5 Veza izmeu elika i betona se ostvaruje prijanjanjem vezivnog sredstva - cementa, kao i uz

pomo otpora betonskih zuba

Poto beton sam po sebi ima veliku vrstou na pritisak a relativno malu vrstou na zatezanje,
to armatura ima prvenstvenu ulogu, da kod elemenata napregnutih na savijanje ili isto
zatezanje, preuzme sile zatezanja. Zbog medjusobne povezanosti, deformacije elinih ipki i
okolnog betona su priblino jednake, pa poto beton u zategnutom dijelu presjeka ne moe da
slijedi istezanje elika, to i kod relativno malog optereenja dolazi do pucanja betona, tako da
nadalje samo elik moe da prui otpor naprezanju od vanjskih silaca na odrez.
sa ciljem da se izbjegne pojava naprslina, da se beton kroz predhodno naprezanje elinih ipki
podvrgne pritisku. Ovakav beton u koji se ugrauje armatura koja je predhodno napregnuta
naziva se prednapregnuti beton. . Prema PBAB-87 kod normalnih betona razlikuju se slijedee
marke betona: MB10, MB15, MB20, MB30, MB40, MB50 i MB60. Za armirani beton ne smije se
primjeniti klasa betona MB10.
Karakteristina vrstoa betona na pritisak f ck, koja se odreuje statistikim putem na propisanim
probnim tijelima, obino cilindar prenika 15 cm i visine 30 cm, ili kocka stranice 20 cm (PBAB)
odnosno 15 cm (EN 206)2, a na osnovu koje se beton klasificira u odreene kvalitetne klase,
definie se kao ona vrstoa od koje odreeni procenat svih moguih probnih tijela moe imati
manju vrstou
Prema EC 2, karakteristina vrstoa se odreuje na probnim tijelima cilindrinog oblika
prenika 15 cm visine 30 cm, alternativno na kocki stranice 15 cm, kao 5% fraktilna vrijednost,

Postupci odreivanja presjenih sila U cilju odreivanja unutarnjih sila sluimo se metodom
presjeka, koja se sastoji u tome to se konstrukcija na nekom odreenom mjestu zamiljeno
presjee, pa se na mjestima presjeka zamisli da djeluju unutarnje sile (normalna sila N, poprena
sila V, momenat savijanja M i momenat torzije T), koje sve skupa zamjenjuju djelovanje ostalog
dijela konstrukcije na odsjeeni dio. Ove unutarnje sile nazivaju se i sile u presjecima, odnosno
presjene veliine. Presjene veliine od optereenja u elementima statiki neodreenih nosaa
zavise ne samo od veliine optereenja, geometrijskih veliina, koje karakteriu oblik i dimenzije
konstrukcije, naina oslanjanja, nego od odnosa krutosti njenih elemenata, ili ako su elementi
izraeni od istog materijala, od odnosa momenata inercije njihovih poprenih presjeka. Sile u
presjecima od prinudnih deformacija zavise od krutosti elemenata statiki neodreenih sistema,
a ne od njihovih odnosa. Ukratko reeno, naprezanje S (presjene veliine) u nekom presjeku
zavise od vanjskih uticaja (optereenje i drugi uticaji) i statikog sistema. Kod postavljanja
jednaina elastinosti, kod statiki neodreenih sistema (raunskih modela), da bi se odredile
tzv. prekobrojne veliine, za krutost armiranobetonskih presjeka ne uzima se u proraun stvarna
krutost

Kapacitet nosivosti poprenog presjeka R zavisi od geometrijskih karakteristika poprenog

presjeka betona i armature kao i od mehanikih karakteristika materijala, odnosno od vrstoe
materijala. Kapacitet nosivosti poprenog presjeka u konstrukciji moe da bude manji od tzv.
raunskog kapaciteta nosivosti zbog slijedeih razloga: vrstoa materijala nije ujednaena
nego se manje ili vie rasipa; Lokalne greke pri izvoenju mogu znatno uticati na kapacitet
nosivosti, npr. greke u eliku poinjene tokom valjanja, odstupanja poloaja armature od
projektom predvienog, gnijezda u betonu, odstupanja dimenzija poprenog presjeka od
projektom predvienih i dr.; Normirna probna tijela pomou kojih odreujemo vrstou materijala
optereuju se u mainama za ispitivanja tako da vlada jednoosno stanje napona.
Iz prethodnog moe se zakljuiti da naprezanje S (sile u presjecima) u konstrukciji moe biti vee
od raunski odreenog naprezanja, a kapacitet nosivosti R manji od raunski odreenog

kapaciteta nosivosti zbog: Nesigurnosti u procjeni o veliini i vjerovatnoi nastupanja dejstva;

Pretpostavki kod odabiranja statikog sistema, odnosno proraunskog modela koji neminovno
odstupa od stvarnog;Pretpostavki kod metoda prorauna presjenihh sila koje takoe odstupaju
od stvarnog ponaanja; Proraunom neobuhvaenih ili svjesno zanemarenih dejstava kao to su
temperaturne promjene ili razlike, puzanje i stezanje betona, deformacije,vibracije i dr.;
Nedostataka vezanih za utvrivanje vrstoe materijala; Uvoenja idealizirajuih zakona
materijala - , koji mogu da odstupaju od stvarnog ponaanja materijala; Odstupanja izvedene
konstrukcije od projektom predviene.
Mogu se navesti tri postupka dokaza nosivosti, odnosno dimenzioniranja armiranobetonskih
presjeka u nosivim elementima i to:

Klasian postupak ili metoda doputenih napona;

Metoda granine nosivosti ili metoda doputenih presjenih sila;

Metode zasnovane na teoriji vjerovatnoe.

Klasian postupakNajvei napon u presjeku u stanju upotrebe ne smije biti vei od doputenih
napona koji se dobiju kad se vrstoa materijala podjeli sa koeficijentom sigurnosti.
Jednostavno reeno za metodu doputenih napona karakteristino je to, da se priblino zna
naprezanje u stanju eksploatacije, meutim, apsolutno se ne zna, niti se moe
zakljuivati za koliko puta treba poveati optereenje da bi se dostiglo granino
stanje nosivosti elementa
Metoda granine otpornosti Presjene sile u stanju eksploatacije uveane za parcijalni
koeficijent sigurnosti za optereenja , moraju uvijek biti manje od granine nosivosti umanjene
za parcijalni koeficijent za materijal, ili takoe moe se rei da optereenje, odnosno, presjene
sile u stanju eksploatacije multiplicirane sa koeficijentom sigurnosti = S R ne smiju biti
vee od kapaciteta nosivosti, odnosno, granine otpornosti: Dakle, kod metode granine
otpornosti moe se govoriti da se zna za koliko puta treba poveati optereenje u
stanju eksploatacije, da bi se dostiglo granino stanje nosivosti, dok stanje napona u
materijalu, od optereenja u eksploataciji, ostaje nepoznato.
Metode zasnovane na teroiji vjerovatnoe Takodje, u konstrukcijama, sluajne greke u
materijalu mogu da dovedu do prijevremenog otkazivanja. Zbog toga se moe tvrditi da ne
postoji apsolutna sigurnost, nego samo izvjesna vjerovatnoa, da je na odreeni nain
proraunata nosivost dovoljna
Osnovne pretpostavke na kojima se zasniva odreivanje kapaciteta nosivosti
izraenog preko presjenih sila u stanju granine otpornosti su Presjeci i nakon
zaokretanja ostaju ravni (Bernoulli-eva hipoteza ravnih presjeka), tj. deformacije su linearno
rasporeene po visini presjeka (vrijedi ako je odnos raspona i visine presjeka l/h>2); Beton ne
sudjeluje u preuzimanju sila zatezanja, tj. Zanemaruje se vrstoa betona na zatezanje (fct =0).
Dakle, pretpostavka istog" stadija II;
Raunski dijagram c-c betona

Taj dijagram predstavlja idealiziranu raspodjelu napona betona u pritisnutoj zoni presjeka u
stanju granine otpornosti.

 U podruju naprezanja momentom savijanja sa ili bez normalne sile, u armiranobetonskim

elementima mogu nastupiti slijedee vrste lomova: Lom uslijed otkazivanja zategnute
armature za sluajeve normalno armiranih greda ve kod umjerenih napona u
armaturi, javljaju se naprsline u betonu. Sa poveanjem optereenja, odnosno momenata
savijanja od vanjskog optereenja, naponi u zategnutoj armaturi dostiu granicu teenja
fyk, ime je nosivost poprenog presjeka iscrpljena. Trenutni lom uslijed kidanja
armature sa dostizanjem vrstoe betona na zatezanje u najjae napregnutom presjeku
elementa javljaju se i prve naprsline. Na mjestu nastanka naprslina armatura mora
preuzeti napone zatezanja koje je prije nastajanja naprslina preuzimao beton. To dovodi do
naglog skoka napona u zategnutoj armaturi, tako da kod slabo armiranih greda, ti naponi
mogu biti i vei od napona na granici teenja, to opet vodi ka trenutnom lomu bez
prethodno vidljivih znakova Lom zbog otkazivanja pritisnute zone betona ako je
greda armirana veim stepenom zategnute armature (jako armirane ili prearmirane
grede), tako da sa porastom momenata savijanja naponi u toj armaturi rastu sporije od
napona pritiska betona, onda e rubni naponi pritiska betona dostii prije vrstou betona
na pristisak, nego to naponi u zategnutoj armaturi dostignu granicu teenja f yk. U tom
sluaju, nastaje lom uslijed savladavanja vrstoe betona na pritisak sa vrlo slabo
izraenim znacima iscrpljenosti nosaa.
Mogui dijagrami deformacija u stanju granine otpornosti

U podruju 1 svi mogui dijagrami deformacija prolaze kroz taku A (s = maxs1), kao taku
rotacije u tom podruju. Ovo podruje obuhvata sluaj centrinog zatezanja kao i ekscentrino
zatezanje malog ekscentriciteta. itav presjek zategnut (Stadij II) pa otpor vanjskim silama prua
samo armatura. Nosivost presjeka je iscrpljena otkazivanjem armature. U podruju 2 se na
jednom rubu presjeka obrazuje pritisnuta zona betona. Mogui dijagrami deformacija takoe
prolaze kroz taku A (s = maxs1). vrstoa betona na pritisak je potpuno iskoritena pri
dostizanju rubnih deformacija u betonu c2 = - 3,5 . U podruju 3 je uvijek iskoritena
nosivost pritisnute zone betona, a naponi u zategnutoj armaturi nisu manji od napona teenja fyk
(PBAB-87), odnosno fyd (EC 2). Ovdje su obuhvaeni sluajevi naprezanja momentom savijanja ili
normalnom silom pritiska srednjeg i velikog ekscentriciteta. U podruju 4 mogui dijagrami
deformacija rotiraju oko take B (c = max|c2| = - 3,5 ), tako da se u zategnutom dijelu presjeka
sve vie zalazi u podruje u kome vrstoa elika ne moe biti iskoritena. U podruju 5 se
obuhvataju sluajevi naprezanja ekscentrinom silom pritiska malog ekscentriciteta i centrinom
silom pritiska, kada se u cjelom presjeku javljaju samo naponi pritiska. Dijagram moguih
deformacija prolazi kroz taku C,
Sile koje napreu presjek (savijanje sa uzdunom silom) svode se na momenat savijanja MSd i
podunu silu NSd, koja djeluje u odreenoj osi presjeka

Poloaj rezultante napona pritiska betona za sluaj kada neutralna linija prolazi kroz presjek

6
Ogranienje visine pritisnute zone i dvostruko armirani presjeci
Kod armiranobetonskih presjeka, kada je djelujui momenat savijanja s obzirom na teite
zategnute armature vei od MSd,lim tada presjeke armiramo i u pritisnutoj zoni
Prema EC2 za ogranienje visine pritisnute zone betona postoje tri kriterija: nosivost
pritisnute zone;ekonominosti; omoguavanja dovoljne sposobnosti rotacije presjeka (duktilnost).
lim = 0,45 Sds,lim = 0,252 za klasu betona C 12/15 do C 35/45, lim = 0,35 Sds,lim = 0,206 za
klasu betona C 40/45 i veu
Kod presjeka gdje preovladava poduna sila u odnosu na momenat savijanja u pravilu se
upotrebljava simetrina armatura.

7.
DIMENZIONIRANJE PRI NAPREZANJU POPRENIM SILAMA
Stadij 1 U opem sluaju jednoosnog savijanja u poprenim presjecima grede pored momenta
savijanja djeluje i poprena sila. Za ovaj sluaj naprezanja u poprenim presjecima grede pored
normalnih napona x javljaju se i smiui naponi = xy = yx. Uticaj poprenih sila na veliinu
normalnog napona x je zanemarljivo mali kod vitkih greda pa se normalni naponi odreuju kao
za stanje istog savijanja:
Staij 2 Za armiranobetonske grede sa optereenjem malog intenziteta, a prije pojave naprslina,
vrijednosti napona su priblino jedanke naponima grede od homogenog materijala. S
poveanjem optereenja dolazi do pojave naprslina okomito na trajektorije zatezanja u
dijelovima grede gdje su naponi I (glavni kosi zateui naponi vei od vrstoe na zatezanja
betona). Oblik naprslina zavisi od istovremenog djelovanja M i V, a dubina prodiranja prema
pritisnutom rubu zavisi od prionljivosti izmeu betona i elika, podune armature i oblika i
rasporeda smiue armature.
Kod vitkih armirano betonskih greda optereenih kao na slici razlikuju se podruje savijanja bez
poprene sile (podruje A) i podruje savijanja sa poprenom silom (podruje B), a u podruju C
dominira poprena sila.

U podruju istog savijanja (podruje A) do otkazivanja nosivnosti moe doi : otkazivanjem

nosivosti zategnute armature kada je nosivost betona u pritisnutoj zoni vea od nosivosti
zategnute armature (normalno aramirane grede); otkazivanjem nosivosti pritisnute zone betona
kada je nosivost zategnute armature vea od nosivosti pritisnute zone betona (prearmirane
grede).
U oba sluaja dolazi od pojave vertikalnih prslina u zoni zatitnog sloja betona i kroz zategnutu
zonu betona ( podruje A), pri emu se u sluaju a) usljed dostizanja granice teenja elika
javljaju proirenja naprslina prodiranja prema pritisnutom rubu naprslina, velikih progiba AB
grede, a otkazivanje presjeka se deava usljed drobljenja betona. Ovu vrstu loma nazivamo
najavljeni (duktilni ) lom; b) U ovom sluaju dolazi do naglog drobljenja slabije pritisnute zone
betona bez predhodne najave u obliku plastinih deformacija armature, pa se ova vrsta loma
naziva nenajavljeni ( krti) lom.
Vrste lomova elemenata bez poprene armature
U podruju savijanja sa poprenim silama (podruje B) javljaju se vertikalne prsline prvo kroz
zatitni sloj betona do zone zategnute armature, a onda poprimaju kosi pravac usljed dejstva
glavnih kosih zateuih napona I .Poveanjem optereenja ova prslina prodire dublje u pritisnutu
zonu betona koji doivljava nagli lom drobljenjem s obzirom na poveanje napona pritiska preko
vrstoe betona na pritisak (M-V lom).
Kod greda sa I poprenim presjekom , gdje je usljed male irine rebra veliina napona
poveana, dolazi do pojave kosih prslina unutar rebra pod nagibom cca 45.

Otkazivanjem sidrenja podune armature dolazi do proirenja kose prsline (kao M-V lom) i njenog
prodiranja u pritisnutu zonu, to dovodi do otkazivanja smanjene pritisnute zone betona.
Nosivi model i osnove dimenzioniranja Ispuna reetke se sastoji od pritisnutih dijagonala
betona nagetih u pravcu glavnih napona pritiska odnosno pod uglom od 45. Zategnutu ispunu
ini poprena armatura koja se sastoji od vertikalnih vilica, povijenih ipki ili kosih vilica.

Dimenzioniranje na poprene sile

Poprena armatura preuzima jedan dio smiuih napona, dok drugi dio preuzima beton. Prema
nekim istraivanjima mali dio smiuih naprezanja preuzima i uzduna armatura.
U pravilu uvijek se predvia najmanja (minimalna) poprena armatura, ak i onda kad proraun
pokae da ona nije potrebna. Ta najmanja armatura smije se izostaviti kod ploa (pune, rebraste,
uplje) koje imaju zadovoljavajuu poprenu raspodjelu optereenja i nisu izloene velikim
zateuim naponima. Kod prorauna potrebne uzdune armature u podruju smiuih napona
valja uzeti u obzir poveanje zateue uzdune sile iznad vrijednosti koja odgovara momentu
savijanja. To poveanje uzeto je u obzir pomicanjem dijagrama zateuih sila.
Postupak dimenzioniranja na poprenu silu zasniva se na tri proraunske vrijednosti nosivosti na
poprenu silu: VRd1 - raunska nosivost na poprenu silu elementa bez poprene armature;VRd2 raunska nosivost na poprenu silu koja se moe preuzeti bez otkazivanja pritisnutih
dijagonala;VRd3 - raunska nosivost na poprenu silu elementa s poprenom armaturom
(vrijednost izmeu VRd1 i VRd2 , tj. VRd1 VRd3 VRd2 ).
U gredama se, pored poprene armature formirane od uzengija, moe koristiti i povijena uzduna
armatura (pod uglom od 45 u odnosu na osovinu grede), gdje se minimalno 50% poprene sile
mora preuzimati uzengijama.