Ako

govorimo o stolnom raunalu, to

je kutija u kojoj se nalaze svi
osnovni dijelovi raunala (matina
ploa, tvrdi disk, grafika kartica,
RAM memorija)
sastavni dio kuita je i napajanje
raunala koje slui opskrbljivanjem
elektrinom energijom svih ureaja
koji su ugraeni u raunalo

 matina

ploa (motherboard) je
osnovni dio raunala bez kojeg
ostale komponente ne bi mogle
funkcionirati
ona na sebi sadri i objedinjuje sve
dijelove koji su ugraeni u raunalo i
vanjske dijelove koji se na raunalo
spajaju izvana

izgled matine ploe;

socket ili podnoje za procesor
kvadratno podnoje s rupicama na sebi
za svaki model procesora potrebno je
drukije podnoje (modeli matinih
ploa ovise i tipovima procesora)
pored procesora nalaze se i utori za
radnu memoriju (RAM), prikljuci za
diskove te PCI utori koji slue
prikljuivanju kartica

 BIOS Basic Input / Output System

sastavni je dio svake matine ploe, a

sadrava prvi softver (programi) koji se

pokree nakon paljenja raunala
to je jednostavna aplikacija ija je uloga
prepoznati dijelove raunala, skupiti
informacije o njima i te podatke poslati
opeativnom sustavu
putem BIOS-a mogue je podesiti cijeli niz
postavki kojima se odreuje kako e se
pojedini dijelovi raunala koristiti

 glavni

procesor (centralna procesna

jedinica / Central Processor Unit ili CPU) je
najpametniji dio raunala (mozak
raunala)
procesor se brine o svemu to se odvija na
rainalu, o usklaenosti svih komponenti
raunala i za obradu podataka tj.
ispunjavanje svih zahtjeva koje mu zadaje
korisnik (sviranje glazbe, pisanje teksta,
crtanje i obrada fotografija, pokretanje i
igranje igrica...)

 brzina

samog raunala uglavnom se

poistovjeuje s brzinom samog procesora
brzina procesora tie se njegovog takta
rada i izraava se u MHz (tonije, zbog
velikih brzina dananjih procesora u
GHz , budui da dananji procesori
uglavnom rade brzinama izmeu 1-3
GHz)
Na tritu danas postoje 2 glavna
proizvoaa procesora ; stariji Intel i
mlai AMD

 svaki

se elektroniki ureaj zagrijava i na to

zagrijavanje osobito je osjetljiv glavni
procesor
kako ne bi dolo do pregrijavanja i kvara
procesora, uz njega se na matinoj ploi
ugrauju hladnjak i ventilator
hladnjak se ugrauje odmah iznad procesora
i to je komad lima koji s njega odvodi toplinu
ventilator, odmah iznad hladnjaka,
omoguava bre strujanje zraka i bre
odvoenje topline

 RAM

RANDOM ACCESS MEMORY

(memorija sluajnog pristupa)
memorija koja slui kao spremite
podataka s kojima trenutno radi glavni
mikroprocesor
radna memorija ne slui kako bi se podaci
na nju trajno spremali, ona je dinamika,
stalno mijenja svoj sadraj i pamti
podatke samo za vrijeme dok je raunalo
upaljeno, dok se nestankom el. energije ili
gaenjem raunala nepovratno brie

 za

brzinu rada raunala, osim brzine

procesora, izizetno je bitna i koliina
radne memorije
RAM se kupuje u obliku malenih
ploica, a memorijski kapacitet im se
izraava u Gigabajtima (GB), pa se
dananji RAMovi uglavnom
isporuuju s kapacitetima od 2, 4 ili
vie GB

 dio

raunala koji stvara sliku i alje ju

monitoru na prikaz (povezuje raunalo i
monitor)
program koji se koristi na raunalu
zahtijeva od procesora prikaz na
ekranu, procesor taj zahtjev alje
grafikoj kartici, ona zapoinje s
kreiranjem slike (tono rauna koje e
vrijednosti imati koji dio slike), te
napravljenu sliku predaje monitoru
koji se brine za njeno iscrtavanje

 zbog

sve jaih programa koji se

koriste danas na raunalu (i sve
zahtjevnijih igrica s vrlo komplicirnom
grafikom), zahtjevi za brzim
iscrtavanjem slike sve su vei, tako da
dananje grafike kartice imaju svoj
vlastiti mali procesor i vlastitu radnu
memoriju koja im pomae da slika
bude to kvalitetnija i vjerodostojnija

 dio

raunalnog sklopovlja koji oblikuje zvuk

i alje ga zvunicima da ga reproduciraju
ona omoguuje prikljuivanje zvunika,
mikrofona ili bilo kojeg audio ureaja
iako izgleda poput veine kartica, najlake
ju je prepoznati po (najee) 3 konektora
sa stranje strane koji su oznaeni
razliitim bojama i slue;
zeleni za zvunike
crveni za mikrofon
plavi za vanjske izvore zvuka (ulazni konektor)

 dio

raunalnog sklopovlja kojem je osnovna

namjena trajno spremanje podataka
na njega se spremaju svi podaci koje elimo
sauvati, ali takoer i operativni sustav i svi
programi koje elimo imati na raunalu
hard disk ima dvije osnovne karakteristike
kapacitet tj. koliinu podataka koju moe

spremiti (sada se mjeri i u Terabajtima, TB)

brzinu pristupa podacima

 optiki

ureaj, ita, koji uz pomo

laserske zrake ita CD ili DVD medije
koristi okrugle diskove na koje je
mogue spremiti 650 700 MB
podataka (CD) ili 4,7 GB podataka
(DVD)
On sa medija moe samo itati
podatke, a ne na njih i spremati
podatke

 CD (DVD) snima ili prilica

on sa medija ita podatke, ali

ih na
njih moe i snimati tj. zapisivati

 najstariji

periferni ureaj raunala, slui

kao ulazni ureaj (slui za unos
podataka u raunalo)
standardne tipke na tipkovnici imaju
slovne znakove, funkcijske tipke (F1
F12), navigacijske tipke, brojani
(numeriki dio)
tipkovnica takoer nudi mogunost
koritenja razliitih preaca (shortcut-a)
za lake pozivanje nekih naredbi

Dok je
ukljuen trajno
pie velika
slova

Brisanje
u lijevo

&

Brisanj
eu
desno

Dok je
ukljuen na
numeriko
m dijelu
moemo
pisat
brojeve

*
+

Novi
red
Gr

Velika slova i
gornji znakovi

Velika slova i
gornji znakovi

Razmak
Znakovi
ispod

Pomicanje
kursora lijevo
desno gore
dolje

 ureaj

za unos podataka u raunalo i

upravljanje raunalom, mi se pojavio onda
kada se pojavio i prvi grafiki orijentirani
operativni sustav
mievi su se pojavljivali u nekoliko osnovnih
izvedbi
-mi sa kuglicom
-optiki mi (danas najraireniji, registriraju
pomak na podlozi pomou reflektiranja
laserske zrake)
-beini (wireless) mievi najbolji, ali i najskuplji

 ureaj

koji omoguuje digitaliziranje

slika i fotografija i njihovo
pohranjivanje na raunalu (unos u
raunalo)
skener analognu sliku pretvara u
digitalni oblik tako da ju prevodi u sitne
tokice (kvadratie) koje nazivamo
pikseli i svakom pojedinom pikselu daje
tono odreenu vrijednost u tonu i boji

 izlazni

ureaj (slui za izvoz

podataka iz raunala)
audio signal iz zvune kartice
pretvaraju i prikazuju u obliku zvuka

 izlazni

ureaj iji je zadatak iscrtavanje

slike koju je generirala, stvorila grafika
kartica
LCD monitori (LCD Liquid Crystal
Display) , monitori koji sliku prikazuju
pomou tzv. tehnologije tekuih kristala
veliina monitora odnosi se na duinu
vidljive dijagonale zaslona monitora i
izraava se u inima (1 inch 2,54 cm)
-monitori uglavnom dolaze u veliinama
19, 21, 23

 Izlazni

ureaj, ureaj koji slui za ispis

dokumenata
Vrste pisaa:
tintni (ink-jet):

-ispisuje boje tako da trca boju kroz

male mlaznice (nozzles)
-dobiva se kvalitetan ispis u boji, sami
ureaji su obino jeftiniji, ali tinte su
poprilino skupe

 laserski:

-tihi, brzi i kvalitetnog ispisa

-umjesto tinti, koriste tonere
-ureaji su skuplji od tintnih, ali toneri
traju puno dulje od tinti
-uglavnom postoje crno bijeli pisai, a
postoje i varijante u boji, ali su
skuplje

CRTA (plotter)
pisai

velikih dimenzija i formata ispisa

(u metrima), ispisuju papir iz role
mogu biti laserski i tintni
namijenjeni su prvenstveno
profesionalnoj primjeni zbog visokih
cijena i skupog odravanja (prvenstveno
u arhitekturi, graevini i grafikom
dizajnu)

 maleni,

prijenosni disk koji se

prikljuuje na raunalu putem USB
prikljuka i privremeno se uitava kao
novi disk na raunalu
na njega se podaci mogu snimati ili se
s njega bez problema mogu kopirati i
brisati
praktian je za prenoenje
dokumenata, a veliina im se kree od
4, 8, 16 GB i vie