stvari se
mogu primiti na prevoz uslovno (IP-CIM, lanovi 4 i 5).
eljeznica moe provjeravati podatke o sadrini, broju i masi poiljke. Kod denanih
(komadnih) poiljki, kao i kod kolskih, ako se sastoje od vie komada navodi se broj
komada, ambalaa i masa (teina). Kad se radi o stvarima koje trebaju biti upakovane,
takve stvari se mogu predati na prevoz eljeznici samo ako su upakovane na
odgovarajui nain i mogu izdrati prevoz, kako bi se sauvale od propasti ili
oteenja. Uslijed nedostatka ili manjkavosti u pakovanju eljeznica moe odbiti prijem
stvari na prevoz ili iste primiti uz zahtjev da poiljalac u tovarnom listu potvrdi
nedostatke u pakovanju. U tom sluaju poiljalac preuzima na sebe odgovornost za
tetu.
ive ivotinje se mogu prevoziti eljeznicom ukoliko se to ne protivi veterinarskosanitarnim propisima i ako je po ocjeni otpravne stanice iskljuena svaka opasnost po
ljude i ivotinje, kao i svaka mogunost oteenja stvari. Obezbjeuju se i naroiti
uslovi prevoza (hranjenje i pojenje).

 1.5. Mjesto i datum

Kao mjesto i datum zakljuenja
ugovora, po pravilu, vae mjesto i
datum navedeni na igu otpravne
stanice koji ona stavlja na tovarni list
poto primi stvari na prevoz. Za lako
kvarljive stvari i ive ivotinje navodi
se i as prijema u duplikatu tovarnog
lista.

 1.6. Prevozni i drugi trokovi

Cijena usluga eljeznice odreena je tarifom. Prevoznina (vozarina) i
trokovi prevoza unose se u tovarni list. Ako se oni unesu pogreno ili se
uopte ne unesu, ugovor vai i to sa cijenom koju predvia tarifa. Naplata
cijene po tarifi nije samo pravo eljeznice nego i njena obaveza. Inae,
tarifa obavezuje obje ugovorne strane. Zato se cijena i svi prevozni
trokovi (dodatak na vozarinu, naknade za sporedne usluge i dr.) mogu
utvrditi i naknadno, a obje strane imaju pravo na njihovu ispravku prema
tarifi. Ukoliko postoje izuzeci oni su izriito navedeni propisima.
Tarifom je odreena vozarina za pojedine vrste stvari, nain prevoza, vrsta
vozova na pojedinim relacijama, kao i drugi elementi za izraunavanje
trokova, sporednih naknada i taksa. Zato se u tovarni list moraju unijeti
sve vrste stvari koje se alju tim jednim dokumentom. Ne uini li tako
poiljalac, eljeznica naplauje vozarinu za sve stvari date na prevoz po
najviem tarifnom stavu koji vrijedi za jednu vrstu stvari iz poiljke.
Prevozni trokovi u meunarodnom saobraaju odreeni su domaom
tarifom, ako o tome nema posebne meunarodne tarife (JP-CIM, lan 6).

 1.7. Obavljanje odreenih radnji i spisak

isprava
Ako je predvieno da prilikom prevoza stvari
treba obaviti neke radnje (carinjenje,
veterinarski ili fitopatoloki pregled i dr.), pa je
ta obaveza povjerena eljeznici, poiljalac je
obavezan priloiti odgovarajue isprave.
Prevozilac nije duan ispitivati da li su priloene
isprave dovoljne ili tane (ZUPS, lan 47).
Obavljanje ovih radnji eljeznica moe povjeriti
strunim organizacijama i licima.

 2. Nebitni elementi ugovora

Kod ovog ugovora postoje i nebitni elementi
koji se mogu ugovarati. U tovarni list se mogu
unositi samo one klauzule koje su predviene
zakonom ili tarifom ili su uobiajene u
meunarodnom saobraaju. Sve ostale izjave
nisu doputene i ne obavezuju eljeznicu. Za
klauzule koje se unesu u tovarni list plaa se
posebna naknada utvrena tarifom.
Prema okolnostima sluaja u tovarni list se
mogu unositi sljedee notifikacije i izjave.

 2.1. Prevozni put

Poiljalac moe odrediti pravac prevoza (prevozni put) samo za brzovoz, za
sluajeve koji su tarifom predvieni, kao i za prevoz stoke. Po pravilu,
eljeznica je slobodna u izboru puta kojim e stvari prevesti, ali vozarinu moe
zaraunati samo za put koji je najpovoljniji za korisnika prevoza.
2.2. Franko carina
Upisivanjem klauzule franko carina poiljalac obavezuje eljeznicu da obavi
carinske i druge formalnosti, ako su potrebne prilikom prevoza. Poiljalac
moe odrediti stanicu na kojoj e eljeznica obaviti te radnje. Moe zahtijevati
da ga eljeznica o tome obavijesti kako bi on ili njegov zastupnik prisustvovao
carinjenju.
2.3. Pouzee
U tovarnom listu poiljalac moe oznaiti da stvar alje pouzeem i naznaiti
iznos pouzea (iznos kojim se stvari optereuju). Pouzee je nalog eljeznici
da stvari izda primaocu samo pod uslovom da primalac plati naznaeni iznos
na ime pouzea. Poiljka se moe opteretiti pouzeem najvie do vrijednosti
stvari koje se prevoze. Tarifom se moe odrediti najnia granica pouzea.

 2.4. Mjeoviti (kombinovani) prevoz

Izjavom u tovarnom listu poiljalac moe zahtijevati da eljeznica stvari preda drugom
prevozniku na dalji prevoz do mjesta u koje se one upuuju (drugoj eljeznici, drumskom
prevozniku, brodaru). eljeznica je obavezna po tome postupiti. Ako nije odreeno
prevozno sredstvo eljeznica e ga sama izabrati u kome sluaju odgovara za izbor
prevozioca. eljeznica moe i sama izvriti nalog o daljem prevozu vlastitim prevoznim
sredstvima.
2.5. Provjera poiljke
Poiljalac moe zahtijevati od eljeznice da utvrdi masu i broj komada stvari koje su predate
na prevoz. Utvrenu masu, koliinu i broj komada eljeznica je duna upisati u tovarni list i
ovjeriti. ak ako masu ne bi mogla utvrditi na otpravnoj stanici, duna je to uiniti na
usputnoj stanici gdje je mogue.
2.6. Vrijeme isporuke
U tovarni list se moe unijeti odredba o vremenu za koje je prevozilac duan prevesti stvari
(rok isporuke). Ako rok isporuke nije utvren, izmeu stranaka vae dispozitivna pravila
zakona (ZUPS, lan 56).
2.7. Klauzula ostaje na stanici
U tovarni list se moe unijeti, kao posebna, klauzula ostaje na stanici. To znai da
eljeznica nije duna nikoga izvjetavati o prispijeu poiljke na uputnu stanicu.
Pretpostavka je da e poiljalac ili primalac doi po poiljku.

 2.8. Smetnje
Poiljalac moe posebno upisati instrukcije ta treba eljeznica da radi, ako bi pri prevozu ili
izdavanju stvari dolo do odreenih smetnji. Tako moe odrediti da se u sluaju smetnji poiljka
vrati u otpravnu stanicu. Smetnje nastaju uslijed udesa ili nezgode. Udes je vanredni dogaaj
koji je prouzrokovao znatnu materijalnu tetu ili vei prekid (sudar, nalet ili iskliznue voza).
Nezgoda, kao vanredan dogaaj, dovodi do manje materijalne tete, manjeg prekida ili
ugroavanja prometa.
2.9. Obezbjeenje uredne isporuke
U posebnu rubriku u tovarnom listu obezbjeenje uredne isporuke poiljalac moe upisati
odreeni novani iznos. U tom sluaju eljeznica namiruje poiljaocu, pored tete za gubitak,
oteenje ili zadocnjenje, i drugu dokazanu tetu do visine naznaenog obezbjeenja. Naknada
za obezbjeenje uredne isporuke rauna se za cijeli prevozni put (ZUPS, lan 75; JP-CIM, lan
16).
2.10. Rok utovara
Stranke se mogu posebno sporazumjeti o roku utovara, tj. vremenu u kome je poiljalac duan
utovariti stvari u vagon. Protekom toga roka nastaju nepovoljne pravne posljedice za poiljaoca
(plaanje posebne naknade i dr.).
2.11. Obavjetavanje o prispijeu poiljke
To je element kojim se utvruje kada i na koji nain e eljeznica obavijestiti primaoca o
prispijeu poiljke na uputnoj stanici. Ako nije odreeno primjenjuju se dispozitivna pravila
zakona (ZUPS, lan 57).

 IV - OBAVEZE I PRAVA STRANAKA

1. Obaveze eljeznice
Djelatnost eljeznice, kao to je ve reeno, ima elemenata
javnog karaktera u ijoj regulaciji znatno participira drava,
jer joj je to vano polje korisne intervencije. Uee
drave ogleda se u odreivanju statusa eljeznikih
organizacija kao javnih preduzea, a u ugovornom pravu
kroz detaljnije regulisanje prava i obaveza strana zakonom
i drugim propisima. Zainteresovanost drava u ovoj materiji
ispoljena je i kroz unifikaciju pravila eljeznikog prevoza
na meunarodnom planu (COTIF). Prema domaem pravu
postoje ove obaveze eljeznice koje su skoro iste i po
meunarodnim pravilima.

 1.1. Prijem i provjeravanje stvari (poiljke)

Ve je istaknuto da je eljeznica duna primiti na prevoz
teret pod ugovorenim uslovima, osim stvari koje se ne mogu
primiti na prevoz ili se mogu primiti samo ako su ispunjeni
posebni uslovi (ZUPS, lan 30, 31). Zakon obavezuje
prevozioca koji obavlja linijski prevoz, a takav je i
eljezniki, da primi svaku stvar kada su ispunjeni uslovi
utvreni u objavljenim optim uslovima poslovanja, odnosno
tarifama.
eljeznica, na osnovu uredno ispunjenog tovarnog lista
prima stvari na prevoz. Za neke stvari moe se ugovorom ili
tarifom predvidjeti prezentacija i drugih dokumenata
(isprava) od strane poiljaoca. U tom sluaju eljeznica nije
duna primiti stvari na prevoz bez tih dokumenata.

 Na zahtjev poiljaoca, eljeznica je duna utvrditi masu i broj komada

stvari na otpravnoj stanici ukoliko postoje odgovarajui uslovi (mjerne
sprave ili ne remeti redovan tok saobraaja). Ukoliko provjeru nije
mogue izvriti u otpravnoj stanici to se ini u prvoj podesnoj usputnoj
stanici. Kada se vri provjeravanje poiljke, prema meunarodnim
pravilima, eljeznica je duna pozvati poiljaoca ili primaoca da
prisustvuje provjeravanju. Ako zainteresovani ne doe ili kada se
provjeravanje vri u toku prevoza toj radnji treba da prisustvuju dva
svjedoka koji nisu slubena lica eljeznice ili kako je predvieno propisima
odreene drave (JP-CIM, lan 21). Inae, provjeravanje podataka u
tovarnom listu i poiljke utvreno je i kao pravo eljeznice. Rezultat
provjeravanja upisuje se u tovarni list i u duplikat tovarnog lista, ako se
provjera vri u otpravnoj stanici. Kada poiljka ne odgovara navodima u
tovarnom listu ili nisu ispunjeni uslovi za prevoz stvari, tada trokovi
provjeravanja terete robu datu na prevoz, ako nisu odmah plaeni. Rok
isporuke ne tee za vrijeme provjeravanja poiljke, ako se utvrdi
netanost navoda u tovarnom listu (ZUPS, lan 56).

 Kada eljeznica provjerava poiljku, navodi u tovarnom listu o masi i broju

komada ne mogu da slue kao dokaz protiv prevozioca. Ako se ustanovi
razlika u masi preko 2% ili netano imenovanje stvari koje utie na visinu
prevoznine, eljeznica ima pravo da pored prevoznine naplati jo i
dvostruki iznos razlike u vozarini (ZUPS, lan 44). Masu i broj komada
eljeznica treba uvijek da utvruje, osim kada je tarifom odreeno
plaanje vozarine po drugoj jedininoj mjeri (ne po masi).
U sluaju da eljeznica ne vri provjeravanja mase i broja komada,
mjerodavno je ono to je upisano u tovarni list, iako je upis izvrio
poiljalac. eljeznica ne mora primiti stvari na prevoz, ako poiljalac nije
naveo podatke o masi i broju komada u tovarni list.
Poiljalac odreuje nain prevoza - ekspresni, brzovozni ili sporovozni. Na
ekspresni i brzovozni prevoz eljeznica je obavezna primiti stvari samo ako
su one po svome obliku, obimu i masi, te ostalim osobinama podesne za
takav prevoz. Tako prema meunarodnim pravilima (RIEx) kao ekspresna
poiljka mogu se slati stvari koje se mogu utovariti u prtljana kola
putnikih vozova, odnosno stvari utvrene tarifom.

 Od poslovnih subjekata koji alju velike koliine stvari

eljeznica moe zahtijevati da prethodno prijave svoje
poiljke (koliinu, smjer, vrijeme namjeravanog prevoza)
kako bi ona izradila plan prevoza. Isto vrijedi kada je
potrebno u odreenom roku transportovati izuzetno velike
koliine stvari. Ako korisnici prevoza ne izvre prijave,
eljeznica nije duna primiti stvari na prevoz u sluaju da
nema kola na raspolaganju.
Svaka eljeznika transportna organizacija duna je primiti
na direktan prevoz stvari od otpravne do uputne stanice,
bez obzira koliko prevozilaca uestvovalo. Korisnika prevoza
se ne tiu njihovi meusobni odnosi, podjela prevoznih
trokova, organizacija prevoza, manipulacije stvarima i
drugo.

 1.2. Utovar stvari

eljeznica je obavezna izvriti utovar stvari, ako je tako
predvieno ugovorom odnosno uslovima poslovanja.
Ugovorom se moe predvidjeti da utovar stvari obavlja
poiljalac.
Kada utovar vri eljeznica, to se praktikuje iz
konkurentskih razloga, poiljalac stvari predaje eljeznici u
skladite. eljeznica je duna izvriti utovar stvari u roku
koji je odreen ugovorom (rok utovara), ako je on upisan u
tovarni list, ali u svakom sluaju u roku kako bi se izvrio
uredan prevoz. Radi sigurnosti prevoza, mora se voditi
rauna o osovinskom optereenju pruga (magistralnih 22,5 t
po osovini i 8 t po dunom metru) kao i osovinskom
optereenju vozila (vagona).

 1.3. Uredan prevoz stvari

Cilj ugovora jeste da se stvari prevezu uredno u emu i jeste
privredna funkcija eljeznice. Ona je duna stvari prevesti u
stanju u kojem ih je i primila, bez oteenja i gubitka, do
mjesta naznaenog u tovarnom listu (uputne stanice).
Poiljalac, po pravilu, nije zainteresovan kojim e se putem
stvari prevesti. Stalo mu je da se prevezu po najnioj tarifi,
sigurnim putem i u to kraem vremenu. Sloboda u izboru
pravca potrebna je eljeznici kako bi radila to ekonominije i
racionalnije, te organizovala iskoritavanje pruga i transportnih
sredstava. U meunarodnom saobraaju poiljalac moe
oznaiti prevozni put odreujui graninu ili pograninu taku,
odnosno prelaznu stanicu izmeu eljeznica dviju zemalja koje
su otvorene za saobraaj na odreenoj relaciji (JP-CIM, lan 14).

 Ako bi pri prevozu nastala ma kakva smetnja, bez obzira iz kojih je

razloga nastala - dejstvo vie sile, mjere vlasti, krivica eljeznice ili
poiljaoca, priroda same stvari - eljeznica je duna preduzeti
odgovarajue mjere da bi se izbjegle rave posljedice po korisnika
prevoza. Ukoliko poiljalac nije ve dao u tovarnom listu instrukcije ta e
eljeznica raditi u sluaju smetnji onda e ona stvari uputiti pomonim
(drugim) putem, ako se smetnja moe prevladati na taj nain (ZUPS,
lan 58). Ako, pak, produenje prevoza nije mogue traie dispoziciju od
poiljaoca i po njoj postupiti, osim u sluaju privremenih smetnji.
Uputstva poiljalac daje otpravnoj stanici ili stanici u kojoj se nalaze
stvari, pismenim putem. Ne dobije li uputstvo u razumnom roku, niti se
poiljalac koristi pravom raskida ugovora, eljeznica ima pravo: da na
troak i rizik poiljaoca stvari stavi na privremeni smjetaj ili da ih preda
pediteru ili u javno skladite. Kada se to ne moe uiniti, jer su stvari
podlone brzom kvaru ili su u pitanju ive ivotinje tada e eljeznica
izvriti njihovu prodaju. O svim preduzetim radnjama eljeznica e
izvijestiti poiljaoca (ZUPS, lan 64).

 Vozarinu za izvreni prevoz i ostale trokove po tarifi duan

je snositi poiljalac, osim ako je do smetnji dolo krivicom
eljeznice. Ako nema njene krivice ona ima pravo i naplatiti
kolsku dangubninu. eljeznica nema pravo na naplatu vee
vozarine, ako je stvari uputila pomonim putem da bi
izbjegla smetnje. Rok isporuke rauna se prema stvarno
upotrijebljenom putu (ZUPS, lan 58). eljeznica e
obaviti carinske i druge radnje odreene propisima zemlje.
U tome poslu ona nastupa kao komisionar i ima pravo na
naplatu stvarnih trokova i naknada po tarifi. eljeznica ne
ispituje tanost priloenih isprava, ali odgovara ako ih
izgubi ili upotrijebi nepravilno (ZUPS, lan 46, 48). Inae,
izvrenje ovih radnji moe se povjeriti i drugom licu.

 1.4. Rok isporuke

eljeznica je duna stvari prevesti u ugovorenom roku (rok isporuke). Vrijeme
trajanja prevoza stranke, ipak, rijetko ugovaraju, jer se primjenjuju tarife u
kojima je odreeno vrijeme prevoza. Ako vrijeme isporuke nije odreeno
ugovorom, eljeznica je duna stvari prevesti za vrijeme koje je uobiajeno za
prevoz takvih stvari s obzirom na duinu puta i vrstu prevoza (prema tarifi).
Ukoliko ugovorom nije drugaije predvieno, rok isporuke se rauna od ponoi
poslije prijema stvari pa do predaje izvjetaja o prispijeu stvari adresatu,
odnosno za stvari o ijem se prispijeu ne izvjetava primalac do asa kada je
poiljka pripremljena za izdavanje (predaju). Za brzo pokvarljive stvari i ive
ivotinje rok se rauna od podne i od ponoi, zavisno od toga da li su stvari
predate prije podne ili poslije podne (ZUPS, lan 56).
Rok isporuke sastoji se iz otpravnog i prevoznog roka. Otpravni i prevozni rok
su odreeni zavisno od vrste prevoza i razdaljine izmeu otpravne i uputne
stanice. Otpravni rok se rauna samo jedanput, a prevozni za cijelo odstojanje
od otpravne do uputne stanice, bez obzira koliko je prevozilaca uestvovalo u
prevozu. Sva rastojanja raunaju se prema tarifnim kilometrima.

 Prema meunarodnim pravilima rokovi su ovi: za kolsku brzovoznu poiljku - otpravni rok
je 12 asova, a prevozni za svakih otpoetih 400 km 24 asa; za kolsku sporovoznu
poiljku - otpravni rok je 24 asa, a prevozni za svakih otpoetih 300 km 24 asa. Posebni
rokovi vae za denane poiljke - brzovozne i sporovozne (JP-CIM, lan 27).
U sluajevima koji su odreeni propisom ili tarifom rokovi ne teku i za to vrijeme rok
isporuke se produava (zadravanje poiljke). Zadravanje poiljke postoji onda kada je
neophodno da se obave odreene radnje kao to su: carinjenje, veterinarski pregledi,
provjeravanje sadrine i teine (mase) poiljke, hranjenje i pojenje ivih ivotinja,
dodavanje leda i drugo. eljeznica se moe uspjeno pozivati na produenje roka
isporuke, ako su uzrok i trajanje zadravanja upisani u tovarni list, ali je doputeno
dokazivanje i na drugi nain (drugim sredstvima dokazivanja).
Postoje i dopunski rokovi za isporuku stvari koji su takoe odreeni propisom i tarifom.
Dopunski rokovi vae za sluaj: prevoza stvari prugama razliitih irina kolosijeka,
sporednim prugama, prugama koje nisu osposobljene za brzovozni prevoz, kod
kombinovanog prevoza i u vanrednim prilikama. Ova pravila posebno vae u
meunarodnom prevozu, ako posebnim propisima ili ugovorima nije to drugo
predvieno (JP-CIM, lan 27). Rok isporuke je odran od strane eljeznice ako je prije
isteka roka obavijestila primaoca o prispijeu stvari i iste pripremila za odnoenje,
odnosno ako je stvar pripremljena za odnoenje kada se primalac ne obavjetava
(ZUPS, lan 56).

 1.5. Postupanje po nalozima

Specifinost ugovora o prevozu stvari eljeznicom jeste u tome to se on moe
jednostrano izmijeniti davanjem naloga (uputstava) od strane poiljaoca ili
primaoca ili ovlatenog imaoca prenosivog tovarnog lista, ali samo pod uslovima i
na nain kako je utvreno zakonom (ZUPS, lan 49 - 53). U tom smislu idu i
meunarodna pravila (JP-CIM, lan 30 - 32). Poiljalac moe traiti da se: stvar vrati
i njemu preda u otpravnoj stanici; zaustavi poiljka u nekoj usputnoj stanici; stvari
ne izdaju odnosno da se izdavanje odloi; stvari izdaju drugom primaocu; stvari
izdaju u nekoj drugoj stanici, dakle, promijeni uputna stanica (reekspedicija). Moe
se promijeniti nalog o pouzeu (povisi, smanji, brie ili poiljka optereti pouzeem)
odnosno o isplati nekog novanog iznosa (dio vozarine ili drugi trokovi).
I primalac ima pravo davati iste naloge eljeznici pod uslovom da je ovlaten na to
u tovarnom listu ili da mu poiljalac preda duplikat tovarnog lista. U protivnom,
nema pravo davati naloge, odnosno izmijeniti ugovor.
Imalac prenosivog tovarnog lista, kao hartije od vrijednosti, ima takoe pravo
davati odreene naloge eljeznici. Njegovi nalozi mogu biti sljedei: da se prevoz
stvari obustavi; stvar izda u nekoj drugoj uputnoj stanici ili stvar vrati u otpravnu
stanicu.

 Nalozi, odnosno zahtjev za izmjenu ugovora podnosi se u pisanoj formi

preko otpravne stanice ili stanice u kojoj se stvari nalaze. Poiljalac ima
pravo traiti izmjenu ugovora do momenta predaje tovarnog lista
primaocu, a ako primalac odbije prijem stvari, to se pravo ponovo vraa
poiljaocu. Davalac naloga snosi trokove koje je eljeznica imala
izvrenjem tih naloga s tim to se naplata moe osigurati jemstvom.
eljeznica moe odbiti izvrenje naloga, jednostranu izmjenu ugovora,
samo iz razloga odreenih zakonom, u protivnom, odgovara za tetu
koja nastane neizvrenjem naloga. teta se tada obraunava po
pravilima koja vrijede za gubitak (propast) stvari. eljeznica moe odbiti
izvrenje naloga u sljedeim sluajevima: ako nalog nije mogue izvriti;
ako bi izvrenje naloga prouzrokovalo poremeaje u saobraaju; kada je
nalog protivan carinskim i drugim imperativnim propisima; kada su
trokovi vei od vrijednosti stvari, a nije dato jemstvo (nemogunost
ekonomske realizacije zakonskog prava zaloge na stvarima).

 1.6. Obavjetavanje korisnika prevoza

Korisnik prevoza je svako lice koje na osnovu ugovora o prevozu stie odreena prava i
preuzima odreene obaveze (poiljalac, primalac, imalac prenosivog tovarnog lista). Ve
je reeno, da je eljeznica duna u odreenim situacijama da obavijesti poiljaoca ili
primaoca ili imaoca prenosivog tovarnog lista kada je na njih prelo pravo raspolaganja
poiljkom. Generalno, ona je duna obavijestiti ta lica u svakom sluaju kada prevoz
odstupa od redovnog toka stvari. Tako je eljeznica duna obavijestiti: poiljaoca kada je
u tovarnom listu upisano da poiljalac ili njegov punomonik prisustvuje carinjenju ili
obavljanju drugih radnji, a stvar je prispjela na to mjesto; poiljaoca, ako se carinjenje ili
druge radnje iz tovarnog lista ne mogu obaviti u mjestu (stanici); poiljaoca ili imaoca
prenosivog tovarnog lista kada nastupe odreene smetnje u prevozu (udes, nezgoda);
poiljaoca kada stvari prispiju na uputnu stanicu, a to je pravo upisano u tovarni list;
poiljaoca ili imaoca prava iz prenosivog tovarnog lista kada se posumnja da je nastupilo
oteenje ili djelimian gubitak stvari kako bi oni mogli prisustvovati pregledu stvari na
uputnoj stanici; poiljaoca kada je stvari potrebno staviti u javno skladite (na leanje) ili
predati pediteru ili ih prodati; poiljaoca, primaoca ili imaoca prava iz prenosivog
tovarnog lista u sluaju kada doe do oteenja ili gubitka poiljke, odnosno kada se
zagubljena poiljka kasnije pronae. Ukoliko eljeznica ne izvri obavjetavanje
povrijedila je ugovor i ima se smatrati da se nije pridravala principa savjesnosti i
potenja i zatite interesa korisnika prevoza (ZOO, lan 12).

 1.7. Izvjetavanje o prispijeu stvari

Kada poiljka prispije na uputnu stanicu eljeznica je duna, bez odlaganja, da je pripremi za
izdavanje (odnoenje) i obavijesti adresata da istu preuzme i iskupi tovarni list.
Obavjetavanje se vri na razliite naine: preporuenim pismom, telegramom, telefaksom,
telefonom ili neposredno preko kurira. Zakonska je pretpostavka da je obavjetavanje
izvreno nakon proteka odreenog vremena (24 odnosno 12 asova po predaji preporuke,
telegrama, a telefonom kada je razgovor zavren). Primalac se ne obavjetava ako je
ugovoreno da nema obavjetavanja ili je primalac ovlastio vozara, peditera da u njegovo
ime prima izvjetaj o prispijeu poiljke.
U izvjetaju se daje rok za otkup tovarnog lista i preuzimanje stvari sa naznakom gdje se one
nalaze (kolosijek, broj kola, skladite). eljeznica ima pravo na trokove za obavjetavanje.
Kada je izdat prenosivi tovarni list na donosioca, eljeznica nikoga ne obavjetava o prispijeu
stvari na uputnu stanicu jer ne zna ko je stvarno primalac, odnosno u ijim se rukama nalazi
tovarni list. Ako prenosivi tovarni list glasi po naredbi, pa je imalac takvog tovarnog lista
izvijestio eljeznicu da je on prenesen na njega (indosamentom) odnosno da glasi na njega,
eljeznica to lice obavjetava o prispijeu poiljke.
Pravno dejstvo predaje tovarnog lista primaocu ogleda se u tome to od toga asa primalac
stupa u pravni odnos sa eljeznicom. Od tada, kao to je reeno, moe primati naloge od
primaoca, a nikako od poiljaoca. U sluaju da primalac odbije prijem stvari tada oivljavaju
prava poiljaoca iz ugovora.

 1.8. Predaja stvari primaocu (izdavanje stvari)

Donosiocu izvjetaja o prispijeu stvari, kada ga je primalac kao adresat
potvrdio, eljeznica je duna u uputnoj stanici izdati tovarni list i predati
stvari. Ukoliko po tovarnom listu primalac ima neto da plati (pouzee ili
dio trokova to je naznaeno u tovarnom listu) stvari e se predati nakon
uplate tog iznosa, iskupa tovarnog lista. Samo primanje tovarnog lista
znai da je primalac pristao, obavezao se na isplatu iznosa iz tovarnog
lista. Primalac i sam, bez obzira da li ga je uputna stanica obavijestila o
prispijeu stvari ili to nije uinila, ima pravo nakon prispijea stvari
zahtijevati da mu se preda tovarni list i izdaju stvari. eljeznica moe
odbiti predaju stvari ako joj se ne preda duplikat tovarnog lista.
Predaja denane poiljke vri se faktikom predajom. Kada se radi o
kolskim (vagonskim) poiljkama predaja stvari vri se primopredajom kola
to se konstatuje pismeno. Pri tome se konstatuje stanje plombi i drugih
zatvaraa na vagonu kao i spoljni izgled. Ne vri se, dakle, faktika predaja
stvari nego simbolina tradicija (u prisustvu primaoca vri se skidanje
plombi sa vagona).

 Ukoliko korisnik prevoza posumnja da je stvar oteena ili da postoji djelimian gubitak
stvari (nema plombe ili je ista oteena) moe zahtijevati utvrivanje stanja poiljke i
eljeznica je duna to izvriti. Isto pravo ima poiljalac upisom odgovarajue klauzule u
tovarni list. Dok se ne izvri pregled stvari primalac ne mora primiti stvari. Za to
vrijeme stvari lee na rizik i troak eljeznice. Ako se prilikom pregleda ne utvrdi
nikakva teta (oteenje ili gubitak stvari) ili se utvrdi teta koju je eljeznica prije
pregleda priznala, tada e lice koje je zahtijevalo pregled (poiljalac, primalac, imalac
prenosivog tovarnog lista) snositi trokove pregleda. I sama eljeznica kada posumnja
u oteenje ili djelimini gubitak stvari ili kada oni stvarno postoje obavezna je
pristupiti utvrivanju stanja poiljke.
Utvrivanje stanja poiljke vri se na objektivan nain u prisustvu korisnika prevoza,
ako je to mogue, a svjedoka i vjetaka kada je potrebno. Pregled e se izvriti i bez
prisustva imaoca prava kada se ne odazove ili je stanje poiljke takvo da je potrebno
odmah pristupiti njenom utvrivanju. Prilikom pregleda stvari sastavlja se zapisnik koji
se predaje imaocu prava na stvarima. U zapisniku se utvruje: stanje stvari, podaci o
masi ili broju komada, uzroku nastanka tete, kada je mogue, te visini tete.
injenica predaje stvari primaocu je od pravnog znaaja za eljeznicu jer se toga asa
smatra da je ona izvrila obavezu iz ugovora. Ukoliko je uredan prevoz (bez
zadocnjenja, oteenja ili gubitka) prestaju sva potraivanja imaoca prava prema
eljeznici.

 I prilikom izdavanja stvari mogu nastupiti smetnje: primalac se ne moe

pronai; primalac je odbio prijem stvari; tovarni list nije iskupljen u roku ili je
izdavanje (predaja) stvari zabranjena odlukom nadlenog organa. eljeznica
e u razumnom roku o tome obavijestiti poiljaoca i traiti uputstva. Ne dobije
li uputstva ili se dobijena uputstva ne mogu provesti tada e eljeznica stvari
staviti na privremeni smjetaj, na rizik i troak poiljaoca, a ona odgovara kao
uvar. Osim toga, ona moe stvari predati pediteru ili u javno skladite na
troak poiljaoca i njegov rizik, a sama odgovara za izbor (culpa in eligendo).
O svim tim radnjama obavijestie poiljaoca blagovremeno. Stvari koje nisu
odnesene eljeznica moe prodati odmah, ako su podlone brzom kvaru ili su
nepodesne za dranje. Takoe, ostale stvari koje je drala (uvala) 30 dana po
isteku roka za njihovo odnoenje ona moe prodati. Zapisnik o prodaji
dostavlja poiljaocu. Iz postignute cijene naplatie svoje trokove, ako nisu
plaeni, a ostatak stavlja na raspolaganje poiljaocu (ZUPS, lan 59 - 64).
Moe se desiti da je primalac iskupio tovarni list, ali nije odnio stvar. Primaoca
eljeznica obavjetava i poziva da odnese stvari koje lee na njegov rizik i
troak. Ako i nakon poziva stvar ne bude odnesena, eljeznica istu moe
predati u javno skladite ili prodati.

 1.9. uvanje stvari

Poto ovaj ugovor ima elemenata ugovora o ostavi, eljeznica je
duna stvar uvati i sa njom postupati kao savjestan i uredan
privrednik za sve vrijeme dok se ona nalazi u njenim rukama
(dravini). Ta obaveza postoji za vrijeme cijelog roka isporuke
(otpravnog i prevoznog roka) kao i za vrijeme dok se stvar ne
odnese. Ako stvar ostavlja na privremeni smjetaj, duna je da
postupa sa istom kao uvar. Kada se prevozi iva stoka, a poiljalac
nije odredio pratioca, obavezna je da je tokom prevoza i po
prispijeu u uputnu stanicu poji i hrani, zapravo, za sve vrijeme dok
je ne preda primaocu, odnosno ne postupi sa njom prema
ovlatenjima iz zakona i ugovora. Kod prevoza odreenih stvari koje
imaju naroite osobine i svojstva, uz notifikacije u tovarnom listu,
obavezna je postupati po naroitim pravilima o prevozu i uvanju
stvari (kod prevoza opasnih materija vrijede posebna pravila RID).

 1.10. Objavljivanje tarifa

eljeznica je obavezna objaviti tarife na propisan ili
uobiajen nain. Objavljuju se na nain da tarife budu
pristupane i saznatljive za korisnike prevoza. Usto,
duna je da na zahtjev korisnika prevoza stavi na uvid
tarife u otpravnoj ili uputnoj stanici. Uobiajeno je da se
tarife ili izvodi iz tarifa oglaavaju na vidnim mjestima u
stanicama. Tarife moraju sadravati sve posebne uslove
prevoza, a naroito elemente za izraunavanje visine
prevoznine, sporednih usluga, a u meunarodnom
prevozu i uslove za preraunavanje valuta. Tarife se
primjenjuju prema svim korisnicima pod istim uslovima
koji su vaili na dan zakljuivanja ugovora.

 2. Obaveze poiljaoca
2.1. Obavjetavanje o namjeravanom prevozu
Opta je obaveza poiljaoca da obavijesti eljeznicu o
namjeravanom prevozu u kome smislu daje podatke,
naroito, o vrsti, sadrini, koliini i masi poiljke, uputnoj
stanici i primaocu, kao i drugim relevantnim elementima
(ZOO, lan 654). To posebno vai kada se transportuju
masovni tereti, opasne stvari ili one koje zahtijevaju
posebne uslove prevoza. Sutina obaveze poiljaoca jeste
u tome da eljeznica na vrijeme pripremi kola, preduzme
sve nune radnje i mjere za nesmetan i bezbijedan
prevoz. Poiljalac odgovara za tetu koja bi nastala zbog
nedavanja podataka ili davanja pogrenih podataka.

 2.2. Predaja stvari i tovarnog lista

Iz prirode nastanka ovog ugovora proizlazi da je poiljalac obavezan
predati stvari na prevoz i predati uredno popunjen tovarni list.
Obaveza utovara je dispozitivne prirode jer se ugovorom moe
predvidjeti da tu radnju obavi eljeznica.
Stvari se predaju blagovremeno, upakovane na propisan ili uobiajen
nain kako bi, s obzirom na njihovu vrstu, nain prevoza i prevozni
put, bile prevezene bez oteenja ili ugroavanja lica i dobara.
eljeznica e upozoriti poiljaoca na nedostatke pakovanja. Ona moe
odbiti prijem poiljke kada su nedostaci pakovanja takve prirode da se
moe ugroziti sigurnost lica, kola i dobara. Poiljalac, ako vri utovar,
duan je pridravati se ugovorenog roka utovara i uputstava eljeznice
u pogledu smjetaja stvari na kola, te koliine i mase koju kola mogu
da prime (osovinsko optereenje). Kada se zavri utovar na vagon se
stavlja plomba i drugi zatvarai, a u tovarni list poiljalac unosi broj i
oznaku plombe.

 Ako poiljalac ne odri rok utovara, prekorai ugovoreno vrijeme,

eljeznica moe traiti posebnu naknadu (kolsku dangubninu).
Kada je rok utovara prekoraen za vie od 24 asa, eljeznica je
ovlatena da, na troak i rizik poiljaoca istovari stvari (oslobodi
kola) i iste preda na privremeni smjetaj ili pediteru ili u javno
skladite (ZUPS, lan 55).
U sluaju preoptereenja kola (preteg) ili neispravno, netano ili
nepotpuno upisanih podataka u tovarni list o stvarima koje su
iskljuene iz transporta i stvarima koje se prevoze pod posebnim
uslovima, zakonska je obaveza eljeznice da na prvoj stanici
gdje je to mogue istovari cijelu poiljku ili preteg. Stvari stavlja
na raspolaganje poiljaocu na njegov troak i rizik. Pri tome
eljeznica moe traiti trostruki iznos prevoznine za izvreni
prevoz kao i naknadu tete ako je nastala (ZUPS, lan 45).

 2.3. Plaanje prevoznih trokova

Ekonomski interes eljeznice jeste da naplati prevozne trokove za svoju
uslugu. Ti prevozni trokovi sastoje se od: vozarine (prevoznine), dodataka na
vozarinu, naknada za sporedne usluge te drugih naknada saglasno ugovoru i
tarifi. Opte je pravilo da eljeznica ima pravo na vozarinu za najkrai
prevozni put kojim bi se stvari mogle prevesti, bez obzira na stvarni put
prevoza. Odstupanja mogu biti u sluaju da poiljalac odredi prevozni put.
Obaveza plaanja prevoznih trokova moe biti razliito odreena. Poiljalac
plaa prevozne trokove po tarifi koja se primjenjuje na dan zakljuenja
ugovora kada je tako ugovoreno i upisano u tovarni list. Inae, ta obaveza je
na primaocu ako iskupi tovarni list u kome nije naznaeno da poiljalac plaa
prevozne trokove (ZUPS, lan 39). Tarifa moe odrediti da neke trokove
prevoza obavezno plaa poiljalac. Kada se radi o lako kvarljivim stvarima ili
stvarima male vrijednosti (vrijednost stvari ne moe pokriti trokove prevoza)
otpravna stanica uvijek moe zahtijevati da poiljalac unaprijed plati trokove
prevoza. Isto vrijedi i za ekspresne poiljke. Tada se u tovarni list i njegov
duplikat unosi iznos unaprijed plaenih trokova od strane poiljaoca.

 Pravna je pretpostavka, oborive prirode, da poiljalac ne plaa prevozne trokove ili dio
trokova, ako o tome nema njegove izjave u tovarnom listu. Smatra se da je htio te trokove da
snosi primalac. Meutim, on e platiti prevozne trokove ukoliko primalac ne iskupi tovarni list ili
ne bude davao naloge za izmjene ugovora tokom prevoza stvari.
Izjavu o vozarini i drugim trokovima poiljalac upisuje u tovarni list standardnim izrazima
(klauzule) koje se primjenjuju i u meunarodnom transportu. Evo nekih: franko vozarina poiljalac preuzima na sebe samo plaanje vozarine; franko vozarina ukljuivo ... - pored
vozarine, poiljalac preuzima pojedinano naznaene trokove; franko svi trokovi - poiljalac
preuzima na sebe vozarinu i plaanje svih trokova; franko iznos... - poiljalac plaa naznaeni
iznos.
eljeznica i poiljalac imaju pravo odnosno obavezu na ispravak naplaenih iznosa u sluaju
nepravilne primjene tarifa ili greke prilikom izraunavanja ili naplate trokova. Reklamacija se
podnosi u pisanoj formi uz obrazloenje i prezentaciju odgovarajuih dokumenata. Manje
plaene iznose treba da plati poiljalac ako tovarni list nije iskupljen ili se potraivanje eljeznice
odnosi na trokove koje je u tovarnom listu preuzeo poiljalac. Poiljalac je duan platiti kamatu
od dana prijema reklamacije. Ako poiljalac u roku od 30 dana ne izvri plaanje, eljeznica
moe pokrenuti spor. U meunarodnom saobraaju poiljalac nije duan platiti manje uplaeni
iznos ako je razlika manja od 4 obraunske jedinice po tovarnom listu (JP-DIM, lan 29).
Poiljalac, primalac i svako lice na koje je prelo potraivanje iz ugovora ima pravo reklamacije
eljeznici u sluaju vie plaenog iznosa trokova prevoza (preplaen iznos). Ako reklamacija
ostane bezuspjena, protekom 30 dana, ono moe pokrenuti spor podizanjem tube.

 3. Obaveze primaoca
3.1. Plaanje prevoznih trokova
Primalac ima obavezu plaanja prevoznih trokova, svih ili
djelimino, kako je navedeno u tovarnom listu i ako on taj dokument
preuzme. Samo preuzimanje tovarnog lista obavezuje primaoca na
plaanje trokova. Inae, preuzimanje tovarnog lista je pravo
primaoca i na to ga ne moe niko natjerati.
Kada, dakle, primalac preuzme tovarni list zasniva se obaveza
primaoca na plaanje trokova prevoza u obimu kako je odreeno
tovarnim listom. Primalac je u obavezi da plati i sve trokove
nastale po njegovim nalozima jer i on moe davati uputstva
eljeznici kada na njega prijeu ovlatenja iz ugovora. Osim toga,
primalac je u obavezi da plati i one trokove koji su nastali njegovim
radnjama za eljeznicu ili neinjenjem, nepreduzimanjem radnji,
nakon prihvatanja tovarnog lista (dangubnina, learina i dr.).

 3.2. Odnoenje stvari

Primalac, ako iskupi tovarni list, duan je stvar odnijeti u ugovorenom roku (rok
odnoenja), u toku redovnog radnog vremena koje vai u uputnoj stanici. Ako
stvari na vrijeme ne odnese, eljeznica naplauje dangubninu (learinu) prema
tarifi. Ukoliko se taj rok prekorai za vie od 14 asova eljeznica ima pravo
staviti stvari na privremeni smjetaj, na troak i rizik primaoca, ili ih predati
pediteru ili u javno skladite, kao i drugom prevozniku radi predaje primaocu.
Stvari moe odmah i prodati ako su ispunjeni odreeni uslovi (lako kvarljive
stvari, ive ivotinje, stvar se ne moe predati pediteru ili u skladite prema
mjesnim obiajima). U svim sluajevima prekoraenja roka za odnoenje stvari
primalac je obavezan platiti posebnu naknadu odreenu tarifom.
Primalac moe zahtijevati da se provjeri stanje poiljke i utvrdi oteenje i moe
odbiti prijem sve dok se to ne uini. Dovoljno je da postoji sumnja u oteenje ili
gubitak pa da se prie provjeri. Prilikom provjere sastavlja se zapisnik o izviaju
iji se prepis predaje primaocu. Ako primalac ne prizna injenice utvrene
zapisnikom, moe zahtijevati sudskim putem utvrivanje stanja poiljke (koliina,
uzroci tete, visina, okolnosti pod kojim je teta nastala). Ustanovi li se
istovjetnost poiljke, trokove utvrivanja snosi primalac (ZOO, lan 689).

 V - ODGOVORNOST STRANAKA
1. Odgovornost eljeznice
Prema meunarodnim pravilima i domaem pravu eljeznica odgovara
za tetu nastalu u toku prevoza zbog djeliminog ili potpunog oteenja
ili gubitka stvari, kao i za tetu nastalu zbog prekoraenja roka isporuke
(zadocnjenja), za sve vrijeme do predaje stvari primaocu (JP-CIM, lan
36; ZUPS, lan 65). Dakle, ona odgovara za sluaj oteenja, za sluaj
gubitka i za sluaj zadocnjenja i to od asa kada je primila stvar na
prevoz pa dok je ne preda primaocu. eljeznica odgovara za lica koja je
angaovala, odnosno koja su radila po njenim nalozima.
eljeznica odgovara za povredu integriteta poiljke, gubitak ili
oteenje. Gubitak postoji onda kada eljeznica nije u mogunosti da u
odredinom mjestu izda stvar primaocu (izgubljena, ukradena, izgorjela,
izdata treem neovlatenom licu, prodata i dr.). Pretpostavka je da
postoji gubitak ukoliko eljeznica ne izda stvari primaocu u roku od 30
dana po isteku vremena za isporuku.

 Djelimini gubitak postoji kada eljeznica ne moe da izda primaocu dio poiljke,
postoji koliinsko umanjenje poiljke. Oteenje, djelimino ili potpuno, jeste
kvalitativno umanjenje poiljke. Dolo je do umanjenja vrijednosti stvari jer je
pogorano njeno stanje (lom, deformisanje, truljenje, cijepanje, vlanost i dr.).
eljeznica je prekoraila rok isporuke (zadocnila, zakasnila) kada nije na vrijeme
preuzela poiljku ili je nije na vrijeme predala primaocu.
Ne postoji jedinstveno stanovite o pravnoj prirodi odgovornosti eljeznice. Spor
se sastoji u tome: da li se radi o njenoj ugovornoj odgovornosti zasnovanoj na
sistemu subjektivne odgovornosti (princip kulpe) sa pretpostavljenom krivicom
eljeznice ili o sistemu objektivne odgovornosti, samom faktu prouzrokovanja
tete. Prevladava drugo stanovite. Razlozi su mnogobrojni, ali se, ukratko, mogu
svesti na sljedee: djelatnost eljeznice povezana je sa pojaanim rizikom; tete
se deavaju usljed dejstava nepoznatih uzroka; krivicu je teko dokazati jer
poiljalac nema uvid u kontrolu nad radom eljeznice. Stoga se njena objektivna
odgovornost bazira na teoriji interesa (ija korist onoga i rizik) jer iz vrenja svoje
djelatnosti eljeznica ostvaruje korist pa treba i da snosi nastale tetne
posljedice. Pravni osnovi (razlozi) koji ublaavaju (omekavaju) dejstva stroge
objektivne odgovornosti eljeznice dijele se u teoriji na opte i posebne.

 Opti (neprivilegovani) razlozi oslobaaju

eljeznicu od naknade tete za sluaj gubitka,
oteenja ili zadocnjenja. eljeznica nee
odgovarati ako je teta nastala: krivicom korisnika
prevoza; nalogom poiljaoca; uslijed mana na
samoj stvari (svojstava stvari) i dejstava vie sile spoljnih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti,
izbjei niti otkloniti (JP-CIM, lan 36; ZUPS, lan
66). Da bi se oslobodila odgovornosti, eljeznica
mora dokazati uzronu vezu izmeu nekog od
naprijed navedenih uzroka i same tete.

 U cilju daljeg ublaavanja odgovornosti eljeznice uvedeni su i posebni (privilegovani)

osnovi ekskulpacije koje meunarodna i domaa pravila izriito navode. Oni vae samo
za sluaj povrede integriteta poiljke (gubitka ili oteenja), ali ne i za sluaj zadocnjenja.
Prema tim pravilima, ne pretpostavlja se odgovornost eljeznice za tetu nastalu
gubitkom ili oteenjem poiljke, ako se utvrdi da je do te tete dolo zbog jednog ili vie
privilegovanih osnova, a to su:
a) Prevoz je izvren otvorenim kolima po vaeim propisima ili ugovoru stranaka to je
upisano u tovarni list. Postoji izuzetak, eljeznica odgovara kada je dolo do oiglednog
manjka ili gubitka cijelih komada stvari;
b) Stvar nije upakovana ili je nedovoljno upakovana (prevoz bez odgovarajue ambalae)
zbog ega je, s obzirom na prirodu stvari, dolo do gubitka ili oteenja;
c) Kada je teta nastala utovarom ili istovarom koji vri poiljalac ili primalac na osnovu
propisa ili ugovora;
d) Ako se prevozi stvar koja je po svojoj prirodi (svojstvima) naroito izloena potpunom
ili djeliminom gubitku ili oteenju (lomljenju, ranju, truljenju i sl.);
e) Stvar je predata na prevoz pod neispravnom, netanom ili nepotpunom deklaracijom
ili se radi o stvari koja se prima na prevoz pod posebnim predostronostima i uslovima;
f) Ako je dolo do tete u prevozu ivih ivotinja dejstvom posebnih okolnosti kojima su
izloene ivotinje ili kada je na osnovu tarife, ugovora i uz naznaku u tovarnom listu
trebao biti pratilac pa je to izostalo (JP-CIM, lan 36; ZUPS, lan 68).

 U svim navedenim sluajevima pretpostavka o neodgovornosti eljeznice

nije apsolutne prirode jer imalac prava moe dokazivati suprotno, tj. da
teta nije nastala ili nije iskljuivo nastala uslijed tih posebnih okolnosti
(razloga). Za eljeznicu je dovoljno da uini vjerovatnim postojanje neke
od posebnih okolnosti (oslobaajuih razloga), a sve ostalo (pozitivni
dokazi) su na imaocu prava.
Pored optih i posebnih, postoje i specijalni razlozi za oslobaanje
eljeznice od odgovornosti, a tiu se normalnog kala. Ona ne odgovara za
normalni kalo, gubitak u masi (teini) koji zbog prirodnih svojstava stvari
redovno nastaje u prevozu. Odgovarae za dio gubitka u masi koji prelazi
propisane (standardne) norme kala. Odreen je procenat dozvoljenog kala
za pojedine vrste stvari - dva posto (na tenost, krzno, masti, svjee voe i
povre, so, sapun, ugalj, stvari predate u vlanom stanju i dr.), a jedan
posto za ostale stvari (ZUPS lan 70; JP-CIM lan 41). Specijalni osnov za
oslobaanje eljeznice od odgovornosti jesu nuklearni udesi, ako za
prouzrokovanu tetu odgovara korisnik nuklearnog ureaja ili drugo
odgovorno lice.

 U poslovnom/trgovakom pravu opte je pravilo da se kod prouzrokovanja

tete naknauje stvarna, prosta teta (damnum emergens) i izgubljena dobit,
korist (lucrum cessans). eljeznica naknauje samo prostu tetu, osim u
sluajevima kvalifikovane krivnje (zle namjere ili krajnje nepanje). To je, po
miljenju teorije, kompenzacija za strogi sistem objektivne odgovornosti.
Za sluaj djeliminog ili potpunog gubitka (propasti) stvari, eljeznica
naknauje tetu u visini vrijednosti izgubljene stvari obraunate po berzanskoj
cijeni, a u nedostatku nje po trinoj cijeni. Ako stvar nema berzansku ili
trinu cijenu visina tete se obraunava po uobiajenoj cijeni kao za stvari
iste vrste i kvaliteta. Kad je unaprijed odreena cijena stvari koje se prevoze,
visina tete se odmjerava prema toj unaprijed utvrenoj cijeni. U svim
sluajevima vai cijena koja je postojala u vrijeme i u mjestu predaje stvari na
prevoz. Sudska praksa je kolebljiva u tome da li je fakturna cijena stvari i
njena trina cijena. eljeznica vraa naplaenu vozarinu, iznos carina i drugih
trokova jer se smatra da nije izvrila prevoz. Razumije se, kod djeliminog
gubitka eljeznica naknauje tetu u visini vrijednosti samo tog izgubljenog
dijela stvari (tereta) i vraa srazmjeran dio vozarine i drugih trokova.

 U sluaju oteenja (djeliminog ili potpunog) stvari eljeznica vri naknadu

tete u visini vrijednosti stvarnog oteenja, to se utvruje pregledom ili
strunim vjetaenjem. Plaa se, dakle, teta koja odgovara procentu
umanjenja vrijednosti stvari (berzanska, trina ili uobiajena cijena minus
postotak oteenja stvari). Ako je cijela ili dio poiljke, uslijed oteenja,
izgubio vrijednost, visina tete ne moe prijei iznos koji bi eljeznica platila
na ime izgubljene poiljke. Visina tete koja se plaa za gubitak uvijek je
gornja granica i za njen obraun u sluaju oteenja stvari.
Za sluaj zadocnjenja (prekoraenja roka isporuke) eljeznica naknauje samo
tetu koja je uslijed toga prouzrokovana vezujui istu za visinu vozarine186:
kod gubitka ili oteenja stvari plaa iznos dokazane tete koja ne moe biti
vea od trostrukog iznosa vozarine; kod potpunog gubitka samo tetu po
tome osnovu bez obzira na zadocnjenje. Kumulacija zahtjeva prema eljeznici
postoji kod djeliminog gubitka ili oteenja. eljeznica tada plaa tetu na
ime izgubljenog ili oteenog dijela poiljke, a za neizgubljeni ili neoteeni
dio plaa tetu po osnovu zadocnjenja. Ukupna teta, po svim osnovima, ne
moe prijei iznos koji bi eljeznica, inae, platila za sluaj potpunog gubitka
stvari.

 Kvalifikovana krivnja eljeznice (zla namjera, krajnja nepanja) utiu na visinu tete. Kada
je gubitak, oteenje ili zadocnjenje prouzrokovano zlonamjerno ili iz krajnje nepanje,
eljeznica mora imaocu prava naknaditi cjelokupni (puni) iznos dokazane tete koja
obuhvata prostu tetu i izgubljenu dobit. Radi li se o krajnjoj nepanji iznos dokazane tete
ne moe prijei dvostruku vrijednost koju, inae, eljeznica plaa za sluaj gubitka,
oteenja ili zadocnjenja (JP-CIM, lan 44).
Transportno pravo poznaje princip ogranienja (limitiranja) odgovornosti prevoznika to je
sluaj i kod eljeznice. Za sluaj oteenja ili gubitka stvari odgovornost eljeznice se
ograniava na odreeni iznos koji ona plaa po kilogramu bruto mase (teine) te izgubljene
ili oteene stvari ili njenog dijela.
Visina naknade tete koju eljeznica plaa moe se poveati kada je u tovarnom listu
predvien institut plaanja tete u svrhu obezbjeenja uredne isporuke (ZUPS, lan 75).
eljeznica tada plaa tetu saglasno optim pravilima za gubitak, oteenje ili zadocnjenje
plus iznos dokazane tete, ali samo do visine ukupnog obezbjeenja. U tom sluaju moe
biti obuhvaena i stvarna teta i izgubljeni dobitak. Neki smatraju da ova situacija ima
slinosti sa transportnim osiguranjem.
Ugovorom o prevozu ili tarifom ne moe se iskljuiti niti ograniiti, potpuno ili djelimino,
odgovornost eljeznice. Istovremeno, ne moe se stipulisati prebacivanje tereta
dokazivanja sa eljeznice na imaoca prava u sluajevima kada je predvieno da ona vri
dokazivanje (ZUPS, lan 3). Odgovornost eljeznice regulisana je imperativnim normama
pa ugovor ne moe zamijeniti ili iskljuiti zakon.

 2. Odgovornost poiljaoca
Ve je reeno da poiljalac odgovara za tanost unesenih podataka i izjava u
tovarni list pa i kada ih na njegov zahtjev unosi eljeznica. Podaci koji se
odnose na masu i broj komada mogu se upotrijebiti protiv eljeznice samo ako
je ona te podatke provjerila (vagala, brojala) i potvrdila u tovarnom listu.
Meutim i tada ima odstupanja. Kada je oigledno da nikakav stvarni manjak
ne odgovara razlici u masi ili broju komada u odnosu na podatke iz tovarnog
lista ti dokazi ne mogu sluiti protiv eljeznice, posebno, ako su primaocu
predata kola (vagon) sa ispravnim plombama (ZUPS, lan 43).
Poiljalac odgovara eljeznici i duan je naknaditi tetu koja nastane uslijed
toga to nije priloio potrebne isprave uz tovarni list ili nije priloio sve ili su
one neispravne. Odgovornost postoji i po osnovu tete nanesene utovarom,
istovarom, zbog ravog pakovanja, nedeklarisanja ili netanog deklarisanja
stvari. Kada su propisani odreeni rokovi, pa ih primalac ne odri, on odgovara
eljeznici. Najee se to odnosi na plaanje dangubnine, learine ili trokova
uskladitenja. Poiljalac odgovara za tetu prouzrokovanu drugim licima ili
stvarima uslijed naroitih svojstava (opasne) stvari koja nisu bila poznata
eljeznici.

 VI - PRESTANAK PRAVA IZ UGOVORA

1. Prestanak ugovora
Ugovor o prevozu stvari eljeznicom prestaje na isti nain kao i drugi ugovori, odnosno prema
optim pravilima o prestanku obligacija. Nije bitno da li obaveze proistiu iz propisa, ugovora ili
pravila autonomnog poslovnog prava.
Pravo zahtijevanja prema eljeznici prestaje kada imalac prava iz ugovora primi poiljku. Imalac
prava moe biti poiljalac, primalac, korisnik prevoza, odnosno imalac prenosivog tovarnog lista.
Izuzetno, pravo potraivanja prema eljeznici ne prestaje, iako je ona predala poiljku, u
sljedeim sluajevima: ako imalac prava dokae da je teta prouzrokovana namjerno ili krajnjom
nepanjom eljeznice; u sluaju djeliminog gubitka ili oteenja to je utvreno prije prijema
poiljke ili nije uopte utvreno prilikom prijema uslijed propusta eljeznice; ako oteenje ili
djelimini gubitak stvari imalac prava nije mogao opaziti prilikom prijema poiljke, ali je zahtjev
za utvrivanje oteenja stavio im je otkrio tetu (najkasnije sedam dana od prijema poiljke)
uz obavezu dokazivanja da je do tete dolo u periodu od prijema do izdavanja (odnoenja)
poiljke; kada se potraivanje odnosi na vraanje plaenih iznosa ili pouzea (ZUPS, lan 79).
Svoja potraivanja iz ugovora imalac prava moe ostvariti prema eljeznici ako stavi reklamaciju
u pismenoj formi i na nain odreen tarifom. Poiljalac moe koristiti pravo na reklamaciju sve
dok ima pravo da raspolae poiljkom, a primalac od trenutka prijema tovarnog lista. Protekom
roka od 30 dana po dostavi reklamacije imalac prava moe svoj zahtjev ostvariti podizanjem
tube (glavni zahtjev plus kamata). Zahtjev za naknadu tete iz osnova zadocnjenja mora staviti
u roku od 15 dana od dana izdavanja stvari, inae, pada u prekluziju.

 2. Zastara potraivanja
Za potraivanja iz ugovora o prevozu stvari eljeznicom
odreeni su specijalni rokovi kao i rokovi za poetak
toka zastarjelosti (ZUPS, lan 80, 81). Potraivanja
zbog vie ili manje naplaene vozarine, dodatka na
vozarinu, naknada za sporedne usluge ili drugih
trokova zastarijevaju za est mjeseci. Ostala
potraivanja iz ovog ugovora zastarijevaju za jednu
godinu dana. Obustava zastare nastaje dostavljanjem
pismene reklamacije, a nastavlja dalje uruenjem
pismenog odgovora od strane eljeznice. Naknadne
reklamacije o istoj stvari ne obustavljaju zastarijevanje.

Literatura
Trifkovi, Simi, Trivun:
Poslovno pravo - ugovori, vrijednosni
papiri
i
pravo
konkurencije,
Ekonomski fakultet u Sarajevu,
Sarajevo, 2004.godine, str.184-208.