UDK 711.3.001.8:728.

31+719

Primljeno 15. 5. 2009.

Perspektive i zatita prostornog modela

tradicijske slavonske kue
eljko Koki, Sanja Lonar-Vickovi, Dina Stober
Kljune rijei

. Koki, S. Lonar-Vickovi, D. Stober

Pregledni rad

tradicijska
slavonska kua,
graditeljsko nasljee,
obiteljska kua,
ruralno naselje,
tipologija naselja,
morfologija naselja

Perspektive i zatita prostornog modela tradicijske slavonske kue

Key words

. Koki, S. Lonar-Vickovi, D. Stober

traditional Slavonian house,

architectural heritage,
family house,
rural community,
typology of rural
communities,
morphology of communities

Future prospects and protection of spatial model of a traditional Slavonian house

Mots cls

. Koki, S. Lonar-Vickovi, D. Stober

maison slavonienne
traditionnelle,
patrimoine architectural,
maison familiale,
communaut rurale,
typologie des
communauts rurales,
morphologie des
communauts

Perspectives d'avenir et protection du modle spatial de la maison slavonienne traditionnelle

. , . -, .

,
,
,

,
,

Opisuju se naini izgradnje obiteljskih kua u ruralnim naseljima istone Slavonije i Baranje. Uz prikaz
povijesnog razvitka modela tradicijske slavonske kue i isticanje problema novije izgradnje obiteljskih
kua, predlau se smjernice za zatitu naslijeenog prostornog modela. Primjenom rezultata ovog
istraivanja, ostvario bi se oekivani doprinos u ouvanju tipologije i morfologije slavonskih naselja u
skladu s funkcionalnim i oblikovnim zahtjevima suvremenog stanovanja.
Subject review

Methods used for building family houses in the rural communities of eastern Slavonia and Baranja are
described. In addition to the review of historical development of traditional Slavonian houses, and the note on
the problems encountered in the present-day construction of family houses, guidelines are also given for
preservation of the inherited spatial arrangement model. The results gained in the course of this study can be
used to make expected contribution to the preservation of typology and morphology of Slavonian
communities, in accordance with the functional and form-based requirements of the modern day living.
Ouvrage de syntse

Les mthodes utilises dans la construction des maisons familiales dans les communauts rurales de Slavonie
d'est et de Baranja sont dcrites. En plus d'un aperu du dveloppement historique des maisons
traditionnelles en Slavonie, et aprs la note sur les problmes rencontrs dans la construction actuelle des
maisons de famille, quelques conseils sont galement donns sur la prservation du modle spatial hrit. Les
rsultats obtenus au cours de cette tude peuvent tre utiliss pour faire une contribution attendue visant
prserver la typologie et la morphologie des communauts slavoniennes, en toute conformit avec les
exigences fonctionnelles et plastiques des habitations modernes.

.
, ,
.


.

Schlsselworte

. Koki, S. Lonar-Vickovi, D. Stober

bersichtsarbeit

slawonisches
Traditionshaus,
Bauerbschaft,
Familienhaus,
rurale Siedlung,
Siedlungstypologie,
Siedlungsmorphologie

Perspektive und Schutz des rumlichen Modells des slawonischen Traditionshauses

Man beschreibt die Bauarten der Familienhuser in ruralen Siedlungen des stlichen Slawoniens und der
Baranja. Neben der Darstellung der geschichlichen Entwicklung des Modells des slawonischen
Traditionshauses und der Betonung der Probleme des neueren Bauens von Familienhusern gibt man einen
Vorschlag von Richtlinien fr den Schutz des erebten rumlichen Modells. Durch Anwendung der Ergebnisse
dieser Untersuchung wrde der erwartete Beitrag zur Aufbewahrung der Typologie und Morohologie
slawonischer Siedlungen im Einklang mit den Funktional- und Gestalungsanforderungen des zeitgemssen
Wohnensverwirklicht.

Autori: Prof. dr. sc. eljko Koki, dipl. ing. arh.; doc. dr. sc. Sanja Lonar-Vickovi, dipl. ing. arh.; Dina Stober,
dipl. ing. arh., Sveuilite J. J. Strossmayera, Graevinski fakultet Osijek, Drinska 16a, Osijek
GRAEVINAR 62 (2010) 4, 299-306

299

Tradicijska slavonska kua

1 Uvod
Iako su slavonska sela u dananjem obliku uglavnom
nastala tijekom XVIII. i u prvoj polovici XIX. st., jo se
uvijek stvaraju nova [1], meutim dinamiki procesi
koje biljee statistiki podatci, regionalni i nacionalni
prostorni dokumenti koje tumae ponajprije sociolozi
(tambuk, Lay, Rogi), govore u prilog izrazitom odumiranju i nestajanju hrvatskog sela. Gledajui selo u
tom kontekstu ono ne postaje samo dio materijalne kulture, ve poprima karakter ugroene batine za koju je
izgledan scenarij od potpunog izumiranja do razvojnog
scenarija [2].
Selo, prema autoru A. Marinoviu-Uzelcu, promatramo
kroz dva osnovna prostorna parametara, a to su opa
struktura naseljenosti i oblik sela prema kojima autor
donosi daljnju podjelu na zbijena sela, nepravilno aglomerirano selo, selo formirano zaseocima te prijelazne
oblike. U toj se podjeli slavonsko selo moe najee
prepoznati kao pravilno linijsko selo i cestovno selo ija
je karakteristika trg u sredini ili trg kao proirenje ulice
[3]. Nepravilno aglomerirano selo nalazimo vrlo rijetko
kao oblik sela na podruju Slavonije i Baranje.
Prostorna organizacija seoskih naselja u istonoj Slavoniji i Baranji rezultat je viestoljetnog razvitka, funkcijskih prilagodbi i klimatskih karakteristika ovog podruja. Na ovim prostorima kroz due razdoblje postoji svojevrsna kultura stambene gradnje koja se moe okarakterizirati kao hrvatsko predajno graditeljstvo. Seoska
naselja i tradicijske slavonske kue, zajedno s gospodarskim zgradama, predstavljaju graditeljske cjeline koje
izraavaju cjelinu ruralnog ivota i svojim urbanistikoarhitektonskim, ambijemtalnim i etnolokim osobinama
ine dio materijalne kulture Republike Hrvatske [4].
Prirodni i drutveni utjecaji u razliitim razvojnim etapama rezultirali su stvaranjem opeprihvaenoga pros-

. Koki i drugi
tornoga koncepta s izduenim parcelama, okomito postavljenim na uline koridore. Postava stambenih zgrada
na granici parcele i orijentacija zabata kua na ulinu
stranu omoguuje najpovoljniju komunikaciju po dubini
parcele.
Na sjecitima ulinih koridora najee se nalaze sredita naselja koja se pojavljuju u obliku manjih trgova. Ta
mjesta, osim svoje funkcije u zadovoljenju gospodarskih,
vjerskih, kulturnih i slinih potreba, predstavljaju prostorne akcente koji jednolinom nizu obiteljskih kua daju potrebnu prostornu protuteu.
2 Povijesni razvoj seoskih naselja Slavonije i
Baranje
Nakon odlaska Turaka iz Slavonije, a posebno u 18. stoljeu, dolazi do intenzivnog razvitka i izgradnje stambenih naselja u plodnim slavonskim poljima.
Raspored graevina na parceli bio je prvenstveno uvjetovan pozicioniranjem stambene zgrade, a u tom razdoblju
dolazi do grupiranja stambenih zgrada kao neposredne
posljedice izgradnje prometnica, uvoenja potanskih
slubi, katastra, poreza i sl. Od druge polovice 17. stoljea
znaajnu ulogu ima i postava gospodarskih zgrada. Po
zapisu Pavla Rovinjanina iz 1640. godine, u Slavoniji su
prostori za smjetaj stoke jo integralni dio stambene
zgrade, a F.W Taube navodi da seljaci usjev, slamu i
sijeno u drugoj polovici 18. stoljea ne spremaju nego
ga dre pod golim nebom [6]. Ekonomska situacija
slavonskog seljaka u 18. stoljeu nije bila zavidna; ekstenzivna stoarska i ratarska proizvodnja, bez racionalnog skladitenja ljetine, dovodile su do siromatva i gladi. Zato vojne vlasti ve od 1765. godine primoravaju
seoska gospodarstva na graenje itnica, tagljeva ili
suvara [6]. Kako u 19. i 20. stoljeu dolazi do razvitka
i gospodarskog napretka slavonskog sela, tako raste i

Slika 1. Struktura slavonskih naselja [5]

300

GRAEVINAR 62 (2010) 4, 299-306

. Koki i drugi
broj gospodarskih zgrada. Brojne gospodarske funkcije,
vezane uz ivot seoskog gospodarstva, diferenciraju se u
tom razdoblju, izdvajaju se iz stambene kue i za njihov
smjetaj grade se razliite graevine unutar parcele (hambari, ardaci, krune pei, tagljevi, punice, tale, bunari, upe i drugo).

Tradicijska slavonska kua

sa, parcelaciju, veliinu posjeda kao i njihovo cijepanje
ili spajanje. [8]. U starim katastarskim planovima mogu se vidjeti parcele za izgradnju obiteljskih kua koje
su redovito izduenoga pravokutnog oblika okomito
poloenog na smjer ulice. irina tih parcela bila je oko
25 metara, duljina oko 100 metara, a ponekad i znatno

Slika 2. Prostorna organizacija parcele [10]

Postava graevina na parceli bila je propisana dokumentom pod nazivom "Glavna uputa za naseljavanje" izdanim u Beu 1772. godine. Osim funkcijskih razloga koji
omoguuju lak pristup vonjaku i njivi, takav nain izgradnje uvjetuju zatitne mjere od poara. To je vrlo logino jer su kue u poetku bile graene uglavnom od
drva, a pokrivane su trskom ili slamom, odnosno lako
zapaljivim materijalima. U 19. stoljeu upotrebljava se
nepeena opeka (prisna cigla), a kasnije peena opeka i
crijep kao pokrov.
Svi navedeni elementi razvoja prostornog modela slavonskog sela utjeu na izradu prvih prostornih planova
koji se pojavljuju u 19. stoljeu. Bitnu razliku izmeu
prostornih planova i katastarskih izvora objanjava M.
Slukan-Alti [7] koja istie vanost katastarskih izvora
za stvaranje trodimenzijske slike naselja, vlasnikih odnosa, graevnog materijala, transformacije prirodnog
pejsaa, funkcijske strukture naselja i sl. Prvu katastarsku izmjeru, imenovanu kao franciskansku, nalazimo sredinom 19. stoljea prema biljeci M. Smrekara iz 1900.
[8]: U razdoblju od godine 1858. do godine 1863. obavljena je u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji prvi put potanka katastralna izmjera.. Autor u kratkoj analizi doprinosa koji ova izmjera donosi pie sljedee: Karte
potpuno vjerno biljee nekadanji izgled i veliinu naselja, oranica, uma, livada, vinograda, ritova i vodotokova Ucrtane estice prikazuju razvoj vlasnikih odnoGRAEVINAR 62 (2010) 4, 299-306

vie. Ulini koridori uglavnom su bili iroki oko 25 metara. U sredini ulice je kolnik, s obje strane su anevi
na koje se nadovezuje zelena povrina na kojoj se najee nalazi drvored. Nogostupi su postavljeni rubno,
gotovo uvijek na graevinskom pravcu. Na slici 1. vidi
se parcelacija sela Sarvaa iz okolice Osijeka i naselja
Gradita kod upanje.
Stambena zgrada na parceli ima izduen pravokutni
tlocrt s ulinim zabatom postavljenim na graevinskom
pravcu koji se najee poklapa s regulacijskim pravcem.
Dua stranica tlocrta postavljena je tono na granici parcele susjeda.
Tek kasnije, u drugoj polovici 19. stoljea, dolazi do
pojave podjele parcela najee na dva, a ponekad i na
tri dijela. Podjela je uvijek u uzdunom smjeru, a razlog
podjele parcela su pojave formiranja novih mladih obitelji. Tako su nove parcele nastajale tzv. dilbom, tj. diobom posjeda izmeu brae [9]. Takva je podjela bila
mogua i zbog uporabe opeke kao novoga graevnog
materijala jer opasnost od irenja poara nije ograniavala pribliavanje stambenih zgrada. Tada se ve i pojedine gospodarske zgrade u nekim sluajevima grade okomito na parcelu, odnosno paralelno s ulicom.
Primjere prostornih planova moemo nai za selo Josipovac, izgraeno 1881. 1882. godine i za baranjske
pustare s poetka 20. stoljea [1].
301

Tradicijska slavonska kua

3 Prostorni koncept izgradnje tradicijske seoske
kue
Izgradnja na parcelama organizirana je tako da su sve
graevine postavljene uz rub parcele, a orijentirane su
na stambeno i gospodarsko dvorite. U stambenom dvo-

Slika 3. Nain izgradnje na parceli

ritu nalazi se kua za stanovanje, a unutar gospodarskog dvorita nalaze se gospodarske zgrade: staja, ambar
(hambar), tagalj, kokoinjac, spremnik za drva, spremite
za alat i opremu, bunar i zahod [9]. Izduene, redovito
pravokutne parcele, najee su postavljene u smjeru
istok-zapad to omoguuje najkvalitetniju junu orijentaciju graevina na parceli. U skladu s postavom parcele
u prostoru i prolaskom kroz razliite razvojne etape, narodno graditeljstvo stvorilo je model tradicijske slavonske kue s trijemom koji se u raznim dijelovima Slavonije i Baranje naziva jo i trim, trem, gank, hodnik, ganjak i gang [9]. Ovaj se model pojavljuje i u dijelovima
panonske ravnice susjednih drava.
Troprostorna kua s kuhinjom u sredini i dvije sobe te
trijemom koji je gotovo uvijek orijentiran prema jugu pa
sve do istoka. U rijetkim sluajevima kada je seoska
prometnica u smjeru sjeveroistok-jugozapad, orijentacija
trijema i sadraja kue je prema jugozapadu. To potvruje
da se naslijeeni model tradicijske slavonske kue vrlo
dobro prilagodio zadanim klimatskim uvjetima i tako
zadovoljio osnovne bioloke i ekoloke zahtjeve stanovanja.
Postava gospodarskih zgrada du granice sa susjedom
omoguila je i unutranju gradaciju sadraja od iih
postavljenih u zoni stambene zgrade do onih koji vie
zagauju okoli u dubini parcele. Slobodni prostori pred
svakom gospodarskom zgradom nude potreban manipulativni prostor i nuan pristup razliitim tehnikim napravama koje su postupno ulazile u seoski ivot. Spozna302

. Koki i drugi
vajui budunost gospodarskog razvitka, moe se zakljuiti da naslijeeni prostorni koncept predstavlja dobru
bazu i za uvoenje novih tehnologija i tehnikih rjeenja
u poljoprivredi.
Oblikovanje ulinih poteza koje se sastoji u ravnomjernom ponavljanju ritma puno-prazno
karakterizira sve razvojne etape slavonskih naselja. Promjena je jedino
vidljiva u guoj izgradnji u posljednjim razvojnim etapama. No bez obzira na vie ili manje dosljednu pravilnost ritma, slavonskim selom dominira funkcijska loginost odnosa
kue i ceste [3].
Jednolina izmjena ritma kunih zabata i slobodnih vizura po dubini parcele svakako je element za prepoznavanje iroke slavonske ravnice kao
dominantnog znaka mjesta u formiranim ulinim potezima. Genius loci
slavonskih naselja ocrtava se i u iroko profiliranim ulinim koridorima
koji su jo u doba svog nastanka iskoristili bogatstvo tlocrtnih prostornih mogunosti.
4 Naruavanje prostornog koncepta
Trenutano stanje postojee obiteljske stambene izgradnje u ruralnim dijelovima Slavonije i Baranje nalae potrebu sustavne obnove ne samo zbog ratnih razaranja
pojedinih naselja, ve i zbog neadekvatnih pokuaja supstitucije tradicijske stambene arhitekture ovog podruja.
Takvi pokuaji ugroavaju kontinuitet razvitka obiteljske stambene izgradnje jer ne nude nove vrijednosti, nego, naalost, rezultiraju graevinama koje nemaju obiljeja podruja u kojem su nastali [10] .
No, potrebno je postaviti si i pitanje koji su uzroci tomu
te koji procesi vode stvaranju novih kulturnih vrijednosti? Kako se ruralni sociolozi neosporno slau u tvrdnji
promjene na selu su burne i nepovratne te su usmjerene
funkcijski, morfoloki i simboliki (od)umiranju [11].
Pojavu novih vrijednosti mlae populacije Slavonije i
Baranje u istraivanju donosi autor A. undali te zakljuuje da se novi sustav vrijednosti gradi na profitabilnosti koja je u oprenosti s prirodnim sustavom vrijednosti [12]. to pokazuju novi morfoloki uzorci koje
jasno uoavamo u seoskom tkivu? Vjerojatno preslikavaju novu funkcijsku strukturu stanovnitva koje gubi
svoju poljoprivrednu aktivnost, nema potrebu za gospodarskim zgradama na parceli te donosi vrijednosti iz
okolia koje predstavlja mo - grada - naputajui uzorke koji su u aktualnom trenutku optereeni negativnim
prefiksima te trae novu valorizaciju.
GRAEVINAR 62 (2010) 4, 299-306

. Koki i drugi
Glavna opasnost za naruavanje postojeega prostornog
koncepta slavonskih naselja jest izgradnja novih stambenih zgrada postavljenih paralelno s ulicom.

Slika 4. Neprimjerena postava stambene zgrade na parceli

Pojedinani primjeri takve postave uglavnom su mlae

gradnje i datiraju iz 20. stoljea, iako ima i starijih primjera [6], no one u ulinom nizu kua koje su postavljene
okomito na os ceste predstavljaju promjenu. Ve dvije
do tri kue u nizu postavljene paralelno s cestom naruavaju oekivani i prepoznatljivi ritam slavonske ulice.
Takav nain izgradnje potpuno onemoguava vizualnu i

Tradicijska slavonska kua

funkcionalnu vezu ulice s parcelom i tako potpuno negira naslijeene elemente kvalitetne prostorne organizacije. Iako takvih originalnih realizacija u posljednjih
nekoliko desetljea ima sve vie, jo uvijek se moe
utvrditi da je u velikoj mjeri sauvan izvorni prostorni
koncept slavonskih naselja.
Iako su kroz dui niz godina novoizgraene obiteljske
kue na izduenim slavonskim parcelama esto neprimjereno i nestruno postavljane, jo uvijek se i u naseljima blizu veih gradova Slavonije i Baranje moe naii na primjere tipoloki originalno postavljenih kua.
Na nekoliko sljedeih primjera vide se neuspjeli pokuaji izgradnje stambenih zgrada koji potpuno negiraju
naslijeeni koncept izgradnje i urbanistiko-arhitektonske znaajke izduene pravokutne parcele postavljene
okomito na uline koridore.
Primjeri nepotivanja izvornog prostornog koncepta mogu
se podijeliti u dvije grupe. Jednu ine kue postavljene
tako da potuju naslijeeni graevinski pravac ulinih
koridora, a drugu grupu ine kue koje svojom postavom na parceli ne potuju graevinski pravac ulinih
koridora i na taj nain bitno mijenjaju prostorne karakteristike slavonskih naselja.

Slika 5. Primjeri izvorno postavljenih tradicijskih slavonskih kua u Bizovcu i Ladimirevcima

Slika 6. Naruavanje koncepta uz potivanje graevinskog pravca u Satnici i Bizovcu

GRAEVINAR 62 (2010) 4, 299-306

303

Tradicijska slavonska kua

. Koki i drugi

Slika 7. Primjeri novih kua bez potivanja naslijeenoga graevinskog pravca u Satnici i Ladimirevcima [10]

5 Smjernice za zatitu prostornog modela

stanovanja
Morfoloke mijene slavonskog sela neosporno moramo
promatrati na podlozi njegove drutvenogospodarske
transformacije. Procesi deagrarizacije i deruralizacije
koji, iako nisu predmet ovih razmatranja, dobivaju na
znaenju utoliko to se bavimo prostorom koji okuplja
37,05 % poljoprivrednih povrina i poljoprivrednih
kuanstava Republike Hrvatske [13]. U gospodarskom
smislu, svaki novi popis stanovnitva pokazuje da se selo sve vie odvaja od poljoprivrede, to je prisutno i u tradicionalno poljoprivrednom podruju Slavonije i
Baranje iako neto manjim intenzitetom
od ostalih dijelova Republike Hrvatske.
Unato strukturnim promjenama, ruralna
okolica mora zadrati svoju estetsku vrijednost koja joj osigurava sve one pomalo
lirske epitete zbog kojih se funkcije odmora, turizma, sporta i dokolice veu uz ovaj
prostor u novim prostornoplanskim razvojnim vizijama.

mirani ulini koridori imaju zadovoljavajuu irinu poprenog presjeka za sve potrebe nove izgradnje infrastrukturnih sustava, ali i za kvalitetnu organizaciju prometa
koji e se u budunosti razvijati i intenzivirati.
Prostorna organizacija i zona izgradnje na izduenim
parcelama slavonskih naselja treba maksimalno potovati naslijeeni koncept. Zbog zadovoljenja zahtjeva
stanovanja u budunosti, mogua su i poveanja tlocrtnih povrina za izgradnju na parceli. Zonu irenja tlocrta

Postava izduenih pravokutnih parcela

okomito na uline koridore jest temeljna
naslijeena vrijednost koja se u cijelosti
Slika 8. Uvjeti izgradnje na parceli [10]
treba aplicirati u prostorni koncept razvoja
stambene zgrade po dubini parcele ne treba ograniavaruralnih i prigradskih slavonskih naselja u budunosti.
ti. Meutim, tlocrtna dimenzija ulinog zabata treba biti
Razloge za takvo prostorno planersko usmjerenje ne
ograniena na najvie pola ukupne irine parcele ime
treba traiti samo u kontinuiranom razvoju povijesnog
e se, i u budunosti, sauvati struktura i prostorna premodela koji je nastao prije nekoliko stoljea, ve i u popoznatljivost slavonskih naselja.
novnoj uspostavi i potovanju vlasnikih odnosa na ovim
Poveanje visinskih gabarita, odnosno katnosti obiteljprostorima.
skih kua ne smije biti primijenjeno jer bi se naruila
kvaliteta meuprostora, tj. dvorita izmeu stambenih
Postava zabata stambenih zgrada na ulinu stranu omozgrada. Zbog velikih mogunosti razvijanja tlocrta u
guuje zadravanje povijesno naslijeenih ulinih koriprizemlju, izvedba jo jednoga kata bila bi opravdana
dora s jedinstvenim ritmom puno-prazno, preko kojeg se
samo u sluajevima kad za to postoje realne potrebe.
prepoznaju karakteristike slavonske ravnice. Tako for304

GRAEVINAR 62 (2010) 4, 299-306

. Koki i drugi

Tradicijska slavonska kua

Slika 9. Visina izgradnje na parceli [10]

Izgradnja viekatnih stambenih zgrada na izduenim pravokutnim parcelama dovela bi u pitanje ope oblikovnoestetske, ali i funkcijske vrijednosti naslijeene organizacije prostora slavonskih naselja.

nu razinu, uspjena bi provedba mogla biti izgledna i

uinkovita za one seoske zajednice koje pokau snagu
samoodranja.

Sve prethodne postavke iz ovog istraivanja nameu

potrebu dopune odrednica upanijskih prostornih planova ureenja i prostornih planova opina jer je ovom prostornom problemu u vrijedeim planovima poklonjeno
premalo pozornosti. Ugradnja rezultata ovog istraivanja u prostorne planove potpuno bi zatitila naslijeeni
prostorni koncept slavonskih naselja koji je danas ugroen.

Zbog svog ruralnoga i poljoprivrednoga karaktera, naselja Slavonije i Baranje naglaeno su pogoena negativnim promjenama u morfologiji ruralnih naselja. Strukturne promjene stanovnitva ovih naselja proizvele su
nove vizualne uzorke u slici sela. Nove vrijednosti nisu
u skladu s prirodnim vrijednostima [12] te predlaemo
da novi uzorci trebaju pratiti interpretaciju postojeih
vrijednosti.

injenica jest da se ovaj problem ne moe rjeavati izolirano te se morfologija seoske strukture mora uzeti kao
cjelina. Neki autori predlau urbanistika i oblikovna
mjerila za obnovu sela gdje se kao zatitno-razvojni instrumenti mogu odrediti pravilna postava zgrada, primjerena arhitektura zgrada, hortikulturno ureenje ruba sela,
obogaenje okolia, kao i osiguranje ugodnog okruenja
za stanovanje. Smjernice u obnovi sela ne bi trebale ograniavati njegovu modernizaciju, ve jasnim pravilima
osigurati zadravanje pojava koje su kontinuitetom stvorile lokalnu prepoznatljivost, identitet i kulturnu vrijednost.

Kontinuitet primjene postojeega prostornog modela

gradnje obiteljskih kua svakako treba biti temeljno opredjeljenje u razvitku slavonskih naselja. Oekivani opi
razvitak, uz primjenu novih tehnologija gospodarske
proizvodnje, kao i novih tehnikih rjeenja u izgradnji
stambenih zgrada, mora ouvati tipologiju i morfologiju
prostora slavonskih naselja. U prilog tome najbolje govore bioekoloke karakteristike tradicijske slavonske
kue s trijemom koja moe posluiti kao polazite za
stvaranje novoga suvremenog modela obiteljskog stanovanja i iskoritavanje obnovljivih izvora energije. Na taj
bi se nain ostvario povijesni kontinuitet razvitka regionalnog oblika stambene izgradnje koji e zadovoljiti
dananje potrebe suvremenog stanovanja, ali i ponuditi
rjeenje ekolokih i energijskih zahtjeva stanovanja u
budunosti.

S novim planskim instrumentima kao to je strateko

planiranje koje je novim Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Zakon o prostornom ureenju i gradnji,
NN 76/07) propisano za nacionalnu, regionalnu i lokal

6 Zakljuak

LITERATURA
[1]

Kranjevi, J.: Prilog poznavanju prostornog planiranja

ruralnih prostora/sela u Hrvatskoj od sredine XIX. do sredine
XX. st., Prostor, Zagreb, 7 (1999), 1(17), 1-24

[2]

Rogi, I.: Razvojni sudionici hrvatskog sela i njihove strategije,

Prostor iza: kako modernizacija mijenja hrvatsko selo (urednici
Maja tambuk, Ivan Rogi, Anka Mieti), Zagreb, Institut
drutvenih znanosti Ivo Pilar (2002), 333-361

[3]

Marinovi-Uzelac, A.: Morfoloki tipovi hrvatskog sela, Prostor

iza: kako modernizacija mijenja hrvatsko selo (urednici Maja
tambuk, Ivan Rogi, Anka Mieti), Zagreb, Institut
drutvenih znanosti Ivo Pilar (2002), 131-155

GRAEVINAR 62 (2010) 4, 299-306

[4]

[5]

[6]
[7]

Marasovi, T.: Zatita graditeljskog nasljea; Drutvo

konzervatora Hrvatske, Zagreb, Sveuilite u Splitu-Filozofski
fakultet u Zadru, Sveuilite u Zagrebu-Arhitektonski fakultet,
Zagreb, 1983.
ivkovi, Z.: Hrvatsko narodno graditeljstvo; Zavod za zatitu
spomenika kulture Ministarstva prosvjete, kulture i porta
Republike Hrvatske, Zagreb,1992.
paniek, .: Narodno graditeljstvo Slavonije i Baranje;
Privlaica, Vinkovci, 1995.
Slukan-Alti, M.: Kartografski izvori u povijesti umjetnost,
Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesniara umjetnosti: Institut

305

Tradicijska slavonska kua

za povijest umjetnosti, (Zagreb, 15.-17.9.2001) (urednik Milan
Pelc), Zagreb, Institut za povijest umjetnosti (2004), 485-492
[8]

Mati, V.: Katastarske karte i indikacione skice s podruja

Baranje i Vukovara : (19.-20. stoljee), (iz zbirke katastra
Dravnog arhiva u Osijeku), Glasnik arhiva Slavonije i
Baranje, 5 (1999), 483-498

[9]

Puntarovi-Vlahini, J.: Oblici tradicijske arhitekture i kulture

stanovanja u Baranji, Studia ethnologica Croatica, Vol 4 1996.
(II izd.), str. 53-72

[10] Koki, .: Model slavonske obiteljske prigradske kue

utemeljen na analizi tradicijskog iskustva; Doktorska
disertacija, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1996.

306

. Koki i drugi
[11] Lay, V.: Prilozi osmiljavanju usmjeravanja razvitka ruralnih
prostora Hrvatske na osnovama ekoloke i gospodarske
odrivosti, Prostor iza : kako modernizacija mijenja hrvatsko
selo, (urednici Maja tambuk, Ivan Rogi, Anka Mieti),
Zagreb, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2002.
[12] undali, A.: Osiromaivanje i nerazvijenost Slavonija i
Baranja u oima njezinih stanovnika, Socijalna ekologija,
Zagreb, 15 (2006) 1-2, 125-143
[13] Osnovni pokazatelji iz Popisa poljoprivrede 2003., Dravni
zavod za statistiku, http://www.dzs.hr (dostupno od 1. lipnja 2003.)

GRAEVINAR 62 (2010) 4, 299-306